ne tehni ki sažetak · 2011. 5. 25. · negativan utjecaj na bogatstvo okoliša i na ljude, ako se...

Ne tehni ki sažetak

Hidroelektrana Ombla, Dubrovnik, Hrvatska

Svibanj 2011

UPRAVLJANJE KVALITETOM

Predmet/revizija Predmet 1 Revizija 1 Revizija 2 Revizija 3

Napomene Kona no

Datum Svibanj 2011

SADRŽAJ

1 Uvod 3

2 Opis predloženog razvoja 4

3 Okolišni, zdravstveni, sigurnosti i socijalni pregled 5

Dodatak A Pregled potencijalnih utjecaja i ublažavanje 8

HEP - Projekt HE Ombla 3

1 Uvod

Hrvatska Elektroprivreda d.d. (HEP d.d.) je o inska tvrtka nekoliko podružnica unutar HEP grupe, hrvatske nacionalne elektroenergetske tvrtke uklju ene prvenstveno u proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri ne energije, ali i isporuku topline i distribuciju plina. Tvrtka posjeduje i upravlja s nekoliko hidro i termoelektrana (pokretanih raznim gorivima što uklju uje mazut, prirodni plin ili ugljen) i s pripadaju om prijenosnom i distribucijskom mrežom ime opskrbljuje korisnike energijom. Ostali poslovi tvrtke uklju eni su u razne aktivnosti što obuhva a gospodarenje otpadom, energetsku efikasnost, ostale obnovljive tehnologije, trgovinu energijom, obuku pa ak i turisti ke usluge i usluge gostoprimstva.

HEP je predložio izgradnju hidroelektrane Ombla (HE Ombla, projekt), nove 68 MW hidroelektrane locirane ispod zemlje na vrhu zaljeva Rijeke Dubrova ke blizu Dubrovnika u Hrvatskoj, na obali Jadranskog mora. HEP je 1999. Za projekt pripremio studiju utjecaja na okoliš. Studija utjecaja na okoliš prihva ena je od strane lokalnih vlasti i HEP je dobio potrebne dozvole za projekt HE Ombla (lokacijsku dozvolu i na temelju idejnog projekta na elnu gra evinsku dozvolu). Gra evinske dozvole HEP e ishoditi za gradnju hidroelektrane temeljem glavnog projekta, a uporabnu dozvolu nakon završetka gradnje. Projekt uklju uje modernizaciju infrastrukture dubrova ke vodoopskrbe da bi se pove ale koli ine pitke vode, ali i poboljšala njezina kvaliteta.

HEP je zatražio financiranje od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Tako je projekt podložan Okolišnoj i socijalnoj politici EBRD iz 2008, što zahtijeva Procjenu utjecaja na okoliš i socijalnog utjecaja predloženog projekta. EBRD je obavila ocjenu okolišnog i socijalnog priznanja vrijednosti projekta i poduprla izradu ostalih dokumenata koji zajedno sa injavaju procjenu utjecaja na okoliš i socijalnih utjecaja: Studiju utjecaja na okoliš (EIA) iz 1999, dodatne materijale, Plan angažmana zainteresiranih strana, Okolišni i socijalni akcijski plan i ovaj netehni ki sažetak.

Ovaj dokument u netehni kom smislu osigurava pregled predloženih planova razvoja i socijalnu procjenu projekta i pregled hrvatske studije utjecaja na okoliš, koju je poduzeo HEP 1999. godine. Dokument tako er osigurava sažetak potencijalnih utjecaja na okoliš i socijalnih utjecaja i ostala okolišna i socijalna pitanja relevantna za predložene aktivnosti. Odgovaraju e mjere za ublažavanje klju nih nepovoljnih okolišnih i socijalnih efekata koji bi se mogli pojaviti za vrijeme izgradnje i upotrebe projekta tako er su dane.

NTS dokument i ostali materijali bit e postavljeni na lokacijama prikazanim niže 20 svibnja. Tijekom 120 dnevnog perioda, po evši od 20. svibnja, bilo tko može podnijeti komentare i preporuke za ESIA (Environmental and Social Impact Assesment - Procjenu utjecaja na okolišnu i socijalnih utjecaja) i ostale aspekte projekta. Komentari mogu biti dani na javnim konzultacijama koje e biti održane na niže prikazanim lokacijama, a mogu biti i podneseni na niže navedene adrese.

