naziv dokumenta / strateŠka studija o utjeaju na okoliŠ razvojne strategije ... · 2017-12-21 ·...

datum / prosinac, 2017.

naručitelj / Vukovarsko-srijemska županija

naziv dokumenta / STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE – ne-tehnički sažetak

Naručitelj: Vukovarsko-srijemska županija Županijska 9, 32000 Vukovar

Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naziv dokumenta: STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE – ne-tehnički sažetak

Ugovor: U038-17

Verzija: za upućivanje na javnu raspravu

Datum: 12. prosinca 2017.

Poslano: VSŽ, UO za gospodarstvo i regionalni razvoj, 12. prosinca 2017.

Voditeljica izrade: Daniela Klaić Jančijev, mag. biol. (B.5., B.6. i B.13. s pripadajućim utjecajima i mjerama, E.)

Stručni suradnici: Jelena Fressl, mag. biol. (A., B.5 i B.6 s pripadajućim utjecajima i mjerama, C.-D., F.13., I.-J.) Vjeran Magjarević, mag. phys. geophys. (B.1 i B.2 s pripadajućim utjecajima i mjerama) mr.sc. Gordan Golja, mag. ing. cheming. (B.1 i B.2 s pripadajućim utjecajima i mjerama) Imelda Pavelić, mag. ing. agr. (B.3 i B.12.2. s pripadajućim utjecajima i mjerama) Tomislav Hriberšek, mag. geol. (B.4 s pripadajućim utjecajima i mjerama) Ines Geci, mag. geol. (B.4 s pripadajućim utjecajima i mjerama) Najla Baković, mag. oecol. (B.5 i B.6 s pripadajućim utjecajima i mjerama) Ivan Juratek, mag. ing. prosp. arch. (B.7 i B.8. s pripadajućim utjecajima i mjerama) Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch. (B.7 i B.8. s pripadajućim utjecajima i mjerama) Katarina Bulešić, mag. geog. (B.9 i B.10 s pripadajućim utjecajima i mjerama) Mario Pokrivač, mag. ing. traff., struč. spec. ing. sec. (A.2., B.11, B.12.1, B.12.4, B.14.) mr.sc. Konrad Kiš, mag. ing. silv. (B.12.3. s pripadajućim utjecajima i mjerama) mr.sc. Ines Rožanić, MBA (B.12.1, B.12.4,)

Konzultacije i podaci:

Agencija za razvoj VSŽ Hrast d.o.o. Antuna Akšamovića 31, 32100 Vinkovci

Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (poglavlje G.)

Voditelj izrade: mr. sc. Konrad Kiš, mag. ing. silv.

Stručni suradnici: Jelena Fressl, mag. biol. Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch. Tajana Uzelac Obradović, mag. biol. Daniela Klaić Jančijev, mag. biol. Najla Baković, mag. oecol.

Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.

S A D R Ž A J

A. PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA RS VSŽ ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE I ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM STRATEGIJAMA, PLANOVIMA I PROGRAMIMA 1

A.1 CILJEVI, PRIORITETI I MJERE .................................................................................................. 1

B. POSTOJEĆE STANJE OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE RS VSŽ 14

C. OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA RS VSŽ MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI 26

D. POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI 27

E. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČIVANJU MEĐUNARODNIH UGOVORA I SPORAZUMA, KOJI SE ODNOSE NA RS VSŽ 27

F. VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ 30

G. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI RS VSŽ ZA EKOLOŠKU MREŽU 40

H. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I MJERE PRAĆENJA 44

H.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ..................................................................................................... 44

H.2 PROGRAM PRAĆENJA .......................................................................................................... 47

I. OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE RAZUMNE ALTERNATIVE 47

STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE

ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE - ne-tehnički sažetak

POPIS SKRAĆENICA

DSO Dobro stanje okoliša

EM Ekološka mreža

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

IKT Informacijsko-komunikacijska tehnologija

JLS Jedinica/jedinice lokalne samouprave

JU VSŽ Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Vukovarsko-srijemske županije

KET Ključne napredne tehnologije

NKS Nacionalna klasifikacija staništa

NN Narodne novine

OCD Organizacije civilnog društva

OIE Obnovljivi izvori energije

POP Područja očuvanja značajna za ptice

POVS Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

PP Prostorni plan(ovi)

PPI Poduzetničke potporne institucije

PZO Program zaštite okoliša

RS Razvojna strategija

VSŽ Vukovarsko-srijemska županija

ZP Zaštićena područja



1

A. PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA RS VSŽ ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE I ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM STRATEGIJAMA, PLANOVIMA I PROGRAMIMA

Sukladno propisima iz područja regionalnog planiranja, županijske razvojne strategije predstavljaju temeljne planske dokumente politike regionalnog razvoja, što se donose u skladu s načelom partnerstva i suradnje i u kojima se određuju ciljevi i prioriteti razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave.

Razvojna strategija VSŽ za razdoblje do 2020. godine je dokument koji definira opće smjernice održivog društveno-gospodarskog razvoja grada.

Obuhvat Strategije je područje Vukovarsko-srijemske županije u njezinim administrativnim granicama.

A.1 CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Razvojnom strategijom su definirana 3 strateška cilja:

1. ODRŽIVO GOSPODARSTVO, 2. RAZVIJENI LJUDSKI POTENCIJALI I VISOKA KVALITETA ŽIVOTA, 3. MODERNA INFRASTRUKTURA I ZAŠTITA OKOLIŠA.

Strateški ciljevi se sastoje od više prioriteta, a prioriteti obuhvaćaju mjere koje sadrže indikativne aktivnosti, odnosno mehanizme provedbe, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata. U tablici u nastavku dani ciljevi prema prioritetima i pripadajućim mjerama.

U skladu s propisanim Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija, dio Razvojne strategije su i strateški projekti koji se planiraju provesti u razdoblju provedbe strategije. U skladu s razvojnim prioritetima i mjerama definirano je 10 strateških razvojnih projekata za područje VSŽ.

STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE - ne-tehnički sažetak

2

Tablica A-1: Prikaz prioriteta i pripadajućih mjera u okviru ciljeva RS VSŽ

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI MJERE

1. ODRŽIVO GOSPODARSTVO

1.1. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja

1.1.1. Poticanje povezivanja gospodarskih subjekata

1.1.2. Olakšavanje pristupa izvorima financiranja

1.1.3. Poticanje investicijske klime i privlačenje investicija

1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji

1.2.1. Jačanje suradnje znanosti i gospodarstva kroz projekte istraživanja, razvoja i inovacija

1.2.2. Razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti u proizvodnim djelatnostima

1.2.3. Primjena naprednih (KET) tehnologija i IKT tehnologije

1.2.4. Poticanje razvoja tehnološke infrastrukture, novih tehnologija i stimuliranje razvijanja inovativnih proizvoda i rješenja

1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

1.3.1. Poticanje ulaganja u visokodohodovne poljoprivredne kulture

1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje

1.3.4. Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda

1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora

1.4.1. Poticanje razvoja distribucijskih kanala i jačanje tržišne pozicije

1.4.2. Unapređenje prerade

1.4.3. Stvaranje prepoznatljivih proizvoda

1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma

1.5.1. Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

1.5.2. Jačanje kapaciteta ključnih subjekata u kulturi i turizmu

1.5.3. Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

1.5.4. Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom

1.5.5. Unapređenje športske infrastrukture i razvoj športskih programa

1.6. Razvoj tržišta rada 1.6.1. Poticanje obrazovanja odraslih

1.6.2. Unaprjeđenje sustava profesionalnog usmjeravanja

1.6.3. Razvoj partnerstava i lokalnih inicijativa za razvoj tržišta rada i zapošljavanje

1.6.4. Poticanje zapošljavanja i uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada

2. RAZVIJENI LJUDSKI POTENCIJALI I VISOKA KVALITETA ŽIVOTA

2.1. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja

2.1.1. Poticanje razvoja odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva

2.1.2. Unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

2.1.3. Poticanje razvoja visokog obrazovanja

2.1.4. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata potrebnih za poboljšanje obrazovnog sustava

2.2. Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga

2.2.1. Izgradnja, dogradnja i opremanje zdravstvenih ustanova

2.2.2. Zadržavanje postojećeg i privlačenje novog medicinskog kadra

2.2.3. Razvoj sustava palijativne skrbi

2.2.4. Promicanje zdravog načina života i suzbijanje svih oblika ovisnosti

2.3. Razvoj društvene kohezije 2.3.1. Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u sustavu socijalne skrbi

2.3.2. Unapređenje socijalnih usluga za ranjive skupine društva


3

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI MJERE

2.3.3. Osmišljavanje i provedba programa za djecu, mlade i osobe treće životne dobi

2.3.4. Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

2.4. Upravljanje razvojem 2.4.1. Poticanje nataliteta i osiguranje uvjeta za jačanje pozitivne migracijske bilance

2.4.2. Jačanje ljudskih resursa u regionalnoj i lokalnoj samoupravi

2.4.3. Uspostava sustava strateškog planiranja

2.4.4. Jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije

2.4.5. Jačanje međužupanijske, prekogranične, transnacionalne, međuregionalne i međunarodne suradnje

2.4.6. Jačanje OCD-a i njihove uloge u društvu

2.4.7. Poticanje razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima

2.5. Razvoj ruralnoga područja 2.5.1. Podrška radu lokalnih akcijskih grupa

2.5.2. Održivi razvoj lokalne zajednice u ruralnome prostoru

2.5.3. Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva

2.5.4. Poticanje proizvodnje, promocije i trženja domaćih proizvoda

3. MODERNA INFRASTRUKTURA I ZAŠTITA OKOLIŠA

3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture

3.1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture

3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

3.1.3. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

3.1.4. Razvoj IKT infrastrukture

3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa

3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda

3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava

3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti

3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

3.4.2. Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru

3.4.3. Poticanje energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru

3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode

3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima

3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu

3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom

3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima

3.5.5. Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša


4

Tablica A-2: Odnos RS VSŽ s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima

Naziv Strategije/Plana/Programa Ciljevi Strategije/Plana/Programa Usklađenost ciljeva

STRATEGIJA REGIONALNOGA RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO

KRAJA 2020. GODINE

Strateški ciljevi regionalnoga razvoja su:

• Povećanje kvalitete života poticanjem održivog teritorijalnog razvoja

• Povećanje konkurentnosti regionalnoga gospodarstva i zaposlenosti

• Sustavno upravljanje regionalnim razvojem

Sva tri strateška cilja RS VSŽ 2020. 1. Održivo gospodarstvo, 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša doprinose povećanju kvalitete života na području županije te teže ostvariti povoljne uvjete za razvoj konkurentnog gospodarstva, odnosno usklađeni su sa Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske.

PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA ODRŽIVI RAZVOJ 2030. (AGENDA 2030)

Ciljevi održivog razvoja:

• Iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima

• Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promovirati održivu poljoprivredu

• Zdravlje - Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija

• Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja

• Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke

• Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve

• Osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama za sve

• Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve

• Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost

• Smanjiti nejednakost unutar i između država

• Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

• Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

• Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica

• Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj

• Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje biološke raznolikosti

• Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama

• Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj

Sva tri strateška cilja RS VSŽ 2020. 1. Održivo gospodarstvo, 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša doprinose ostvarenju pojedinih ciljeva održivog razvoja posebno ciljevima 2,, 3., 4., 6., 7., 8., 9., 11., 12., 13., 15. i 16.


5


STRATEGIJA EUROPA 2020 • 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno

• 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj

• Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju)

• Postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja

• 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva

Sva tri strateška cilja RS VSŽ 2020. 1. Održivo gospodarstvo, 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva Strategije.

NACIONALNA STRATEGIJA I PLAN DJELOVANJA NA OKOLIŠ (NSPDO)

• Sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u Republici Hrvatskoj

• Održati postojeću biološku raznolikost u Republici Hrvatskoj

• Sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala i otoci, planinski dio Republike Hrvatske itd.)

Kroz strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioritete 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama, 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima NSPDO.

STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE ZA

RAZDOBLJE OD 2017. DO 2025. GODINE

• Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode

• Smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara

• Ojačati kapacitete sustava zaštite prirode

• Povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi

• Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode.

Kroz strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioritete 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama, 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima Strategije i Akcijskog plana zaštite prirode.

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH • Iskorištavanje tržišta za ostvarenje sigurne i cjenovno prihvatljive opskrbe energijom

• Obuzdavanje emisije stakleničkih plinova iz energetskog sektora

• Poticanje obnovljivih izvora energije

• Poticanje istraživanja, razvoja i primjene okolišno održivih energijskih tehnologija

Kroz strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioritete 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima Strategije energetskog razvoja.

NACIONALNA STRATEGIJA RAZVOJA ZDRAVSTVA 2012 - 2020.

• Poboljšanje povezanosti i kontinuiteta u zdravstvu

• Ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite

• Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog sustava

• Povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite i poboljšanje pokazatelja zdravstva

Kroz strateški cilj 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života (prioritet 2.2. Razvoj visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga) RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima Nacionalne strategije razvoja zdravstva.

STRATEGIJA ZAŠTITE, OČUVANJA I ODRŽIVOG GOSPODARSKOG KORIŠTENJA KULTURNE BAŠTINE REPUBLIKE HRVATSKE

ZA RAZDOBLJE 2011.–2015.

• Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina održivog korištenja

• Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine

• Podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i održivom korištenju kulturne baštine

Kroz prioritet 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima Strategije.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA RH DO 2020. GODINE

• Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja

• Novo zapošljavanje

• Investicije

• Povećanje turističke potrošnje

Kroz prioritet 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima Strategije.


6


STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

• Osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovništva

• Osigurati potrebnu količinu vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene

• Zaštititi ljude i materijalna dobra od štetnoga djelovanja voda

• Postići i očuvati dobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

Kroz strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioritete 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima upravljanja strategija i planova/programa upravljanja vodama.

PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA 2016. – 2021.

PLAN UPRAVLJANJA POPLAVNIM RIZICIMA 2016. – 2021.

• Dostići najmanje dobro ekološko i kemijsko stanje za sva vodna tijela površinskih voda

• Dostići najmanje dobro količinsko i kemijsko stanje za sva vodna tijela podzemnih voda

• Ispuniti dodatne standarde kakvoće za sva zaštićena područja

• Ne dopustiti pogoršanje već dostignutog stanja bilo kojeg vodnog tijela površinske i podzemne vode

Dostići potrebne funkcionalnosti sustava zaštite od poplava na vodama I. i II. reda:

• do razine od oko 87% do kraja 2023. godine

• do razine 100% do kraja 2038. godine.

VIŠEGODIŠNJI PROGRAM GRADNJE KOMUNALNIH VODNIH GRAĐEVINA ZA

RAZDOBLJE 2014. – 2023.

• Povećanje stupnja priključenosti stanovništva na sustav javne vodoopskrbe

• Osiguranje pitke vode za stanovništvo u skladu s higijensko-sanitarnim standardima

• Povećanje stupnja priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

• Pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda prije njihovog konačnog ispuštanja u recipijente

VIŠEGODIŠNJI PROGRAM GRADNJE REGULACIJSKIH I ZAŠTITNIH VODNIH

GRAĐEVINA I GRAĐEVINA ZA MELIORACIJE 2013.–2017.

Ciljevi naznačeni za Strategiju upravljanja vodama su ciljevi i predmetnog programa.


7


NACIONALNI PROJEKT NAVODNJAVANJA I GOSPODARENJA POLJOPRIVREDNIM

ZEMLJIŠTEM I VODAMA U RH (NAPNAV)

Kratkoročni:

• Izrada županijskih planova

• Prilagodba zakonodavstva

• Izgradnja pilot-projekata navodnjavanja

Dugoročni:

• Pregled i rangiranje daljnjih projekata na području RH za provedbu navodnjavanja

• Definiranje i ustroj organizacija i statusa institucija za planiranje, izvođenje, korištenje i održavanje i praćenje projekata

• Prijedlog dinamike sustavnog uvođenja navodnjavanja u RH do 2020. godine.

