ne dajmo se obeshrabritis marijom po svijetu split, 2010. godina xlviii. cijena: 7 kn 4 travanj issn...

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2010. Godina XLVIII. Cijena: 7 kn

4TRAVANJ

ISSN 1331 - 1476

Ne dajmo seobeshrabriti

Kristovim uskrsnuÊem i nama vjer-nicima zajamËeno je uskrsnuÊe kaoi æivot vjeËni, pa je Uskrs za nas nesamo blagdan nade i pouzdanjanego joπ viπe ohrabrenja. Bog namje, naime, uvijek blizak, s nama je uæivotu i u smrti. U Boæjoj ruci naπaje sudbina, a u Kristovoj smrti smrtje naπe smrti i u njegovu uskrsnuÊunaπe je uskrsnuÊe. Kao Kristovi sljed-benici pozvani smo stoga ne samo ouskrsnom slavlju nego i svakog danapostajati Kristu πto sliËniji: odricatise zla i grijeha te s Kristom uskrsa-vati na novi æivot.

Papa Benedikt XVI. zamjeÊuje da smodanas ”previπe Ëesto uronjeni u svijetkoji bi Boga htio ostaviti ‘po strani’.U ime slobode i ljudske autonomije,Boæje ime je preπuÊivano, religija jesvedena na osobnu poboænost, a vjeraje odstranjena iz javnoga æivota.”Svaki imalo svjestan vjernik lako Êeprimijetiti da se sliËni pokuπajidogaaju i meu nama. DanaπnjemËovjeku Bog je postao teret i samo musmeta, pa se vjeru svim sredstvimanastoji iskljuËiti iz javnog æivota.Sustavi koji su se negativno odnosili

prema vjeri doduπe su propali, alipromicatelji njihovih ideja joπ uvijeknisu nestali. Promijenili su naËinerada, nazivlje i mnogo toga, ali su imciljevi ostali isti: ujedinjeni su uodstranjenju vjere iz javnosti i tjera-nju Crkve na rub druπtva. Odizvornoga krπÊanskog sadræaja nasto-je isprazniti ama baπ sve, poËevπi odblagdana pa do svetih sakramenata.Na raspolaganju za to imaju silnasredstva i veoma su glasni. Stoga namprijeti opasnost da nas uπutkaju i dau ime tolerancije te od straha predoptuæbama za ograniËenja pravâdrugih oko nas odustanemo odIsusova dosljedna nasljedovanja.

Dok se val posvjetovnjaËenja upornoπiri Lijepom naπom, pred njim nebismo smjeli izgubiti hrabrost, a joπmanje dopustiti da nas zahvati poma-njkanje proroËke odluËnosti i naËel-nosti, kamoli kompleks manje vrijed-nosti. ”U svijetu imate muku, ali hra-bri budite, ja sam pobijedio svijet!” (Iv16, 33), sokolio je Isus svoje i rekao daÊe ”nebo i zemlja proÊi, ali” njegove”rijeËi neÊe proÊi” (Mt 24, 35). Istini-tost tih rijeËi svjedoËi dvotisuÊljetnapovijest, pa se ne dajmo obeshrabritini u sadaπnjim iskuπenjima. Uskrsnu-li, naime, kroËi i danas pred nama tenam put pokazuje, a ”tko ustraje dokraja, bit Êe spaπen” (Mt 10, 22).

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E © T O V A T E L J E

122 - ”MARIJA” 4/2010.

Podanaπnjenje u mariologijiU Rimu je 25. sijeËnja na PapinskomsveuËiliπtu Antonianum zapoËeo kursformacije u mariologiji i novinarstvu zadirektore Radija Marije, u suradnji sPapinskom meunaronom marijanskomakademijom, docentima PapinskogsveuËiliπta sv. Tome Akvinskoga,Antonianuma, Marianuma i novinarskeπkole LUMSA. Sudjelovalo ih je 13 - izKameruna, Paname, Konga, Burundija,Mozambika, Chicaga/USA, Nikaragve,Malavija, Guatemale, Urugvaja, Ruande,Bosne i Hercegovine i Burkine Faso.Kurs je imao za svrhu ”kombiniratimisionarski marijanski duh s novinar-skom profesionalnoπÊu na naËin daRadio Marija vodi sluπatelje iz svih kra-jeva svijeta Ëitanju stvarnosti i odgo-varanju na pitanja vjere”, rekao je F.Palacios. (PAMI)

Izloæba o bl. Hijacinti MartoU godini u kojoj se fatimsko svetiπteokreÊe liku bl. Hijacinte Marto, Odjel zaumjetnost i baπtinu pripravio je izloæbuo njoj. Njome se zatvara projekt zapoËetproπle godine. Tako je 11. oæujka, 100godina nakon Hijacintina roenja, ucrkvi Presv. Trojstva u Fatimi otvorenaizloæba naslovljena Hijacinta Marto:plamen koji je upalio Bog. Posjetiteljimogu vidjeti predmete koji su pripadalinajmlaoj od djece vidjelaca i neke odisprava koje su satkale povijest Fatime,materijal katalogiziran sa svrhom dabolje pomogne shvatiti æivot i duhov-nost bl. Hijacinte, koju je, zajedno sbratom, Ivan Pavao II. oznaËio kao”plamen koji je upalio Bog”. U sklopu priprema za Papin posjetPortugalu od 11. do 14. svibnja,Gospino svetiπte u Fatimi, u prostorukraj crkve Presv. Trojstva, otvara 27.oæujka dokumentarnu izloæbu koja Êepodsjetiti na pohode u kojima su papehodoËastili Gospi u Fatimu. (WF)


Blagovijest - praznik jedinstvaLibanonski premijer Vlade nacionalnog

jedinstva S. Hariri predloæio je VijeÊu mini-stara da katoliËki blagdan Blagovijesti, 25.

oæujka, bude sluæbeni dræavni praznik za svezajednice i simbol islamsko-krπÊanskog

jedinstva zemlje. Njime Êe se slaviti kultural-no i religiozno jedinstvo izmeu krπÊana imuslimana, πto Êe pratiti zajedniËki socijal-ni, kulturni i vjerski program. Taj prijedlog19. veljaËe 2010. prihvatila je Libanonskavlada, a o njemu su razgovarali Benedikt

XVI. i premijer Haririj sutradan u Vatikanu.VeÊ nekoliko godina krπÊani i muslimanizajedniËki mole na blagdan Blagovijesti u

libanonskom svetiπtu Gospe od Harisenedaleko od Bejruta, bez obzira πto sve

dosad nije bilo odreeno da to budenacionalni blagdan. Marija zauzima vaæno

mjesto u poboænosti i krπÊana i muslimana.I Evanelje i Kuran istiËu da se Krist od nje

djeviËanski rodio. (M)


”MARIJA” 4/2010. - 123

Prijenosnik za LurdLurdsko Gospino svetiπte posjeÊujumnogi koji u nj ne mogu hodoËastiti -preko web-stranica. ”Kao i ostalelurdske hodoËasnike, hodoËasnici prekoweb-stranica odlikuju se po socijalnojmijeπanosti, meunarodnom karakteru,traæenju sabranosti, duhovnosti imolitve”, tvrdi upravitelj lurdskogsvetiπta H. Brito. Web stranica svetiπtaje: www.lourdes-france.com. Osimvijesti o svetiπtu, moæe se na njoj naÊikrunica koja se moli u Masabjelskojπpilji u 18 sati. (MdD)

Gospa hodoËasti MarkamaOd 3. do 11. rujna 2011. u Ankoni(Italija) Êe se odræati 25. talijanskinacionalni euharistijski kongres. Usklopu pripreme na nj, Gospa je veÊ 10.prosinca zapoËela hodoËastiti pokraji-nom Marke, a obiÊi Êe svih 13 njezinihbiskupija i nakon godinu dana vratiti seu Loreto. RijeË je o kopiji kipa GospeLoretske koji je blagoslovio kardinal A.Comastri. Za te susrete s Gospompripravljene su i proπirene meupukom Ëetiri kateheze pod naslovomMarija nas prati na gozbi æivota. (MdD)

SveÊenici i MarijaCentar marijanske kulture Majka Crkveu Rimu zapoËeo je subotom, od poËe-tka doπaπÊa g. 2009. do Pedesetnice2010. u Svetoj Mariji u rimskoj ulici La-ta, predstavljati po jedn izvrstan sveÊe-niËki lik u poboænosti i bogoslovlju, odstarine do srednjeg vijeka. (MdD)

Drezdenska crkva privlaËiBarokna Gospina crkva u Dresdenu uNjemaËkoj, do razaranja u II. svjetskomratu jedna od najpoznatijih protes-tantskih crkava, privlaËi brojneznatiæeljnike. Nakon πto je obnovljena i30. listopada 2005. otvorena, posjetiloju je oko 9 milijuna ljudi. (KNA)

”Bombardirane Marije”Za bombardiranja baskijske Guernice26. travnja 1937., u tom gradu nastra-dala je i kapela Bezgreπne, a od njezinakipa u njoj ostala je jedino glava.Atomska bomba sruπila je 9. kolovoza1945. katedralu u Nagasakiju, u kojoj jeGospin kip zavrπio sliËno kao i onaj uGuernici. ZahvaljujuÊi ”hodoËaπÊu mira”Gospe Urakamijske baskijskom gradu upovodu 65. obljetnice bombardiranjaJapana, dvije ”bombardirane Marije”susrest Êe se u travnju i biti izloæene uMuzeju mira u Guernici. (Z)

Crni Gospini likoviSvetiπta u kojima se πtuju crni Gospinilikovi, organizirali su od 20. do 22.svibnja neobiËan znanstveni skup natemu: Crna sam. ©tovanja, svetiπta ilikovi europskih crnih Gospa. Dræat Êese u Oropi i Crei, a na njemu Êe sud-jelovati struËnjaci s MilanskogakatoliËkog sveuËiliπta. (MdD)

PoËela hodoËaπÊa u PrasvetiπteU povodu schönsttatskog jubileja g.2014., zapoËela su hodoËaπÊa schön-stattske obitelji u njihovo prasvetiπte.Svake subote dolaze hodoËasnici izjedne od zemalja u kojoj æive pipadnicitoga pokreta. Tako su 27. veljaËe mladeæene iz »ilea zajedniËki sudjelovale umisi u Prasvetiπtu, koja se slavi svakesubote ususret godini 2014. (WS)

Novi biskup u svetiπtuDosadaπnji generalni vikar biskupijeSalford i Ëlan schönstattske sveÊeniËkelige u Engleskoj Mark Davis, 22. veljaËezareen je za biskupa koadjutorabiskupije Shrewsbury. Na uoËnicusvoga biskupskog reenja dræao je ukrugu svojih bliæih bdjenje u svetiπtu uKearsleyu, kamo je doπao i nakon danasvoga reenja predvoditi misu zahval-nicu. (WS)

p a p a o m a r i j i

124 - ”MARIJA” 4/2010.

Draga braÊo i sestre!

U suzvuËju smo SveÊeniËke godine, padanas æelim govoriti o vezi Marije isveÊeniπtva. To je veza duboko ukori-jenjena u otajstvo utjelovljenja. Kad jeBog odluËio postati Ëovjekom u svomeSinu, trebao je slobodan ”da” jednogasvog stvorenja. Bog ne djeluje protivnaπe slobode. I dogaa se uistinuneπto izvanredno. Bog postaje ovisan oslobodi, o ”da” jednoga svog stvorenja,oËekuje to ”da”. Sv. Bernard iz Clair-vauxa, u jednoj od svojih homilija,protumaËio je na dramatiËan naËintaj odluËujuÊi trenutak opÊe povijesti,gdje nebo, zemlja i sam Bog Ëekaju πtoÊe reÊi to stvorenje.

Marijin ”da” vrata su kroz koja je Bogmogao uÊi u svijet, postati Ëovjekom.Tako je Marija stvarno i duboko uplete-na u otajstvo Utjelovljenja, naπega spa-senja. I Utjelovljenje, Sinovo postajanjeËovjekom, od poËetka je bilo usmjerenona darivanje sebe, na darivanje nakriæu s velikom ljubavlju, da bi postaokruhom za æivot svijeta. Tako ærtva,sveÊeniπtvo i Utjelovljenje idu zajedno, aMarija stoji u srediπtu tog otajstva.

Idemo sada kriæu. Isus, prije nego Êeumrijeti, vidi pod kriæem majku. I vidiljubljenoga sina i taj ljubljeni sin sigu-rno je osoba, veoma vaæan pojedinac,ali i viπe: on je primjer, slika svihljubljenih uËenika, svih osoba pozva-

nih od Gospodina da budu ”ljubljeniuËenik” i, susljedno, na posebannaËin sveÊenikâ. Isus veli Mariji:”Majko, evo ti Sina” (Iv 19, 26). To jevrsta oporuke: povjerava svoju majkusinovoj, uËenikovoj skrbi. Kaæetakoer uËeniku: ”Evo ti majke” (Iv19, 27). Evanelje nam kaæe da odtoga Ëasa sv. Ivan, preljubljeni uËenik,uze majku Mariju ”u svoju kuÊu”. ...Uzeti sa sobom Mariju, znaËi uvesti jeu dinamizam cjelokupne svoje opsto-jnosti - nije to neka izvanjska stvar - iu sve ono πto tvori obzor vlastitogapostolata. »ini mi se da se stogashvaÊa kao poseban odnos majËinstvakoji postoji izmeu Marije i prezbiterapredstavlja prvi izvor, temeljni motivzbog kojega ona prema svakome odnjih gaji osobitu ljubav. Marija ihposebno ljubi iz dvaju razloga: jer susliËniji od drugih Isusu, najveÊojljubavi njezina srca, i zato πto su ioni, kao i Ona, ukljuËeni u poslanjeproglaπavanja, svjedoËenja i darivanjaKrista svijetu. Po vlastitu poistovjeÊiva-nju i sakramentalnom suobliËavanjuIsusu, Sinu Boæjem i Marijinu, svakisveÊenik moæe se i mora osjetitiuistinu preljubljenim sinom teuzviπene i ponizne Majke.

Drugi vatikanski sabor pozivasveÊenike da gledaju u Mariju kaosavrπen uzor svoga æivljenja, zaziva-juÊi je kao “Majku Vrhovnoga iVjeËnog SveÊenika, Kraljicu apostola izaπtitnicu svoje sluæbe”. I prezbiteri jetrebaju - nastavlja Sabor - “sinovskomodanoπÊu i πtovanjem Ëastiti i ljubiti”(usp. Presbyterorum ordinis, 18). (Za opÊeg primanja, 12. kolovoza 2009.)

BENEDIKT XVI.

Gospaje majka sveÊenikâ

Sve stvorenje kliËe od radostiGospodine, koji bi to um mogao dokuËiti veliËinu tvojeslave, one koju je ona zadobila? Koja bi to razumnapriroda mogla proniknuti svojim umom onu ne-pojmljivu ljepotu, koju si joj ti pokazao ukoliko jeMajka? Koliku si joj radost priskrbio svojim ukazanjem! Kolikim si svjetlom obasjao sve stvoreno!Kakavim si se svijetlim izgledom ukazao stanovnicimasvijeta! Koji je miomiris pronio posvuda onaj slatkipotres, koji je navijestio tvoje uskrsnuÊe! Koja sumirisava ulja πikljala iz zemlje, od trenutka otkako setvoje ulje neiscrpno prelijeva! Kakav je nov izgledpoprimio Ëitav novi ureaj svemira! Kakvu su har-moniËniju preobrazbu poprimila poËela!Juraj NIKOMEDIJSKI (IX. st.)

Sve stvorenje kliËe od radostiGospodine, koji bi to um mogao dokuËiti veliËinu tvojeslave, one koju je ona zadobila? Koja bi to razumnapriroda mogla proniknuti svojim umom onu nepojmljivu ljepotu, koju si joj ti pokazao ukoliko jeMajka? Koliku si joj radost priskrbio svojim ukazanjem! Kolikim si svjetlom obasjao sve stvoreno!Kakavim si se svijetlim izgledom ukazao stanovnicimasvijeta! Koji je miomiris pronio posvuda onaj slatkipotres, koji je navijestio tvoje uskrsnuÊe! Koja sumirisava ulja πikljala iz zemlje, od trenutka otkako setvoje ulje neiscrpno prelijeva! Kakav je nov izgledpoprimio Ëitav novi ureaj svemira! Kakvu su har-moniËniju preobrazbu poprimila poËela!Juraj NIKOMEDIJSKI (IX. st.)

”MARIJA” 4/2009. - 125

k r o z o v a j m j e s e c

126 - ”MARIJA” 4/2010.

Ukoliko je Marijin Sin bio zakonu pod-loæan, i ona se podlagala tom istomzakonu. Ako Isus kao Boæji Sin, prihva-tivπi biti i njezin Sin utjelovljen u vre-menu, nije izbjegavao kriæ i odricanje,post, pokoru i molitvu, onda je i onaproæivjela vrijeme svoga zemaljskog æiv-ota posveÊujuÊi se sluæenju Bogu uskromnosti. Æivot joj je bio ispunjensamoprijegorom i odricanjem, ali bitnjezina poslanja i uloge ide mnogodalje. Muka, smrt i uskrsnuÊe bili susrediπte Isusova poslanja i nedvojbenicilj kojem je usmjeravao sve svojekorake na putu otkupljenja ljudskogaroda. Gospodin je znao koji ga izazovËeka u Jeruzalemu, te da je darivanjeæivota na kriæu njegovo stvarno poslan-je na zemlji. U tom duhu pripremao je isvoje uËenike te ostale prijatelje i sljed-benike, za koje znamo da nisu baπ uvi-jek i ne baπ tako dobro razumijevali iprihvaÊali njegov govor o muci i smrti.