ESIA dokumenti bit e dostupni za pregled tijekom radnog vremena na slijede im lokacijama: HEP Proizvodnja d.o.o Pogon HE Dubrovnik Dr Ante Star evi a 7, 20000 Dubrovnik Tel: 020 468 613

Sastanci na kojem e se mo i iznositi komentari bit e održani kako slijedi: HEP Proizvodnja d.o.o Pogon HE Dubrovnik Dr Ante Star evi a 7, 20000 Dubrovnik

Datum i vremena javnih sastanaka bit e objavljeni najmanje tri tjedna prije sastanaka i oglašeni u javnim medijima u Dubrovniku i okolici. Za daljnje informacije o projektu ili za podnošenje komentara na project ili ESIA, molimo kontaktirati:

Komentari se mogu podnijeti: Ime Kontakt informacije Tomislav Paviša

Adresa: Dr Ante Star evi a 7, 20000 Dubrovnik Telefon: 020 468 613 Email: [email protected] www.hep.hr


2 Opis predloženog razvoja

HE Ombla imat e instaliran kapacitet od 68 MW, što uklju uje 4 generatora struje. Predloženi nacrt temelji se na projektu klasi ne opreme. Potencijalna godišnja proizvodnja struje predvi a se na 220 gigavat sati pri 37% faktoru optere enja (ovo je vrijednost prosje ne snage podijeljena s vršnom snagom). Inženjerska tvrtka ve je napravila studiju izvodljivosti projekta i završen je idejni projekt. U ovoj fazi projekta sve potrebne dozvole su dobivene. Daljnje dozvole bit e dobivene tijekom projektiranja i gradnje.

Hidroelektrana e koristiti podzemne vode s podru ja slijeva Omble ve eg od 600 etvornih kilometara, koji je ve im dijelom u podru ju isto ne Hercegovine, a ostatak je u dalmatinskom zale u, što je prikazano na slici 1, koja daje uvid u veli inu podru ja podzemnog rezervoara. Prilikom procjene izvodljivosti razmatrana je alternativna opcija gdje je brana bila locirana izvan špilje. Procjenom na visokom nivou zaklju eno je da bi ukupni utjecaji na okoliš i socijalni utjecaji ove alternative bili neprihvatljivi.

Danas se podzemna voda drenira podzemnim rijekama i kanalima kroz planinu na izvor Omble i zaljevom Rijeke Dubrova ke oti e u Jadransko more. Prosje an protok na Ombli je 24 m3/s (sa zabilježenim rasponom od 2.8 do 106 mjerenim od 1962. do 1990.). U maksimalnom kapacitetu planirane turbine koristit e 60 m3/s. Vode izvora Omble teku preko ustave da bi se sprije ilo miješanje morske i izvorske vode. Rijeka Dubrova ka te e nekoliko kilometara prije utoka u more i podložna je utjecaju plime i oseke.

Potencijal za proizvodnju struje posti i e se zatvaranjem kanala i pukotina u vapnena koj planini stvaraju i tako "branu" koja e formirati "rezervoar". Elektrana i pripadaju i objekti bit e izgra eni unutar vapnena ke planine uzvodno od izvora Omble. Samo e upravna zgrada biti na otvorenom. Elektrana e biti priklju ena na postoje u transformatorsku stanicu u blizini.

Danas se voda iz izvora Omble koristi za vodoopskrbu Dubrovnika. Grad povremeno ima poteško e s kvalitetom pitke vode u prolje e i jesen, zbog pove ane koli ine suspendiranih estica. Dodatno, grad Dubrovnik o ekuje razvoj turizma, što e zahtijevati dodatne koli ine pitke vode. Zbog toga se o ekuje da e mjere koje e se poduzeti u sklopu projekta utrostru iti kapacitete vodoopskrbe (od sadašnjih 500 na 1500 l/s) i poboljšati njenu kvalitetu. Kao takav, projekt HE Ombla tako er uklju uje i zahvat pitke vode iz podzemnog rezervoara. Vodom e se opskrbljivati grad Dubrovnik udaljen oko 2 km od predložene lokacije HE Ombla. Projekt osigurava da e novi zahvat vode na višoj koti zna ajno smanjiti troškove prepumpavanja i distribucije za Dubrovnik. HEP je odgovoran za izgradnju HE Ombla a od Vodovoda se

ekuje da to koristi i održava.