PLAN ZAŠTITE ZRAKA, OZONSKOG SLOJA I UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD

2013. DO 2017. GODINE

• Sprječavanje ili postupno smanjenje onečišćenja zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi, kvalitete življenja i okoliša u cjelini

• Unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom zraka i praćenja kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske

• Smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari koje nepovoljno utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje

• Smanjivanje i ograničavanje emisija stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski sloj te održavanje razine odliva stakleničkih plinova

• Osiguranje dostupnosti informacija javnosti vezano uz kvalitetu zraka, emisije onečišćujućih tvari, stakleničkih plinova i potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, projekcije emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova te provedbe politike i mjera za poboljšanje kvalitete zraka te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama putem informacijskog sustava zaštite zraka

• Osiguranje financiranja pripreme i provedbe mjera za smanjivanje i ograničavanje emisija onečišćujućih tvari u zrak, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te aktivnosti nadogradnje i osnaživanja upravno-administrativnih, znanstvenih i stručnih institucija i njihovih kapaciteta

• Unaprjeđenje međunarodne aktivnosti i suradnje na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena

Kroz strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioritete 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima Plana

TEMATSKA STRATEGIJA ZA ZAŠTITU TLA Zaštita i održivo gospodarenje tlom temeljeno na principima očuvanja uloga tla, prevencije degradacije, ublažavanja učinaka degradacije i popravljanja degradiranih tala

Kroz prioritete 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede (posebno mjeru 1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje) i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. je usklađena s ciljevima Tematske strategije.

NACIONALNA ŠUMARSKA POLITIKA I STRATEGIJA

• Sačuvati i promicati stabilnost staništa, zdravstveno stanje šuma i produktivni kapacitet sastojina

• Uvođenje 4E (ekološke, ergonomske, ekonomske, energetske) tehnologije u šumarstvo

• Poboljšanje sustava gospodarenja krškim područjem

• Uključivanje miniranih šumskih područja u redovito gospodarenje

Kroz prioritete 1.1. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora, 2.5. Razvoj ruralnoga područja i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode (posebno mjeru 3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima) RS VSŽ


8


• Korištenje biomase za energiju 2020 je usklađena s ciljevima Nacionalne šumarske politike i strategije.

STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE I ODLUKA O

DONOŠENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA

RAZDOBLJE 2017. - 2022. GODINE

• Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom

• Unaprijediti sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada

• Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

• Sanirati lokacije onečišćene otpadom

• Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

• Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

• Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

• Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom

Kroz prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode (posebno mjeru 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom) RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Strategije gospodarenja otpadom Republike hrvatske i odlukom o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine.

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2030.

Opći ciljevi:

• CO1 – Promijeniti raspodjelu prometa putnika u prilog javnog prijevoza (JP) te oblicima prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova.

• CO2 – Promijeniti raspodjelu prometa tereta u prilog željezničkog i pomorskog prometa te prometa unutarnjim plovnim putovima.

• CO3 – Razviti prometni sustav (upravljanje, organiziranje i razvoj infrastrukture i održavanja) prema načelu ekonomske održivosti.

• CO4 – Smanjiti utjecaj prometnog sustava na klimatske promjene.

• CO5 – Smanjiti utjecaj prometnog sustava na okoliš (okolišna održivost).

• CO6 – Povećati sigurnost prometnog sustava.

• CO7 – Povećati interoperabilnosti prometnog sustava (JP, željeznički, cestovni, pomorski i zračni promet te promet unutarnjim plovnim putovima).

• CO8 – Poboljšati integraciju prometnih modova u Hrvatskoj (upravljanje, ITS, BRMIS, P&R itd.).

• CO9 – Dalje razvijati hrvatski dio TEN-T mreže (osnovne i sveobuhvatne).

Specifični ciljevi

Specifični ciljevi koji vrijede za sve prometne sektore:

• SC – Kvalitetnije usuglasiti upravljanje prometom sa susjednim zemljama (BiH – luke Ploče i Slavonski Brod, cestovne i željezničke veze s BiH, Slovenijom, Srbijom)

• SC - U pojedinim dijelovima Hrvatske upotpuniti, gdje je primjenjivo, razvoj turističkog sektora kao glavnog gospodarskog čimbenika adekvatnim razvojem prometa, osobito u prilog JP-a i zelene mobilnosti.

• SC – Poboljšati dostupnost udaljenih dijelova Hrvatske (npr. otoka, Južne Dalmacije, brdsko-planinska područja, područja uz granice…)

Kroz prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Strategije.


9


• SC – Razviti potencijal glavnih logističkih središta (luke Rijeka, luke Split, luke Ploče, luke Vukovar, luke Osijek, luke Slavonski Brod, čvora Zagreb preko luke Sisak).

• SC – Pojačati položaj Hrvatske kao logističkog čvorišta šire regije, uz osobit naglasak na Zagreb.

• SC – Poboljšati integraciju prometnog sektora u društveno-ekonomska kretanja u regiji (koncept funkcionalnih regija, FR).

• SC – Riješiti specifičnu situaciju u Hrvatskoj koja proizlazi iz sezonalnosti prometa.

INDUSTRIJSKA STRATEGIJA RH 2014. – 2020. • Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%

• Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih

• Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014. – 2020.

• Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti

Kroz strateške ciljeve 1. Održivo gospodarstvo (posebno prioriteti 1.1. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja, 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji, 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, 1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora i 1.6. Razvoj tržišta rada) i 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Industrijske strategije RH 2014.-2020.

STRATEGIJA GOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA RH

Gospodarenje mineralnim sirovinama na način koji osigurava dostupnost prirodnim resursima i budućim generacijama na načelima održivog razvoja:

• osiguranje tržišta dovoljnim količinama mineral. sirovina

• osiguranje pozitivnog poslovnog okruženja

• novo stvorene vrijednosti, doprinos zaposlenosti

• uvođenje novih tehnoloških rješenja, smanjenje proizvodnih troškova

• zaštita resursa

• racionalno korištenje

• smanjenje negativnih utjecaja na okoliš

• prilagodba proizvodnog procesa uvjetima okoliša

• pravedna distribucija troškova

• kvalitetni zakonski okviri

• pozitivno ozračje

Kroz prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode (posebno mjeru 3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima) RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH.

STRATEGIJA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA U REPUBLICI HRVATSKOJ U

RAZDOBLJU OD 2016. DO 2020. GODINE

Glavni cilj:

- stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu i širokopojasnih usluga kao temelja za daljnji razvoj informacijskog društva i društva

Kroz prioritet 3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture (posebno mjeru 3.1.4. Razvoj IKT infrastrukture) RS VSŽ je usklađena s ciljevima Strategije razvoja širokopojasnog


10


znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa internetu pod jednakim uvjetima na cijelom području RH.

• Pokrivenost pristupnim mrežama slijedeće generacije (NGA, Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za 100% stanovnika Republike Hrvatske;

• Najmanje 50% kućanstava Republike Hrvatske budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom

pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

• Izgraditi sustav za identificiranje, poticanje, razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te ojačati službe za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje

• Unaprijediti kvalitetu i uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete

• Razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina

• Unaprijediti sustav trajnoga profesionalnog razvoja i usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika

• Poticati primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i obrazovanju

Kroz prioritet 2.1. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

STRATEGIJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2013. – 2020.

• Poboljšanje ekonomske uspješnosti

• Poboljšan pristup financiranju

• Promocija poduzetništva

• Poboljšanje poduzetničkih vještina

• Poboljšano poslovno okruženje

Kroz strateške ciljeve 1. Održivo gospodarstvo (posebno prioritete 1.1. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja, 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji, 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, 1.4. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora i 1.6. Razvoj tržišta rada) i 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020..

PLAN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA PODRUČJE REPUBLIKE HRVATSKE

• Izrada planova zaštite i spašavanja na operativnim i taktičkim razinama

• Izrada standardnih operativnih postupaka Kroz strateške prioritete 2.3. Razvoj društvene kohezije (posebno mjeru 2.3.4. Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine) i 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama (posebno mjeru 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava) RS VSŽ je usklađena s ciljevima Plana zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2014. – 2020.

• Povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije

• Unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima Kroz prioritete 1.1. Održivi razvoj prehrambenog i drvnog sektora, 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, 2.5. Razvoj ruralnoga područja i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita


11


prirode RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Nacionalne šumarske politike i strategije.

OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA

• Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

• Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija

• Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika (MSP)

• Podrška približavanju prema ekonomiji utemeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima

• Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima

• Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

• Promocija održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže

• Promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva

• Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

• Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i učinkovita javna uprava

Sva tri strateška cilja RS VSŽ 2020. 1. Održivo gospodarstvo, 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša u skladu su s postavljenim ciljevima OP konkurentnost i kohezija.

OPERATIVNI PROGRAM UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI

• Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage

• Socijalno uključivanje

• Obrazovanje i cjeloživotno učenje

• Dobro upravljanje

Kroz prioritete 1.6. Razvoj tržišta rada, 2.1. Razvoj sustava odgoja i obrazovanja, 2.3. Razvoj društvene kohezije i 2.4. Upravljanje razvojem RS VSŽ 2020 je

usklađena s ciljevima OP učinkoviti ljudski potencijali.

PROGRAM GRAĐENJA I ODRŽAVANJA JAVNIH CESTA ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO

2020. GODINE

• Sigurnost cestovnog prometa

• Razvoj i implementacija inteligentnih prometnih sustava (ITS)

• Povećanje ekonomičnosti sustava upravljanja javnim cestama

• Daljnja integracija cestovne mreže s europskim prometnim tokovima i postojećom mrežom Republike Hrvatske

Kroz prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2017. do 2020. godine..

NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE DO 2020. GODINE

Povećanje udjela energije iz OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji energije:

• 39,0% udjela OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji električne energije

• 10,0% udjela OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji energije u prijevozu

• 19,6% udjela OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji za grijanje i hlađenje

Kroz prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti (posebno mjeru 3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora) RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine.

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKE UČINKOVITOSTI VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE U

RAZDOBLJU 2017.-2019.

Poboljšanje energetske učinkovitosti i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije, unaprjeđenje održivog prometa i promocija održivog energetskog razvitka Županije.

Kroz prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti (posebno mjeru 3.4.2. Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru)) RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Akcijskog


12


plana energetske učinkovitosti Vukovarsko-srijemske županije u razdoblju 2017.-2019.

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŽUPANIJE

(2015-2020.GODINE)

Najznačajniji su ciljevi pri razvoju turizma na prostoru Vukovarsko - srijemske županije:

• Dinamičan, kvalitetan i organiziran razvoj turizma na cijelom prostoru županije (razvojno opredjeljenje),

• Turizam u funkciji razvoja ruralnog prostora županije (sinergijski efekti),

• Poboljšanje standarda života (individualnog i društvenog),

• Formiranje turističke ponude na osnovama održivog razvoja i ekologije,

• Usklađeni razvoj turizma s poljoprivrednim i ostalim djelatnostima te ukupnim društvenim razvojem,

• Turistički će proizvod biti formiran na bazi autohtonosti i tradicije područja,

• Definiranje razvojnog programa i ponude,

• Poboljšanje postojeće ponude, kreiranje nove ponude,

• Sustavno podizanje znanja (globalno) i pojedinačno (djelatnici).

Kroz strateški cilj 1. Održivo gospodarstvo, ponajviše

prioritet 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma i njime predviđene mjere, RS VSŽ je usklađena s ciljevima Strategije razvoja turizma VSŽ (2015.-2020. godine).

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

• Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice: razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja te razvoju odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,

• Oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energentske svrhe,

• Zbrinjavanje otpada na propisan način

• Sanacija otpadom onečišćenog okoliša (IPPC i BAT)

Kroz prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode (posebno mjeru 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom) RS VSŽ 2020 je usklađena s ciljevima Plana gospodarenja otpadom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.


13


PROSTORNI PLAN VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja:

• Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih koridora

• Racionalno korištenje prirodnih izvora

• Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

• Zaštita prirode

• Zaštita kulturnih dobara

• Zaštita krajolika

Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja:

• Demografski razvoj

• Odabir prostorne i gospodarske infrastrukture

• Razvoj, naselja, društvene prometne i ostale infrastrukture

• Zaštita vrijednosti krajolika

• Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Ciljevi prostornog uređenja naselja na području županije:

• Racionalno korištenje i zaštita prostora

• Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Sva tri strateška cilja RS VSŽ 2020. 1. Održivo gospodarstvo, 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša u skladu su s postavljenim ciljevima županijskog prostornog plana.



14

B. POSTOJEĆE STANJE OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE RS VSŽ

SASTAVNICE OKOLIŠA

Kvaliteta zraka

Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) područje Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ) uvršteno je u zonu HR1 koja obuhvaća široko područje Sjeverne i Sjeveroistočne i Istočne Hrvatske (ukupno 11 županija). Kako na području Vukovarsko-srijemske županije ne postoje postaje za trajno praćenje kvalitete zraka procjena razine onečišćenja dobiva se modeliranjem koje omogućava analizu prostorne razdiobe na velikoj prostornoj i vremenskoj skali koje nisu pokrivene mjerenjima. Globalno gledajući, u zoni HR1 nisu prekoračene zadane granične vrijednosti imisija onečišćujućih tvari te se kvaliteta zraka na području Vukovarsko-srijemske županije može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona, koji je, zbog procesa nastajanja i širenja, regionalni problem.

Budući da u VSŽ nema izrazito velike urbane aglomeracije, nema ni izrazitih problema vezanih uz kvalitetu zraka. Oni manji, prisutni su u okolici gradova i na mjestima veće koncentracije industrijskih pogona. Na području županije dominantni izvori onečišćujućih tvari u zrak su promet (naročito emisije ispušnih plinova iz teretnih vozila koja prolaze kroz naselja) i kućna ložišta, a u manjoj mjeri industrija (prerada poljoprivrednih proizvoda, građevinska industrija i asfaltna baza), stočarske farme (neugodni mirisi, amonijak, metan) i septičke jame te neuređena odlagališta. Analizom postojećeg stanja i problema kao osnovni razvojni problem u vezi s kvalitetom zraka je nepostojanje postaje za kontinuirano praćenje kvalitete zraka.

Mogući razvoj bez provedbe RS VSŽ

Stavak 1 42. članka Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) propisuje da novi zahvat u okoliš ili rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka u području prve kategorije kvalitete zraka ne smije ugroziti postojeću kategoriju kvalitete zraka. Iz tog razloga, i bez provedbe RS VSŽ kvaliteta zraka na prostoru VSŽ ostala bi na postojećoj razini, odnosno I kategorije.

Klimatske promjene

Područje Vukovarsko-srijemske županije pripada ravničarskom Panonskom prostoru i ima umjerenu kontinentalnu klimu s hladnim zimama i sunčanim, toplim ljetima. Analizom meteoroloških parametara uočeno je da vremenske prilike posljednjih godina sve manje prate poznate godišnje i sezonske hodove i da je učestalost „ekstremnih vremenskih događaja“, koji ne prate prosječna stanja, sve veća. Te anomalije posljedica su globalnih klimatskih promjena čiji je uzrok, pretpostavlja se, sve veća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi.

Na području Republike Hrvatske tijekom posljednjeg 50 - godišnjeg razdoblja (1961. - 2010.) trendovi godišnje temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Uočeno zatopljenje očituje se i u svim indeksima temperaturnih ekstrema - pozitivnim trendovima toplih dana i noći te trajanje toplih razdoblja i negativnim trendovima hladnih dana i noći i duljini hladnih razdoblja. S obzirom na promjenu ukupnih količina oborine, Hrvatska se svrstava u prijelazno područje između opće tendencije porasta oborina u sjevernoj Europi te smanjenja količina oborina na Mediteranu, a trend godišnjih količina oborina na godišnjoj/sezonskoj skali ima veliku



15

međugodišnju i prostornu varijabilnost. Tijekom 50 - godišnjeg razdoblja (1961. - 2010.), godišnje količine oborina pokazuju nesignifikantne pozitivne trendove u istočnim ravničarskim krajevima prvenstveno uzrokovane značajnim povećanjem oborina u jesen i u manjoj mjeri u proljeće i ljeto, dok u ostalim područjima Hrvatske godišnje količine oborina pokazuju negativne trendove.