MARIJINA SVIJEST O KRIÆU Kao tiha i skromna æena za Isusom jeiπla i majka Marija, osoba posebnonadarena kao „uËenica“ u πkoli sluæenjaBogu æivomu i vrπenja njegove svetevolje. Ona koja je bila savrπenoposluπna sluæbenica Gospodnja moglaje najbolje razumjeti vjernog sluguJahvina kao patnika. Ukoliko govor opatnji i smrti apostolima nije „sjeo“ kaoprihvatljiv, jer su mesijansko poslanje

razumijevali previπe ljudski, Mariji jekao izvrsnu tumaËu plana Boæjega odpoËetka bilo kristalno jasno inavijeπteno da njezin Sin treba trpjeti, teda Êe i njoj maË boli probosti duπu.Dok apostoli nisu prihvaÊali da Isustreba umrijeti ni kad im je on o tomeizriËito govorio, ona je jasno znalakakva sudbina Ëeka Isusa u Jeruzalemu.Najprije, spoznaje koje je imala u pogle-du poslanja svoga Sina bile su joj danejer nije bila dotaknuta grijehom,slaboπÊu i neznanjem glede boæanskogæivota, Ëemu su bili podloæni svi ostaliljudi, tako da je bila pripremljenarazumjeti spasenjski Boæji plan i svetuvolju. Nadalje, kao uËenica svoga Sinanije mogla s njime ne podijeliti sve nje-gove spoznaje, otkriti najdublji smisao iiπËekivati neizrecive plodove. Dok jeuËio druge da nose svoj kriæ ili pak nje-gov jaram, ona je znala da misli sasvimozbiljno, te da ne bi traæio od drugihono na πto i sam ne bi bio spreman.Zato joj nije bila skrivena istina da Êenjezin Sin biti stvarno razapet kaoposljednji razbojnik i izopÊenik iz zajed-nice svoga naroda. No svijest o onomeπto je Ëeka, tj. o kriæu, u njoj nikad nijebila samo kao ljudska svijest i informa-cija, nego je tu istu svijest pratilamolitvom i snaænim osjeÊajem vjere inade u Boæju snagu, mudrost i dobrotu.Samo zato je mogla stajati pod kriæemnoseÊi svoju bol mirno i dosto-janstveno.

VJERA U USKRSNUΔE Mariji je, dakle, samo vjera davalasnagu da ide u susret Isusovim patnja-ma. No, njezina vjera nije bilo nekoopÊenito povjerenje u Boga, nego je

UskrsnuÊu ususret

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 4/2010. - 127

gdje ga je mogla pratiti pijetetom majke,nego i u vjeri u uskrsnuÊe, πto je u njojraalo svetim mirom, usprkostragiËnosti situacije. Ukoliko je imalabrigu za poslanje svoga Sina, Marija nijemogla previdjeti da je ono bilo vezanouz pashalno otajstvo i uskrsnuÊe, te je isama, bez daljnjega, cijeli svoj æivotusmjerila prema tom danu pobjede ukojega je iπËekivanju æivjela.ZahvaljujuÊi vjeri u uskrsnuÊe bila jedrukËija od drugih ljudi. Kako iduprema koncu æivota, svi su ljudi svjesnida idu prema smrti. No, kao majka SinaBoæjega, Marija je prva bila Ëvrstovjerovala i jasno znala da ide premauskrsnuÊu. Kao Ëista majka puna ljubaviza svoga Sina, u savrπenoj supatnjikojom je bila sjedinjena s GospodinomIsusom, proæivjela je izmeuGetsemanija i Kalvarije golemu bol πtoprobada biÊe, ali ne bez svjetla nade.Ni u jednom trenutku Marija nije bezsigurnosti da smrt i nepravda nisuposljednje rijeËi izreËene Ëovjeku,toËnije protiv Ëovjeka, nego prije svegai nadasve raËuna s uskrsnuÊem koje jekonaËna i trajna rijeË izgovorena uprilog Ëovjeka. Potpuno jedno usavrπenoj ljubavi sa svojim Sinom, onaje prva doæivjela smrt drage osobe unadi uskrsnuÊa, dok u ljudskoj primislinije bila ni blizu takva moguÊnost.Zato bi bilo poæeljno iÊi u susretuskrsnuÊu, najprije Gospodinovu azatim svome, moleÊi nebesku Majku danam ga pomogne razumjeti i doæivjetina naËin na koji je i sama to uËinila, svjerom, nadom i ljubavlju koje rasprπujutamu kalvarijske noÊi, a obasjavaju svi-jet neizrecivom radoπÊu uskrsnog jutra. Ivan BODROÆIΔ

ona posjedovala vjeru u uskrsnuÊesvoga Sina. Nije bila toliko sporarazumjeti da Sin »ovjeËji ima treÊi danuskrsnuti od mrtvih i sigurno se nijeiπËuivala, poput apostola, kad bi ËulaGospodina izgovoriti takve rijeËi.PrateÊi u svemu svoga Sina do mjerekriæa zabodena na vrh Kalvarije, bilamu je vjerna, ne samo u muci i u smrti,

m i d a n a s i o v d j e

128 - ”MARIJA” 4/2010.

Tada zagraja sva zajednica i poËevikati. I te noÊi narod plakaπe. Svi suIzraelci mrmljali: „Kamo sreÊe dasmo… Zar nam ne bi bilo bolje da sevratimo u Egipat!“ Tada reËe Jahve:„...Tako ja æiv bio… nijedan od njihneÊe vidjeti zemlje πto sam je pod zakle-tvom obeÊao njihovim ocima...! Sutrase vratite i krenite u pustinju.“ (Usp. Br 14)

SVAKIDA©NJA JADIKOVKAOvih dana sa svih strana odjekujehrvatska „svakidaπnja jadikovka“: sve jeviπe ljudi bez posla i(li) bez plaÊe, amnoge od onih koji imaju posao poslo-davci surovo ucjenjuju da rade „kolikotreba“, a njima nikad dovoljno,uskraÊujuÊi im pravo Ëak na nedjelju,na normalan boravak u obitelji, æenamapravo na trudnoÊu… Seljaci su na ces-tama umjesto na njivama, æivoti split-skih æeljezara vise o niti ËeliËne æice,mediji svakodnevno istjeruju sitnu ikrupnu divljaË iz gustiπa korupcije, prit-om mnogi od njih upravo likuju idræavu æivu pokapaju, drugi opet jedvaprikriveno navijaju za „Egipat“ i Ëini seda bi Hrvatsku najradije onamo vratili…U Saboru se zastupnici vladajuÊih ioporbe nepriliËno nadmudruju„duhovitim“ aforizmima i crnim humor-om, umjesto da, poput drevnogJeremije, barem protuæe nad jadima

naroda svoga, pa i nad svojim grijesi-ma… Nije onda Ëudno da se maloduπ-nost πiri Hrvatskom kao epidemija; crnakronika svednevice se s naslovnicapreslikava na duπe ljudi, a u zraku visivapaj Psalmiste: Kad su temelji uzljul-jani, πto da uËini pravednik?!A je li sve to baπ tako? „Ljutiπ li se ti spravom?“ - pitao je Bog svoga Êudljivogproroka Jonu. Koliki je dio problema unama samima? Jedna od anegdota oTinu UjeviÊu priËa kako je pjesnikdoπao posjetiti Krleæu pa se, kada mu je„drug vratar“ otvorio, znakovito neÊkaoiz predsoblja pokroËiti naprijed i naKrleæin prijekor neka ne izvodi, uzvra-tio: „Ne znam smijem li uÊi; krenuo samu posjet drugu Krleæi, a izgleda daovdje stanuju Gospoda Glembajevi!“Tako se nekako i mi nalazimo u vre-menskoj zoni svojevrsnoga velikoga„povijesnog nesporazuma“: umiπljamoda smo u ObeÊanoj zemlji a nismo, pase uvijek iznova razoËaravamo, ljutimo ijadikujemo…

Hrvatska Pasha i pustinja

Sretan Uskrs!


”MARIJA” 4/2010. - 129

KAO I NAROD BOÆJI IZABRANIHrvatski narod od samih je poËetakasvoje povijesti uronjen u krsni zdenac,u svetu krπÊansku baπtinu koja je posta-la staza njegova hoda, civilizacije i kul-ture kroz stoljeÊa, baπ kao πto se iIzrael, Ëitavih 20 stoljeÊa ranije, savnaslonio na Boæju objavu, Savez iobeÊanja. Stoga naπu povijest nijemoguÊe istrgnuti iz biblijskih meridijanai paralela i neizbjeæno se nameÊumnoge moguÊe usporedbe s povijeπÊuizraelskog naroda. A s njihovim 13. stol-jeÊem prije Kristova roenja usporedivoje naπe stoljeÊe sedmo, ali i dvadeseto:njihov izlazak iz Egipta i ropstva snaπim izlaskom iz propale dræave ikomunizma.Kada se pojmovi Izlaska, Pustinje iObeÊane zemlje uzmu u simboliËnomznaËenju, a tako se ponajviπe i shvaÊajuu izraelskoj povijesti i u biblijskojteologiji, onda pogotovo s njima moæe-mo usporediti naπu suvremenu zbilju.Naπ prijelaz preko Crvenog mora iizlazak iz ropstva bio je, Ëini se,mukotrpniji od hebrejskog: naπiprvoroenci nisu bili poπteeni, a pot-jera faraonovih jahaËa apokalipse sli-jedila nas je i na ovu stranu. I noÊ ukojoj su naπe more i kopno bili udarani„jakim istoËnim vjetrom“, ali ne odGospodina - trajala je godinama. Iakosmo na Ëelu kolone imali svoga Mojsijai svoga Arona, sluËajno imenjake, pravanam je obrana bila u Prisutnosti ogn-jenoga stupa koji nam jedini rasvjetlja-vaπe tu noÊ i u zagovoru naπeNajvjernije Odvjetnice prema kojoj su seiz hrvatskih domova i crkava, bojiπnica ibolnica, s naπih njiva i trgova pruæaleruke s krunicama.

OBEΔANA ZEMLJA ILI PUSTINJAKad je napokon vojska faraonovamorala odustati, mnogi su naivnopomislili da smo u ObeÊanoj zemlji. Ami smo tek stupili, makar i u slobodu,u svoju Pustinju.O Mojsiju je zapisano u Knjizi da je bioBoæji odabranik, sluga Boæji i sluga nar-odni, a usto i „najskromniji Ëovjek nazemlji“. Pa ipak, „Mojsija zbog njih zlopogodi, jer mu duh veÊ ogorËiπe, nes-motrenu rijeË izusti… Zato Êeπ samoizdaleka vidjeti onu zemlju, ali u njuneÊeπ uÊi.“Naπ predvodnik moæda nije bio baπnajskromniji Ëovjek, moæda se i olakoznao ogorËiti i zacijelo je viπe negojednu nesmotrenu rijeË izustio. A nije niznao, ili nije htio ili mogao u pravomtrenutku obraËunati se s mnogim klan-jateljima zlatnom teletu koji su gaokruæivali. I s dozom tvrdoglavostiodbijao je priznati da smo joπ u pustinji,a ne u obeÊanoj zemlji koju njemu neÊebiti dano vidjeti. Moæda nam baπ zbogtoga ni Joπuu nije ostavio. Uza sve to,uπao je u povijest kao odluËan,uspjeπan i dostojanstven voa naπegizlaska. To mu svi Datani i Abirami nemogu osporiti, ma koliko se sve doovog Ëasa oko toga nepristojno trudili.Kaza naπ narod da je „dobrom konjusto mana…“. I imali smo ga. A ondasmo ludo povjerovali, tj. povjerovala jedovoljna hrvatska veÊina (?), da Êe naskroz pustinjski pijesak povuÊi onaj sasamo jednom manom. A on nam jeuglavnom vrcao pijesak u oËi. Tolikoda je ovih dana jedan analitiËarnapisao, ne bez zlobe ali ni bez razlo-ga: „Napokon smo od njega doËekalineπto dobra: otiπao je!“


130 - ”MARIJA” 4/2010.

IZLAZAK U DUHU I SRCUAli, da otklonimo moguÊi nesporazum,nije to naπ glavni problem. U nekimstabilnim dræavama polovica stanovnikaËak i ne zna tko im je predsjednik. Imanekih naznaka da se i Hrvatska zaputilaprema tom neznanju, ali, na æalost, ne iprema toj stabilnosti!Glavni problem je πto se Izlazak nedogaa u naπem duhu, u srcima. Tusmo joπ uvijek duboko u pustinji! Ali neu onoj biblijskoj i evaneoskoj, u kojunas poziva Crkva osobito u korizmi,onoj u koju nam je uÊi za i s jedinimnam voom - Kristom, te kroz post odtolikih nepotrebnih stvari koje naszarobljavaju, kroz odricanje od svezlatne teladi doæivjeti susret s Bogom isvojim unutarnjim sobom. Ne, mi smo uonoj pustinji u kojoj novi vjetrovi mijen-jaju samo konfiguraciju povrπine: nemogu pokrenuti brda nego samopomaknuti pijesak. I bacati nam ga uoËi. I zavaravati nas svakojakim fata-morganama… I to Ëine! Uvijek iznova -uspjeπno! To su naπe jedine „promjene“od Uskrsa do Uskrsa!Lijepo nas je upozorio Pavao 3.korizmene nedjelje: „BraÊo! Ne bih htioda budete u neznanju: oci naπi svibijahu pod oblakom, i svi prijeoπe krozmore, i svi su se na Mojsija krstili… AliveÊina njih nije bila po volji Bogu: tapoubijani su u pustinji. To bijahu pra-likovi naπi: da ne æudimo za zlima kaoπto su æudjeli oni. I ne mrmljajte kao πtoneki od njih mrmljahu te izgiboπe odZatornika. Sve se to, kao pralik,dogaalo njima, a napisano je za upo-zorenje nama…“ (1 Kor 10). Opomenut- napola spaπen!Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Zdravlje bolesnihTvorci Lauretanskih litanijaimali su i pjesniËkog duha i

smisla za psihologiju. Jedna odnajljepπih æelja kojom se

obraÊamo bliænjemu jest da budenaπe zdravlje. Zaista znamo, od

druge vrle osobe moæe doÊiljekovita rijeË, gesta, Ëin. Kolikotoga ima u Mariji, koje se ruke

sklapaju nad nama u molitvi, paako i ne donesu zemaljsko

ozdravljenje, one su u stanjupriskrbiti nam vjeËni æivot.

Nerijetko tjelesnu ili duπevnubolest prati oboljenje gubitka

nade. Za nju je Marija specijalist:traæite od Marije nadu i dobitÊete je. Nema napuπtenosti u

Marijinu srcu koje govori sinuIsusu: Pogledaj ju, pogledaj ga,

svoju braÊu!Miljenko MAJETIΔ

s v j e d o Ë a n s t v o

Duboka vjeraU polju hercegovaËkog krπa mladamajka kopala. Pored sebe u pletenojkoπari dræala dojenËe, da bi gamogla na vrijeme nahraniti.Odjednom zaËuje bolan plaË. Uzmedijete u naruËje i zgrozi se kadusred koπare vidje πkorpiona.Zaprepaπtena odjuri kuÊi i previjeranu. No, crvenilo se na mjestuuboda πirilo, ognjica se poveÊavala,a rana se gnojila. Dijete je palo ukomu. Kilometrima je majka s njimeæurila do lijeËnika i plaËuÊi zazivala

pomoÊ Neba. Vidjevπi djeteπce,lijeËnik je rekao: - Na æalost, djetetu nema pomoÊi.NeÊe preæivjeti. Otrov se proπiriocijelim tijelom. Ne muËite se nositiga svojoj kuÊi. Ostavite ga, ovdjeÊemo ga pokopati. Odnijela ga je ipak svojoj kuÊi.Cijelim je putem vapila: - Gospe, samo ga ti moæeπ spasiti!Predajem ga i posveÊujem tebi.Ozdravi ga, a ja Êu sve uËiniti da onobude tvoje!I nije se odvajala od krunice. Molilaje dan i noÊ. I, na Ëuenje lijeËnika iobitelji, mali Ante je ozdravio.Odgajan uz molitvi i u bogobo-jaznosti i on je zavolio Gospu. Matiga je Ëesto podsjeÊala da samo njojzahvali za æivot. U dubini svoga srcamolila je da bude sveÊenik. I izmo-lila je priæeljkivani dar. Njezin Antepostade sveÊenik, Ëestit Marijin sin,revan poslenik na njivi Gospodnjoj.Nije mu niπta govorila o svom zavje-tu Gospi, sve do pred samosveÊeniËko reenje.Gospa je usliπala majËine molitve,prihvatila njezine postove i ærtve.Njezina Antu i danas vodi, a on jezahvalno ljubi i svim srcem i duπomradi na njezinu slavu. Upravljaaljmaπkim svetiπtem Gospe odUtoËiπta, glavnim proπteniπtemakovaËko-osjeËke nadbiskupije.Velika li Gospina djela! TosvjedoËanstvo Marijine ljubavi iznioje Ante 8. oæujka 2008. u brodskomsvetiπtu Gospe od Brze pomoÊi, kaoprimjer duboke vjere jedne hrvatskemajke u Marijin moÊni zagovor.Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

”MARIJA” 4/2010. - 131

s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

132 - ”MARIJA” 4/2010.