Slika 1: Podru je podzemnog rezervoara


3 Okolišni, zdravstveni, sigurnosti i socijalni pregled

Lokacija sheme HE Ombla HE Ombla bit e locirana u zaljevu Rijeke Dubrova ke, blizu Dubrovnika na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj. U pozadini slika 2 i 3 su aero snimke HE Ombla i okolnog podru ja.

Slika 2: Geografska lokacija HE Ombla, Hrvatska

Slika 3: Lokacija predložene HE Ombla u blizini mjesta Komolac, Hrvatska


Klju ni elementi ESIA Nekoliko dokumenata zajedno ine ESIA. Netehni ki sažetak opisan je gore, dok opis ostalih dokumenata slijedi:

Okolišni i socijalni akcijski plan (Environmental and Social Action Plan (ESAP))

Kao dio ocjene okolišnog i socijalnog priznanja vrijednosti projekta, u injen je široki pregled poduze a vezan uz HEPove pravilnike po pitanjima okoliša, zdravlja, sigurnosti i socijalnih pitanja. Iako HEP posluje u skladu s hrvatskim zakonima i najboljom praksom, što zahtijeva EBRD, identificirano je nekoliko podru ja za poboljšanja. Iz ukupnog pregleda razvijen je Okolišni i socijalni akcijski plan (ESAP), koji navodi klju ne radnje za osiguravanje mogu nosti provedbe ovih poboljšanja i uklju uje mjere ublažavanja opisane gore. Ovaj ESAP otvoren je za javne komentare, a klju ne mjere ublažavanja opisane su niže.

Plan angažmana zainteresiranih strana (Stakeholder Engagement Plan (SEP))

HEP je pripremio plan angažmana zainteresiranih strana (SEP) za projekt HE Ombla. SEP e voditi HEP u procesu komunikacije s ljudima, institucijama i ostalim zainteresiranim stranama, koji mogu biti pod utjecajem ili zainteresirani za primjenu projekta HE Ombla. HEP je imenovao osobu za vezu, koja e biti odgovorna za održavanje otvorenog dijaloga s grupama zainteresiranih strana i lokalnom javnosti. Ovaj ESAP otvoren je za javne komentare. U bilo koje doba prije i za vrijeme gradnje i rada, bilo koja zainteresirana strana imat e mogu nost izraziti zabrinutost, dati komentare i povratne informacije o projektu HE Ombla. Svi takvi komentari i žalbe ljudi bit e prihva eni, obra eni i odgovoreni od HEPa u razumnom vremenu.

Akcijski plan ponovnog naseljavanja (Resettlement Action Plan (RAP))

Projekt e zahtijevati otkup zemljišta od oko 5 hektara. Zemljište e uglavnom biti iskorišteno za gradnju dvije pristupne ceste koje e povezivati izvor Omble i tunele. estice zemlje koje e se otkupiti uglavnom se ne koriste, uz iznimku nekoliko manjih vrtova i vo njaka naran i lociranih duž desne obale rijeke Omble. Ukupno 129 estica zemlje, u vlasništvo od oko 84 vlasnika, trebat e otkupiti HEP d.d. Uz to HEP e morati otkupiti neke privatne gra evine, locirane u blizini izvora Omble. Da bi se osiguralo da svi pojedinci i ku anstva na koje e projekt utjecati dobiju odre enu kompenzacije za svoju zemlju i imovinu, HEP je razvio Akcijski plan ponovnog naseljavanja (RAP). RAP je odobren od strane upravlja kog odbora HEPa i on e služiti kao osnova za primjenu procesa otkupa zemljišta za projekt HE Ombla. Primjena RAPa omogu it e da svi pojedinci i ku anstva na koje projekt utje e, zadrže isti životni standard ili ako je mogu e ostvare bolji od postoje eg. RAP e biti objavljen onima na iju zemlju bi projekt mogao utjecati.