U bližoj budućnosti (razdoblje 2011. - 2040.) očekuje se daljnji, gotovo jednoličan, porast (1 do 1,5 °C) srednje godišnje vrijednosti temperature zraka i vrlo malo smanjenje srednje količine oborina, dok bi se u razdoblju 2041. - 2070. očekivani trend porasta temperature nastavio te bi iznosio između 1,5 i 2 °C, a nastavio bi se i trend smanjenja srednje godišnje količine oborine.

Iako postoji još mnoštvo nepoznanica vezanih za učinke klimatskih promjena i stupnja ranjivosti pojedinih sektora, jasno je da klimatske promjene mogu imati utjecaj na široki opseg ljudskih djelatnosti i gotovo sve sastavnice okoliša. Direktna posljedica klimatskih promjena je i povećana učestalost i intenzitet elementarnih nepogoda, ponajprije suša i poplava, ali i pojave požara, mraza, tuče itd.


Neovisno o provedbi RS VSŽ klimatske promjene zbog svog globalnog utjecaja imaju svoj smjer i intenzitet. Stoga je, uz napore da se intenzitet klimatskih promjena ublaži, pri provedbi razvojne strategije potrebno uvažavati projekcije klimatskih promjena i sukladno tome pojedine mjere pokušati prilagoditi predviđanjima budućeg globalnog i regionalnog stanja atmosfere.

Tlo

Prema pedološkim osobinama, područje Županije određeno je sa četrnaest tipova tala od kojih šest pripada automorfnom (45,38 %) a osam hidromorfnom (54,64%) odjelu. Na području županije nalaze se sljedeći tipovi tla: koluvijalna tla, sirozem na rastresitom supstratu, černozem, eturično smeđe, lesivirano, rigolano, pseudoglej, aluvijalno, fluvijalno livadno, močvarno glejno, ritska crnica, pseudoglej glej, niski treset, hidromeliorirano.

Na području Županije nije uspostavljeno sustavno praćenja kakvoće tla. Rezultati dosada provedenih analiza pokazuju da je tlo na preko 4.000 ha poljoprivrednih površina prekiselo, a preko 90% slabo humozno. Također, individualna mjerenja teških metala u uzorcima prikupljenim uz prometnice pokazala su onečišćenost bakrom, kromom, niklom i kobaltom.

Osnovni izvori onečišćenja su sredstva za zaštitu i gnojidbu u poljoprivredi, neuređena odlagališta otpada, prometni koridori, neobrađene otpadne vode naselja i industrije, požari, eksploatacija mineralnih sirovina i loše gospodarenje melioracijskim sustavom.


Ciljevi i prioriteti RS VSŽ uključuju mehanizme čija je jedna od zadaća i zaštita tla od onečišćenja i zagađenja te uspostava sustavnog praćenja stanja tla. Bez provedbe prioriteta Strategije očekuje se da će stanje tla na području Županije ostati jednako postojećem.

Vode

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (NN 66/16) administrativni obuhvat VSŽ pruža se na dva vodna tijela podzemne vode, a to su: CDGI_23 Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava te CSGI_29 Istočna Slavonija – Sliv Save. Oba vodna tijela podzemnih voda nalaze se u dobrom kemijskom i količinskom stanju.



16

Prema podacima dobivenim od Hrvatskih voda na administrativnom području VSŽ izdvojeno je 82 vodna tijela tekućica. Prema ukupnoj (konačnoj) ocjeni samo 8 površinskih vodnih tijela nalazi se u kategoriji najmanje dobrog stanja (2 vodna tijela nalaze se u vrlo dobrom stanju, dok se 6 vodnih tijela nalazi u dobrom stanju), dok se 24 vodna tijela nalazi u umjerenom stanju, 20 u lošem stanju dok se 30 vodnih tijela nalazi u vrlo lošem stanju.

Na području Vukovarsko – srijemske županije (ukupne površine 2.448 km2) poplavne površine pri pojavi poplava velike vjerojatnosti pojavljivanja iznose oko 378 km2 (15% ukupne površine županije), za poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanja poplavne površine iznose oko 486 km2 (20% ukupne površine županije) dok za poplave male vjerojatnosti pojavljivanja poplavne površine iznose oko 1.816 km2 (74% ukupne površine županije).

Na administrativnom području VSŽ dominiraju poljoprivredna područja (53,87%) te šume (27,4%), dok građevinska područja naselja zauzimaju oko 8,25% područja na prostoru županije. Postojeći problemi vezani za stanje voda na području VSŽ uglavnom su vezani za:

• stanje površinskih vodnih tijela

• odlagališta otpada

• stanovništvo, raspršena odvodnja i sustavi javne odvodnje

• poljoprivredno onečišćenje

• poplave Mogući razvoj bez provedbe RS VSŽ

U području zaštite i upravljanja vodama dugoročne strateške aktivnosti predviđene su nizom planova i programa te bi se i u slučaju da izostanu očekivani pozitivni utjecaji koje bi provođenje strategije donijelo, kao što su izgradnja komunalne infrastrukture, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sl., s vremenom se uslijed provedbe gore navedenih dokumenata očekuje određeno poboljšanje trenutnog stanja voda.

Bioraznolikost

Na području Vukovarsko-srijemske županije nalaze se dvije europske biogeografske regije: kontinentalna i panonska koje se dijele na veći broj mikroregija. Najveći dio stanišnih tipova na prostoru VSŽ spada u antropogeno izmijenjena staništa kao što su različite obradive površine, voćnjaci, vinogradi, naseljena mjesta itd. Od poluprirodnih stanišnih tipova osobito su važna staništa vlažnih livada, travnjaka i pašnjaka. Među šumskim stanišnim tipovima dominiraju mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume te poplavne šume hrasta lužnjaka. Nešto manje su zastupljene poplavne šume vrbe i topole te crne johe i poljskog jasena. Kao dominantna tekućica izdvaja se rijeka Dunav, dok među manjim vodotocima dominiraju povremeni vodotoci i kanali. Manje su zastupljeni srednji i donji tokovi sporih vodotoka te donji dokovi turbulentnih vodotoka. Velika raznolikost stanišnih tipova, među kojima se ističe i veliki broj ugroženih i rijetkih, uvjetovala je i značajnu bioraznolikost faune. Među pripadnicima faune također dolazi veliki broj vrsta koje spadaju u kategorije ugroženih, rijetkih i zaštićenih vrsta što ukazuje na veliku prirodnu vrijednost ovog područja.

Osim introduciranih vrsta posebnu opasnost za lokalnu bioraznolikost predstavljaju fragmentacija i izmjena prirodnih karakteristika staništa, invazivne biljne i životinjske vrste..


Mogući razvoj bez provedbe RS VSŽ odvijao bi se na način da bi se zadržala trenutna raširenost antropogenih staništa te fragmentacija prirodnih staništa, zadržao bi se pritisak na akvatičke



17

ekosustave zbog ispuštanja nedovoljno pročišćenih otpadnih voda. S obzirom na postojanje drugih strategija / planova / programa usmjerenih na slična pitanja ne bi došlo do izlaganju dodatnim pritiscima vlažnih i vodenih staništa, vrstama i staništima bi se gospodarilo kao do sada, no izostali bi pozitivni učinci uređenja sustava gospodarenja otpadom, ponajprije sanacije divljih odlagališta (iako je i to pitanje pokriveno drugim dokumentima) te svijest javnosti o važnosti očuvanja prirode bi se zadržala na trenutnoj razini.

Zaštićena područja

U Vukovarsko-srijemskoj županiji trenutno je zaštićeno devet područja prirode u kategorijama: posebni rezervat šumske vegetacije (Lože i Radiševo), spomenik prirode – rijetki primjerak drveća (Hrast u Županji, Hrastovi u Drenovcima), spomenik prirode – geološki (Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru), park šuma (Kanovci) te spomenik parkovne arhitekture (Ilok – park oko Starog grada, Nuštar – park oko dvorca). Trenutno se provodi postupak ukidanja statusa Spomenika prirode Stari hrast lužnjak (Qurcus robur) u Županji1, te će po završetku postupka biti zaštićeno 8 lokaliteta. Ukupna zaštićena površina VSŽ znatno je manja od hrvatskog prosjeka i iznosi samo 0,107% površine. Razlog ovako malog postotka zaštićenih područja posljedica je administrativne pogreške koja je dovela do ukidanja statusa zaštićenog područja za više lokaliteta. U okviru UNESCO Programa „Čovjek i biosfera“ proglašen je u srpnju 2012. godine, hrvatsko – mađarski prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav koji se, dijelom svoje površine, nalazi na području VSŽ.


Bez provedbe RS VSŽ površina županije pod režimom zakonske zaštite ostala bi na trenutnoj razini, a izostali bi i pozitivni utjecaji istraživanja prirode, izrade planova upravljanja i sl.

Krajobraz

Struktura krajobraza VSŽ određena je prvenstveno reljefom u korelaciji s obradivim površinama, šumama i naseljima. S obzirom na izrazitu zaravnatost reljefa većina prostora je lišena dinamične izmjene volumena i vizura. U takvom slučaju izmjena otvorenih i zatvorenih vizura prilikom prolaska kroz prostor najviše je uvjetovana šumama, šumarcima i živicama koji ujedno definiraju volumen, grubu teksturu i tamne tonove. S obzirom na sadržaj pokrova, takvu izmjenu, odnosno dinamičnost, posjeduje manji dio VSŽ i to najviše na jugozapadnom rubu i krajnjem istočnom dijelu u okolici Iloka.

Oko 60% prostora VSŽ odnosno nešto manje od 150.000 ha nalazi se pod poljoprivrednim površinama intenzivne namjene. Šumske površine zauzimaju ispod 30% županijskog prostora od oko 70.000 ha. To su bjelogorične nizinske šume u gospodarskom korištenju, mahom hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Pretežno seoska naselja koja su funkcionalno i prostorno su orijentirana na poljoprivredne površine raširena su širom prostora VSŽ. Od većih naselja izdvajaju se gradovi Vukovar, Vinkovci i Županja.

Prema udjelu elemenata površinskog pokrova, osnovnim djelatnostima u prostoru i načinu korištenja krajobraza zaključuje se da na prostoru VSŽ prevladava tip ruralnog krajobraza. Razlog tome je dominantno visok udio poljoprivrednih površina.

Područja povišene krajobrazne vrijednosti na prostoru VSŽ su: jugozapadni dio županije, južno od linije Županja-Babina Greda te mozaični sustav vinograda i šumaraka južno od Iloka. Tu se svakako trebaju ubrojiti i šumska područja i vodeni sustavi. Iako nisu toliko značajni kao područja jedinstvenosti i

1 Javni uvid u prijedlog Odluke o prestanku zaštite Spomenika prirode Stari hrast lužnjak (Quercus robur) u Župnaji započeo je 15. prosinca 2017. godine i trajat će do 15. siječnja 2018. godine.



18

prepoznatljivosti takvi sustavi bitni su zbog simboličnog i ekološkog značenja. Tu se posebno treba izdvojiti područje Spačve i prirodni sustavi uz rijeke.

Na administrativnoj razini krajobraz VSŽ ugrožen je nizom zakonskih i institucionalnih manjkavosti koje rezultiraju neodgovarajućom zaštitom i očuvanjem krajobraza, a među kojima se mogu izdvojiti: pojava novih zahvata poput prometnica, industrijskih postrojenja, kontekstualno neprilagođena izgradnja stambenih i gospodarskih objekata te okrupnjavanje intenzivnih poljoprivrednih površina.


Bez provedbe RS VSŽ, s obzirom na dominantne djelatnosti u prostoru, stanje krajobraza održalo bi se na približno istoj razini.

Kulturna baština

Nepokretna materijalna baština zauzima najveći udio ukupnog broja elemenata kulturne baštine na području VSŽ. Prema podacima Konzervatorskog odjela u Vukovaru, od 25. srpnja 2017., na prostoru VSŽ zaštićeno je 233 nepokretna kulturna dobra. Kulturno-povijesne cjeline zaštićene su na području gradova Ilok, Vinkovci i Vukovar, od kojih je najznačajnija arheološka zona Vučedol. Od pojedinačnih kulturnih dobara najzastupljenija su arheološka nalazišta s tragovima života iz prapovijesti, te nalazišta iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja. Na području grada Vinkovaca nalazi se dvadesetak prapovijesnih nalazišta, a isto toliki broj i u okolici. Na području grada Vukovara i okolnih naselja nalazi se dvadeset nalazišta. Od nalazišta iz antičkog perioda, najznačajnija su u Vinkovcima, Sotinu, Iloku, a u Županji su otkriveni tragovi postojanja nekadašnjeg rimskog naselja Ad Basante. Među srednjovjekovnim nalazištima prevladavaju avaro-slavenska i bjelobrdska groblja, ostaci ranoromaničkih crkvi te nekoliko srednjovjekovnih utvrda. Nezaobilazni dio kulturno povijesnog nasljeđa VSŽ čini graditeljska baština srednjovjekovnog i novovjekovnog postanka. Ova kulturna dobra nalaze se diljem županije, unutar zaštićenih urbanih cjelina gradova Iloka, Vinkovaca, Vukovara i Županje, u sklopu naselja ili kao izdvojeni objekti. Memorijalnu baštinu čine ratni spomenici te mauzoleji.

Od pokretnih kulturnih dobara, od kojih se 10 nalazi u Registru kulturnih dobara, najveći broj čine muzejska građa, arheološke i etnografske zbirke te muzejske građe gradskih muzeja u Vinkovcima, Vukovaru i Županji.

Kao nematerijalna kulturna dobra zaštićeno je 7 dobara: umijeće izrade tambura, proljetni godišnji ophod "filipovčice", pjevanje starogradskih pjesama te priprema tradicijskog slavonskog kulena te tri tradicijska obrta.

Brojna kulturna dobra su evidentirana i zaštićena važećim prostornim planovima svih razina. Sukladno podacima navedenog Konzervatorskog odjela evidentirano je (van tri liste zaštićenih kulturnih dobara) 447 elemenata nepokretne kulturne baštine. Tu su najbrojniji profani elementi-graditeljski (183) i etnološki (126). Sakralni elementi (61) i spomenici, pretežno vezani za NOB razdoblje (69) su zastupljeni s nešto manjim udjelom, a evidentirano je i 8 arheoloških nalazišta. Osim zaštićenih i evidentiranih arheoloških nalazišta na području VSŽ rekogniscirano je 187 arheoloških nalazišta, a evidentirano (približno određenog položaja, ali neutvrđenog opsega) još 344 nalazišta.

Kulturna baština VSŽ, posebice graditeljska baština, znatno je degradirana razaranjima u Domovinskom ratu. Osim ratnih razaranja, degradaciji kulturne baštine pridonose i nebriga i neodržavanje, nedostatna financijska sredstva, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nepoštivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija te nedovoljna svijest o vrijednosti baštine. Osobito je teško stanje graditeljske baštine u seoskim cjelinama i malim povijesnim gradovima u kojima su građevine bez



19

namjene. Graditeljsku baštinu ugrožavaju i neodgovarajući građevinski zahvati, koji ne uvažavaju konzervatorske uvjete i često se izvode bez stručno verificirane konzervatorske i tehničke dokumentacije. Do danas je obnovljeno 83 zaštićena kulturna dobra, a 100 ih se smatra ugroženim2.


Strategijom zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. predviđene su i mjere uključene u RS VSŽ. S obzirom na postojeće probleme, a posebice loše stanje većeg dijela kulturne baštine i sporo uključivanje u financijske procese, može se zaključiti da bi u svakom slučaju postojao, iako relativno spor, napredak u zaštiti i održivom korištenju kulturne baštine.

Stanovništvo

U svim jedinicama lokalne samouprave vidljiv je negativan trend kretanja broja stanovnika, što je karakteristično za većinu slavonskih županija. Prema Popisu stanovništva 2011. godine ukupan broj stanovnika u VSŽ iznosi 179.521 što je oko 12% manje u odnosu na prethodnu popisnu godinu (2001.).

Najveći broj stanovnika 2011. godine imao je Grad Vinkovci (35.312 stanovnika), slijedi ga Grad Vukovar (27.683 stanovnika), a ostale jedinice lokalne samouprave bilježe znatno manji broj stanovnika (najmanji broj stanovnika imala je Općina Lovas – 1.214 stanovnika). Indeks popisne promjene (indeks kretanja broja stanovnika) označava promjenu broja stanovnika u međupopisnom razdoblju3.