Kada moleÊi Marijin hvalospjev VeliËadoemo do reËenice „iskaza snagumiπice svoje“ (Lk 1,51) ne moæemo a dase ne prisjetimo kako je Bog „jakomrukom i ispruæenom miπicom (Pnz4,34)“ izveo svoj narod iz egipatskogropstva i kako je Mojsije nakon prelas-ka preko Crvenoga mora zapjevao:„Moja je snaga, moja pjesma - Gospodin

jer je mojim postao izbaviteljem.On je Bog moj, njega ja Êu slaviti,

on je Bog oca moga,njega Êu veliËati.“ (Izl 15,2)

BOG KOJI VODI I ©TITIU opisu izlaska iz Egipta doista se oËitoiskazuje snaga jedinoga i pravoga Boga.Faraon koji dræi Izraelce u ropstvuoholo umiπlja da se narod treba klanjatisamo njemu i ne dopuπta im da idu upustinju i iskaæu πtovanje ‘nekom’ Bogukojega on uopÊe ne poznaje. No, Bogna oËi svega naroda, „udarajuÊi jako ikaænjavajuÊi strogo“ (Izl 6, 6), izbavljasvoj narod iz faraonovih ruku. Pokazaose jaËim u svih deset egipatskih zala,pobio je njegove prvoroence i potopiofaraona i svu mu vojsku u Crvenomore, a svoj narod „vodio je miloπÊuotkupljen i snagom ga svojom svomsvetom Stanu upravio“ (Izl 15,13).Logika opisa Izlaska iz Egipta je vrlojednostavna: Bog je jedini vladar svoganaroda i zato na nj spada da svoj narod

oslobodi i πtiti od svih njegovih nepri-jatelja. Stoga se Stari zavjet, da biopisao veliËinu i nadmoÊ Boæje snagenad svim drugim silama, ne ustruËavakoristiti pravim ratniËkim jezikom.

BOÆJA SNAGA I MARIJANo, kako se ta Boæja osloboditeljskasnaga iskazala u æivotu bl. Djevice Mari-je, i koji je rjeËnik ondje upotrijebljen?Znakovito je da se veÊ prvi dogaaj izMarijina æivota koji je opisan uevanelju izriËito povezuje s Boæjomsnagom. Naime, u dogaaju navjeπtenjaIsusova roenja (Lk 1,26-38) Bog djeviciMariji πalje u Nazaret anela Gabrijelakojega ime ne znaËi niπta drugo negoupravo: moja je snaga Bog!Kako taj aneo kojega ime oznaËujeBoæju snagu izgleda? Naravno, aneli suduhovna biÊa i svaki njihov tjelesniprikaz samo je simboliËan. No, upravou toj simbolici krπÊanska ikonografijaskriva i otkriva poruku koju odreeniprikaz æeli priopÊiti. Tako imamo iuobiËajene prikaze anela Gabrijela. Ako njegovo ime znaËi: moja je snagaBog, moæda bismo, po uzoru nastarozavjetne slike, oËekivali da tajaneo bude prikazan kao neki gorostass maËem ili kojim drugim oruæjem uruci. Meutim, stvari stoje upravosuprotno. Aneo Gabrijel, kojega imeoznaËuje Boæju snagu, prikazan je kaonjeæno biÊe, blaga pogleda i lijeperijeËi, a u ruci mu nije maË, nego ljiljan,simbol nevinosti i ËistoÊe. Takav aneoski lik dolazi bl. DjeviciMariji, a prije nje i Zahariji, ocu IvanaKrstitelja, te im u skrovitosti njihovesvakodnevice navijeπta Boæju snagu.Ona se oËituje u daru æivota i spasenja.

„Iskaza snagumiπice svoje “(Lk 1,51)

”MARIJA” 4/2010. - 133

Aneo Gabrijel navijeπta Zahariji da Êenjegova æena Elizabeta roditi sina Ivana,a Mariji navijeπta da Êe zaËeti po DuhuSvetome i roditi Sina Boæjega, IsusaSpasitelja.Takva Boæja æivotna snaga obiljeæila jeËitav Marijin tihi i nenametljivi æivot. Nakon dogaaja iz Isusova djetinjstva,koje je pohranjivala i prebirala u svomesrcu (Lk 2,19), Marija se dalje spominjevrlo rijetko. U Isusovu javnom djelovan-ju gotovo kao da je nema. A onda jeodjednom susreÊemo pod kriæem ipostaje nam jasno da ga je pratila cije-lim putem iz Galileje u Jeruzalem.Vjerno je iπla za svojim sinom ne ostav-ljajuÊi ga do njegova posljednjeg Ëasa.I ta vjernost izvirala je iz Boæje snagekoju joj je navijestio aneo Gabrijel. No, na sam dan Isusova uskrsnuÊa, πto

moæda i zaËuuje, evanelje nigdjeizriËito ne spominje Isusov susret smajkom, pa ni barem kako je reagiralana vijest kad je Ëula da je uskrsnuo. Toostaje tajnom. Pa, ipak barem djeliÊ tetajne opet nam otkriva njezin prvi sus-ret s anelom Gabrijelom.

OSJEΔAJ STRAHA I RADOSTIEvanelje, naime, pripovijeda kako suæene koje su doπle i naπle Isusov grobprazan bile smetene i prestraπene. Aupravo tako reagirala je i Marija na prvipozdrav anela Gabrijela. Bila je smete-na i aneo joj je rekao: „Ne boj se“ (Lk 1,30).Istu poruku „Ne bojte se“ rekao jeaneo s neba i æenama koje su doπlena Isusov grob (usp. Mt 28,5). I u jednom i u drugom sluËaju mijeπajuse osjeÊaji straha i radosti. Tako i Marijana dan navjeπtenja i æene na Isusovugrobu na dan njegova uskrsnuÊa svojimponaπanjem pokazuju da su se susrelesa snagom æivoga Boga. Ntiko ne moæeosjetiti tu snagu, a da ne bude prestra-πen i potresen. Ne moæe se iskusitiBoæju snagu i ostati isti. Stoga povrπna ilaka radost koju bi Ëovjek moæda htioproizvesti ne znaËi niπta. Istinska i traj-na radost izvire iz duboko potresenasrca i dogaa se samo u potpunojpredanosti i vjernosti æivomu Bogu. No, pristup toj snazi nije sluËajan inasumiËan. Aneo Gabrijel na svojnaËin dolazi svima nama i podsjeÊa nasna Boæje rijeËi iz Knjige Otkrivenja:„Evo, na vratima stojim i kucam;posluπa li tko glas moj i otvori mi vrata,uniÊi Êu k njemu i veËerati s njim i onsa mnom“ (Otk 3,20).Domagoj RUNJE

s m a r i j o m k r o z s v e t o p i s m o

o t a Ë k a z r n c a

134 - ”MARIJA” 4/2010.

Usprkos brojnim obvezama povezanims papinskom sluæbom, Grgur Veliki(540.-604.) ostavio je brojna djela koji-ma se Crkva tijekom stoljeÊa obilatosluæila. O bl. Djevici Mariji malo jezapisao, ali ono πto je saËuvano u nje-govoj ostavπtini, dragocjeno jesvjedoËanstvo o onom πto je krπÊanskazajednica vjerovala o Majci Isusovoj.

POPUT GORE GOSPODNJEU tumaËenju starozavjetnog ulomka izIzaije proroka Grgur usporeuje Marijus gorom Gospodnjom. “Dogodit Êe sena kraju dana: Gora Doma Jahvina bitÊe postavljena vrh svih gora, uzviπenaiznad svih bregova” (Iz 2, 2). Kao πto jegora Gospodnja uzviπenija od svih gorai bregova, jednako tako Isusova Majkanadilazi u dostojanstvu i veliËini svaizabrana stvorenja. Grgur Veliki piπe:

“Imenom te gore moæe se oznaËitiblaæena i vazda Djevica Marija,Bogorodica. Doista je gora jer s dos-tojanstvom svoga izbora nadilazi svaizabrana stvorenja. Marija jeuzviπeni brijeg, jer je, da bi dospjelado utjelovljenja Sina Boæjega, uzvisi-la vrhunac svojih zasluga iznad onihkorâ aneoskih, dospjela sve dopraga boæanstva.”

Marijina veliËina upravo je u tome πtoju je Bog izabrao izmeu svih æena injoj povjerio jedinstvenu ulogu u povi-jesti spasenja. Na taj naËin za Grgura je

Marija na neki naËin vrhunacËovjeËanstva, njegova kruna i uzviπenibrijeg koji dopire do samoga nebeskogpraga. Ni jednoj se ljudskoj osobi Bognije toliko pribliæio koliko bl. DjeviciMariji. Ni jedna se ljudska osoba nijetoliko Bogu pribliæila koliko bl. DjevicaMarija. Taj susret Stvoritelja i izabranogstvorenja bio je potreban da Bogpostane Ëovjekom. Marija iz Nazaretasaæimlje u sebi sve nade Izraelove, onaje prvi i najizvrsniji Ëlan nove zajednicekoja se oblikuje vjerom u Isusa Krista.

Grgur Veliki o Gospi (2)

o t a Ë k a z r n c a

”MARIJA” 4/2010. - 135

DJEVI»ANSKO MAJ»INSTVOMarijin izbor i njezine odlike u sluæbisu njezina poslanja. Tako je i njezinodjeviËansko majËinstvo u sluæbi Kristovadjela spasenja. Onaj koji se od nje rodioi kojega je ona rodila nije samo ljudskostvorenje. On je Sin Boæji, Bog koji je upunini vremena postao Ëovjekom. Nje-gova pojava meu ljudima, u ljudskomobliËju nije plod volje muæevlje negodar i djelovanje Duha Svetoga. Djevi-Ëansko majËinstvo u tom je suzvuËjupotvrda Kristova boæanskog sinovstva.Iako roen od æene, nije zaËet kao i svaostala ljudska djeca. Njegov poËetak jeu Bogu koji s ljudima sklapa novi savezupravo po Onom koji se rodio odDjevice na Ëudesan i ljudskim razumomneshvatljivim naËinom.Marijino djeviËanstvo Grgur usporeujes Ëudesnim dogaajima iz Staroga zavje-ta, djelima koja nadilaze prirodnezakone:

“Molim te, prosudi pozorno ako sikadar, kako se Crveno more udarcemπtapa podijelilo na dva dijela; kako jeiz tvrda kamena po udarcu πtapapotekla obilna voda; dokaæi, akomoæeπ, kako je suhi Aronov πtapprocvjetao; kako je Djevica, iz njego-va potomstva, zaËela i pri poroduostala djevicom.”

Bibliju Grgur tumaËi Biblijom, biblijskedogaaje sliËnim dogaajima koji se nemogu obrazloæiti ni dokazati ograniËe-nim razumom. Taj oblik tumaËenja bib-lijskih tekstova iziskivao je poznavanjeBiblije, u Ëemu se Grgur odlikovao:

“Isus je bio zaËet ne pomoÊu tjelesno-ga odnoπaja, nego po djelovanjuDuha Svetoga. Rodivπi se nadjeviËanski naËin, dokazao je plod-

nost majËina krila koje je u isto vri-jeme ostalo nepovrijeeno.”

Kristovo djeviËansko roenje Grgurusporeuje s ulaskom uskrsnulogaKrista u dvoranu Posljednje veËere doksu vrata bila zatvorena (Iv 20, 26):

“©to ima u tome neobiËna ako posvom uskrsnuÊu ulazi kroz zatvorenavrata, onaj koji je pobjednik smrti zasva vremena i koji se, kad je doπaoda umre za nas, rodio ne oskvrnuvπiDjeviËino krilo.”

©TOVANJE MARIJEU svojim spisima Grgur je ostavio svje-doËanstvo Gospina ukazanja nekoj rim-skoj djevojci koja je u snu vidjelaIsusovu Majku i od nje primila porukuod odluËujuÊe vaænosti za svoj æivot,πto se doista i ostvarilo. Jedno je to odprvih svjedoËanstva o Gospinimukazanjima. I u Grgurovo vrijeme vjer-nici su dræali moguÊim da se na pose-ban naËin osjeti Gospina prisutnost.Ako je jedan papa o tome ostavio zapisu svojoj pisanoj baπtini, znak je to vjerei poboænosti vjernika onoga vremena.Grgur Veliki ostavio je dragocjeno svje-doËanstvo o πtovanju bl. Djevice Marije.I u njegovo vrijeme vjerniËki puk utje-cao se njezinu zagovoru. Njoj supodizane i posveÊivane crkve za koje jeGrgur kao papa davao dopuπtenja. Uisto vrijeme πirile su se i slike svetih, ameu njima i one s likom IsusoveMajke, kojoj su vjernici povjeravalisvoje molbe i potrebe. Marija je postiglaonaj sklad po kojemu je boæansko siπlodo ljudskog i ljudsko se uzdiglo doboæanskog. Prema Grgurovu uËenju, toje primjer svakome istinskom vjerniku.dar-ko

d u π i d u π e h r v a t s k e

136 - ”MARIJA” 4/2010.

Ove godine navrπava se 50.godiπnjica smrti Ivana Evanelista©ariÊa, nadbiskupa vrhbosanskoga imetropolita. ©to se tiËe pisane rijeËi,on je sudjelovao u poËecimakatoliËkoga literarnog stvaralaπtva.Od g. 1896. do 1908. ureivao jelist Vrhbosna, u kojemu je objavlji-vao pjesme mladih katoliËkih litera-ta, a koji je vaæan ne samo zaHrvate u Bosni nego i πire jer su unjemu objavljivali mnogi pjesnici izHrvatske. Od Vrhbosne je stvorionajugledniji hrvatski vjersko-prosv-jetni Ëasopis, a na publicistiËkompolju mnogo je uËinio za katoliËkipokret.

MARIJIN PJESNIK©ariÊeva pjesma Regina coelorum„…ostaje, a valjda Êe i za dugoostati najbolja pjesan Gospi uhrvatskoj lirici“ (A. PetraviÊ, TreÊestudije i portreti, Split 1917., str. 80).Zbog brojnih napisanih stihovaposveÊenih Bogorodici, ©ariÊ jedobio naziv Marijin pjesnik. Roenje g. 1871. u Travniku, gdje jezavrπio sjemeniπnu πkolu. ZasveÊenika je zareen g. 1894. iodmah zatim bio postavljen za vjer-ouËitelja u πkoli milosrdnih sestarau Sarajevu. Godine 1896. imenovan

je kanonikom vrhbosanskoga kap-tola, a g. 1908. papa Pio X. imeno-vao ga je vrhbosanskim pomoÊnimbiskupom. Tako je bio desna rukabiskupu Josipu Stadleru, a g. 1922.postao je sarajevskim nadbiskupom.Na ZagrebaËkom sveuËiliπtu dok-torirao je g. 1898. bogoslovneznanosti.

KNJIÆEVNI I PUBLICISTI»KI RADI. Ev. ©ariÊ promatrao je umjetnostkroz vjeru i moral, kao πto su toËinili Dante, Brentano i Manzoni.Njegovo je pjesniπtvo originalnosadræajem i formom, pogotovo udrugom razdoblju njegovastvaralaπtva. Ono je uglavnom reli-giozno. Objavio je nekoliko zbirkapjesama, Pjesme (1911.), Sunce ioblaci (1914.), Salve Regina (1920.),Judita, epska pjesma u 5 pjevanja(1921.), Hagija Sofija (1928.),Hrvati seljaci (1937.), Neveni(1939.), Magnificat (1940.), VrataSunca (1953.) i dr. Objavio je iknjigu priËa Zlatne legende (1931.),a Salve Regina najbolja je njegovazbirka koja je Ëitava posveÊena bl. Djevici Mariji. Svatko tko jebude Ëitao osjetit Êe potpunupredanost Majci Boæjoj koja proæima ©ariÊev duh. ©ariÊ surauje u mnogim katoliËkimlistovima, a pjesme su muuvrπtavane u almanahe Vedrehrvatske duπe, Selo i Grad i SunËanivinograd. Bio je Ëlan Kola hrvatskihknjiæevnika. S engleskog je preveoroman Ben Hur L. Wallacea, Rajskivijenac (od Stogera) i romanFabijoline sestre, a objavio je i svoj

Majci svogaBoga sve je ærtvovao

”MARIJA” 4/2010. - 137

prijevod Sv. pisma Staroga i Novogazavjeta s tumaËem.

MARIJA U SRCU©ariÊeve misli zaokupljene suuzviπenom slikom Marijinom, ongleda bijelu Gospou, zanesenokao Bernardica u Masabjelskojπpilji. Primjer je to Ëiste uzviπenepoezije:Labud Ëezne za lotos-cvijetom,Moja duπa za Djevicom svetom.