Klju ne zna ajke Klju ne zna ajke okoliša i osjetljive lokacije iz socijalne perspektive u odnosu na lokaciju uklju uju:

Položaj HE Ombla, uklju uju i lokaciju hidroelektrane i potrebne opreme i neposredno planinsko podru je sa špiljskim sustavima, bit e uklju eni u predložen odre en položaj Nature 2000 zbog nekoliko vrsta u tom podru ju, uklju uju i vrste šišmiša, riba i školjaka.

Kapelica Marijina navješ enja je u blizini položaja i na nju se gleda kao na kulturnu baštinu.

Nekoliko ku a su blizu položaja na pristupnim cestama gradilištu, a projekt e imati utjecaja na ljude koji žive u tim ku ama ili na zemlji.

Poduzet e se radnje za zaštitu ovih osjetljivih podru ja, uklju uju i razvoj Akcijskog plana preseljenja (RAP) koji je završen kao dio ovog projekta. Ovaj dokument razvijen je da se ublaže negativni utjecaji otkupa zemljišta i preseljenja i da se postave prava razli itih kategorija ku anstava i poslovanja na koje e biti utjecaja.

Nema drugih izvještaja o zašti enim ili odre enim podru jima (kao što su rezervati prirode), kulturnoj baštini (kao crkve ili spomenici), arheološkim lokacijama (kao što su nalazišta), rijetkim vrstama ili domoroda kim mjestima lociranim u blizini gradilišta. Dodatno, u blizini gradilišta nema ni ostalih potencijalno osjetljivih receptora kao što su šume, odmarališta i rekreacijske ili turisti ke ustanove. Postoje ostala zašti ena podru ja u širem podru ju koja uklju uju Rijeku Dubrova ku i Mo iljsku špilju. U vrijeme izrade EIA (1999), nije bilo problema pri prikupljanju i obradi podataka za studiju.


Podru je Omble je turisti ko podru je kategorije C - tj. s ograni enom turisti kom aktivnoš u. Trenutno marina služi uglavnom stanovnicima Dubrovnika. Me utim, postoje planovi za njeno proširenje da se uklju e dodatna pristaništa za luksuzne jahte, u kojem slu aju e vjerojatno služiti i turistima. Ovo, zajedno s gradskim planovima za izgradnju šetnice i stvaranje zelenih površina (parkova) oko HE nakon izgradnje, može u budu nosti doprinijeti ve oj turisti koj vrijednosti podru ja..

Potencijalni utjecaji i mjere ublažavanja Procjena potencijalnih utjecaja objavljena u EIA 1999, slijedila je standardiziranu metodologiju koja uzima u obzir osjetljivost postoje ih zna ajki okoliša i magnitudu vjerojatnih utjecaja da bi se odredio zna aj tih utjecaja. Kroz EIA iz 1999 i ocjenu okolišnog i socijalnog priznanja vrijednosti projekta EBRDa, utvrdilo su da bi projekt mogao imati negativan utjecaj na bogatstvo okoliša i na ljude, ako se ne bude provodila kontrola. Zbog toga, hrvatske vlasti i EBRD e od HEPa zahtijevati primjenu mnoštva radnji ("mjera ublažavanja") da se sprije i, smanji ili ublaži utjecaj na ljude i

okoliš. Sažetak klju nih utjecaja i mjera ublažavanja je odre en i sažet u dodatku A.


Dodatak A Pregled potencijalnih utjecaja i sanacija

Izvor Potencijalni utjecaj / predmet zabrinutosti Sanacija

Klima i kvaliteta zraka

Gradnja e uzrokovati povremene utjecaje na kvalitetu zraka, uklju uju i prašinu i emisiju iz vozila.

Nije vjerojatno da e se pojaviti nepovoljni utjecaji na lokalnu klimu i kvalitetu zraka tijekom operacije.

- Po potrebi pristupne ceste bit e polijevane vodom da se

smanji prašina. - Sva vozila koja prevoze teret i sve zalihe bit e pokrivene. - Sva vozila bit e ugašena kad se ne koriste da se smanji emisija zaga iva a. Motori motorizirane opreme i vozila bit e dobro održavani da se smanji emisija.

Geologija, geohazardi i tla

Gradnja ne bi trebala uzrokovati klizišta ili druge probleme stabilnosti kosina.