Prema podacima, najizraženiji indeks popisne promjene je u Općini Drenovci (0,697) što znači da navedeno naselje bilježi najveće smanjenje broja stanovnika u međupopisnom razdoblju. Najmanju promjenu bilježi Općina Negoslavci (0,998). Niti jedna jedinica lokalne samouprave ne bilježi porast broja stanovnika.

Na području cijele županije prosječna gustoća naseljenosti iznosi 73,29 st/km² i manja je od prosjeka gustoće naseljenosti Republike Hrvatske (78,1 st/km²). Najveća je u Gradu Vinkovci (375,98 st/km²) , a najmanja na području Općine Vrbanja (20,58 st/km²).


Bez provedbe RS VSŽ nepovoljna demografska slika županija ostala bi nepromijenjena, dok bi demografski pokazatelji zadržali bi sadašnje stanje ili se pogoršavali. Također ne bi došlo do unaprjeđenja poslovnog okruženja i konkurentnosti poduzetnika, unaprjeđenja infrastrukture i kvalitete usluga stanovništvu županije.

Zdravlje i okoliš

Pokazatelji zdravlja ljudi u uskoj su vezi sa zrakom, tlom, vodom, bukom i klimom. Promjene stanja navedenih dijelova okoliša uvjetovane određenim aktivnostima u prostoru mogu utjecati na ljudsko zdravlje.

Na području Vukovarsko-srijemske županije 2016. godine Planom provedbe Monitoringa izvorišta vode za ljudsku potrošnju bilo je planirano uzeti 32 uzorka, a od toga je ostvareno 29 (90,6%), a bilo je ukupno 24 neispravnih uzoraka (82,8%). Također, bilo je 24 kemijski neispravnih uzoraka i 1 mikrobiološki neispravan uzorak. Stanovništvo Vukovarsko-srijemske županije najvećim se dijelom

2 Izvješće o stanju u prostoru Vukovarsko-srijemske županije 2013.-2016., ožujak 2107., Zavod za prostorno uređenje VSŽ

3 Ukoliko je indeks kretanja broja stanovnika <1 došlo je do smanjenja broja stanovnika. Ukoliko je >1 došlo je do povećanja broja stanovnika. Konačno, ako je jednak 1 došlo je do stagnacije broja stanovnika.



20

opskrbljuje vodom za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava (42 sustava i 72 javna bunara), ali i iz individualnih bunara. Stanje povezanosti na vodovodnu mrežu po naseljima varira uglavnom od 50 do 100%, s time da je samo u 5 općina na vodoopskrbu vezano manje od 70% kućanstava. Na području županije sanitarne zone zaštite proglašene su za 15-tak izvorišta. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda zaostaje za vodoopskrbnim sustavom.

Samo 52% stanovništva (pet gradova i jedna općina) ima javni kanalizacijski sustav. Ta je razina priključenosti na sustav nezadovoljavajuća (u Vukovaru 20% gradskog područja nema odvodnju), a 70 km postojeće mreže treba sanirati. Otpadna se voda ispušta izravno u recipijente (kanale i rijeke), osim u Vinkovcima, Otoku i Nuštru.

Buka je kao najveći problem identificirana uglavnom na prometnicama kojima se odvija tranzitni promet teških kamiona, kao što je u slučaju Vinkovaca, u naselju Opatovac, u općini Nuštar, St. Jankovci i Borovu. U općini Tovarnik izvor buke predstavlja i željeznički promet budući da pruga presijeca općinu njenim središtem.


Ukoliko se ne provedu aktivnosti koje su predviđene ciljevima 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša RS VSŽ u najgorem slučaju nastavljaju se ili pojačavaju postojeći trendovi pojedinih sastavnica koje imaju direktan ili indirektan negativan utjecaj na javno zdravlje.

SEKTORSKI PRITISCI

Infrastruktura

Promet

Na području Vukovarsko-srijemske županije dobro je razvijena mreža cestovnih prometnica i ona omogućuje kvalitetno međusobno povezivanje gradova i naselja. Cestovna mreža je dosta razgranata, redovito održavana i u zadovoljavajućem stanju, a razvrstana je na autocestu A3, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Autocesta A3 kroz Vukovarsko-srijemsku županiju prolazi u duljini od 49,99 km. Na području županije četiri su izlaza autoceste A3 (Babina Greda, Županja, Spačva, Lipovac). U županiji je 278,258 km državnih cesta, 425,720 km županijskih cesta i 198,458 km lokalnih cesta.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji ukupno 236,363 km pruga. Željezničke pruge su razvrstane na pruge za međunarodni promet, pruge od značaja za regionalni promet i pruge od značaja za lokalni promet. Pruga za međunarodni promet ima 133,276 km ili 56,39 % od ukupne duljine svih pruga u VSŽ-u, pruga od značaja za regionalni promet ima 59,605 km ili 25,22 % i pruga od značaja za lokalni promet ima 43,482 km ili 18,39 %.

Na području Vukovarsko-srijemske županije nalaze se dva međunarodna vodna puta – Dunav i Sava. Dunav je plovan cijelom duljinom kroz Hrvatsku te je prema Europskom ugovoru o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN) klasificiran klasom plovnosti VIc (51,44 km nalazi se unutar Vukovarsko-srijemske županije). Sava je na ovom dijelu klasificirana kao plovni put IV klase (93,60 km nalazi se unutar Vukovarsko-srijemske županije).



21

Na području Vukovarsko-srijemske županije nema primarnih zračnih luka (najbliža je zračna luka Osijek), čiji se dio uzletno-sletne staze nalazi na području VSŽ.

Stanje mreže elektroničkih komunikacija i asortiman usluga na području Vukovarsko – srijemske županije još nisu ujednačeni.

Mogući razvoj okoliša bez provedbe RS VSŽ

Osnovni trend za koji se očekuje da će se nastaviti u sljedećem periodu je modernizacija, rekonstrukcija i izgradnja različitih objekata prometne infrastrukture u skladu s državnim strategijama, planovima i programima za pojedine vrste prometa, uključujući i planove razvoja pojedinih javnih prometnih poduzeća. Bez provedbe aktivnosti u području infrastrukture prometa planiranih Razvojnom strategijom izostat će doprinos ostvarenju planiranog razvoja svih oblika prometa na području županije.

Energetika

Na području VSŽ ne postoje izvori električne energije u HEP-ovom vlasništvu, no postoji niz malih elektrana (mE) spojenih na distribucijsku mrežu. Zaključno s 2015.g., u paralelnom pogonu s distribucijskom mrežom HEP ODS Elektre Vinkovci je 98 malih elektrana, ukupno instalirane snage od približno 29.11 MW, od toga je 91 elektrana u trajnom pogonu, dok je 7 elektrana u pokusnom radu. Kroz VSŽ prolazi važan energetski koridor 400 kV prijenosna elektroenergetska mreža (Ernestinovo – Ugljevik i Ernestinovo – Srijemska Mitrovica). Županijom je raširena 110 te 35 kV mreža. Ukupna duljina elektroopskrbnih vodova Vukovarsko-srijemskoj županiji je 3.925,38 km ne računajući kućne priključke.

Kroz županiju prolaze važni energetski koridori: trasa Jadranskoga naftovoda, magistralni plinovod Slavonski Brod – Vinkovci (Opatovac) i Osijek – Vinkovci i skladišta naftnih derivata Opatovac i Vinkovci (trenutno se ne koriste). Duljina naftovoda različitih profila u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosi 222,43 km. Područje županije uključeno je u plinoopskrbni sustav Republike Hrvatske i gotovo je u cijelosti plinificirano. Ukupna duljina plinovoda je 1.724,38 km, od čega je duljina niskotlačnog plinovoda 17,97 km, visokotlačnog 171,19 km i srednjetlačnog 1.436,36 km.


Osnovni trend za koji se očekuje da će se nastaviti u sljedećem periodu je modernizacija, rekonstrukcija i izgradnja objekata elektroopskrbe i opskrbe naftom i plinom u skladu s državnim energetskim strategijama, planovima i programima, uključujući i planove razvoja distributera električne energije, nafte i plina.

Vodopskrba i odvodnja

Stanovništvo Vukovarsko-srijemske županije najvećim se dijelom opskrbljuje vodom za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava (42 sustava i 72 javna bunara), ali i iz individualnih bunara. Stanje povezanosti na vodovodnu mrežu po naseljima varira uglavnom od 50 do 100%, s time da je samo u 5 općina na vodoopskrbu vezano manje od 70% kućanstava.

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda zaostaje za vodoopskrbnim sustavom. Samo 52% stanovništva (pet gradova i jedna općina) ima javni kanalizacijski sustav. Ta je razina priključenosti na sustav nezadovoljavajuća (u Vukovaru 20% gradskog područja nema odvodnju), a 70 km postojeće



22

mreže treba sanirati. Otpadna se voda ispušta izravno u recipijente (kanale i rijeke), osim u Vinkovcima, Otoku i Nuštru.



23


Osnovni trend za koji se očekuje da će se nastaviti u nadolazećim godinama je izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda u skladu s državnim i županijskim obvezama i strategijama, planovima i programima vezanim uz razvoj i izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Bez provedbe aktivnosti u području komunalne infrastrukture planiranih Razvojnom strategijom, neće doći do doprinosa ostvarenju planiranog razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje na području županije.

Gospodarske aktivnosti

Industrija je najznačajnija gospodarska grana VSŽ, a najznačajniji tipovi industrije su: prehrambena, drvno-prerađivačka, metaloprerađivačka, industrija građevnog materijala (opekarska), gumarska, kožarska i obućarska industrija, te proizvodnja stočne hrane i gotovih tekstilnih proizvoda. Najveći broj gospodarskih kapaciteta nastao je i temelji se na raspoloživoj sirovinskoj osnovi, radnoj snazi i tržištu. Najveći broj zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji (5,029 osoba ili 30,87% ukupno zaposlenih), zatim u trgovini na veliko i malo (3,492 osobe ili 21,03%), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (2,053 osobe ili 12,60%), te u građevinarstvu (1,858 osoba ili 11,40%). Obrtništvo ima značajnu ulogu u razvoju gospodarstva, a najviše je zastupljeno u djelatnostima uslužnog zanatstva (34,24%), trgovine (14,36%), ugostiteljstva i turizma (13,54%), poljoprivrede i ribarstva (12,95%), te proizvodnog zanatstva (11,41%).

Županija raspolaže smještajnim kapacitetima od 881 sobe s 1897 ležajeva. Prosječna godišnja popunjenost u 2016. godini na području Županije iznosi 56 dana, od čega najveću prosječnu godišnju popunjenost (u danima) bilježi TZ Vukovar, zatim TZ Županja, TZ Vinkovci, TZ Nijemci pa potom TZ Ilok. Najveći broj smještajnih kapaciteta predstavlja hostelski smještaj, (46,92%), koji ujedno ostvaruje najveći broj noćenja. Prema podacima Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, prosječan boravak turista na području ostvareno je u 2016. godini 111.036 noćenja. Od ukupnog broja svih noćenja ostvarenih u 2016. godini, 39,41% realizirano je u Vinkovcima, 42,7% u Vukovaru, 5,8% u Iloku, 3,3% Županji, 6,6% u Nijemcima te 2,19% u ostalim dijelovima Županije.


Bez provedbe Razvojne strategije očekuje se nastavak trenutne problematike industrije i obrtništva, vezane uz restrukturiranje gospodarstva i poduzetnički razvoj, što je osobito naglašeno u njenim ruralnim područjima.

Otpad

Pod gospodarenjem otpadom u Vukovarsko - srijemskoj županiji se podrazumijeva djelatnost skupljanja, prijevoza i odlaganja komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada s niskim ili nikakvim stupnjem odvojenog prikupljanja korisnih dijelova otpada i opasnog otpada ili oporabe otpada. Organizirano prikupljanje otpada obavlja petnaest komunalnih poduzeća i koncesionara. Komunalni otpad se odlaže na šest aktivnih odlagališta od kojih su samo tri sanirana (Petrovačka dola u Vukovaru, Stara ciglana-Županja u Županji i Kraplja u Gunji). Na odlagalištu Muškovo-Rudine Ključ u Vrbanji sanacijski radovi su u tijeku, dok su na odlagalištim Gajevi u Drenovcima i Božino brdo u Iloku radovi sanacije su tek u pripremi. Na županijskom području evidentirano je trideset i pet divljih odlagališta, koja se povremeno saniraju, međutim odlaganje na sanirane lokacije se i dalje nastavlja. Za odlaganje opasnog otpada Prostornim planom VSŽ predviđene su lokacije u Vukovaru, Vinkovcima i Županji. Za izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom s pretovarnim stanicama Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije predviđena je lokacija Orlovnjak u Antunovcu te su u tijeku aktivnosti pripreme za izgradnju centra. Sustav reciklažnih dvorišta nije u potpunosti uspostavljen budući da još uvijek nisu napravljene potrebne izmjene u prostorno-planskoj dokumentaciji. Otpad koji



24

se prikuplja na području VSŽ niskim ili nikakvim stupnjem odvojenog prikupljanja korisnih dijelova otpada i opasnog otpada ili oporabe otpada, odlaže se na neuređena odlagališta ograničenih kapaciteta diljem županije.


S obzirom na to da je unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom odnosno uspostava integralnog sustava gospodarenja otpadom koji obuhvaća osim izgradnje potrebne infrastrukture i provođenje svih ostalih aktivnosti kao što su sanacije postojećih lokacija onečišćenih otpadom i divljih odlagališta, i provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti, unapređenje informacijskog sustava, sustava nadzora i dr., predviđeno i drugim strategijama te preuzetim obvezama države, očekuje se da će doći do poboljšanja stanja u okolišu (smanjenje pritisaka od otpada) te na taj način do povećanja kvalitete života stanovništva.

Iznenadni događaji

Iznenadni događaji i ekološke nesreće predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost s negativnim posljedicama po okoliš, a mogu biti izazvani prirodnim djelovanjem, tehničko-tehnološkim djelovanjem te ratnim djelovanjem i terorizmom te u najgorem slučaju mogu prerasti u katastrofe i velike nesreće.


I bez provedbe Razvojne strategije očekuje se očuvanje ili unapređenje sustava civilne zaštite (zaštite i spašavanja) u skladu s državnim i županijskim obvezama prvenstveno prevencije iznenadnih događaja (prirodne opasnosti i prijetnje, tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće) i prilagodbe na klimatske promjene. Razvojna strategija će u tome dati svoj doprinos manjeg značaja.

Poljoprivreda

Poljoprivreda je izrazito važna gospodarska grana Vukovarsko-srijemske županije. Od ukupne površine Županije (244.775 ha) poljoprivredne površine zauzimaju 149.703 ha. Najveći dio poljoprivrednih površina, odnosno oko 93,01 % odnosi se na oranice, 2,90 % na pašnjake, 0,65 % na livade, 1,38 % na vinograde i 1,72 % na voćnjake. U strukturi poljoprivredne proizvodnje najčešće se uzgajaju slijedeće kulture: kukuruz, pšenica, soja, šećerna repa, suncokret, uljana repica, ječam, zob, krumpir, krmne kulture i povrće. Prema strukturi gospodarstava na području županije prevladavaju mala i srednja gospodarstva do 20 hektara, čiji je broj u 2015. godini iznosio 5.388 gospodarstva.

Proizvodnja žitarica u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Vukovarsko srijemskoj županiji zauzima najznačajnije mjesto i to s čak 54 % zastupljenosti. Zastupljenost uljarica je 33 %, šećerne repe 4%, a ostalog bilja 9 %. U poljoprivrednoj proizvodnji prevladava niska zastupljenost povrtlarskih kultura. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Vukovarsko – srijemskoj županiji u 2015. godini nalazi se 1.972,51 ha pod povrtlarskim kulturama namijenjenih tržištu te pod nasadima vinove loze u 2016. godini se 1.686,99 ha, s ukupno 7.600.387 trsova. Prema površini dominira vinska sorta graševina (58,9%), zatim sorta traminac (8,8%), frankovka (8,6%) i rajnski rizling (7%), dok su ostale sorte (chardonnay, cabernet sauvignon, pinot sivi, pinot bijeli, merlot, ružica crvena, silvanac zeleni i dr.) zastupljene u manjem postotku.