Mjesec Ëezne za sunËanim æarom,Moja duπa za Gospinim darom!(Labud Ëezne)Kao pjesnik, ©ariÊ voli Mariju, jerona je: Bijela ko snijeg na Hermonu,Draga ko prva ljubica,Lijepa ko rumena ruæica

Na polju Saronu.Sva je puna i sjaja i æara,Sva je puna i krasa i Ëara.(Regina coelorum)O marijanskom pjesniπtvu I. Ev.©ariÊa moæda je najbolje progovorioIzidor Poljak: „Njoj, majci svojegaBoga, sve je ærtvovao: djetinjstvo,mladost svoju, srce, najdraæe cvijeÊesvoje (Amica mea), svoj let, svoj za-dnji uzdah (O Imakulato!). Cvije-Êem svoje duπe kiti kip njezin (Baπ-Ëovan), njegovo srce za MarijomËezne kao koπuta za vrutkom hlad-ne vode, kao cvijeÊe za okrepnomrosom, kao suæanj za trubljom slo-bode (Rosa mystica). Duboko u nje-govoj duπi naslikana je slika Mari-jina, ljepπa od Raffaelove i Tiziane(Slika Marijina). Nju moli, dajedanput, na koncu njegova æivota,dogje, pa mu zaklopi umorne oËi.“(I. Poljak, Ivan Ev. ©ariÊ: Pjesme u:Vrhbosna, godina XXVI., 1912., str.7.) Za pjesnika Marija je „…Ljepπaod Davidova najljepπeg psalma,Netaknuta ko vrt zatvoren,

Ko studenac zapeËaÊen; (Reginacoelorum). Koliko ju je πtovao gov-ore i stihovi: „…Pred njezinomdjeviËanskom milinom Na koljena pada stvorenje svako, I oko se ËovjeËje okvasi svako, I srce od dragosti zadrπÊe svako.(Regina coelorum).Volio je slobodni stih, jasnoÊu, jed-nostavnost. Kao biskup - pomoÊnikpostao je duhovni voa ËitavogakatoliËkog pokreta u naπoj zemlji.Umro je 16. srpnja 1960. u Madridu,u ©panjolskoj.Darijo MARKOVIΔ

d u π i d u π e h r v a t s k e

æ i v i m o u o b i t e l j i

138 - ”MARIJA” 4/2010.

Irena i Marko bili su poput veÊinedanaπnje mladeæi. Malo ozbiljni, maloneozbiljni. Oboje su iz katoliËkihobitelji, iako je Irenina gradska, a i vjeraje u njoj priliËno izblijedila. Iπla je navjeronauk, ali joj Crkva nikad nije pri-rasla srcu. Vikendima je njezina obiteljodlazila u vikendicu ili k prijateljima, dase malo odmore od grada. Markovi suæivjeli na selu i bili privræeni Crkvi,posebno majka. Irena je bila jedinica. Roditelji su jojpruæali dosta slobode. Vladala sepriliËno slobodno, bila s viπe mladiÊa uvezi. Kad je nabasala na Davora zakojega nije znala da je ovisnik, upala jeu probleme iz kojih se, uz pomoÊroditelja, izvukla, πto ju je maloosvijestilo. Radila je u ustanovi u kojoj se poslijezavrπena fakulteta zaposlio i Marko.Svidjeli su se jedno drugom na prvipogled, zbliæili se i odmah zapoËelizajedniËki æivot. Svima su tvrdili kakosu njih dvoje srodne duπe i nemaju πtoËekati. Markovi roditelji kupili su imstan i inzistirali neka se lijepo vjenËajukad se veÊ toliko vole, kako bi Bogblagoslovio njihovu ljubav. Irena je go-vorila kako ima vremena i neka joj viπene “bubnjaju” o tome, jer oni su mo-derni mladi ljudi. Brak im nije bitan,vaæno im je biti zajedno. Kako jeMarkovoj majci to bila teπka rana, nago-varala ga je neka i to uËine. Ako neradi sebe, a ono zbog obiËaja. I nakon Ëetiri godine zajedniËkog æi-vota, vjenËali su se. Veselje, ples, pjes-

ma, jelo, piÊe, sve po protokolu. Sad ihviπe nitko nema za πto koriti. Sve je tre-balo iÊi kao po loju. No Irena je sveËeπÊe dolazila k roditeljima s velikomtorbom i ostajala kod njih sve dokMarko po mraku ne bi doπao po nju.PoËelo se πuπkati kako se ne slaæu, stal-no se svaaju. Jednom kad je Markodoπao po Irenu, nisu mu htjeli otvoriti ina stubiπtu je poËeo vikati. Punica i onnadvikivali su se, a susjedi izvrili glavepomnjivo sluπajuÊi o Ëemu je rijeË.Punica se derala da njezina kÊi neÊebiti njegova sluπkinja, kuhati mu, prati,glaËati, æivjeti kao u zatvoru. Ona jemlada i neka proæivi æivot, a on neksebi nae sluπkinju. Nakon osam mjese-ci braka Irena je zatraæila rastavu.BuduÊi da su bili crkveno vjenËani, tose nije moglo tek tako lako.Gospoa Marija, duπa Boæja, u rodu je sIreninom mamom. Nastojala je smiritistrasti, sve ih okupiti i s njima razboritoporazgovoriti, ali Irenini nisu htjeli.Gospoa Marija doπla je u njihovukuÊu. PraktiËna katolkinja, mudra i raz-borita æena, nije se dala smesti.Zamolila je neka je barem sasluπaju, jerima puno æivotnog iskustva. Nakonpustog odbijanja, ipak su pristali. - ©to je za vas sakrament æenidbe, tkoga je ustanovio i na πto obvezuje? - upi-tala je. Svi su se nasmijali i uglasodgovorili: - Pa sveÊenici. Lako je njima popovati,oni se ne æene, pa ne moraju nikogatrpjeti!Gospoa Marija objasnila im je da jesakrament æenidbe ustanovio sam Krist,i kako je to vidljiv i uËinkovit znakkojim On posveÊuje brak i mladencimaudjeljuje svoju milost. To je Boæji peËat

©to je za tebe brak?

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 4/2010. - 139

koji su Irena i Marko dragovoljno pri-mili i nitko ga ne moæe izbrisati niponiπtiti. A πto se tiËe sveÊenika, oni suu ”braku” s Crkvom Boæjom, a njihovesu duænosti i obveze vrlo strogi iobvezujuÊi.Zatim je dalje upitala Irenu, πto ona dræida je brak koji je sklopila s Markom.Irena je ispalila kao iz topa:- Æiva tamnica!Gospoa Marija malo je πutjela, jer su jete rijeËi zaboljele, a zatim odgovorila:- Nije, dijete, nikakva tamnica. U tam-nicu idu zloËinci i ubojice, a ti si u brakuπla jer si ljubila i bila ljubljena. To jezajedniËki æivot muπkarca i æene koje jeBog stvorio na svoju sliku i priliku,vezujuÊi ih vezom ljubavi i zakonima,da bi taj odnos bio zaπtiÊen i stabilan ikako bi se u njemu mogla raati djecate rasti u sreÊi i miru. Supruænici suduæni podupirati jedno drugo, æivjeti

posveÊeni braËni æivot, odani jednodrugomu bez obzira na imovinsko stanje, bolest, nedaÊe...- Ma tko je taj tvoj Bog, da se imapravo mijeπati u to kako Êe ljudi æivjeti?!Dosta mi je njegovih zakona! - siktala jeIrenina mama.- Pa Bog je stvoritelj neba i zemlje,svega vidljivoga i nevidljivoga. Nekad sii ti tako molila u Vjerovanju dok nisi namolitvu zaboravila. Sve je u Njegovojvlasti. Oholost mu baπ i nije draga, pase malo saberi!Irena je pognula glavu. Suza joj seskotrljala niz lice.- Pa ja to nisam ni znala! Sve moje pri-jateljice æive nevjnËane sa svojim part-nerima pa je i meni nekako bilo krivoπto sam se vjenËala, jer sam izgubilasvoju slobodu! - pravdala se.- Naravno da nisi niπta znala, protrËalasi kroz vjeronauk, i prije nego bi ti najedno uho πto uπlo, na drugo bi ti iziπlo.Nisi iπla na sv. Misu, u kuÊi se o tomenije vodilo raËuna. A tvoje prijateljice,duπo, upropaπÊuju svoju duπu, i doÊi Êedan kad Êe zapasti u oËaj i poæaliti πtosu izabrale taj put. Mladost brzo iskop-ni, lice se nabora, neÊe viπe bitiprivlaËne svojim ljubavnicima. Oni Êepotraæiti druge, a one Êe ostati same sosjeÊajem krivnje i griænje savjesti.Uvijek to tako zavrπi. Dobro promisli,mlada si i pametna! Sve stigneπ nauËiti,sve stigneπ popraviti. Ne odbacuj sreÊui dobro koje ti Bog nudi, jer ti, moæda,neÊe to ponuditi dva puta.Mudra teta Marija obavila je svoju misijui poπla kuÊi. Prava je Gospina duπa. Kako je sretna iblagoslovljena!Danica BARTULOVIΔ

140 - ”MARIJA” 4/2010.

Svi su Ëlanovi Crkve u nekom smislusveti, jer su po sakramentu krπtenjaposveÊeni Duhom Svetim. Meutim,Crkva je zajednica slabih, greπnihljudi, kojima je potrebno Boæjemilosre i oproπtenje. Zato iz tolikihsrdaca Gospinih poboænika Ëestoizviru rijeËi: ”... moli za nas greπni-ke!” Svatko je od nas, naime, gre-πnik. Naπi grijesi vrijeaju Boga iljude, a nas same unesreÊuju.”Darom premilosrdnog srca Boganaπega” (Lk 1,78) postiæemo opro-πtenje. Malo se koje Boæje svojstvotoliko slavi u starozavjetnim knjiga-ma koliko njegovo milosre. Najve-Êe milosre prema ljudima iskazaoje Bog πaljuÊi im svoga Sina daponovno uspostavi savez zajedniπtvaprema Bogu i prema Ëovjeku.

OBJAVA MILOSR–AIsus Krist konaËna je i potpuna obja-va Boæjeg milosra. On je vidljivomilosre Boga nevidljivoga i milos-rdnoga koji je ”Otac milosra i Bogsvake utjehe” (2 Kor 1,3). Njega jerodila bl. Djevica Marija, ona koja jepuna milosra i dobrote. Vjerujemoda je nju Bog, iz svoga Ëistoga milo-sra i oËinske ljubavi, oËuvao odsvake ljage grijeha i ispunio svojommiloπÊu (Lk 1, 28) da bi mogla bitidostojna majka njegovu Sinu.”Milosre je tako ovija od samogapoËetka, potpuno i u cijelosti; tije-kom Ëitava æivota ne prestaje pri-mati u punini milosre Boæje. To jemilosre odreeno da je uvede uljubav, a ta je ljubav takva da popri-ma posebnu nijansu jer, kad je lju-bav Boæja povjerena nekom stvore-

nju, ona nuæno poprima oblik milosrdneljubavi...” (M. D. Philippe). Na Kalvariji je Majka Isusova, ”na osobit iizniman naËin - kao nitko drugi -,iskustveno doæivjela milosre, a istovre-meno - uvijek na izniman naËin - ærtvomsvoga srca omoguÊila vlastito dioniπtvo uobjavi Boæjeg milosra” (Bogatmilosrem, 9). Ona dobro poznaje cijenu iveliËinu milosra. Od Isusa je nauËilakako ga postiÊi i iskazivati potrebnima. On joj je s kriæa ”povjeriosvoju Crkvu i Ëitavo Ëovje-Ëanstvo” (Sjaj istine, 120).BuduÊi da je rodila Isusa, kojije naπe milosre, po kojemupostiæemo oproπtenje grijehai zajedniπtvo s Ocem svakogmilosra, meu vjernicima jezazivana kao milosrdnaMajka, Majka Milosra iGospa od Milosra. Kakonam svjedoËi prastara mari-janska molitva Pod tvoju seobranu utjeËemo (3. st.),Crkva se zbog toga i povjera-va njezinoj milosrdnojzaπtiti.

Iako Roman Melodski u prvojpolovici 6. st. pjeva kako”Milosrdnomu odgovaramilosrdna majka”, Ëini se daJakov Saruπki (†521.) MajciGospodinovoj prvi pripisujenaslov ”Majke Milosra”. NaZapadu Êe se on proπiritiposebno tijekom srednjegavijeka, πto potvruje i molit-va Zdravo Kraljice (10. st.).U vezi s posljednjim godina-ma bl. Djevice Marije,Maksim Priznavalac (†662.)

Zbog Ëega Majku Gospodinovu

”MARIJA” 4/2010. - 141

piπe: ”Njezino milosre nije bilo samoza rodbinu i znance, nego i za strance ineprijatelje, jer je uistinu bila Majkamilosra, Majka Milosrdnoga (...),majka onoga koji se za nas utjelovi i birazapet, da bi izlio na nas, neprijatelje ipobunjenike, svoje milosre.” AndrijaKretski (†740.) moli Gospu da ”okommilosrdnim gleda” njegovu ”greπnuduπu”, a Josip Studit (†832.), brat Teodo-rov, obraÊa joj se da kao ”milosrdna

Majka Boæja” ozdravi ”duπe i tijelateπko oboljele od muka grijeha”.

POSRED SVOGA PUKABl. Djevica vjerniËkom puku duhov-na je majka, puna milosti i milosra.Za nju sv. Lovro Brindiπki (†1619.)veli da je ”Majka Milosra, tj.najmilosrdnija, najbliæa majka, naj-njeænija majka, najljubaznija”. Meunama je da ublaæi naπe trpljenje iboli, naπe nevolje. Vjerujemo da unebeskoj slavi svome Sinu nepresta-no iznosi naπe potrebe i za nas zago-vara, baπ kao nekoÊ za zaruËnike uKani Galilejskoj (Iv 2,1-11). Na njoj,koju je Bog izabrao da bude MajkomOtkupitelja svakog Ëovjeka, odrazujese milosre Boæje prema ljudima.Njoj se kao zajedniËkoj Majci utjeËuIsusovi vjernici, rado dolaze u njezi-na svetiπta, mole pred njezinimËudotvornim prilikama, obavljajusvoje zavjete i povjeravaju joj svojetjeskobe i nade.Naslov Gospa od Milosra, MajkaMilosra, Milosrdna Majka i sliËnoza nebesku Majku drag je i blizakvjerniËkome puku, jer je takveMajke on potreban! Ona je duhovnamajka vjerniËkoga puka, majkapuna milosti i milosra. KraljujuÊi unebeskoj slavi, svome Sinu iznosipotrebe vjerniËkoga puka i za njzagovara. Zbog toga i po njezinimsvetiπtima i tolikim crkvama usabranosti stoje pred Gospinimmilosnim kipovima i slikama, obi-laze oko njih pa i na golim koljeni-ma, obavljaju svoje zavjete, otvarajusvoja srca, πapÊu svoje molitve...P. LUBINA

vu nazivamo Majkom Milosra?

r a z g o v a r a l i s m o

142 - ”MARIJA” 4/2010.

Gordana GajiÊ, roena je g. 1963. i æiviu Umagu sa kÊerkom Staπom, uËenicomkatoliËke gimnazije pazinskog kolegija.Gordana je udovica, a time i samohranamajka. Po struci je trgovkinja. BuduÊida nema stalna zaposlenja, radi povre-meno i sezonski razliËite poslove. »estose viamo u crkvi i rado porazgovori-mo nakon sv. mise. Zadivljuje nas Sta-πino neizostavno ministriranje. Od malihnogu ona je od svih najredovitija krajoltara, a istiËe se i Ëitanjem na sv. misikao i voenjem priredbi za BoæiÊ i sli-Ëno. S mamom Gordanom volim razgo-varati o duhovnosti, osobito nakon tra-giËne smrti njezina supruga, hraniteljaobitelji, molitva joj je bila jedina utjeha.- Kako si se uspjela snaÊi i savladati bol?- Kad je najteæe, ja ti prionem uzkrunicu. Imala sam velike probleme uæivotu, ali krunica me je smirivala,mogu reÊi tjeπila i lijeËila. U æalosnimotajstvima, razmatrajuÊi Isusovu muku,osjeÊala sam Boæju blizinu u bolnimtrenutcima svoga æivota. Slavna otajstvaispunjavala su me utjehom i nadom, alinajdraæa mi je radosna krunica jer samu njoj u svojim mislima u potpunostipredana nebeskoj Majci Mariji.- ©to ti znaËi druæenje s Gospom krozmolitvu?- Uvijek sam iznova ganuta GospinomponiznoπÊu, ËistoÊom i neograniËenimpovjerenjem u Boga, kad je izrekla:“Da! Ma πto se dogodilo.” I kada nije

mogla sve shvatiti, prepustila se Boæjojvolji. »itavo vrijeme Isusova odrastanja ijavnog djelovanja morala je biti jaka, aBog daje snagu, kako Mariji, tako prekoNje i nama, zato nam je Ona idealanuzor u æivotu.- ©to te privlaËi u Gospina svetiπta?- Bila sam mnogo puta na Trsatu. To suposebna mjesta susreta s Gospom. Ili,bolje reËeno, s Bogom, ali preko nje-gove i naπe Majke! Biti samo tu i sadapred Njom i s Njom u razgovoru, umolitvi... Bogu otvoriti svoje srce i svojuduπu... I osjeÊati mir, spokoj iblagoslov, ono πto ljudima naπeg dobanajviπe nedostaje. I to onda ponijeti sasobom kuÊi, meu svoje i æivjeti odtoga susreta za nove susrete. Tko se nebi radovao odlazeÊi Majci?!- Rano si ostala bez majke...