Tijekom operacija postoji potencijal za stvaranje ja e propusnih zona u stijeni koje mogu rezultirati procje ivanjem vode kroz stijenu.

Rizik od potresa u podru ju Dubrovnika vrlo je nizak.

Pove ani stupnjevi erozije tla za vrijeme gradnje. Primarna briga s otjecanjem olujnih voda s gradilišta je gubitak tla i utjecaj tla na kvalitetu vode.

- HEP e provesti istraživanja stabilnosti kosina prije gradnje. Stabilnost kosina bit e nadgledana upotrebom geodetskih repera.

- Plan za reagiranje u izvanrednim stanjima uklju ivat e planove koji se bave potresima ili klizanjima tla za vrijeme gradnje i rada.

- Erozija tla bit e minimizirana uz upotrebu dobre prakse održavanja i kontrole erozije i sedimenata - siltitskih obloga duž svih vodotoka, bala slame, kontrolnih brana, sijanja.

- Plan kontrole erozije tla bit e razvijen i primijenjen

tijekom gradnje i rada. Površinske i podzemne vode

Površinski vodeni tok:

Radni režim HE Ombla ne e imati negativni utjecaj na nivoe vode u Rijeci Dubrova koj. Mogu e je da efekt bude pozitivan, kao rezultat ublažavanja trenutnih ekstremnih varijacija toka.

Tijekom rada bit e ispuštan minimalni biološki tok za održavanje vodene ekologije.

Program monitoringa vode bit e poduzet prije gradnje da se ustanove postoje i uvjeti. Nadgledat e se slijede i elementi: Nivoi podzemne vode (u toku) Kvaliteta podzemne vode (Vodovod Dubrovnik nadgleda) Tok površinske vode Kvaliteta površinske vode


Tok podzemne vode:

Izgradnja injekcijske zavjese promijenit e tokove podzemne vode unutar planine. Kvaliteta površinske i podzemne vode:

Utjecaji na kvalitetu površinske i podzemne vode bit e zanemarivi. Sedimentacija se može povremeno pojaviti za vrijeme visokih tokova vode. Prisustvo otopljenog kisika ne e se mijenjati od sadašnjih stupnjeva i ne e biti negativnog efekta na mikrobiologiju i mikrobiološke zna ajke vode iz Omble.

Tijekom gradnje primijenit e se mjere za zaštitu površinskih voda. Koristit e se privremeni taložni bazeni koji e osigurati da se u vodu ne e ispuštati prašinaste ili zaga ene otpadne vode.

Injekcijska zavjesa koristit e za ograni avanje pove ane mutno e vode. EIA 1999 zahtijevala je betonsko oblaganje obala rijeke da se smanji dodatan unos sedimenata u vodu. Uzet e se u obzir i druge opcije.

Jaružanje rije nog korita bit e minimizirano što je više mogu e i poduzet e se radovi da se umanje bilo kakvi utjecaji ako jaružanje bude

neophodno. Razvit e se i primijeniti plan za kontrolu erozije i sedimentacije u skladu s najboljom me unarodnom praksom.

Tijekom gradnje poduzimat e se mjere za spre avanje / umanjenje / kontrolu utjecaja na podzemne i površinske vode kao rezultat prolijevanja goriva, maziva i ostalih kemikalija.

Goriva i ulje bit e skladišteni u kontejnerima ogra enim nasipom sa 110% kapaciteta.

Okapne posude bit e korištene za sva vozila ili opremu koja sadrže gorivo ili ulje.

Odredit e se mjesto za dolijevanje goriva ogra eno nasipom. Oprema u slu aju prolijevanja postavit e se u blizini spremišta za gorivo i ulje i mjesta za dolijevanje goriva. Oprema e biti dostatno velika da se može nositi s veli inom izljeva koja se može dogoditi.

Opskrba vodom Ne predvi a se negativan utjecaj na kvalitetu pitke vode.

Tijekom rada koli ina pitke vode porast e s trenutnog kapaciteta crpljenja od 360 l/s na 1500 l/s. Tako e kapacitet opskrbe pitkom vodom u turisti kom podru ju Dubrovnika biti zna ajno pove an, a smanjit e se troškovi crpljenja i distribucije vodoopskrbe Dubrovnika.