Problem navodnjavanja je posebno istaknut na području Vukovarsko-srijemske Županije. Prinosi ratarskih kultura dostižu visoke međunarodne normative samo na površinama na kojima je osigurano primjereno navodnjavanje. Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine na području Vukovarsko srijemske županije navodnjavalo se 771,96 ha zemljišta (poljoprivredna kućanstva i poslovni subjekti) od 121.077,65ha korištenih poljoprivrednih površina.



25

Trenutno stanje uređenosti vodnog gospodarstva na području Županije onemogućuje optimalnu odvodnju poljoprivrednih površina zbog neodržavanja hidrotehničkih sistema. Drenirano je tek oko 20.430 ha poljoprivrednog zemljišta. Na području Županije nalaze se dva od ukupno četiri nacionalna pilot projekta navodnjavanja, Opatovac (oko 700 ha) i Biđ-Bosutsko polje (oko 2.000 ha).


Bez provedbe predmetne strateške studije očekuje se nastavak razvoja trenutne problematike poljoprivrede, vezane uz mali broj udruženja i slabu konkurentnost malih poljoprivrednih proizvođača na tržištu. Jačanje, razvoj i specijalizacija određenog tip poljoprivredne proizvodnje na području županije biti će otežana kao i stvaranje povoljnih uvjeta za realizaciju projekata izgradnje sustava navodnjavanja.

Šumarstvo i lovstvo

Šume i šumsko zemljište zauzimaju 70.026 ha, odnosno 28,3% županije, od kojih je velika većina (98,5%) u državnom vlasništvu, kojima gospodari trgovačko društvo u vlasništvu RH "Hrvatske šume" d.o.o. putem svoje ustrojstvene jedinice Uprava šuma podružnica Vinkovci. Na području županije nema uređenih privatnih šuma, odnosno još nisu izrađeni programi gospodarenja (trenutno u postupku izrade).

Iako šumovitost Vukovarsko-srijemske županije nije velika, u njoj se svejedno nalazi najvrjednije šumsko područje u Hrvatskoj - Spačvanski bazen. Glavne šumske zajednice Vukovarsko-srijemske županije su tipična šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum) koja pokriva oko 35% šumske površine, zatim šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici) koja pokriva oko 32% šumske površine te šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae) na oko 30% šumske površine. Preostalo šumsko područje uglavnom pokrivaju šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae) te poplavne šume vrba i topola u Podunavlju (sveze Salicion albae i Populion albae).

Šume posebne namjene zauzimaju oko 3%, od čega većinu čine sjemenske sastojine (72,9%), zaštićene šume od posebnog znanstvenog ili povijesnog značaja čine 24,7% šuma posebne namjene dok šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i potrebama obrane RH zauzimaju 0,8% površine šuma posebne namjene.

Lov i lovni turizam tradicionalne su gospodarske grane u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Na području županije nalazi se 53 zajedničkih (županijskih) lovišta i 2 vlastita (državna). Ukupna površina svih lovišta je oko 245.500 hektara. Na području županije izgrađeno je 37 lovačkih domova, 444 čeke, 1.646 hranilišta i 768 solišta, dok se hrana za divljač uzgaja na oko 200 ha poljoprivrednih površina. Glavne vrste divljači na području VSŽ su srna obična (Capreolus capreolus), zec (Lepus europaeus), fazan (Phasianus colchicus) i trčka (Perdix perdix) te u manjem broju lovišta divlja svinja (Sus scrofa), jelen lopatar (Dama dama), muflon (Ovis musimon) i jelen obični (Cervus elaphus). Od ostalih vrsta divljači u lovištima obitavaju jazavac (Meles meles), divlja mačka (Felis silvestris), kuna (Martes foina), lisica (Vulpes vulpes), tvor (Mustela putorius), prepelica pućpura (Coturnix coturnix), šljuka (Scolopax rusticola), divlje patke (Anas sp.), crna liska (Fulica atra), vrana (Corvus corone cornix), svraka (Pica pica) i čavka (Coloeus monedula).


Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se u skladu sa šumsko-gospodarskim planovima (osnovama gospodarenja za gospodarske jedinice državnih šuma te programima gospodarenja



26

šumama šumoposjednika) te u tom smislu (ne)provedba RS VSŽ ne bi utjecala na ovu djelatnost. Međutim, problem na području ne samo VSŽ nego i čitave države predstavljaju zarasle bivše poljoprivredne površine koje procesom prirodne sukcesije postupno prelaze u šumu, a čiji status ostaje nereguliran. Neprovođenjem RS VSŽ eventualno bi izostali manji pozitivni učinci na šumarstvo prizašli iz strateškog cilja 3. - Moderna infrastruktura i zaštita okoliša, prioriteta 3.5 - Očuvanje okoliša i zaštita prirode, mjera 3.5.2. - Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu i tzv. "soft" mjera 3.5.4. - Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima i 3.5.5. - Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša.

Provedba predviđenih mjera razvoja lovstva i lovnog turizma prema Programu zaštite okoliša VSŽ, mogla bi u određenoj mjeri izostati ukoliko ne dođe do provedbe RS VSŽ odnosno mjera u okviru prioriteta 1.5. - Razvoj i unapređenje kulture i turizma te mjere 3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima je generičke prirode.

Turizam

Razvoj turizma Vukovarsko-srijemske županije temelji se na očuvanim prirodnim resursima, ponudi kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvu, iznimno vrijednim kulturno-povijesnim resursima (Vučedol, Sopot, stara jezgra grada Ilok), manifestacijama te etnografskoj zanimljivosti. Činitelji vrednovanja turističkih resursa su: prirodni resursi – zaštićena područja vodenih površina i šuma; rekreacijski lokaliteti za boravak u prirodi i izgrađeni objekti; riječne plaže na Dunavu, Savi i kupališta na Bosutu; vinogradarska područja; graditeljsko nasljeđe; manifestacije i istraživački programi usmjereni na zaštitu okoliša; prometna dostupnost i blizina regionalnih i međunarodnih prometnih koridora.

Županija raspolaže smještajnim kapacitetima od 881 sobe s 1897 ležajeva. Prosječna godišnja popunjenost u 2016. godini na području Županije iznosi 56 dana, od čega najveću prosječnu godišnju popunjenost (u danima) bilježi TZ Vukovar, zatim TZ Županja, TZ Vinkovci, TZ Nijemci pa potom TZ Ilok. Najveći broj smještajnih kapaciteta predstavlja hostelski smještaj, (46,92%), koji ujedno ostvaruje najveći broj noćenja. Prema podacima Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, prosječan boravak turista na području ostvareno je u 2016. godini, 111.036 noćenja. Analizirajući strukturu turista, može se zaključiti da je većina posjetitelja domaćeg podrijetla (68,62%) no uočen je porast broja stranih turista u 2016. godini (17.061) u odnosu na ranije godine.


Bez provedbe Razvojne strategije očekuje se nastavak trenutne problematike neodgovarajućeg iskorištavanja velikog potencijala lovstva i lovnog turizma, riječnog kruzinga, riječnog nautičkog turizma, vjerskog turizma i sl., te je potrebno osmisliti programe i prilagoditi ih potrebama navedenih oblika turizma.

C. OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA RS VSŽ MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI

Kako se RS VSŽ donosi za prostor cijele županije, potencijalno njena provedba može imati utjecaj na bilo kojem dijelu teritorija županije, značajke kojega su dane u poglavlju B. Postojeće stanje okoliša i



27

mogući razvoj okoliša bez provedbe Strategije. No, sukladno analizi utjecaja, većina predviđenih mjera će imati lokalni utjecaj, odnosno ne očekuju se značajni utjecaji.

D. POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI

U poglavlju Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe RS VSŽ, navedeni su i opisani značajni postojeći problemi vezani uz pojedine sastavnice okoliša te opterećenja okoliša.

E. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČIVANJU MEĐUNARODNIH UGOVORA I SPORAZUMA, KOJI SE ODNOSE NA RS VSŽ

STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE - ne-tehnički

sažetak

28

Tablica E-1: Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma koji se odnose na RS

Međunarodni ugovori i sporazumi Ciljevi međunarodnih ugovora i sporazuma Uključenost ciljeva u RS

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro 1992.) Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime 21. zasjedanje Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i 11. zasjedanje sastanka stranaka Kyotskog protokola (CMP 11)

„..postići stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinu koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sustav. Ta razina treba se ostvariti u vremenskom okviru dovoljno dugom da omogući ekosustavu da se prilagodi na klimatske promjene da se ne ugrozi proizvodnja hrane te da se omogući nastavak ekonomskog razvoja na održiv način“. Cilj Kyoto Protokola je smanjenje emisije stakleničkih plinova u industrijaliziranim zemljama za oko 5,2 posto u odnosu na razine iz 1990-ih godina u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Novi EU energetski i klimatski ciljevi 2030: Smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 % ispod razine iz 1990., najmanje 27% udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji energije i najmanje 27% ušteda energije u usporedbi sa potrošnjom energije bez primjene mjera.

Strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioriteti 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture, 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. pojedinim mjerama i aktivnostima unapređenja i razvoja, usklađen je s ciljevima Konvencije i Protokola.

Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (Geneva, 1979.) Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Stockholm, 2001.) Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985.) Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1987.)

• Nadzor i smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak u cilju zaštite zdravlja ljudi, zaštite okoliša i zaštite ozonskog sloja

• Smanjenje dalekosežnog prekograničnog utjecaja na kvalitetu zraka i ozonski omotač

• Pojačana međunarodna suradnja putem sustavnog promatranja, istraživanja i razmjene informacija o učincima ljudskog djelovanja na ozonski sloj

Strateški ciljevi 1. Održivo gospodarstvo (prioritet 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i tehnologiji) i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioriteti 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture, 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. pojedinim mjerama i aktivnostima unapređenja i razvoja, usklađeni su s ciljevima Konvencija i Protokola.

Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.) Strateški plan Konvencije za razdoblje 2011.-2020. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija)

• Očuvanje sveukupne biološke raznolikosti,

• Održivo korištenje prirodnih dobara, na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja,

• Integriranje mjera zaštite i održivog korištenja prirode u sve relevantne sektore.

Strateški Aichi ciljevi:

• Utjecati na skrivene uzroke gubitka bioraznolikosti pozicioniranjem bioraznolikosti u organima vlasti i društvu

• Smanjiti direktne pritiske na bioraznolikost i promovirati održivu upotrebu

• Poboljšati status bioraznolikosti kroz očuvanje ekosustava, vrsta i genetske raznolikosti

• Jačati opće koristi od bioraznolikosti i usluga ekosustava

Strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioriteti 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. pojedinim mjerama i aktivnostima unapređenja i razvoja, usklađen je s ciljevima Konvencija.

http://www.cbd.int/decision/cop/?id=12268

STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJNE STRATEGIJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE - ne-tehnički

sažetak

29

Međunarodni ugovori i sporazumi Ciljevi međunarodnih ugovora i sporazuma Uključenost ciljeva u RS

• Implementaciju Konvencije ojačati kroz participativno planiranje, upravljanje znanjima i izgradnju kapaciteta.

Osigurati očuvanje i zaštitu divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih prirodnih staništa (navedenih u dodacima I i II Konvencije), povećanje suradnje između ugovornih stranaka, kao i regulirati eksploataciju tih vrsta (uključujući i migratorne vrste) navedene u Dodatku 3.

Konvencija o europskim krajobrazima (Firenza 2000.) Promicanje zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje te organiziranje europske suradnje o pitanjima krajobraza.

Strateški cilj 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. pojedinim mjerama i aktivnostima unapređenja i razvoja, usklađen je s ciljevima Konvencije.

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Paris, 1972.)

• Jačanje javne svijesti

• Poticanje sudjelovanja lokalnih zajednica na očuvanje njihove kulturne i prirodne baštine

• Ostvarivanje međunarodne suradnje u očuvanju kulturne i prirodne baštine.

Strateški ciljevi 1. Održivo gospodarstvo (prioritet 1.5. Razvoj i unapređenje kulture i turizma) i 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša (prioritet 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode) RS VSŽ 2020. pojedinim mjerama i aktivnostima unapređenja i razvoja, usklađeni su s ciljevima Konvencije.


ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE – ne-tehnički sažetak

30

F. VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ

Kvaliteta zraka

Najveći utjecaj na kvalitetu zraka prepoznat je u prioritetima 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture, 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti i 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode.

Prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture može imati i pozitivan i negativan utjecaj na kvalitetu zraka. Pozitivan utjecaj (smanjenje emisija onečišćujućih tvari) postiže se kroz učinkovitije korištenje prometne infrastrukture, smanjenja prometne zagušenosti te povećano korištenje onih grana prometa koje su prepoznate kao grane prometa koje proizvode najmanje onečišćujućih tvari u odnosu na prevezeni teret (željeznički, brodski promet) (mjera 3.2.1 Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta, mjera 3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa, mjera 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa i mjera 3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa). Negativan učinak na kvalitetu zraka može biti uzrokovan povećanjem korištenja vozila koje bi navedene mjere mogle generirati, jer su onečišćujuće tvari nusprodukti sagorijevanja fosilnih goriva u motorima s unutrašnjim izgaranjem.

Mjera 3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenje energije iz obnovljivih izvora energije, mjera 3.4.2. Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru te mjera 3.4.3. Poticanje energetske neovisnosti u javnom i privatnom sektoru mogu također imati i pozitivan i negativan doprinos očuvanju postojeće kvalitete zraka, ovisno o odabiru obnovljivog izvora. Stoga je pri odabiru vrste obnovljivih izvora energije potrebno obratiti pažnju na moguće negativne učinke na kvalitetu zraka.

Najveći utjecaj na održavanje postojeće kvalitete zraka ima mjera 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu koja uključuje nabavu suvremene opreme za praćenje stanja okoliša, napose zraka. Naime, nepostojanje mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka na području VSŽ onemogućava praćenje stvarnog stanja kvalitete zraka, a time i očuvanje kvalitete na postojećem nivou, pa bi eventualna uspostava sustava praćenja kvalitete zraka trebala imati znatan pozitivan utjecaj.

Klimatske promjene

Doprinos pojedinih aktivnosti razvojne strategije VSŽ fenomenu globalnih razmjera kao što su klimatske promjene nije značajan. U skupinu aktivnosti koje mogu utjecati na ublažavanje klimatskih promjena uvrštene su sve aktivnosti vezane uz promet. To su aktivnosti sadržane unutar mjera 3.2.1. Održavanje izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta, 3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa, 3.2.3 Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa i mjera 3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa. Uz pozitivan doprinos ublažavanju klimatskih promjena kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova (povećanim korištenjem onih grana prometa koje proizvode najmanje onečišćujućih tvari u odnosu na prevezeni teret (željeznički, brodski promet)) navedene aktivnosti mogu imati i negativan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena jer predstavljaju moguće povećanje broja izvora stakleničkih plinova. Pozitivan doprinos ublažavanju klimatskih promjena imat će i aktivnosti vezane uz prioritet 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti. Dodatni pozitivan doprinos ublažavanju antropogenog utjecaja na klimatske promjene imaju aktivnosti podrške razvoju lokalnih sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (mjera 3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja



31

voda), te podrška uspostavi i funkcioniranju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (mjera 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom), uključujući izgradnju i uspostavu reciklažnih dvorišta te organizaciju izdvojenog prikupljanja otpada.

Ublažavanje klimatskih promjena neće imati toliki značaj koliki značaj za gospodarstvo, zaštitu imovine i zdravlja ljudi te okoliša općenito, na lokalnoj razini, ima utjecaj pojedinih mjera na prilagodbu klimatskim promjenama i smanjivanje rizika koje donose klimatske promjene. Mjera 2.3.4. Unapređenje sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine čija je svrha povećati sigurnost stanovnika Županije i njihove imovine kroz uspostavu jedinstvenog sustava civilne zaštite na području Vukovarsko-srijemske županije jedna je od takvih mjera. Budući da će klimatske promjene po svemu sudeći imati utjecaj i na dostupnost vodenih resursa sve mjere sadržane u prioritetu 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama (mjera 3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda, mjera 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava i mjera 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje) imaju pozitivan doprinos smanjenju ranjivosti društvenih sustava na posljedice klimatskih promjena.