I najteæi kriævjerom se iznosi

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 4/2010. - 143

- »eπÊe se u duhu naem na Kalvariji,ispod kriæa s kojega Ëujem IsusoverijeËi upuÊene Majci i ljubljenomuËeniku koji su pod kriæem stajali i sud-jelovali u njegovoj boli. Isusove rijeËi skriæa odzvanjaju mi u uπima i dandanas kada je nama dao do znanja daje njegova sveta Majka Marija, Majkasvima nama, poËevπi od apostola Ivanakoji je s Marijom stajao pod kriæem.Poπto nemam svoje majke obraÊam seMariji u svojim potrebama, a njezinzagrljaj, sigurnost i toplinu doæivljavamkao posebnu milost koja mi jedarovana.- Kao majka, πto bi poruËila mladima?- U vremenu odrastanja mladi ljudi traæesvoj identitet, svoj stav i nekakav svojvlastiti put. Okrenu se ponekadbljeπtavilu i buci te se gube u nebitnimstvarima s laænim nadama i, razoËaraniprazninom, traæe smisao svome æivotu.Ponekad na krivim mjestima i krivimsadræajima popunjavaju te praznine, πtozna biti pogubno za njihovo tjelesno iduπevno zdravlje. ©to prije shvate dabez Boga nema æivota, ni ljubavi, nitiiËega, samo praznina, to bolje. Nek nebudu maloduπni i oËajni, ako skrenu sputa. Ne mora biti sve izgubljeno, tu jeMajka Isusova koja nas vodi pravimputem svome Sinu preko kojega dolazi-mo do Oca, koji je sama ljubav imilosre. A onda se æivot sasvim mijen-ja. Mladi bi trebali imati na umu da susve ostale ponude kratkotrajne, necje-lovite, isprazne, Ëesto varljive, aponekad i vrlo pogubne za Ëovjeka.- Sama si traæila smisao. Moæeπ li neπtoo tome reÊi?- Da, zanimalo me, prouËavala sam,htjela sam znati s Ëime se sve posebno

mladi ljudi svakodnevno susreÊu.Raznorazne meditacije, poniranje u sebekao da smo mi centar svijeta, kao dasve moæemo sami nekom “yogom” ivjeπtinom duha... Pa nismo mi bogovi!Iz oholosti proizlaze sva zla ovoga svi-jeta. Poznajem neke koji joπ traæe zado-voljstvo, sreÊu, ispunjenje svoga æivota,ali i neke koji su u takvu traæenjuzavrπili loπe, u duhovnom kaosu, napsihijatriji. Uvjerila sam se u vlastitu æiv-otu da potpuni smisao postoji samokod Isusa. Tà bez Boga æivot niti imasmisla, niti buduÊnosti! Isusa imaπ usrcu, dræiπ se Njegovih rijeËi i stekao sizdravlje i sigurnost u æivotu. A do Isusase dolazi najsigurnije, najuspjeπnije inajlakπe preko njegove i naπe majkeMarije. On jedini daje odgovore na svapitanja. Samo kod njega patnja poprimasmisao. Grijeh stvara patnju, aponiznost, priznanje, pokajanje i oprostprigoda su da zapoËneπ iznova i dabudeπ nov Ëovjek. Zbog toga je Onpodnio patnju na kriæu da kriæ budeblagoslov u naπem æivotu.- ©to bi poruËila majkama?- Po Mariji Bog uzdiæe æenu i njezinodostojanstvo. Majkama bih poruËila dase svakodnevno mole za svoju djecu itrude im se biti prve uËiteljice prim-jerom vlastitog æivota. Djeca nisu naπevlasniπtvo. Ona su nam Boæji dar.Pratimo ih, bdijimo nad njima, budimoim blizu, odgajajmo ih s ljubavlju zaæivot u slobodi i istini. Povjerivπi ih SrcuIsusovu i Marijinu uputili smo ih premaslobodi i istini. A s punim povjerenjemu Boga, kao πto je to Ëinila Marija odga-jajuÊi svojega Sina, nemamo se Ëegabojati. Naprotiv, radujmo se svojoj djeci!Vinka TOKIΔ BUROLO

m o j a d j e c a i j a

144 - ”MARIJA” 4/2010.

Baπ smo bili u dobru raspoloæenju kadsu uπli. Niπta nije trebalo govoriti, svese Ëitalo na njihovim licima. Trenutaktiπine, teπke i muËne, sjeo je na naπalica. Nama koji smo do toga trenutkaprejedeni dræali Ëaπe u ruci, priËali dos-jetke i smijali se - zalogaj se prekinuo.Sve ono lijepo πto smo proæivjeli dota-da, rado bismo dali i stali na sampoËetak. Dali bismo i viπe te bili æedni igladni samo da nismo morali Ëuti onoπto je uslijedilo:- Gotovo je! - netko je probio tiπinu.OËima smo se meusobno sporazumjelida je tako. Na æalost, Ivana je i opetizgubila bebu. To je drugi put. Tolikosu se ona i njezin Ivan trudili, toliko suse molili i Bogu za pomoÊ vapili,toliko su æeljeli bebu. Ivana bi zatrud-njela, sve bi bilo u redu, a onda nakonnekoliko mjeseci - niπta.- Bog dao, Bog uzeo! - tjeπila ju je babaAna Jobovim rjeËnikom. A mi sviskupa s Ivanom i njezinim Ivanomnanovo bismo zapoËinjali molitvom ipostom.Ta loπa vijest zatekla nas je kad smobili na veËeri baπ kod Ivaninih roditelja.PriopÊili su nam je Ivan i njegovamajka, jer su Ivanu bili upravo ostaviliu rodiliπtu. Prekid trudnoÊe dogodio senenadano, pa Êe Ivana ostati u bolnicikoji dan.Mi Êemo po obiËaju, i sad s tugomrazglabati kako znademo da je sve u

rukama Boæjim - πto bi bilo da je bilo itako do u nedogled ne iz zloÊe, negood muke misleÊi da Êe naπa naklapanjai razglabanja moæda pomoÊi da senekako preskoËi ta bol. Radilo se takou svim tuænim prigodama pa ni ta veËernije trebala biti iznimka. No, krenulo je neoËekivano sasvimdrugim tijekom. Poslije nelagodneπutnje i zabrinutosti πto nam se zrcalilana licu, glasno je zajecala najednomnaπa prijateljica Boæena:- Boæe, kako je to straπno! Ti Ivani nedaπ da rodi i ona tu ne moæe niπta, a jasam sama, svjesna, svojom voljom otiπlau rodiliπte da u meni ubiju moje dijete.I ne jedan put, uËinila sam to dva puta.Prvi put, pa nakon devet mjeseciponovno. Kako mi je silno æao,Gospodine, πto sam to uËinila!Namjerno sam ubila vlastitu djecu.Stidim se pred Bogom i pred vama, pri-jatelji, jer da sam dopustila da se rode,sad bih imala dvoje djece viπe. Ali im tonisam dopustila! »ega sam se bojala, daih neÊu moÊi othraniti? Mogla sam ihothraniti. Da Êu imati dodatnog posla?Pa posla malo viπe ili manje, svejedno,raditi treba! Zaπto sam ih ubila? Zaπto ihnisam rodila? Zaπto nisam dopustila daæive? Iskreno reËeno, ne znam... Nastao je dubok tajac. Nitko ni rijeËi!Moglo se Ëuti kako kosa raste.Emanuela se na to unijela u liceBoæenina muæa:- Zaπto ih ti nisi obranio?- ©to... ©to ja? Zaπto ja? ©to Êu ja?! -mucao je lutajuÊi upitnim pogledompo nama.- Ti si im tata! - grubo ga je optuæila.- Ja im tata?!- Naravno!

Zaπto ih nisi obranio?

- ©to Êu ja?!- Tata mora πtititi svoju djeËicu! -zavrπila je Emanuela raspravu koju jei zapoËela.DotuËeni loπom vijesti da je Ivanaizgubila bebu i teπkom i muËnomispovijedi prijateljice Boæene -pognute glave polagano smo kroËili ksvome domu.- Nisi trebala onako napasti Ëovjeka!Ipak su to bili razgovori odraslihljudi. Znam da je bilo tamo i djece,da ste sluπali. Ali kad odrasli razgo-varaju, za djecu je da πute! - prekorilasam blago Emanuelu.Romeo nas uhvati pod ruku:- Vidiπ ni ja nisam nikad razmiπljao otome da su kod pobaËaja, osim æena ilijeËnika, odgovorni i oËevi. Kao da dije-te nije podjednako i mamino i tatino?!U duhu sam se naËas vratila u naπuæupu, u molitvenu zajednicu TreÊesrce, gdje se moli za neroene.Prisjetila sam se kako u njoj nema nijednog muπkarca, Ëak ni sveÊenik nemoli sa æenama.Obuzela nas je tjeskoba. OsjeÊali smose jadno. Bila je to zaista teπka veËer.Umjesto da odmah odemo u posteljuzajedno s Emanuelom, na kojoj sveviπe vidimo da izlazi iz djetinjstva,molimo molitvu sv. Franje Asiπkoga:Sveta Djevice Marijo, nema tebi sliËnena svijetu meu æenama roene, kÊeri isluæbenice sveviπnjega Kralja, Majkopresvetoga Gospodina naπega IsusaKrista, zaruËnice Duha Svetoga: moli zanas sa svetim Mihovilom Arkanelom isvim nebeskim silama i sa svima sveti-ma kod svoga svetoga ljubljenoga Sina,Gospodina i UËitelja. Amen.R. T.

m o j a d j e c a i j a

u z s v e Ê e n i Ë k u g o d i n u

146 - ”MARIJA” 4/2011.

Malo je koja Kristova slika toliko dragaSvetom pismu, liturgiji i staroj krπÊan-skoj umjetnosti kao lik Dobrog Pastira,o Ëemu najljepπe ulomke donosievanelist Ivan: „Tko na vrata ulazi,pastir je ovaca. Tome vratar otvara iovce sluπaju njegov glas. On ovce svojezove imenom pa ih izvodi. A kad svesvoje izvede, pred njima ide i ovce iduza njim jer poznaju njegov glas… Jasam pastir dobri i poznajem svoje imene poznaju moje, kao πto mene poz-naje Otac i ja poznajem Oca i æivot svojpolaæem za ovce“ (Iv 10, 2-4. 14-15).

»ESTA SLIKA U STARINITa slika bila je Ëesta u antiËkom svijetu.Æidovi su njome opisivali odnos Bogaprema izabranom narodu, odnosnoBoæju brigu i ljubav za svoj narod. Zarnam nisu odmah na pameti rijeËikrasnoga psalma: „Gospodin je pastirmoj: ni u Ëem ja ne oskudijevam; napoljanama zelenim on mi daje odmo-ra…“ (Ps 23, 1-2)?! Nadalje, æidovskatradicija govori i o odreenim osobamaiz povijesti spasenja kao o pastirima.Tako je Mojsije po svojoj zadaÊi biopastir i voa naroda. S druge strane, i uizvanbiblijskoj literaturi spominje seslika pastira. Tako su Grci poznavalisliku pastira koji stoji u veliku vrtu i naramenima nosi ovcu. Vrt podsjeÊa naraj, pa moæemo slobodno reÊi da sustari Grci sa slikom pastira povezivalisvoju Ëeænju za vjeËnom sreÊom.

Kad govori o sebi kao pastiru, Isuspreuzima veÊ postojeÊu sliku dajuÊi jojpuno znaËenje. On je Pastir jer dajeæivot, i to æivot u izobilju (usp. Iv 10,10); jer æivot svoj polaæe za svoje ovce itako im daje da æive u slobodi (usp. Iv10, 11); jer poznaje i vodi svoje ovce(usp. Iv 10, 3. 14); jer ujedinjuje svojestado (usp. Iv 10, 16).

ISUS KAO PASTIRU ovom razmiπljanju æelimo se posebnousredotoËiti na Isusa kao pastira kojivodi svoje stado na soËne paπnjake,odnosno u æivot vjeËni, uæivanje æivotaBoæjega. Na to me ponukala nedavnaduhovna obnova za Ëlanove FranjevaË-koga svjetovnog reda i FranjevaËkemladeæi u svetiπtu Gospe Sinjske. Sve-Êenik je predvodio sv. misu na Gospinuoltaru, leima okrenut prema puku.Upravo mi je to otvorilo oËi da vidimjoπ jednu ulogu koju sveÊenik ima uCrkvi. On je, naime, pastir koji predvo-di narod Boæji u vjeËni æivot. „Dobra Majka Crkva æeli marljivoprovesti opÊu obnovu liturgije sa svrhomda bi krπÊanski narod od svete liturgijesigurnije postigao obilne milosti“ (SC,21). Plod je te obnove i novi naËinslavljenja euharistije. Oltar se, naime, uobnovljenoj liturgiji nalazi u srediπtucrkve. Ranije su u istom smjeru gledali isveÊenik i zajednica vjernika, sveÊenikje bio leima okrenut prema puku. Je-dan od razloga takvu poloæaju oltarabilo je i shvaÊanje Crkve kao hodoËa-snice koja ide u susret Gospodinu. Zatose, posebno na krπÊanskom Istoku, nas-tojalo graditi crkve u smjeru istok-zapad. Oltar je bio na istoËnoj strani, jerse smatralo da Gospodin dolazi s isto-

Pastir - predvodnik

”MARIJA” 4/2010. - 147

ka, poput sunca. SveÊenik je bio leimaokrenut prema puku da se ukaæe da jeon voa Crkve, naroda Boæjeg, nahodoËaπÊu prema Kraljevstvu Boæjem,odnosno onaj koji vodi Crkvu u susretslavnom Gospodnjem dolasku na koncuvremena i povijesti. U danaπnjoj liturgijiideju Crkve hodoËasnice, koja kaozaruËnica ide u susret svome zaruËniku,Gospodinu, sadræavaju euharistijske pro-cesije koje se obavljaju unutar euharistij-skog slavlja: ulazna, darovna i priËesna.„U crkvenoj sluæbi zareenog sluæbenikasam Krist je nazoËan svojoj Crkvi kaoGlava svoga tijela, kao Pastir svogastada, Veliki sveÊenik otkupiteljske ærtve,UËitelj Istine“ (KKC, br. 1548). Crkva,dakle, uËi da u sveÊeniku Krist vrπisvoju pastirsku sluæbu, kao voa svoganaroda u æivot u izobilju. Prema tome, s pravom se kaæe da je sveÊenik pastir.Crkva to istiËe i u liturgiji kad slavljesvetih biskupa i sveÊenika naziva slav-ljem pastira. SveÊenik je stoga u Crkvionaj koji predvodi narod Boæji iupuÊuje ga svojim rijeËima i æivotomonamo gdje su istinske vrijednosti, na

susret s Gospodinom u njegovoj slavi,na æivot uskrsnuÊa.

NE SAMO PROPOVJEDNICIJednom Isus reËe: „Na Mojsijevu stolicuzasjedoπe pismoznanci i farizeji. »initedakle i obdræavajte sve πto vam kaæu,ali se nemojte ravnati po njihovim djeli-ma jer govore, a ne Ëine… Vole proËeljana gozbama, prva sjedala u sinagoga-ma, pozdrave na trgovima i da ih ljudizovu ‘Rabbi’… I ne dajte da vas voa-ma zovu jer jedan je vaπ voa - Krist“(Mt 23, 2-3. 6-7. 10). Opasno je i za sveÊenike da budupoloviËni u vrπenju svoje sluæbe, licem-jerni kao farizeji i pismoznanci, samopropovjednici, a ne i vrπitelji Evanelja.Upravo stoga Papa pred sveÊenike, ali iostale vjernike, stavlja lik svetoga æup-nika arπkog, koji je nadasve æivotomnavijeπtao Krista i predvodio narodBoæji kao pravi pastir. Sam reËe: „Dobripastir, pastir po Boæjem srcu, najveÊe jeblago koje dobri Bog moæe dati jednojæupi i jedan od najdragocjenijih darovaboæanskoga milosra.“Naπ je voa jedan, a to je Krist. Meu-tim, on svoju sluæbu pastira-predvodni-ka danas vrπi u svojoj Crkvi prekosveÊenika. Zato su svi vjernici pozvanislijediti pravovjerni nauk i svjedoËanskiæivot svojih sveÊenika te moliti da onibudu pravovjerni i dosljedni svjedociKristova evanelja. IV. vazmene nedjelje slavi se NedjeljaDobrog Pastira, kad se posebno moli zaduhovna zvanja. Molimo i mi da Bogprovidi Crkvi dobrih sveÊenika, po nje-govu oËinskom srcu, da budu istinskipredvodnici naroda Boæjeg u vjeËnost. Kristian STIPANOVIΔ

u z s v e Ê e n i Ë k u g o d i n u

p r i g o d e

148 - ”MARIJA” 4/2010.