Pri planiranju gotovo svih aktivnosti u obzir se moraju uzimati relevantne projekcije i scenariji mogućih rizika koje klimatske promjene donose, jer značaj i vjerojatnost pojavljivanja određenih utjecaja klimatskih promjena na okoliš ponajviše ovisi o smjeru i intenzitetu razvoja klimatskih promjena.

Tlo

U skladu s prepoznatim problemima u prostoru određen je sljedeći okolišni cilj: T-1: Zaštita tla i poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja i oštećenja (degradacija, onečišćenje štetnim tvarima i organizmima, erozija i prenamjena)

Okolišni cilj zaštite tla i poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja i oštećenja ostvariti će se provedbom strateškog prioriteta 3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode. Mjera 3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima, obuhvaća mehanizme istraživanja, zaštite i održivog gospodarenja prirodnim resursima, uključujući i tlo kao sastavnicu okoliša. Na području županije kao i na području cijele RH ne postoji sustavno praćenje i monitoring kakvoće tla. Provedbom mehanizama mjere 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu, stvaraju se preduvjeti za razvoj i uspostavu sustava praćenja stanja okoliša.

Zaštita tla i poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja i oštećenja dodatno će se postići provedbom mjere 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom. Uspostavom održivog sustava gospodarenja otpadom smanjiti će se ilegalno odlaganje otpada na divlje deponije (divlja odlagališta) uz sanaciju postojećih divljih odlagališta otpada. U okviru prioriteta 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, predviđeno je provođenje mjere 1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje. Ekološkom proizvodnjom smanjuje se negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš.

Poljoprivreda

U skladu s prepoznatim problemima u prostoru definiran je sljedeći okolišni cilj: P-1: Promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržišta u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu.

Prioritet 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede je ključan za ostvarivanje okolišnog cilja razvoja poljoprivrede. Mjerom 1.3.1. Poticanje ulaganja u visoko dohodovne poljoprivredne kulture planirano je ulaganje u razvoj visoko dohodovnu (voćarske i povrtlarske) proizvodnju, doradu, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda. Mjerom 1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača, potiče se udruživanje manjih poljoprivrednih gospodarstva radi povećanja ekonomske



32

održivosti i konkurentnosti na tržištu. Na konkurentnost poljoprivrede utječe i ulaganje u razvoj ekološke poljoprivrede. Razvoj ekoloških oblika poljoprivredne proizvodnje predviđeni su mjerom 1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje.

Razvoj određenih oblika poljoprivredne proizvodnje predviđen je provedbom mehanizma u sklopu mjere 1.3.4. Unapređenje promocije, distribucije i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Svrha mjere je jačanje i specijalizacija određenog tip poljoprivredne proizvodnje, a samim time i pronalazak puta na tržište.

Provedbom strateškog cilja 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša, prioritet 3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture; mjere 3.1.3. Razvoj poljoprivredne infrastrukture, kroz mehanizme unapređenja, razvoja i proširenja postojeće poljoprivredne infrastrukture, izgradnjom komunalne infrastrukture do gospodarsko – proizvodnih objekata te izgradnjom lokalnih tržnih centra za poljoprivredne proizvode, očekuje se pozitivan utjecaj na okolišni cilju u vidu bolje povezanosti poljoprivrednih proizvođača, jačanju konkurentnosti na lokalnom tržištu te većem broju registriranih proizvođača. Vezano za izgradnju infrastrukture u poljoprivredi značajnu ulogu ima provođenje mehanizama u sklopu mjere 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje (prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama). S obzirom na nedostatak potrebne količine vode za navodnjavanje i zapuštene melioracijske kanale, provođenjem predmetne mjere ostvariti će se pozitivni utjecaj na razvoj poljoprivrede.

Vode

U sklopu mjere 1.3.3. Poticanje ekološke poljoprivrede predviđeno je povećanje poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom. Ovakvim načinom poljoprivredne proizvodnje doći će općenito do smanjenja upotrebe pesticida, mineralnih gnojiva i drugih kemikalija, te će time doprinijeti smanjenju koncentracije onečišćujućih tvari u vodama.

Mjerom 3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta predviđena je izgradnja novih dionica prometnica i objekata te rekonstrukcija odnosno poboljšanje tehničkih karakteristika pojedinih postojećih dionica cesta. Procjenjuje se kako provedba ove mjere neće imati značajnijeg utjecaja na postizanje ciljeva zaštite voda.

Provedbom mjere 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa ulagat će se u riječnu infrastrukturu u svrhu povećanja prometa unutarnjih plovnih putova što uključuje rekonstrukciju postojeće i nove infrastrukture što predstavlja negativan utjecaj na postojeće hidromorfološko stanje vodnih tijela. Navedeno predstavlja negativan utjecaj, no s obzirom da će biti poduzeti svi praktični koraci za ublažavanje negativnog utjecaja, kao i provedeni postupci procjene utjecaja na okoliš na razini zahvata, smatra se da je na strateškoj razini utjecaj prihvatljiv.

Mjerom 3.3.1. predviđena je izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda. Rekonstrukcijom vodoopskrbnog sustava smanjit će se gubici u vodoopskrbnom sustavu što će posredno dovesti do smanjenog zahvaćanja voda iz prirodnih resursa. Rekonstrukcija sustava javne odvodnje predstavlja značajan pozitivan pomak u odnosu na dosadašnje stanje prikupljanja, obrade i ispuštanja otpadnih voda.

Mjerom 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava predviđena je rekonstrukcija postojećih nasipa, izgradnja ostalih hidrotehničkih građevina (retencija i akumulacija), uspostava sustava ranog uzbunjivanja od vodenog vala. Općenito, građevine koje se koriste za obranu od poplava predstavljaju



33

pritisak na hidromorfološke značajke vodnog tijela što se posebno odnosi na promjenu morfologije te hidroloških karakteristika vodnih tijela uvođenjem u prostor novih zahvata, no obzirom da ujedno smanjuju rizik od štetnih posljedica poplava može se smatrati da poboljšanje sustava zaštite od poplava ne predstavlja odstupanje od ciljeva zaštite voda.

Mjerom 3.3.3. predviđena je sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje. Sustavi navodnjavanja predstavljaju opterećenje na vodni resurs zahvaćanjem dodatnih količina vode što može predstavljati negativan utjecaj na bilancu voda u razdoblju hidroloških minimuma. S obzirom na to da su dijelovi VSŽ izdvojeni kao područja ranjiva na onečišćenje nitratima iz poljoprivrede, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje na postojećim poljoprivrednim površinama može dovesti do daljnjeg pritiska na stanje voda. S druge strane sustavi navodnjavanja omogućit će povećanu i stabilnu poljoprivrednu proizvodnju kroz održivo korištenje voda te će doprinijeti ublažavanju posljedica suša.

Mjera 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu predstavlja unapređenje sustava za praćenje stanja i zaštitu svih okolišnih sastavnica doprinijet će kvaliteti praćenja stanja, sprečavanju mogućih onečišćenja vodnih tijela i sanaciji onečišćenja te se ovaj utjecaj smatra izrazito pozitivnim za sve ciljeve zaštite voda.

Mjera 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom između ostalog predviđa i sanaciju postojećih odlagališta otpada, sanaciju postojećih onečišćenih lokacija (divlja odlagališta) te sprječavanje i suzbijanje nelegalnog odlaganja otpada.

Bioraznolikost i zaštita prirode

Provođenjem najvećeg dijela mjera i njihovih mehanizama provedbe u okviru cilja 1. Održivo gospodarstvo i cilja 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života, ne očekuju se mogući utjecaji na postavljene ciljeve zaštite bioraznolikosti i prirode. Ovi ciljevi Strategije uključuju mjere kao što su stvaranje preduvjeta za povećanje gospodarske konkurentnosti županije, povezivanje znanstvenog i gospodarskog sektora, uvođenje modernih komunikacijskih tehnologija, te su usmjerene na upravljanje razvojem, uključujući ruralno područje, te na poboljšanja javnih i društvenih usluga, odnosno razvoj sustava odgoja i obrazovanja, zdravstvenih usluga i društvene kohezije. Većina aktivnosti su tzv. „soft“, a u dijelu gdje se strategijom planira i izgradnja objekata, sukladno njihovoj namjeni (usluge u zdravstvu, odgoju i obrazovanju), oni će biti smješteni u građevinskim područjima naselja.

Provedba mjera 1.3.1. Poticanje ulaganja u visokodohodovne poljoprivredne kulture i 1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača uključuje intenzifikaciju poljoprivredne proizvodnje te provedbu komasacije koje dugoročno uključuju povećano korištenje sredstava za prihranjivanje i kontrolu rasta, te dolazi do osiromašenja i gubitka bioraznolikosti na nekom području, a provedbom na širem području moguća je pojava kumulativnog efekta. Uključivanjem edukacija o pravilnoj primjeni sredstava za prihranjivanje i kontrolu rasta, sukladno Načelima dobre poljoprivredne prakse u aktivnosti savjetodavne podrške i edukacija zainteresiranih (sadašnjih i potencijalnih poljoprivrednika), moguće je ublažiti ili spriječiti dugotrajan negativan utjecaj na bioraznolikost te doprinijeti postizanju cilja P1. Ovim aktivnostima će se također dugotrajno indirektno pozitivno utjecati na podizanje razine svijesti i o zaštiti prirode što će doprinijeti postizanju cilja P2.

Provedbom mjere 1.3.3. Poticanje ekološke proizvodnje doći će do bolje dostupnosti informacija o prednostima ovakve poljoprivredne proizvodnje koja ima smanjeni negativni utjecaj na bioraznolikost te tako do dugoročno pozitivnog utjecaja na postizanje cilja P1. Ovim aktivnostima će također doći do



34

indirektnog dugotrajnog utjecaja na podizanje razine svijesti i o zaštiti prirode što će doprinijeti postizanju cilja P2.

Mjere 3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta, 3.2.2. Razvoj željezničke i zračne infrastrukture i željezničkog i zračnog prometa i 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa uključuju izgradnju novih dionica i rekonstrukciju postojećih dionica. S obzirom na postojeću cestovnu i željezničku mrežu te mrežu plovnih putova županije koji su na nekim mjestima vrlo gusti, izgradnjom novih prometnih koridora, ovisno o njihovom prostornom smještaju, mogući su kumulativni negativni učinci na područja važna za bioraznolikost (vlažne livade, vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci, tršćaci, poplavne šume vrbe/topole, stalni vodotoci, obale tekućica i dr.) te zaštićena područja (posebni rezervati šumske vegetacije). Povećanjem postojećih kapaciteta u zračnom prometu može doći do dugoročno negativnog utjecaja povećanjem zračnog prometa te pojave kumulativnog utjecaja na lokalnu te šire prisutnu ornitofaunu. Provedbom ovih mjera na način da se u pojedinačnim postupcima procjene utjecaja na okoliš i prirodu na osnovu dostupnih detaljnih projektnih podataka sagledaju mogući utjecaji i propišu mjere zaštite u slučaju negativnog utjecaja, moguće je ove utjecaje ublažiti i svesti na prihvatljivu razinu.4 Na taj način moguće je doprinijeti postizanju cilja P1.

Provođenjem aktivnosti u okviru mjere 3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda, odnosno izgradnjom sustava odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda direktno će se smanjiti pritisak na recipijente (površinske vodotoke) postojećim neadekvatnim ispuštanjem neobrađene otpadne vode, što će značajno dugoročno pozitivno utjecati na područja važna za bioraznolikost (vodena i močvarna staništa te vrste). Provedba ove mjere značajno će pozitivno i direktno utjecati na vodotoke na području županije koji su u lošem i vrlo lošem kemijskom i ekološkom stanju kao što su to Bosut, Sava, Biđ, Spačva, Vuka, Dunav i dr. Provedba mjere će značajno doprinijeti postizanju cilja P1.

Provedbom mjere 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava može doći do značajnog negativnog i dugotrajnog utjecaja na područja važna za bioraznolikost te zaštićena područja prirode, a moguća je i pojava kumulativnog efekta, jer se radovima u svrhu zaštite od poplave (izgradnja nasipa, retencija i sl.), smanjuje površina vlažnih i poplavnih staništa uz rijeke koje regulirani vodotoci više ne mogu prihranjivati vodom. Izvedbom zahvata u svrhu zaštite od poplave, na način da se maksimalno primjeni koncept zelene infrastrukture (korištenje prirodnih retencija i sl.), negativan utjecaj se može spriječiti ili svesti na prihvatljivu razinu. Na taj način može se i doprinijeti postizanju cilja P1.

Provedbom mjere 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje može doći do značajnog negativnog i dugotrajnog utjecaja na područja važna za bioraznolikost te zaštićena područja prirode, a moguća je i pojava kumulativnog efekta, posebno ukoliko se radi o zahvatima koji obuhvaćaju velike površine predviđene za navodnjavanje. Izmjenom vodnog režima nekog područja koje može nastati zahvaćanjem vode u svrhu navodnjavanja može se značajno ugroziti vodene ekosustave. Posebno su ugrožena vlažna i vodena staništa te vrste koje u njima trajno ili privremeno obitavaju. Provedbom ove mjere na način da se u pojedine projekte u što većoj mjeri integriraju ciljevi zaštite i unaprjeđenja stanja voda može se posredno doprinijeti postizanju cilja P1. Pojedinačnim

4 Prometni infrastrukturni zahvati podliježu odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okolš (NN 61/14 i 3/17), kao i odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) vezanih na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14).



35

postupcima procjene utjecaja na okoliš5 i prirodu6 na osnovu detaljnih projektnih podataka će se ocijeniti intenzitet mogućih utjecaja i propisati mjere zaštite u slučaju negativnog utjecaja.

Provođenjem mjere 3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, planirana je priprema i provedba aktivnosti vezanih uz korištenje OIE (biomasa, sunčana energija, vjetar, geotermalna voda i dr.). Uspostava mjera održivog gospodarenja energijom i postupno smanjenje postojećih pritisaka koji su posljedica korištenja dominantnog izvora energije (fosilna goriva) te prelazak na OIE, dugoročno će umjereno pozitivno utjecati na bioraznolikost te će na taj način mjera doprinijeti postizanju cilja P1. Izgradnjom i radom pojedinih tipova OIE (vjetroelektrane, solarne elektrane) moguć je direktan negativan utjecaj na ugrožene vrste uglavnom ptica i šišmiša. Kako bi se u što je moguće ranijoj fazi sagledalo eventualne negativne utjecaje pojedinih OIE, ali i moguću pojavu kumulativnog efekta na biološku raznolikost, potrebno je kroz pojedinačne procjene utjecaja na okoliš i prirodu7, na osnovu dostupnih detaljnih projektnih podataka, odrediti intenzitet mogućih utjecaja te propisati mjere zaštite i ublažavanja te programe praćenja kako bi se utjecaj spriječio ili sveo na prihvatljivu razinu.

Provedba mjere 3.4.2. Poticanje energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru može kroz unapređenja u segmentu javnog rasvjetnog sustava, doprinijeti pozitivnom utjecaju odnosno dugoročnom smanjenju utjecaja svjetlosti na bioraznolikost te na taj način postizanju cilja P1.

Provedba mjere 3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima kroz predviđene mehanizme provedbe (monitoring i inventarizacija prirodnih dobara, izrada i provedba planskih dokumenata upravljanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode i prirodnih resursa, provedba postupka za proglašenje novih zaštićenih područja i dr.) će direktno i indirektno dugotrajno pozitivno utjecati odnosno doprinijeti postizanju ciljeva P1 i P2.

Provedba mjere 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom koja obuhvaća izgradnju županijskog (regionalnog) centra za gospodarenje otpadom, pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta i dr. te sanaciju onečišćenih lokacija, odnosno divljih odlagališta, kojima će se značajno poboljšati postojeće stanje okoliša, pozitivno će se direktno i indirektno dugoročno utjecati na bioraznolikost i zaštićena područja prirode na području županije te će doprinijeti postizanju cilja P1.

Provedba mjera 3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima i 3.5.5. Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša će kroz predviđene aktivnosti podizanja svijesti stanovništva o potrebi očuvanja bioraznolikosti i okoliša pozitivno utjecati odnosno indirektno će doprinijeti postizanju cilja P2.

Krajobraz

Mjera 3.1.3. Razvoj poljoprivredne infrastrukture može imati mali negativan utjecaj na krajobraz i vizualne značajke, i to u krajobrazno značajnijim područjima poput brežuljkastog područja, vinograda i blizine značajnih vlažnih staništa. Na ostatku područja, što je veći dio VSŽ, promjena uzrokovana izgradnjom infrastrukture neće biti značajno negativna.

5 Ovisno o površini sustava pojedini zahvati podliježu odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okolš (NN 61/14 i 3/17).

6 Zahvati kao što su sustavi navodnjavanja ili melioracijske odvodnje podliježu odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) vezanih na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14).

7 Zahvati OIE podliježu odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okolš (NN 61/14 i 3/17), kao i odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) vezanih na ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao i Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14).



36

U sklopu razvojnog prioriteta 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture moguć je značajan negativan utjecaj po krajobraz i vizualne značajke. O lociranju i dimenzijama planiranih zahvata ovisi i snaga utjecaja. Razvojem i obnovom cesta u većoj mjeri te željezničke infrastrukture u manjoj mjeri, također će doći do negativnih utjecaja po krajobrazne značajke. Uz uobičajene mjere zaštite i smanjenja utjecaja te pravilno lociranje u prostoru takvi utjecaji će se svesti na prihvatljivu razinu.

Razvojni prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama. Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje te sustava navodnjavanja ima pretežno podzemni karakter, što neće značajno negativno utjecati na krajobrazne i vizualne značajke. Potencijalno značajan negativan utjecaj može imati izgradnja akumulacija, dogradnja i obnova nasipa. Snagu utjecaja navedenih zahvata moguće je umanjiti njihovim oblikovanjem u skladu s okolnom krajobraznom slikom, a u opisu razvojnog prioriteta već je planirano korištenje akumulacija u svrhu navodnjavanja, športa, ribolova i turističkih sadržaja.

U sklopu Cilja 3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora nisu jasno definirani obuhvati ni lokacije planiranih zahvata stoga se utjecaj može okvirno procijeniti kao umjereno negativan, i to samo u slučaju ostvarenja značajnih objekata poput vjetrolelektrana ili velikih polja solarnih elektrana.

Kulturna baština

Djelatnostima u okviru razvojnog prioriteta 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture mogući su negativni utjecaji na kulturno-povijesnu baštinu. Planirane aktivnosti uključuju izgradnju/rekonstrukciju infrastrukturnih zahvata, a s obzirom na raširenost lokaliteta kulturno-povijesne baštine, vjerojatno lociranih na ili u blizini arheološki aktivnih područja. Za ovakve zahvate potrebno je u okviru postupaka ishođenja dozvola za zahvat, predvidjeti arheološko rekognosciranje kako ne bi došlo do devastacije kulturno-povijesne baštine.

Razvojni prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama. Izgradnja sustava gospodarenja vodama, navodnjavanja te vodoopskrbe i odvodnje će, s obzirom na podzemni karakter planiranih zahvata te raširenost lokaliteta kulturno-povijesne baštine, vrlo vjerojatno doći u koliziju s arheološkim područjima i nalazištima na naseljenom prostoru VSŽ. Zahvat se može ocijeniti kao umjereno negativan, a utjecaj može biti u potpunosti izbjegnut tijekom izrade PUO, dobivanja potrebnih dozvola, konzervatorskih uvjeta te primjene mjera koje su tim postupcima propisane.

Stanovništvo

Inicijalnom procjenom ustanovljeno je da će aktivnosti koje su predviđene mjerama RS VSŽ imati uglavnom značajno pozitivan utjecaj na stanovništvo i njihovu kvalitetu života. U sklopu svih prioriteta predviđaju se aktivnosti koje će poboljšati uvjete za razvoj gospodarstva i bolje uvjete za razvoj novih investicija i ulaganja (a time i povećanje zaposlenosti u županiji). Mjere unutar svih prioriteta su usmjerene ka unaprjeđenju i razvoju komunalne, prometne, poljoprivredne i poduzetničke infrastrukture, obnovi sustava vodoopskrbe i odvodnje, poticanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije te zaštiti i održivom gospodarenju prirodnim resursima, gospodarenju otpadom, upravljanju rizicima te daljnjem razvoju komunikacijske povezanosti. Sve aktivnosti će značajno pozitivno utjecati na stanovništvo, kvalitetu njihovog života i standard.

Općenito se može zaključiti kako će aktivnosti koje su predviđene u sklopu svih mjera RS VSŽ imati značajan pozitivan utjecaj na stanovništvo.

Zdravlje i okoliš



37

Većina aktivnosti koje su predviđene RS VSŽ imat će pozitivan utjecaj na zdravlje stanovništva odnosno na ostvarenje postavljenih okolišnih ciljeva. Ulaganjem u poboljšanje komunalne, prometne, zdravstvene i društvene infrastrukture direktno se utječe na poboljšanje općeg zdravstvenog stanja stanovništva odnosno poboljšanja javnog zdravlja.



38

Otpad

Mjerama u okviru prioriteta 1.2. Razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i tehnologiji poticat će se primjena novih znanja i naprednih tehnologija u cilju povećanja konkurentnosti i održivosti gospodarstva, što može uključivati i uvođenje koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom što bi djelovalo dugoročno pozitivno te doprinijelo postizanju ciljeva GO1 i GO2.

Provedbom mjere 2.1.1. Poticanje odgojnih i obrazovnih programa povezanih s potrebama gospodarstva može doći, poticanjem programa u gospodarstvu, i do povećanja zastupljenosti edukacijsko-obrazovnih aktivnosti povezanih s konceptom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, što bi ostvarilo dugoročno pozitivan utjecaj i pridonijelo postizanju cilja GO4.

Provedbom mjere 3.1.4. Razvoj IKT infrastrukture doći će do unapređenja razine informacijske i komunikacijske tehnologije, njihovog korištenja te doprinosa učinkovitosti gospodarskog razvoja, što će imati pozitivan utjecaj u području gospodarenja otpadom te pridonijeti postizanju ciljeva GO4, GO5 i GO6.

Mjera 3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda, predviđa izgradnju UPOV-a. Njihovim radom, doći će do nastanka posebne kategorije otpada - otpadni mulj, koji može, ukoliko se njime ne gospodari na odgovarajući način, predstavljati značajan utjecaj na okoliš. U skladu s intenziviranjem izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, očekuje se dugoročno rast količine mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Trenutno u RH nije uspostavljen odgovarajući sustav gospodarenja otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a što se prvenstveno odnosi na potrebnu infrastrukturu za obradu. Stoga se, provedbom ove mjere, ukoliko se u sljedećem kratkoročnom razdoblju ne osiguraju uvjeti za gospodarenje ovom kategorijom otpada, može očekivati dugotrajan negativan utjecaj na postizanje cilja GO2.

Mjerama u okviru prioriteta 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti poticat će se primjena tehnologija obnovljivih izvora energije te energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru, koje ne stvaraju otpad ili stvaraju male količine otpada čime će se dugoročno indirektno doprinijeti održivom razvoju u cjelini, pa tako i postizanju ciljeva GO1 i GO2.

Provedbom mjere 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom koja obuhvaća izgradnju objekata sustava za gospodarenje otpadom u županiji te sprječavanje i potpuno suzbijanje odlaganja otpada na divlja odlagališta uz provođenje kontinuirane edukacije stanovništva, ostvarit će se dugotrajan pozitivan direktan i indirektan utjecaj te će se doprinijeti postizanju ciljeva GO1 – GO6.

Provedbom mjere 3.5.5. Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša, što uključuje i otpad kao postojeći pritisak na okoliš, doći će do indirektnog pozitivnog utjecaja te doprinosa postizanju ciljeva GO3 i GO4..

Mogući prekogranični utjecaji

Iako je područje obuhvata Razvojne strategije cijeli prostor Vukovarsko-srijemske županije, kao što je prikazano u ranijim poglavljima, većina mjera i aktivnosti će imati lokalni utjecaj na okoliš, te se stoga njihovom provedbom ne očekuju mogući utjecaji na okoliš preko državnih granica.

Jedina mogućnost prekograničnog utjecaja na Republiku Srbiju te Bosnu i Hercegovinu bi proizašla iz provedbe aktivnosti sadržanih u cilju 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša – prioritetu 3.2.



39

Integracija i modernizacija prometne infrastrukture, mjeri 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa i specifično na njene mehanizme provedbe:

• Održavanje dionica međunarodnih vodnih putova na način da se osigura sigurna, pouzdana i ekonomski održiva plovidba,

• Projekt višenamjenskog kanala Dunav – Sava

• Strateški projekt - Dogradnja i rekonstrukcija infrastrukture Luke Vukovar - Nova luka Istok uz rekonstrukciju ulaza u lučko područje premještanjem administrativnih sadržaja u zgradu željezničkog kolodvora Novi Vukovar.

Navedene aktivnosti su nacionalno značajni projekti prometnog sektora, koji se u RS VSŽ preuzimaju iz državne Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030. za koju je tijekom 2017. godine provedena strateška procjena utjecaja na okoliš, s uključenom glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu, te je Strategija donesena u kolovozu 2017. godine. U sklopu provedbe strateške procjene za navedenu strategiju primijenjen je Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija). U Izvješću o provedenom postupku strateške procjene utjecaja Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine na okoliš, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture8 navedeni su detalji primjene Espoo konvencije u provedenom postupku.

8Izvješće se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva mora, prometa i infrastruktura:

http://www.mppi.hr/UserDocsImages/6.%20Izvjestaj%20o%20provedenoj%20SPUO%2027-09_17.pdf



40

G. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI RS VSŽ ZA EKOLOŠKU MREŽU

U postupku prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Razvojne strategije VSŽ, temeljem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Uprave za zaštitu prirode (KLASA: UP/I-612-07/17-71/28; URBROJ: 517-07-2-1-16-4 od 22. ožujka 2017.), ocijenjeno je da se za Razvojnu strategiju VSŽ ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja Razvojne strategije na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te je obvezna provedba glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Ekološka mreža zauzima oko 21,36% površine VSŽ. Prema karti ekološke mreže RH, na ovom prostoru nalaze se 1 područje očuvanja značajno za ptice (POP) i 9 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS).

Tablica G-1: Područja ekološke mreže u Vukovarsko- srijemskoj županiji

Područje EM Površina unutar VSŽ

[ha]

Udio površine područja unutar VSŽ u ukupnoj površini

područja EM [%]

POVS

HR2000372 Dunav - Vukovar 6.090,7628 45,6

HR2001045 Trpinja 5,1567 100

HR2001088 Mala Dubrava - Vučedol 225,0583 100

HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice 4.080,1645 31

HR2001414 Spačvanski bazen 38.219,5621 100

HR2001415 Spačva JZ 5.329,3030 100

HR2001500 Stepska staništa kod Bapske 78,0195 100

HR2001501 Stepska staništa kod Opatovca 42,4125 100

HR2001502 Stepska staništa kod Šarengrada 38,9568 100

POP

HR1000006 Spačvanski bazen 43.548,8450 100



41

Grafički prikaz G-1: Područja ekološke mreže u Vukovarsko- srijemskoj županiji

RS VSŽ je strategija kojom se definiraju ciljevi, prioriteti i mjere potrebne za postizanje održivog razvoja i bolje ukupne kvalitete življenja u županiji. Primjena pojedinih mehanizama provedbe je moguća je cijelom području županije, pa u ovoj fazi nije sa sigurnošću poznato koji će se primijeniti niti koliko projekata će se u sklopu pojedine mjere stvarno i realizirati. Također, kako se radi o strategiji koja se donosi za određeno razdoblje, pojedini projekti će moći biti obuhvaćeni i samo dijelu izrade projektne dokumentacije, a ne i realizirani u prostoru. Sukladno navedenome, zbog manjka prostornih i specifičnih projektnih podataka, mogući utjecaj na pojedina područja EM kao i njihov stvarni značaj, za niz mjera, na razini strateške procjene, nije bilo moguće sa sigurnošću ocijeniti, kao niti moguć kumulativni utjecaj na područja EM, već su istaknute mjere prilikom čije provedbe postoji rizik za ostvarivanje postavljenog okolišnog cilja.

Provedenom inicijalnom procjenom mogućih utjecaja na EM provedbom mjera predviđenih RS VSŽ, ustanovljeno je da se ne očekuju utjecaji na EM provođenjem najvećeg dijela mjera i njihovih mehanizama provedbe u okviru cilja 1. Održivo gospodarstvo. Radi se o mjerama koje se odnose na stvaranje preduvjeta za povećanje gospodarske konkurentnosti županije, povezivanje znanstvenog i gospodarskog sektora, uvođenje modernih komunikacijskih tehnologija, razvoj tržišta rada i sl. No, provedba pojedinih mjera planiranih u okviru prioriteta 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede može predstavljati rizik za ostvarenje cilja EM1. Mjere unutar navedenog prioriteta su ocijenjene kao



42

neutralne (za koje nije rađenja ocjena prihvatljivosti), slabo - umjereno negativne (potencijalno intenziviranje poljoprivrede), ali i slabo - umjereno pozitivne (poticanje ekološke proizvodnje).

U okviru cilja 2. Razvijeni ljudski potencijali i visoka kvaliteta života mjere su usmjerene na upravljanje razvojem, uključujući ruralno područje, te na poboljšanja javnih i društvenih usluga, odnosno razvoj sustava odgoja i obrazovanja, zdravstvenih usluga i društvene kohezije. Većina aktivnosti su tzv. „soft“, a u dijelu gdje se strategijom planira i izgradnja objekata, sukladno njihovoj namjeni (usluge u zdravstvu, odgoju i obrazovanju), oni će biti smješteni u građevinskim područjima naselja te se ne očekuje negativan utjecaj na ekološku mrežu.

Analiza je pokazala kako su mogući utjecaji na ekološku mrežu provedbe mjera u okviru cilja 3. Moderna infrastruktura i zaštita okoliša.

Provedba mjera prioriteta 3.1. Unapređenje gospodarske infrastrukture ocijenjeno je da može imati neutralan (mjere za koje nije rađenja ocjena prihvatljivosti) te slabo - umjereno negativne (3.1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture, 3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI) za koje je s ciljem ublažavanja utjecaja predložena mjera izbjegavanja područja EM koja su potencijalno najugroženija.

Sve tri mjere prioriteta 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture ocijenjene su kao potencijalno slabo – umjereno negativne, što će u velikoj mjeri ovisiti o lokaciji i drugim karakteristikama planiranih zahvata te će se značaj utjecaja moći utvrditi na razini ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Sve tri mjere prioriteta prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama mogu imati negativan utjecaj – umjeren 3.3.1. Izgradnja, rekonstrukcija, obnova i održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda (crpljenje za vodoopskrbu) i 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje, dok je mjera 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava ocijenjena kao potencijalno značajno negativna. Za navedenu mjeru dana je mjera kojom se mogući utjecaj na strateškoj razini ublažava primjenom načela ekološki prihvatljivih sustava zaštite od poplava i primjene alternativnih metoda. Kao i za cestovnu infrastrukturu, značaj utjecaja će u velikoj mjeri ovisiti o lokaciji i drugim karakteristikama planiranih zahvata te će moći utvrditi u sklopu ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Mjere u sklopu prioriteta 3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti, su ocijenjene kao neutralne (za koje nije rađenja ocjena prihvatljivosti) ili potencijalno slabo - umjereno negativne (3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora). Pojedini OIE imaju značajnije utjecaje na bioraznolikost, pa tako potencijalno i na ciljne vrste ekološke mreže. Kao i za drugu infrastrukturu, značaj utjecaja će u velikoj mjeri ovisiti o lokaciji i drugim karakteristikama planiranih zahvata te će moći utvrditi u sklopu ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Unutar prioriteta 3.5. očuvanje okoliša i zaštita prirode uključeno je niz aktivnosti od kojih se očekuje pozitivan utjecaj na EM (aktivnosti mjera 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu, 3.5.3. Uspostava održivog integralnog sustava gospodarenja otpadom, 3.5.5. Podizanje svijesti javnosti o zaštiti okoliša i poticanje aktivnosti zaštite okoliša, kao i dio aktivnosti unutar mjera 3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima i 3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima). One aktivnosti za koje je ocijenjeno da mogu imati umjeren negativan utjecaj se odnose na uključivanje prirode u turističku ponudu, kao i poticanje uređenja turističko-edukacijske infrastrukture u zaštićenim područjima prirode i ekološke mreže Natura 2000, te korištenje/gospodarenje prirodnim dobrima (uključujući eksploataciju mineralnih sirovina, gospodarenje šumama ili vodama). Studijom su predložene mjere ublažavanja navedenih mogućih utjecaja.