Kad sam kao dijete u Sinju vidio ulicu simenom fra Ivana MarkoviÊa, pomiπljaosam da on mora biti velik i zasluæanfranjevac, a joπ viπe simpatizer politikena vlasti, kad mu ni komunisti nisu iz-brisali spomen i njegovu ulicu prozvalipo nekome od svojih ”heroja”. S vreme-nom sam doznao da nije bio nikakavpolitiËar i da je æivio dosta ranije negolije komunizam u nas doπao na vlast. Je-dnostavnu franjevcu i uËenu teoloπkompiscu Sinj se puno prije dolaska komu-nista na vlast æelio skromno oduæitiprozivajuÊi jednu ulicu njegovim ime-nom, da se ne zaborave ono i njegovodjelo. Ove godine navrπava se 100 godina od njegove smrti, pa Êemo gakratko predstaviti.

DO PROFESORSKE KATEDREMarkoviÊ je roen 23. listopada 1839. uSinju u obitelji Marka i Ane r. MandiniÊkao prvo dijete. Imao je joπ dvojicu bra-Êe, franjevca Danu i πkolskog nadzorni-ka Matu, te dvije sestre, Katu i Maru.Osnovnu πkolu zavrπio je u rodnomgradu. Prvi razred gimnazije pohaao jeu Zaostrogu, a ostalih pet na Franjeva-Ëkoj klasiËnoj gimnaziji u Sinju, koja setada upravo ujedinila i postala prva Gi-mnazija u Dalmaciji s nastavnim hrvat-skim jezikom. VeÊ od djetinjstva poka-zivao je posebnu ljubav prema πkoli.

Odlikovao se marljivim uËenjem i sklad-nim vladanjem, jakom i odluËnom vo-ljom. U novicijat je stupio g. 1857. naVisovcu i zavrπio ga pod vodstvom vri-jedna i poboæna magistra o. Josipa Ive-liÊa, o kojemu je kasnije pisao kao oËovjeku izvanredno kreposna i sveta-Ëkog æivota. Nakon novicijata zavrπio jeviπu dræavnu gimnaziju u Splitu. Filozo-fiju i bogoslovlje studirao je u ©ibeniku,Makarskoj i Zadru. Ondje su postavljeniËvrsti temelji njegova obilnoga buduÊe-ga teoloπkog rada. Imao je priroenunadarenost, ali se njoj pridruæila ustraj-nost i uporna volja. Za sveÊenika jezareen g. 1862. u Sinju, gdje je Mladumisu slavio na Gospinu oltaru.Po zavrπetku redovitoga teoloπkog stu-dija imenovan je uËiteljem bogoslovlja u©ibeniku, gdje je 11 godina predavaodogmatske predmete, a g. 1866. bio je iprovincijalov tajnik. Svoju ljubav premaznanju oduπevljeno je prenosio na svojestudente te ih zanosio za plemenite i

Jednostavanfranjevac i uËen pisac

p r i g o d e

”MARIJA” 4/2010. - 149

uzviπene ideale. Na zgodan je i zani-mljiv naËin predavao, a gajio je iskrenuljubav prema mladima, æeleÊi na njihprenijeti znanje i joπ viπe dobrotu, datako od njih stvori vrijedne vjernike ipoletne redovnike-sveÊenike.

BOLEST KOJA JE DOBRO DO©LAZbog bolesti je g. 1874. morao ostavitinastavniËki rad i preseliti se u rodniSinj. Iako su svi æalili πto je moraonapustiti profesorsku sluæbu, kasnije seuvidjelo da je ta bolest bila velika Boæjamilost. Da je ostao za profesorskomkatedrom, moæda nikad ne bi bio onoπto je postao. NeobiËno je ljubio knjigu,pa se u Sinju mogao potpuno posvetititeoloπkom studiju. Ondje je imao boga-tu samostansku knjiænicu, koja mu jepostala radno mjesto na kojemu je pro-dubljivao i proπirivao svoje znanje. Zanekoliko godina iziπao je na glas kaojedan od vrsnih teologa. Njegov spisate-ljski opus dosegao je 20-ak djela i pri-jevoda. S pravom se moæe reÊi da jebio uËen fratar, vrijedan teolog, apolo-getiËar i dogmatiËar, ekumenist. Kolikosu njegova djela vrijedila i kako su prih-vaÊena, najbolje nam govori Ëinjenicada su veÊina njih iziπla u ponovljenimili popravljenim izdanjima. Dva, PapinoPoglavarstvo u Crkvi za prvih osamvjekova (1883.) i Cezarizam i Bizantin-stvo u povijesti iztoËnog razkola (1892.),i danas pobuuju teoloπko zanimanje.U srediπtu FranjevaËkog reda u Rimunjegov je rad bio veoma cijenjen. Stogamu je povjerena sluæba pohoditelja fra-njevaca u Dubrovniku (1878.), Zadru(1879.) i BeËu (1887.). Na kapitulu g.1888. izabran je jednoglasno za provin-cijala. Odmah po izboru uputio je redo-

vniËkoj braÊi pismo puno pouka i poti-caja o redovniËkom æivotu, a naroËito ovaænosti vrπenja redovniËkih zavjeta. Nosluæbu provincijala nije uspio dovrπitido kraja, jer se g. 1891. odrekao prijenjezina isteka.

TIHI RAD U SKROVITOSTIIako je bio malen stasom i slaba zdrav-lja, u fra Ivanu se krio velik duh, dubokum, snaæna volja i navlastito plemenitosrce. Po dolasku u Sinj vodio je duπe ipisao knjige. Rado je ispovijedao.Nekim poboænim osobama, od kojih suse nekolicina odlikovale visokim stupn-jem svetosti, bio je niz godina duhovnivoa. Meu njima su se isticaleAnolina LovriÊ i Ivka Æivalj. Radi pro-fesorskog rada dobio je posebno priz-nanje Reda (Jubilatus de numero), apapa Leon XIII. proglasio ga je dok-torom sv. bogoslovlja (doctor honoriscausa). Njegovom zaslugom u Sinj sudoπle sestre sv. Vinka Paulskoga, kojeondje i danas neumorno rade za dobronaroda Boæjega, a kuÊu im je, fraIvanovim posredovanjem, darovala gaAnolina LovriÊ.Teπko je fra Ivana bilo vidjeti bezknjige. Kad nije molio, Ëitao je i uËio, avrlo malo je odmarao. S o. MatomVeziliÊem g. 1879. hodoËastio je uSvetu Zemlju. O tome je ostavio pisanosvjedoËanstvo na talijanskom jeziku kaosvoj knjiæevni prvijenac. Pisao je hrvats-ki i talijanski, lagano i lijepo. Jezik muje bogat, stil krepak i jasan, razlaganjelogiËno i zanimljivo. U prigodi fra Iva-nove smrti 22. listopada 1910., mnogisu æalili πto smo izgubili vrijedna sveÊe-nika, marna radnika i vrsna teologa.Stjepan »OVO

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

150 - ”MARIJA” 4/2010.

2. ISUSOVO UZA©A©ΔEI Gospodin Isus, poπto im to reËe, budeuzet na nebo i sjede zdesna Bogu.

(Mk 16, 19)

U punini vremenâ, poslan od Oca (usp.Iv 5,36), Isus svjedoËi svojim poslanjemBoæju ljubav prema svim ljudima, osobi-to prema posljednjima, greπnicima, poti-snutima na rub druπtva, siromaπnima.On je najveÊi svjedok Boga i njegoveæarke æelje da se svi ljudi spase. U osvitnovog doba, Ivan Krstitelj, æivotom pot-puno utroπenim na pripravljanju putaKristu, svjedoËi da se u sinu Marije izNazareta ispunjavaju Boæja obeÊanja.Njegovo je svjedoËanstvo tako plodnoda dvojica njegovih uËenika kada su “Ëu-la njegove rijeËi… pooπe za Isusom”.

Dok razmatramo o Isusovu uzaπaπÊu unebo, po Marijinu zagovoru molimo zasveÊenike: da se Bog i danas sluæi svjedo-Ëanstvom sveÊenikâ, vjernih svome po-slanju, da probudi nova sveÊeniËka i re-dovniËka zvanja u sluæbi Boæjeg naroda.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUS DARUJE DUHAI ukazaπe im se jezici kao od plamena, irazdijeliπe se te nad svakog od njih siepo jedan. (Dj 2, 3)

Temeljna i prepoznatljiva sastavnicasvakog poziva na sveÊeniπtvo i posve-Êeni æivot jest prijateljstvo s Kristom.Isus je æivio u stalnom sjedinjenju sOcem i to je ono πto je pobuivalo koduËenika æelju æivjeti isto to iskustvo,uËeÊi se od Njega zajedniπtvu ineprestanu dijalogu s Bogom. Ako jesveÊenik “Boæji Ëovjek” koji pripadaBogu i koji pomaæe drugima upoznati

»etvrte uskrsne nedjelje, na nedjeljuDobrog Pastira - 25. travnja 2010. slavi-mo 47. put Svjetski dan molitve zaduhovna zvanja. Benedikt XVI. za tu jeprigodu uputio i posebnu poruku. Misli irijeËi iz nje predlaæemo ovdje kao kratkarazmatranja za uvode u ostajstvaGospine krunice.

1. ISUSOVO USKRSNUΔENe bojte se! Znam da traæite razapetogIsusa. On nije ovdje! Uskrsnuo je kako jerekao! Doite i vidite mjesto gdje je biopoloæen. (Mt 28, 5-6)

Isusovo uskrsnuÊe temelj je krπÊanskevjere koju i danas pronose posebnonaπi sveÊenici. Koliko Êe naπi naporikoje ulaæemo u promicanje zvanjauroditi plodom ovisi u prvom redu oBoæjem besplatnom djelovanju, ali Êeih, kao πto to potvruje pastoralnoiskustvo, potpomoÊi takoer kvaliteta ibogatstvo osobnog i zajedniËkog svje-doËenja onih koji su veÊ odgovorili naGospodinov poziv u sveÊeniËkoj sluæbii posveÊenom æivotu, jer njihovo svje-doËanstvo moæe pobuditi u drugimaæelju da i sami velikoduπno odgovorena Kristov poziv.

Dok razmatramo o Isusovoj pobjedinad smrÊu, po Marijinu zagovorumolimo za one koje je Gospodin poz-vao raditi u njegovu vinogradu daobnove svoj vjerni odgovor, napose uovoj SveÊeniËkoj godini.


SvjedoËanstvopobuuje zvanja

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 4/2010. - 151

ga i ljubiti, mora njegovati duboku pris-nost s njim, ostati u njegovoj ljubavi,ostavljajuÊi prostora za sluπanje njegoveRijeËi. Molitva je prvo svjedoËanstvokoje pobuuje zvanja.

Dok razmatramo o silasku Duha Sveto-ga nad apostole, po Marijinu zagovorumolimo za sve koji æele postati IsusoviuËenici i svjedoci: poput apostola And-rije, da onaj koji æeli biti Kristov uËeniki svjedok njega mora osobno “vidjeti”,upoznati, nauËiti ljubiti i ostati s njim.


4. MARIJINO UZNESENJETada Marija reËe: ”VeliËa duπa mojaGospodina, klikÊe duh moj u Bogu,mome Spasitelju...” (Lk 1, 46-47)

Isus poziva uËenike da uu u istu nje-govu logiku koji je, u Ëitavom svomæivotu, vrπio OËevu volju sve donajveÊe ærtve: predanja samoga sebe nakriæu. Tu se zorno vidi Boæje milosreu svoj njegovoj punini; milosrdna ljubavkoja je pobijedila tmine zla, grijeha ismrti. Slika Isusa koji na PosljednjojveËeri ustaje od stola, odlaæe haljine,

uzima ubrus, opasava se i saginje opratinoge apostolima, izraæava smisaosluæenja i dara koje je pokazao u Ëitavusvom æivotu, u posluπnosti OËevoj volji.

Dok razmatramo o Marijinu uznesenjuu nebo, po njezinu zagovoru molimoda se, po uzoru na Isusa, svaki onajkoji je pozvan æivjeti æivotom posebnogposveÊenja trudi svjedoËiti dar pot-punog predanja Bogu kako bi semogao davati onima koje mu je provid-nost povjerila u pastoralnoj sluæbi.


5. MARIJINO KRUNJENJENa nebu se pojavi veliËanstven znak:Æena obuËena u sunce, mjesec podnjezinim nogama, a na glavi joj vijenacod dvanaest zvijezda. (Otk 12, 1)

Isus je pokazao kao razlikovni znakonoga koji æeli biti njegov uËenikduboko zajedniπtvo u ljubavi: “Po ovomÊe svi znati da ste moji uËenici: akobudete imali ljubavi jedni za druge” (Iv13,35). Na poseban naËin, sveÊenikmora biti Ëovjek zajedniπtva, otvorensvima, kadar postiÊi da Ëitavo stadokoje mu je Gospodin u svojoj dobrotipovjerio kroËi sloæno, pomaæuÊi da seprebrode podjele, prevladaju razdori,izglade sukobi i nerazumijevanja,oproste uvrede.

Dok razmatramo o Marijinoj proslavi unebu, po njezinu zagovoru molimo zaone koji su izabrali posveÊeni æivot: danjihova vjernost i snaga njihova svjedo-Ëanstva nastavljaju pobuivati u duπimnogih mladih æelju da i sami trajno sli-jede Krista velikoduπno i bespridræajno.


KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

152 - ”MARIJA” 4/2010.

Herojske stupnjeve boli i muke, donajokrutnijeg muËeniπtva, pridræanesu i odreene onima koji æele i hoÊes Kristom biti subliËeni, sudjelovati unjegovoj muci, preuzeti patnju zamnoge; biti suradnici u otkupljenju.”Ærtvuje li æivot svoj za naknadnicu,vidjet Êe potomstvo..., i Jahvina Êe sevolja po njemu ispuniti” (Iz 53, 10).”On je naπe bolesti ponio,naπe je boli na se uzeo...” (Iz 53, 4).To se u cijelosti odnosi na Krista, kojise utjelovio, snizio do posvemaπnjekenoze, pristao na potpuno ærtvova-nje iz ljubavi prema Ocu i nama, danas otkupi i spasi i uËini dionicimaboæanskog æivota.No bilo je nemoguÊe da æivi umre,iako je u naπoj ljudskoj naravi trpio iumro, zato je i preuzeo, ali kao Bogbesmrtni - uskrsnuo je! Pobijedio jeSmrt i osigurao nam vjeËno spasenje- po ukljuËenju u milosni, boæanskiæivot ljubavi. ”Zaπto traæite æivogameu mrtvima? On nije ovdje!Uskrsnuo je!” (Lk 24, 6).Marija, u namisli Boæjoj odabrana,bez ljage i bore, bez grijehaistoËnoga i svih drugih krivnja, bila jeuza Sina suradnica u naπem otkup-

ljenju, naπa duhovna Majka, koja jenajviπe trpjela i najuæe bila povezanas njime u jedincatoj ærtvi. Stajala jeuspravno pod kriæem, iako joj seSrce slamalo i maË ga boli probadao,ali znajuÊi da Otac tako hoÊe da Sindovrπi ærtvu svoju i po istoj spasi savljudski rod, savrπeno se sjedinila sVrhovnom voljom i ponovno izgovo-rila svoj Neka bude, kao i u daneNavjeπtenja.I nakon UskrsnuÊa prva je iskusilaradost i blaæenstvo susreta sa æivimSinom, koji je imao preobraæeno isjajuÊe tijelo, i prva mu utisnulacjelov ljubavi, dok su mu rane sjale.Posebno rane Srca.I nas Marija hoÊe potaknuti da u svo-jim patnjama i stradanjima ne izgubi-mo nadu, da ne klonemo - adanaπnji naraπtaj, ”opsjednut” televiz-ijom i mnoπtvom tiska i informacija,kao da ima sve manje strpljivosti - dane izgubimo pouzdanje u Onoga kojiupravlja naπim æivotom i svim zbi-vanjima, nego da ih s ljubavlju prine-semo Njemu, koji nam ih πalje zanaπe konaËno i vjeËno dobro.Onome, koji Êe nam dati snagu DuhaSvetoga da ih moæemo podnijeti izdruæiti sa Spasiteljevom ærtvom, pabarem nas te muke dovodile do umi-ranja. A nakon umiranja, slijediuskrsnuÊe i vjeËni æivot za one kojisu vjerovali svome Spasitelju, πto onnadasve æeli, da njegova muka nebude uzalud podnesena. A i zbogtoga jer nas nadasve ljubi. Stogamolimo Mariju, da za nas trajnoposreduje i uvede nas u vjeËnoblaæenstvo, za koje smo i stvoreni.S. Marija od PRESV. SRCA

Uskrsnuo je!