43

Temeljem provedene analize mogućih utjecaja na ovoj strateškoj razini, može se zaključiti kako je, uz primjenu mjera ublažavanja, Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje do 2020. prihvatljiva za ekološku mrežu Republike Hrvatske.

Kako na razini strateške procjene nije bilo moguće utvrditi stvarni značaj mogućih utjecaja za pojedina područja EM, za aktivnosti kod kojih je prepoznata mogućnost pojave utjecaja, a odnose se na zahvate u prostoru, tijekom pripreme projektne dokumentacije bit će potrebno postupiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode vezano za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i odgovarajućim podzakonskim aktima.

NAZIV MJERE / PRIORITETA MJERA UBLAŽAVANJA

Prioritet 1.3. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

Odabirom projekata poticati ekološku proizvodnju.

3.1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture 3.1.2. Razvoj poduzetničke infrastrukture i infrastrukture PPI

Odabirom projekata podupirati nove lokacije gospodarskih aktivnosti koje su planirane izvan područja: HR2001045 Trpinja, HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol, HR2001500 Stepska staništa kod Bapske, HR2001501 Stepska staništa kod Opatovca, HR2001502 Stepska staništa kod Šarengrada.


Odabirom projekata poticati projekte rekonstrukcije prometnica.

3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava

Prilikom planiranja sustava za obranu od poplava, posebno u dijelovima izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja, maksimalno primijeniti principe ekološki prihvatljivih sustava zaštite od poplava na način da se rijekama da prostora za prirodno plavljenje, očuva povezanost sustava vodotoka, uzme u obzir i krajobrazna vrijednost vodnih tijela, očekivano kretanje velikih voda, sigurnost metoda zaštite od poplava i dr. Također, mogu se primijeniti i alternativne metode obrane od poplava kao što su promjene u načinu korištenja površina, korištenje prirodnih retencija za zadržavanje dijela vodnog vala te obnova poplavnih područja rijeka.


U projekte sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje u najvećoj mogućoj mjeri integrirati ciljeve zaštite i unaprjeđenja stanja voda.

3.5.1. Istraživanje, zaštita i održivo gospodarenje prirodnim resursima

Odabirom projekata podupirati iskorištavanje mineralnih sirovina planirano izvan područja: HR2001045 Trpinja, HR2001088 Mala Dubrava – Vučedol, HR2001500 Stepska staništa kod Bapske, HR2001501 Stepska staništa kod Opatovca, HR2001502 Stepska staništa kod Šarengrada. Voditi računa da projektima uključivanja prirode u turističku ponudu ne dođe do preopterećenosti područja EM turističkim aktivnostima. S tim u cilju u razradu navedenih projekte je potrebno uključiti JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ. U projekte izrade planova gospodarenja šumama i vodama uključiti JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri u njima integrirale specifičnosti i zahtjevi za očuvanje pojedinih područja EM.



44

NAZIV MJERE / PRIORITETA MJERA UBLAŽAVANJA

Mjera 3.5.4. Podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštićenih područja, staništa, biljnih i životinjskih vrsta i poticanje aktivnosti na zaštićenim područjima

Voditi računa da projektima uključivanja prirode u turističku ponudu ne dođe do preopterećenosti područja EM turističkim aktivnostima. S tim u cilju u razradu navedenih projekte je potrebno uključiti JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ.

H. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I MJERE PRAĆENJA

H.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Mjera zaštite okoliša Prioritet / Mjera RS VSŽ

Zrak Pri provedbi aktivnosti vezanih uz razvoj zračnog prometa obratiti pažnju na moguće narušavanje kvalitete zraka bližeg okolnog područja zračnih luka, pristaništa i uzletišta.


Pri razradi projekata izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda voditi računa da su dovoljno udaljeni od objekata u kojima borave ljudi kako se ne bi narušila kvaliteta života.


Pri odabiru OIE projekata poticati one vrste OIE čije korištenje neće narušiti postojeću kvalitetu zraka.

3.4.1. Poticanje proizvodnje i korištenje energije iz obnovljivih izvora energije

Klimatske promjene

- ublažavanje

- prilagodba

Pri provedbi aktivnosti vezanih uz Integraciju i modernizaciju prometne infrastrukture potrebno je voditi računa da se koriste najnovije tehnologije s malim emisijama stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije te provode mjere energetske učinkovitosti.



3.2.4. Razvoj multimodalne infrastrukture i prometa

Pri razradi projekata uključenih u mjere, moraju se uzimati relevantne projekcije i scenariji mogućih rizika koje klimatske promjene donose.

Budući da su klimatske promjene dinamički procesi, a scenariji i projekcije budućeg stanja klime sadrže određene nepouzdanosti, intenzitet i smjer budućih klimatskih promjena ne može se odrediti sa potpunom sigurnošću. U tom bi smislu i mjere prilagodbe klimatskim promjenama trebale biti redovito ažurirane


3.3.2.Poboljšanje sustava zaštite od poplava


Vode Planirane aktivnosti uskladiti s propisanim zabranama, mjerama zaštite i mjerama sanacije važećih Odluka o zonama sanitarne zaštite.

Mjera 3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta



45


Prilikom održavanja postojećih i izgradnje objekata infrastrukture riječnog prometa uzeti u obzir moguća hidromorfološka opterećenja vodnih tijela.

Mjera 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa

U okviru projekata sustava navodnjavanja, hidromelioracije i poboljšanje sustava zaštite od poplava. predvidjeti adekvatne uvjete vodnog režima kako ne bi došlo do narušavanja prirodnog režima površinskih i podzemnih voda.

Mjera 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava Mjera 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

Bioraznolikost, zaštićena područja

U aktivnosti savjetodavne podrške i edukacija zainteresiranih poljoprivrednika uključiti edukacije o primjeni Načela dobre poljoprivredne prakse.

Mjera 1.3.1. Poticanje ulaganja u visokodohodovne poljoprivredne kulture Mjera 1.3.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

Maksimalno poticati primjenu koncepta zelene infrastrukture (korištenje prirodnih retencija i sl.).

Mjera 3.3.2. Poboljšanje sustava zaštite od poplava

U projekte sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje u najvećoj mogućoj mjeri integrirati ciljeve zaštite i unaprjeđenja stanja voda.

Mjera 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

Krajobraz Oblikovanje zahvata prilagoditi lokalnim krajobraznim značajkama odnosno oblikom i izborom materijala pratiti prirodne uzorke okoliša.

Razvojni prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama Razvojni prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

Kulturno – povijesna baština

U slučajevima kada djelatnosti uključuju obnovu ili potrebu za smještajem u objekte prednost dati trenutno zapuštenim i oštećenim objektima od kulturne vrijednosti.

Mjera 1.5.1. Promocija i razvoj kulturnih i turističkih proizvoda i sadržaja

Mjera 1.5.3. Obnova i izgradnja turističke i kulturne infrastrukture i ustanova u kulturi

Mjera 1.5.4. Valorizacija, zaštita i održivo gospodarenje kulturnom baštinom

U suradnji s nadležnim institucijama iz područja kulture i kulturno-povijesne baštine prepoznati kulturološki značajne obrte i vještine. Povezati ih s djelatnostima iz osi 1.5.1., 1.5.2., i 1.5.4. kako bi se osim njihove zaštite postigla i ekonomska održivost te se osigurali nosioci specifičnih znanja i vještina.

Mjera 2.5.3. Potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorstva



46


Za dijelove zahvata u okviru razvojnih prioriteta

3.2. i 3.3. koji su planirani u evidentiranim

arheološkim područjima, ili njihovoj neposrednoj

blizini (do 250 m) u daljnjim fazama ishođenja

projektne dokumentacije predvidjeti arheološki

pregled terena.

Razvojni prioritet 3.2. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture

Razvojni prioritet 3.3. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama

Šumarstvo i lovstvo

U fazi projektiranja novih cestovnih prometnica, obavezno se konzultirati sa stručnjacima "Hrvatskih šuma" d.o.o. i Lovačkim savezom VSŽ kako bi se pokušali izbjeći migracijski putovi divljači te fragmentacija šumskog područja.

Mjera 3.2.1. Održavanje, izgradnja i modernizacija mreže javnih cesta

U fazi projektiranja bilo kakvih radova koji podrazumijevaju intervenciju u postojeće plovne putove ili melioracijske zahvate obavezno se konzultirati sa stručnjacima za ekologiju "Hrvatskih šuma" d.o.o. kako bi se izbjegli poremećaji režima podzemnih voda, a time i značajne posljedice na sastojine hrasta lužnjaka.

Mjera 3.2.3. Održavanje, izgradnja i modernizacija unutarnjih plovnih putova i luka te razvoj vodnog prometa Mjera 3.3.3. Sanacija i izgradnja sustava navodnjavanja i melioracijske odvodnje

Preporuke za poboljšanje stanja okoliša

Kako je jedna od mjera strategije 3.5.2. Razvoj sustava za praćenje stanja u okolišu. predlaže se uspostaviti na razini županije sustav praćenja kvalitete tla, čije nepostojanje je jedan od postojećih problema okoliša.

Poticati međusektorsku suradnju u cilju usklađenja infrastrukturnih projekata (prometni koridori i trase, sustavi za navodnjavanje, vrijeme izvođenja gradnje/rekonstrukcije zahvata itd.).

Poticati međusektorsku suradnju između sektora poljoprivrede, zaštite prirode, vodnog gospodarstva i sektora šumarstva kod rješavanja otvorenih pitanja na velikim projektima od strateškog županijskog i nacionalnog značaja kao što je to višenamjenski kanal Dunav-Sava.

Prijedlozi i preporuke za pojačavanje pozitivnog utjecaja na stanovništvo

• Predlaže se informiranje javnosti o edukacijama i organiziranom savjetovanju provoditi putem različitih medija kako bi se postigla bolja pristupačnost informacije svim zainteresiranim skupinama.

• Prilikom planiranja i organiziranja edukacija obratiti pozornost na pristupačnost lokacije provedbe zainteresiranim skupinama (posebno se odnosi na mjere usmjerene na razvoj poljoprivrede)

• Predlaže se da se ulaganja vezana za stvaranje povoljnih uvjeta za poduzetništvo te općenito ona za unapređenje uspješnosti i kvalitete poduzetničke klime usmjere u područja u kojima su zabilježeni nepovoljniji uvjeti i gdje već postoje neiskorišteni potencijal, a u kombinaciji s npr. većom nezaposlenošću mladih i radno sposobnih stanovnika. Poticati suradnju između raznih sektora djelatnosti.



47

• Aktivnosti iz Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije maksimalno usmjeravati u područja gdje postoji veća koncentracija ranjivih skupina, kao i u područja s naglašenim problemima neusklađenosti između obrazovne strukture i potreba gospodarstva. Predlaže se aktivnosti maksimalno usmjeriti u područja gdje postoji prilika za veće uključivanje osoba u nepovoljnijem položaju (npr. dugotrajno nezaposlene osobe, mlado nezaposleno stanovništvo ili nezaposlene osobe starije zrele dobi i dr.). Također, što je moguće više uključiti kompetentno lokalno stanovništvo u razvoj i unapređenje (lokalne) zajednice (kroz npr. volontiranje). Potrebno je uvažavati kvalifikacije pojedinaca na lokalnoj razini i sukladno tome definirati koje će se djelatnosti razvijati u pojedinim dijelovima Županije.

• Kroz mjere poticanja obrazovanja za potrebe razvoja poduzetništva uključiti i edukacije poljoprivrednika o mogućnostima udruživanja i što efikasnijeg plasmana proizvoda na tržište.

• Aktivnosti usmjeravati na povezivanje poduzetnika/obrtnika iz raznih sektora djelatnosti (poljoprivreda/turizam, zdravstvene institucije/domaći proizvođači, itd.).

• Kod pripreme razvojnih dokumenata voditi računa da se razvijaju i jačaju one djelatnosti za koje postoje predispozicije razvoja, a koje nisu vezane za administrativnu podjelu prostora.

• S obzirom da na razini Županije još uvijek nije dostatno praćenje stanja u okolišu (primjerice za zrak, tlo i vodu), ali ni svijest lokalnog stanovništva o važnosti zaštite i očuvanja okoliša, smatra se da će predviđene aktivnosti pozitivno utjecati na navedene nedostatke unutar Županije te se smatra da je podizanje svijesti i informiranosti potrebno usmjeriti prvenstveno na mlado stanovništvo.

• Kako bi se maksimalno doprinijelo efektivnosti aktivnosti vezanih za poboljšanje uvjeta života za stanovništvo, promicanje svijesti o potrebi očuvanja svih sastavnica okoliša te općenito unaprijedilo životne uvjete u ugroženim područjima, smatra se izrazito pozitivnim utjecajem usmjeriti aktivnosti u ruralna i teže dostupna područja s većim udjelom ranjivih skupina, izraženijim trendom depopulacije i u područjima gdje je izraženiji koeficijent starosti.

H.2 PROGRAM PRAĆENJA

S obzirom na moguće utjecaje provedbe RS VSŽ, predmetnom studijom se ne predlaže uspostava program praćenja stanja okoliša koji bi pratio utjecaj provedbe strategije na okoliš.

I. OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE RAZUMNE ALTERNATIVE

Prilikom pripreme Razvojne strategije, napravljena je analiza potreba VSŽ te je RS VSŽ usklađena s utvrđenim potrebama županije, kao i državnim strateškim i planskim dokumentima koji predviđaju razvitak prostora županije. Sukladno navedenome, RS VSŽ nisu predložene alternative planiranim mjerama i provedbenim mehanizmima te kao takva nisu razmatrana Strateškom studijom.

Alternativom se može smatrati opcija bez provođenja RS VSŽ, odnosno mogući razvoj okoliša bez provedbe RS VSŽ (analizirano u poglavlju B. Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe RS VSŽ). Analizom ove dvije alternative, zaključak je da se provedbom RS VSŽ očekuje niz pozitivnih učinaka na okoliš, uključujući poboljšanje kvalitete voda, tla, zraka, stanja kulturno – povijesne baštine, unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom i sustava zaštite prirode, a ponajviše pozitivni učinci na kvalitetu života stanovništva, usko povezano s javnim uslugama, ali i razvojem gospodarstva, uključujući konkurentnost poljoprivrede od opcije bez provedbe RS VSŽ. Posebno pozitivan utjecaj na okoliš i prirodu se očekuje od mjera u sklopu prioriteta 3.5. Očuvanje okoliša i



48

zaštita prirode. Značaj mogućih negativnih utjecaja će u velikoj mjeri ovisiti o lokacijama provedbe pojedinih mjera, kao i primijenjenih tehnologija, što se djelomično ublažava mjerama predloženim ovom studijom, ali će se rješavati i mjerama koje će se propisivati prilikom procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Usporedbom tih dviju alternativa, provođenje planiranih mjera i mehanizama provedbe RS VSŽ smatra se prihvatljivijim varijantnim rješenjem.

S ciljem pojačanja mogućih pozitivnih učinaka provedbe strategije dodatno su dani prijedlozi i preporuke za poboljšanje stanja okoliša te uvjeta življenja. U kojojm mjeri će se navedene preporuke moći primijeniti u ovom strateškom razdoblju će uvelike ovisiti i o spremnosti pojedinih projekata.

naziv dokumenta / strateŠka studija o utjeaju na okoliŠ razvojne strategije ... · 2017-12-21 ·...

Documents