KriæevoKoliko li smo kriæeva u æivotuiznijeli s lakoÊom na Golgotu,do vrha Kalvarije,uz pomoÊ Marije!Zdravko ©ILIΔ

Zaboravljena ili?U predvorju naπeg doma redovitosjede domski stanari uz πalicu kaveili Ëaπu soka. U jednom kutu samoπto ne plaËe neka baka. Osamljenaje. »eka veÊ danima nekoga, ali jojnitko ne dolazi...- Moæda previπe radi i nema vreme-na da me obie. Moæda je bolestan.Ne javlja se mjesecima, a nadam seda bi jednom mogao i doÊi. Molimna tu nakanu. Ako ne moæe doÊi, dami se barem javi...- ©to mislite, zaπto se ne javlja?- Ponekad pomislim da sam sama zasve kriva. Dala sam mu sve πto samimala: kuÊu, svu uπteevinu... Neknjemu sve to bude, jer meni viπe netreba. Uvijek sam se brinula danjemu bude lijepo...- Sad Vam preostaje jedino da moli-te. Molite naπu Gospu od Zdravlja,da Vam se barem telefonom javi iz ...A gdje je on sada?- U Australiji!- Pa ne trebate se Ëuditi da Vam nijedoπao, pa ni da Vam se nije javio.Moæda je bolestan. Australija jedaleko. Ne umorite se za nj moliti,da Vam se barem telefonom javi!Vidjet Êete da Êe on doÊi, da Êe Vamse javiti. Gospa je majka i poznajenaπe majËinske strepnje i muke. Iona je izgubila svoga Jedinoroencana povratku iz Jeruzalema i tri gadana traæila te ga napokon u hramupronaπla. Ona Êe sigurno usliπati iVaπu molitvu.I stvarno, nakon tri dana se javio!Bio je operiran i nije ranije mogao.Ana VR»EK

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

”MARIJA” 4/2010. - 153

Gospin vrtIzmeu gredica graπkamrkvice i mladog krumpiraskriveni cvrËak radosnopjesmicu svoju svira.

Iza πarenihcvjetnih gredicaodjekuje cvrkut rajskih pticai zuj zlaÊanih, vrijednih pËelica.

Rumenilom sjajnim oblile seraskoπnih latica ruæe,ponizno spustivπi glaves Gospom se dragom druæe.

U hladu stare maslinepauk mreæu prede,Josip slaæe sjenicuod dvije, tri grede.

To je mjesto Isus voliood djetinjstva tu seOcu svome molio

pa je ovo mjesto svetogdje god biloi Bog dragi blagoslovio!!!

Vinka TOKIΔ BUROLO

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

154 - ”MARIJA” 4/2010.

ZA DOMOVINUU ime Marijine legije, Druπtva

”Hrvatska æena” i Hrvatskog pokreta zaæivot i obitelj molitvena skupina usvetiπtu Majke Boæje na Kamenitim

vratima u Zagrebu svakog petka u 10sati moli krunicu za hrvatski narod i

Domovinu, a posebno za sloboduuhiÊenih branitelja.

Kod Gospe Brze pomoÊi”Osmi” u oæujku kao hodoËasniËki danGospi od Brze pomoÊi u slavonsko-brodskom svetiπtu proslavljen je podgeslom Pokazuj nam stazu kud stupoSin tvoj. Glavno prijepodnevno misnoslavlje, s obeascem sv. Marije uËeniceGospodnje, predvodio je A. MarkiÊ, aveËernje J. FilipoviÊ.

Slavlje solinskih miovacaHKZ MI-Solin proslavio je u nedjelju 21.veljaËe 14. obljetnicu rada. Misno slavljeu crkvi Gospe od Otoka predvodio jeæupnik i duhovnik V. Sanader, a zatimje odræana sveËana skupπtina u Domukulture Zvonimir. Program je uzveliËalaglazbena grupa miovaca Papa band.HKZ MI-Solin kroz sedam sekcija: misi-jske, karitativne, molitvene, glazbene,liturgijske, πportske i obiteljske okupljaoko 200 miovaca u dvije zajednice; star-iju i mlau, a s Ëlanovima obiteljskezajednice preko tri stotine. (IKA)

13 godina Radija MarijeRadio Marija proslavila je 22. veljaËe 13.obljetnicu postojanja u Hrvatskoj, aprethodila joj je trodnevna priprava od18. do 20. veljaËe predstavljanjem hrva-tskih slugu i sluæbenica Boæjih. (IKA)

”Sjaji Marija Zvijezda”Tako je naslovljen dokumentarni film,snimljen u proizvodnji Dokumentarnogprograma HTV-a, kojega je premijeraodræana 22. veljaËe u Muzeju Mimara u

Zagrebu. Radi se o povijesti i sadaπnjemstanju trapistiËkog samostana MarijeZvijezde u Banjoj Luci, a to je bio iuvod u izloæbu 140. obljetnica trapi-stiËke opatije Marije Zvijezde u BanjojLuci, otvorenu u Mimari 3. oæujka. (IKA)

Priprema hodoËaπÊa u LurdDirektor meunarodnoga vojnoghodoËaπÊa u Lurd (PMI) B. Rebotierboravio je od 22. do 26. veljaËe uHrvatskoj. U susretu s biskupom J.Jezerincem i njegovim suradnicimaizloæio je naËin funkcioniranja konfer-encije za provedbu meunarodnogavojnog hodoËaπÊa kojoj je na Ëelu, arazgovarali su o traæenju novih putova iodgovora na izazove sekularizacije, oiskustvima suradnje vojnih ordinarijata sministarstvima obrane, o izgradnji jasni-jeg profila sveÊenika, vojnog kapelana,o organizaciji lurdskog hodoËaπÊa, nje-govu programu i potrebi angaæmanasvih vojnih ordinarijata... (IKA)

Predstavljen reljef Marije s IsusomJavnosti je 26. veljaËe predstavljenobnovljeni reljef Marije s Isusom(1493.), rad Antonija Rosselinija,smjeπten u zavjetnoj kapelici sv. Marijeuz prometnicu na ©kurinjama, a sliËnise nalaze u Trogiru, ©ibeniku i Hvaru.Proglaπen je zaπtiÊenim kulturnimdobrom i jednim od vrednijih kulturnihspomenika u Rijeci. Zainteresirani gamogu vidjeti subotom kada se slavimisa u 8 sati, a uskoro bi trebalo krenu-ti i u restauraciju okvira. (IKA)

Molitvena zajednica vjerouËiteljaU æupnoj crkvi bl. Dj. Marije Karmelskena Drenovi u Rijeci prvi se put 25.veljaËe okupila molitvena zajednicavjerouËitelja rijeËke nadbiskupije. SusretiÊe se odræavati posljednjeg Ëetvrtka umjesecu, a cilj je da vjerouËiteljimabudu potpora u duhovnom rastu. (GK)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 4/2010. - 155

Pjevanje Gospina plaËaU –akovu je 3. oæujka dogovoreno dase na petu korizmenu nedjelju, 21. oæu-jka u æupi Uznesenja bl. Djevice Marijeu Brodskom Vinogorju odræi poboænostGospina plaËa. Sudjelovat Êe osam æen-skih vokalnih skupina - iz Boπnjaka,©titara, Strizivojne, Klakara, Nijemaca,Lipovca, Rokovaca-Andrijaπevaca iSlobodnice, od kojih Êe svaka, prematradiciji svoga kraja, otpjevati dio tekstaiz nekadaπnjega biskupijskog molitveni-ka Vinac, koji je prije 200-tinjak godinapripremio –. SertiÊ. (IKA)

Obljetnica smrti o. A. AntiÊaU svetiπtu Majke Boæje Lurdske uZagrebu, u kojemu poËivaju njegoviposmrtni ostaci, 4. oæujka proslavljenaje 45. obljetnica smrti sl. Boæjega fra A.AntiÊa. SveËano slavlje predvodio jebiskup F. Komarica, a prethodila mu jetrodnevnica koju su propovijedali fran-jevci D. Tepert, R. BrkiÊ i A. BabiÊ. (GK)

Vukovarski kriæni putFra G. Propadalo blagoslovio je 12.oæujka Kriæni put postavljen oko crkveGospe Fatimske u vukovarskom BorovuNaselju. RijeË je o 14 masivnih kriæevaod slavonskoga hrasta luænjaka, a naistom mjestu postavit Êe se nove postajeza koji je projekt veÊ izradio akad.slikar Miljenko RomiÊ. Imat Êe i 15.postaju, a bit Êe izraen od pazinskogamramora. (IKA)

Predstavila se schönstattska obiteljU Zagrebu se 11. oæujka predstavilaschönstattska obitelj, a o njoj su govoriliM. Molnar i o. Ch. Horn. Pokret imamnogo zajednica: obitelji, majki,muπkaraca, mladih, sveÊenika, Marijinihsestara, neudatih æena, bolesnika. (IKA)

HRVATSKO NACIONALNO SVETI©TEMAJKE BOÆJE BISTRI»KE

Svete mise: ponedjeljak-subota - 10,30 i 18 hsvetk. i nedjeljom - 7,30, 9, 11 i 18 h

Ispovijed - prije svete miseEuharistijsko klanjanje: petkom u 18 hlipanj-rujan: subotom i nedjeljom u 14 h

11. IV. - 2. vazmena nedjelja-otvorenje24. IV. - HodoË. bjelovarskog dekanata25. IV. - Hod. DjeËaËkog sjemeniπtaSvibanjske poboænosti u 18 h1. V. - HodoËaπÊe æupa zagrebaËke Dubrave3. V. - HodoËaπÊe πportaπa8. V. - HodoËaπÊe „kruniËara”9. V. - HodoËaπÊe vatrogasaca15. V. - HodoËaπÊe MV Kraljice obitelji16. V. - HodoËaπÊe Druæbe Isusove22. i 23. V. - Duhovsko - hodoË. kardiologa28. V. - Hod. s. milosrdnica 29. V. - Hod. kat. vjerskih vrtiÊa zagreb. nadb.29. V. - Hod. Srijemske biskupije12. VI. - Hod. bolesnika i medic. osoblja25. VI. - Hod. umirovljenika Krapinsko-z. æ.26. VI. - KarlovaËko hodoËaπÊe27. VI. - Hod. svetonedjeljskog dekanata3. i 4. VII. - Varaædinsko zavjetno hod.13. VII. - Majka Boæja BistriËka18. VII. - Margaretsko hodoËaπÊe24. i 25. VII. - Aninsko hodoËaπÊe31. VII. - 8. VIII. - Boæje lice14. i 15. VIII. - Velika Gospa21. i 22. VIII. - Bartolovsko hodoËaπÊe4. i 5. IX. - Hod. VelikogoriËkog dekanata11. - 13. IX. - Zavjetno grada Zagreba

Nadbiskupijsko hod. mladih19. IX. - Hod. Hrvatske seljaËke stranke25. i 26. IX. - Hod. baËkih Hrvata

i Hrvatske zajednice braËnih vikenda3. X. - Vojno hodoËaπÊe8. X. - HodoËaπÊe baranjskog dekanata9. X. - HodoËaπÊe bosanskih biskupija31. X. - Zahvalnica - Hod. Druæbe braÊe HZ

Uvijek ste dobrodoπli! Dobro je da svojdolazak najavite radi doËeka i programa.

SUSRET HRVATSKE KATOLI»KE MLADEÆI U ZADRU 8. i 9. SVIBNJA 2010.

a f o r i z m i π a l e

156 - ”MARIJA” 4/2010.

Mjere u rukama nepoπtenih”nisu” - baædirane.

Praznije bogomolje - punijizatvori.

Vrtiπ li se iskljuËivo sam okosebe, slijedi - nesvjestica.

Ne dræiπ li strasti na uzdi, ubrzoÊe one tebe - zauzdati.

Smrt stalno na Ëeki Ëeka, ali nasizobilno i iznenauje.

Uspjeh u πkoli s nazivom ”Vlada-nje samim sobom” je - slobo-dan prolaz za vladanje drugima.

Nema poËivanja u miru, ako tonije - Boæji mir.

Promaπiti æivot znaËi - konaËnoga skonËati.

PolitiËari se stalno ubijaju -”demokratskim” puπkama.

ZloËini klijaju i uzrastaju izhumusa - moralnog brloga.

Treba to doæivjeti da bi se znalokako je najveÊa sreÊa - uËinitidrugoga sretnim.

Svi putovi nekamo vode. Nekreni ni jednim dok ne utvr-diπ - kamo vodi.

Promaπaj je æivjeti uz drugoga, au isto vrijeme ne æivjeti - jedanza drugoga.

Istina da nas mnogi trebaju, tre-bala bi nas uËiniti - neumorn-im tragaËima.

Jedina zaraza od koje se ne trebabojati jest ”zaraza” dobrotom.

Dok govori æivot, rijeË jesuviπna, jer - æivot je govor.

Teπko se spuπtati u trulost vlasti-toga groba, jer je kamuflaæamanje naporna od - nuænepromjene.

Stanko RADIΔ

STUDENTPoslao student ocu poruku: Æurnopoπalji novce, ostao sam na cesti!- Sine, Ëuvaj se auta da te ne pogazi! -odgovorio mu je brzo otac.

ZARU»NI»KO OBEΔANJE- Prije udaje zaruËnik mi je obeÊavaobrda i doline! - hvalila se Marica.- Pa, je li ispunio obeÊanja? - pitakolegica.- Darovao mi je zemljopisnu kartu!

VENTILATORIAmerikanac obilazio Nizozemsku izapazio mlinove na vjetar. Upita vodiËa,Ëemu te naprave.- To su Vam ventilatori, koji priskrbljujusvjeæ zrak Ëitavoj okolici!- Bravo! Mi Vam joπ nismo tako dalekodoπli! - klikne oduπevljen Amerikanac.

- Zaπto se prvopriËesnici odijevaju ubjelinu?- Da ih svi u crkvi toga dana prepoznaju!

ZA VA© SVIBANJP. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra-ne marijanske molitve I. tisuÊljeÊa - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSR–A - Izabranemar. molitve izmeu dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOΔNICI KR©ΔANA - Izabra-ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NA©E NADE - Izabranemarijanske molitve naπeg doba - 40 kn.SVAKOG DANA PO JEDNA MOLITVA!Narudæbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000Split, tel. (021) 348-184.Nikπa KrpetiÊ - KRIÆNI PUT - Put, istina iæivot - Sonetni vijenac s ilustracijama uboji akad. slikara J. Botterija Dinija i raz-matranja za poboænost kriænog puta - 56str., 35 kn. - Narudæbe: Glas Koncila,Kaptol 9, 10000 Zagreb.Petar Lubina - KRUNICA NA©IH DANA -Suvremena razmatranja uz molitvukrunice - Na 176 stranica kratka razma-tranja uz otajstva Gospine krunice, ukoja su utkane svagdanje radosti i æa-losti, nade i tjeskobe naroda i domovineu ovom trenutku, od poziva na prepo-rod naroda, na obraÊenje, za zvanja imisija - 40 kn. - Narudæbe: ”Marija”, G.Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.Ivan Sirovec - ISUSE, EVO ME! - Molitve-nik namijenjen prvopriËesnicima i potvr-enicima, odraslijoj mladeæi i cijelojobitelji, zapravo preureeni ”molitvenikza mlade i stare” I. Sirovca - 25 kn. -Narudæbe: Franjo VrbaniÊ, Kaptol 7,10000 Zagreb, 099514-4-988.Ivan Sirovec - MARIJIN SVIBANJ ILISTOPAD - Kratka razmatranja za svakidan u Marijinim mjesecima svibnju ilistopadu o glavnijim marijanskim blag-danima, hrvatskim Boæjim ugodnicima idrugim svecima osvijetljena primjerima -35 kn. - Narudæbe: Franjo VrbaniÊ,Kaptol 7, 10000 Zagreb, 099514-4-988.Dinko AndrijiÊ Jerkov - STIHOVI MOGAGRADA - KorËulanin pjeva o svomegradu KorËuli, o noÊi u njemu, moru,pojedinim ljudima i mjestima naistoimenom otoku, noÊima i danima,majci... - Narudæbe: Dinko AndrijiÊJerkov, Grad 10, 20260 KorËula.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 4/2010. - 157

PUT U ÆIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla-dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ÆIVOT - Obrasci vjere, molitve...- prikladno za mlae i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos-pina svetiπta meu Hrvatima - Monografijas fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. BabiÊ - U MARIJINOJ ©KOLI - S Marijomkroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. ©utrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli-kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ÆENE -Jedna po jedna æena opisana - 50 kn.J. ©etka - HRVATSKA KR©ΔANSKA TERMI-NOLOGIJA - KrπÊanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako molitikrunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NA©IH DANA - Suvreme-na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ÆIVOTNA SUPUTNICA- Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra-ne marijanske molitve I. tisuÊljeÊa - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSR–A - Izabranemar. molitve izmeu dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOΔNICI KR©ΔANA - Izabra-ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NA©E NADE - Izabranemarijanske molitve naπeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAÆENOM ΔE ME ZVATI - Naj-poznatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE- Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uzmarijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ÆENA NA©IH DANA - 31.razmatranje o Gospi - 30 kn.V. GlibotiÊ - JEKA JEDNOGA VREMENA -Izbor uvodnih Ëlanaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar KneæeviÊ - GOSPIN PLA» - 10 kN.J. ©imunoviÊ - MI SADA I OVDJE - Na putuobnove naroda i domovine - 40 kn.J. J. ©imunoviÊ - KAKO ÆIVJETI KR©ΔANSKI?- Razmiπljanja o krπÊanskom æivotu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - ©to sesve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. JuriπiÊ - CVIJEΔE ZA MARIJU -Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. JuriπiÊ - S MAJKOM MILOSRDNOM -Svibanjska Ëitanja - Æivo, kratko - 25 kn.Narudæbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

Nakon teπke bolesti, u Gospodinu je zauvijekusnula naπa draga i nikad zaboravljena

JANJA KOSOR(2. rujna 1956. - 18. veljaËe 2010.)

Dok zahvaljujemo Gospodaru æivota πto smote imali, a tebi za sve πto si nam u æivotu

podarila i za nas uËinila, preporuËujemo teBoæjoj dobroti, da u blaæenstvu njegova doma

budeπ jaka i vjeËno mlada!Suprug Ante, sin Hrvoje s obitelji, kÊeri

Anamarija i Katarina(Dar za ”Mariju”)

26. oæujka proπla je godina otkako jeGospodin pozvao k sebi naπu suradnicu

MANDU LON»ARIΔHvala za trud koji ste uloæili godinama

raspaËavajuÊi naπ list meu svojim mjeπtani-ma i tako πirili ljubav prema bl. Djevici Mariji.

Uredniπtvo ”Marije”

26. oæujka navrπila se godina otkako seGospodinu zauvijek preselio naπ dragi

MILAN GUDELJ JokuloviÊNeka ti Gospodin bude nagrada za dobrotu,ljubav i razumijevanje koje si nam iskazivao.

Tvoji supruga s djecom, braÊa i sestra sobiteljima

(Dar za ”Mariju”)

4. travnja proπle su dvije godina otkako seGospodinu zauvijek preselio naπ dragi

MARKO REPU©IΔ p. AnteGospodine, budi mu milosrdan i dobrostiv te

ga sa svetima i izabranima uskrisi na æivotvjeËni!

KÊerke, brat i djeca pokojne braÊe i sestara(Dar za ”Mariju”)

10. travnja navrπavaju se dvije godine otkakose u Bilom kraj Primoπtena, u 92. godini æivota,

vratila u ”kuÊu OËevu” naπa draga SVETINKA PERKOV Ilinka

Dok ti zahvaljujemo, Gospodine, za svu dobro-tu i ljubav koju nam je iskazivala te plodan

æivot i rad tvoje sluæbenice, molimo te da jojotpustiπ prijestupe i udijeliπ joj æivot vjeËni!

Sinovi, kÊeri i unuËad s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

13. travnja navrπava se 17 godina otkako jekriæni put na zemlji zavrπio moj æivotni suputnik

TOMISLAV DOROTIΔVrijeme brzo juri, ali moju bol lijeËi ljubav

prema tebi i vjera u ponovni susret pred licemGospodnjim. Toliko je toga ostalo πto nas

veæe, da sam svakog dana u mislima i molitvis tobom. Nek ti Gospodin udijeli svoj sveti mir!

Supruga Rosanda(Dar za ”Mariju”)

158 - ”MARIJA” 4/2010.

s p o m e nz a h v a l e

Boris »ovo, Sinj: Gospi Sinjskoj zahvaljujem za svemilosti i njoj preporuËujem sebe i svoju obitelj, uzdar; - Mirko i Marija PerinoviÊ, Zadar: Zahvalju-jemo Gospi na svim milostima i preporuËujemojoj svoju obitelj, uz dar; - Mateo MartinËiÊ, Cres:Majci Mariji zahvaljujem na svemu i pod njezinookrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Danica©pralja, Zadar: Nebeskoj Majci zahvaljujem nasvim milostima i preporuËujem joj sebe i svojenajmilije, uz dar; - Paulina PlaninËiÊ, Kutina: Maj-ko Boæja, na svemu ti hvala! »uva i brani mene isve moje, uz dar; - Mira Matoπ, Velika: Majko odUtjehe, hvala na svemu! Bdij i dalje nada mnom imojima, uz dar; - Ana VrËek s Ëitateljicama,Zagreb: Majci Boæjoj zahvaljujemo na svim milosti-ma i stavljamo se pod okrilje, da nad nama idalje bdije, uz dar; - Lucija GavranoviÊ, Kirch-heim-Teck: Zahvaljujem Gospi Lurdskoj na po-moÊi i πaljem dar za πirenje lista ”Marija”; - M. T.M.: Gospe mila, hvala ti na tvojoj zaπtiti i dobrotiprema meni i mojoj obitelji, osobito πto si mi πtitiladijete i bila mu u pomoÊi. Nek tvoja ruka i daljebude nad mojom obitelju, a moje dijete πtiti i dajmu snage da pod tvojim okriljem uspjeπno studi-ra, uz dar; - Ana VrËek s Ëitateljicama, Zagreb:Zahvaljujemo Majci Boæjoj na njezinim darovimakojima nas je obdarila te joj se i unaprijed pre-poruËujemo, uz dar; - Grozdana Uhoda, Zadar:Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima iunaprijed preporuËujem sebe i sve svoje najmilijenjezinu zagovoru, uz dar; - J. V.: Zahvaljujem sv.Obitelji, sv. Antunu, sv. Maloj Tereziji i sv. Leopolduna pomoÊi koju su mi davali i izmolili te im se iunaprijed preporuËujem, uz dar; - Zorka Uzun,Vrlika: Gospe moja, na svemu ti hvala! Budi napomoÊi i dalje meni i svim mojima najdraæim, uzdar; - Josipa Beπen, Sesvete: Nebeskoj Majci zah-valjujem na majËinskoj ljubavi te joj i nadalje pre-poruËujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - MaraGrgurinoviÊ æ. Antina, Staπevica: Hvala ti, Gospe,na milosti koju si mi udijelila. Tebi preporuËujemsebe i svoju obitelj, uz dar; - Stana i Josip Mikan,Chicago: Zahvaljujemo Majci Meugorskoj iBistriËkoj na udijeljenim milostima nama i naπojobitelji. U njezinim smo svetiπtima bili g. 2006. iposebno joj zahvalili jedno na operaciji prsiju, adrugo na operaciji od raka. Eto, hvala Bogu iMariji na ozdravljenju, uz dar za ”Mariju”; - FranoFranuloviÊ, ©ibenik: Gospi zahvaljujem na svimmilostima i sve svoje stavljam pod njezino okrilje,uz dar; - Ana MustaÊ p. Gojka, Privlaka: NebeskaMajko, na svemu ti hvala! »uvaj mene i sve moje,uz dar; - Davor AdæiÊ, Tordinci: Zahvaljujem nebe-skoj Majci na svim milostima i pod njezino okriljestavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - ObiteljRadoπeviÊ, Zadar: Hvala ti, Majko, na svim milosti-ma! Vodi i Ëuvaj nas i sve naπe, uz dar; - Kata©ariÊ, Nuπtar: Hvala nebeskoj Majci na svim milosti-ma! Njoj preporuËujem sebe i sve svoje, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine πtovatelje OsnivaË i izdavaË: Provincijalat FranjevaËke provincije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa IzdavaËa, Uredniπtva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinaËni broj 7 kn; godiπnja pretpla-ta 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajuÊi iznos u drugoj valuti - obiËnom poπtom.

ZraËnom poπtom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na viπe od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naπ raËun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitskabanka, SG Group; devizni raËun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007

2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija” d. d. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 4/2010. - 159

d a r o v i

Darovali su i tako omoguÊili siromaπnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Milka Vukorepa,©ibenik; Milica Draguπica, Trilj; Ivan Norac-Kljajo, Otok; - 14 kn: Marija i Kata Novoselac,Komletinci; - 20 kn: Katica KolakoviÊ, Novaki;Sestre milosrdnice, Pula; Nevenka »agalj,Zagvozd; - 30 kn: Iva VrljiËak, Krivodol; MarijaZvonareviÊ, St. Mikanovci; Marica Gabelica,Podbablje Gornje; Sanja Æupan-KovaËiÊ,Zagreb; Silvija Jakovac, Zagreb; IvkaStojanov, Drage; Mira KapitanoviÊ, Biograd;Danica ÆiæiÊ, Otok; Stanislava GrgiÊ, Rijeka;Ivo JelËiÊ, Krvavac; Ana Tordinac, Tordinci;Vera Æugec, Reπetari; Dragica MaraËiÊ, Ist;Zorka Jurica æ. Jurina, Kruπevo; Petar StrpiÊ,Biograd; Elza Zagrajski, Sesvete; Jasna »izmiÊ,Dugi Rat; Marija JerkoviÊ, Kaπtel Kambelovac;Zorka Medven, Kruπevo; Marija VlaπiÊ, VelaLuka; Vesna MariÊ, Tordinci; Pavao JereπiÊ,Trnovec BartoloveËki; Ljilja LonËar, PodbabljeGornje; Ivanka PaviÊ, Ivankovo; DinkaMatijaπeviÊ, Baπka Voda; Blaæenka LovriÊ,Tordinci; Marko Miljak, UneπiÊ; Marija KataviÊ,Slivno; Anelka KatiÊ, Cerna; Ljubica ©kugorud. Matana, Dubrava ©ibenska; Ruæa Tabak,Split; Marija Turina, Makarska; Katija PetkoviÊ,Postira; Danica Cimerman, Sveti Martin naMuri; Josip Vadlja, GoriËan; Marija Radoπ,Stari Mikanovci; Vesela Jerkan, Hrvace; MarijaMiklauæiÊ, Hum na Sutli; Iva JonjiÊ ud. ©imuna,Grubine; Mladenka Vasilj, Kloπtar IvaniÊ; ©tefi-ca Varlaj, Pleπce; Marija Bustruc, KulaNorinska; Jela ©ariÊ, Nuπtar; ©teficaBedekoviÊ, Kloπtar IvaniÊ; Tonka Brnas,Ugljane; ©tefanija ZupËiÊ, »aËinci; KataMasliÊ, Zagvozd; Ivka ©timac, Slatina; Marija»evizoviÊ, Zapolje; Marija BrkljaËiÊ, Lovinac;Marija MilatiÊ, SvirËe; Branko Grobenski,Koprivnica; Boæica Tovilo, Cerna; Josip i Marija–uraniÊ, »akovec; Mila ©uto ud. Marijana,Zmijavci; Gordana BiskupoviÊ, Split; MarijaJeliÊ, Marijanci; Marija Bekavac, KaπtelKambelovac; Stanka Norac Kljajo, Otok;Dragica VukoviÊ æ. Dragina, Bajnice; - 50 kn:Ljiljana, Knin; Blaæ Æaja, Vinovac; Æupni ured,Beli; Æupni ured, Reπetari.MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Ana VrËek i Ëitateljice, Zagreb: Dobroj Majci stavl-jamo se pod okrilje i preporuËujemo u zagovor, uzdar; - Ana BeËko, UdoviËiÊi: Gospi Sinjskoj pre-poruËujem sebe i svoje najmilije, da nas i daljeËuva, uz dar; - Nada Soldo Boæina, Staπevica:PreporuËujem Gospi sebe i svoje najmilije, da nasËuva i brani, uz dar; - Franjo Cimerman, »akovec:Majko Boæja, bdij i dalje nada mnom i mojomobitelji, uz dar; - Zdravka KlariÊ, Bad Homburg:PreporuËujem Gospi od Zdravlja sebe i svojuobitelj, uz dar; - Karlo JuriË, Æelezniki: Dobroj MajcipreporuËujem sebe i sve svoje, uz dar; - IvankaGunjaËa, Zagreb: PreporuËujem Gospi sebe i svesvoje, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - BosiljkaKuæiÊ, Staπevica: Gospi preporuËujem sebe i svojenajmilije, da nad nama i dalje bdije, uz dar; -Jasmina RaiÊ, Dubrovnik: PreporuËujem MajciBoæjoj svoju obitelj, osobito djecu i unuËad, uz dar;- Franciska ©ajnoviÊ, Sv. Martin na Muri: MajkoBoæja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje,uz dar; - J. V.: PreporuËujem sv. Antunu svojeroditelje Stjepana i Jelu, da ih dragi Bog Ëuva kaoi dosad, uz dar; - Dragica Horvat, Sesvete: MajciBoæjoj pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, danad nama bdije, uz dar; - Duπka ©iljeg Pepina,Staπevica: Gospi dragoj preporuËujem sebe isvoje najmilije, uz dar; - Ivanka Parlov, Makarska:Gospe moja, sebe i sve svoje izruËujem u ruketvoje, uz dar; - Mira TamburoviÊ, Makarska: Nebe-skoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, danas brani i Ëuva, uz dar; - Ana Gambiroæa,Zagreb: Milosna i moÊna Majko, daj da iskusimtvoju dobrotu i pomoÊ kod kÊerkina zaposlenja,ua dar; - Ana ©antek, Varaædin: Majci Boæjoj pre-poruËujem sebe i sve svoje, da nas Ëuva, uz dar; -Mirjana Kuπurin Mirova, Staπevica: Gospi pre-poruËujem sebe i svoje najmilije, da nas πtiti, uzdar; - Ivanka KolundæiÊ, Slavonski Brod: NebeskojMajci pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uzdar; - Marica BrtiËeviÊ, Australija: PreporuËujemMajci Boæjoj sebe i sve svoje mile i drage, da idalje nad nama bdije, uz dar; - Slava i Mijo JukiÊ,Zagreb: Gospi preporuËujemo sebe i svoju obitelj,da i dalje nad nama bdije, uz dar; - MarijaAnicker, Neustadt: Gospi Sinjskoj preporuËujemsebe i svoju obitelj, da nas Ëuva i brani, uz dar.MAJKO, POSLU©AJ NA©E VAPAJE!

Ne dajmo se obeshrabriti (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121Gospa je majka sveÊenika (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124UskrsnuÊu ususret (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126Hrvatska Pasha i pustinja (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128Zdravlje bolesnih (M. MajetiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130Duboka vjera (N. AndriÊ-Nevinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131”Iskaza snagu miπice svoje” (D. Runje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132Grgur Veliki o Gospi (2) (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134Majci svoga Boga sve je ærtvovao (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136©to je za tebe brak? (D. BartuloviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138Zbog Ëega Majku Gospodinovu nazivamo Majkom Milosra? (P. Lubina) . . . . . 140I najteæi kriæ vjerom se nosi (V. TokiÊ Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142Zaπto ih nisi obranio? (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144Pastir - predvodnik (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Jednostavan franjevac i uËen pisac (S. »ovo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148SvjedoËanstvo pobuuje zvanja (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150Uskrsnuo je! (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152Zaboravljena ili? (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 17. OÆUJKA 2010.

S A D R Æ A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

160 - ”MARIJA” 4/2010.

Ivana Russo ToriÊ (15. I. 2010. - Split); - Mara Karajica r. MandiÊ (+22. I. 2010. u 87. g. -Zagreb); - Iva BariπiÊ (+5. II. 2010. u 83. g. - Tomislavgrad); - Blaæenka MiklauπiÊ, majka fraDaroslavova i s. Stanislave (+6. II. 2010. u 91. g. - Vlika Gorica); - ». s. Ignacija BojaniÊ, SD(+7. II. 2010. u 92. g. - Zagreb); - Ante KokiÊ, otac don Josin (+9. II. 2010. u 98. g. - Pridra-ga); - Radoslav ©imiÊ p. Petra, brat p. fra Anelka (+11. II. 2010. u 88. g. - TuËepi-München);- Sonja Tabak r. RadanoviÊ (+12. II. 2010. - München-Kamensko); - Ana MarinoviÊ r. JukiÊ(+13. II. 2010. u 90. g. - Imotski); - Luka JukiÊ Gajo (+13. II. 2010. - Osijek); - Danica JuriπiÊr. Gojak (+15. II. 2010. u 94. g. - Makarska); - Fra SreÊko VolariÊ, OFM (+16. II. 2010. u 80.g. - Dubrovnik); - Mladen Veæa, akad. slikar (+18. II. 2010. u 95. g. - Brist-Zagreb); - JanjaKosor æ. Antina (+18. II. 2010. - Esslingen-MirloviÊ); - ». s. Leopoldina IvasiÊ, SMI (+19. II.2010. u 88. g. - Zagreb); - Mihael MiÊe PaviπiÊ (+20. II. u 88. g. - Bol-Murvica); - Ana Cvit-koviÊ r. RatkoviÊ (+21. II. 2010. u 86. g. - Hrvace); - Ante Raos (+21. II. 2010. - Brela); - Ma-rija Δudina ud. Jakova (+21. II. 2010. - Bristivica); - ». s. Anuncijata Voloder, SM (+22. II.2010. - Zagreb); - Drago NikoliÊ (+23. II. 2010. - Staπevica); - Boja KlariÊ, majka fra Mirkova(+24. II. 2010. u 95. g. - Stankovci); - O. Nedjeljko JukiÊ, OFM (+26. II. 2010. u 42. g. - Zag-reb-Visovac); - Davor GrbiÊ (+27. II. 2010. - Imotski); - Danica DragiËeviÊ r. MatutinoviÊ(+27. II. 2010. u 79. g. - Zagreb-Zaostrog); - Joso OrπoliÊ, otac fra Matin (+1. III. 2010. - Toli-sa); - PreË. Antun Posavec (+6. III. 2010. u 82. g. - Petrijanec); - Grgo LasiÊ (+9. III. 2010. -Proloæac); - Milan PaviÊ Antin (+10. III. 2010. - Imotski); - Mila MrkonjiÊ (+12. III. 2010. -Zmijavci); - Marija VrljiÊ r. Æuæul (+14. III. 2010. u 52. g. - Split-Kamenmost); - Ivan LjubiËiÊDæiva (+14. III. 2010. - RunoviÊi); - Mara BabiÊ SokoloviÊ (+15. III. 2010. - RunoviÊi).

OBDARI IH, GOSPODINE, ÆIVOTOM VJE»NIM!

ne dajmo se obeshrabritis marijom po svijetu split, 2010. godina xlviii. cijena: 7 kn 4 travanj issn...

Documents