Tijekom prirodnih sušnih situacija, a kao rezultat budu e pove ane potražnje za vodom, postoji rizik od manjka pitke vode.

Slijede e mjere poduzet e se da se osigura sigurnost vodoopskrbe. Oformit e se zone sanitarne zaštite za zaštitu pitke vode u skladu s pravilnikom o odre ivanju zona sanitarne zaštite izvora.

Voda e iz izvora Omble biti crpljena u postrojenje za obradu vode radi mehani ke obrade kojom e se smanjiti koncentracija suspendiranih sedimenata.

Postoje a crpna stanica bit e zadržana.

Ekosistemi, flora i fauna

Gradnja može ozlijediti ili uništiti vegetaciju oko izvora Omble.

Gradnja može ozlijediti ili uništiti vodenu ekologiju izvora Omble.

Erozija tla i naknadno taloženje u Rijeku Dubrova ku može ozlijediti ribu i stanište.

Obavit e se ekološka istraživanja prije gradnje za slijede e i odgovaraju e mjere sanacije gdje budu potrebne: Kopneni ekosustavi Vodeni ekosustavi Zašti ene vrste (uklju uju i šišmiše i Proteus anguinus ( ovje ju ribicu)). Ptice.

Razviti plan zaštite ekosustava nakon ekoloških istraživanja. Plan treba


Ako se bude išta radilo u Vilinoj špilji ili drugim špiljama, šišmiši bi mogli biti otjerani gradnjom u ili oko špilja. Uznemiravanje u Vilinoj pe ini moglo bi utjecati na pet vrsta zašti enih šišmiša (Rhinolophus hipposideros, Rhinolophus ferrumequitnum, Rhinolophus blasii, Myotis blythi i Miniopterus schreiberis).

Gradnja u ili oko špiljskih sustava / rijeke može ozlijediti ili ubiti Proteus anguinus ( ovje ju ribicu) koja (prema lokalnom stanovništvu) obitava u špiljskom dijelu izvora Omble. Ova vrsta je na popisima kao ranjiva na IUCN crvenoj listi ugroženih vrsta.

Gradnja može uznemiriti vrste ptica koje koriste oto u kanalu Rijeke Dubrova ke.

U fazi rada ne e biti negativnih utjecaja na kopnena ili vodena staništa.

pokrivati fazu izgradnje i rada.

Vježba provjere bit e održana, u skladu s EU direktivom o staništima, da se odredi potencijal za utjecaj na vrste i staništa koja su identificirana za ozna avanje u podru ju Ombla Natura 2000. Dodatna istraživanja (gore navedena) i analize poduzet e se kao podrška vježbi provjere. Ekološki monitoring e se nastaviti tijekom izgradnje i ranih faza rada da se omogu i rani uvid u bilo koji potencijalni utjecaj na floru i faunu, omogu uju i mjere sanaciije, po potrebi.

Svi radovi u Vilinoj pe ini bit e obavljeni u zimskim mjesecima da se izbjegne utjecaj na šišmiše koji ju koriste za razmnožavanje.

Na kraju izgradnje, na poreme enim podru jima kopnenih staništa bit e obnovljena vegetacija s prirodnom travom i grmljem.

Buka Oprema za gradnju može proizvoditi buku. Miniranje može uznemiriti lokalnu zajednicu.

Nivoi buke na gradilištu bit e nadgledani prije i za vrijeme gradnje da se utvrdi je li nivo buke za vrijeme gradnje prekomjeran. Ova rana osviještenost o mogu em utjecaju buke omogu it e smanjenje prema potrebi. Ne e biti no nog rada kod izgradnje. Miniranje e se izbje i gdje je mogu e. U slu aju da je miniranje nužno, obavit e se samo tijekom dana i broj eksplozija na dan e se svesti na


najmanju mjeru. Upravljanje otpadom

Ne predvi aju se negativni efekti upravljanja otpadom. Da se osigura efikasno korištenje materijala za gradnju, otpad e se legalno odlagati, a recikliranje, ponovna upotreba i povrat materijala e se maksimalno pove ati, razvit e se plan upravljanja otpadom s gradilišta, s ciljem da se ve ina otpada ponovno upotrijebi ili reciklira.

Tijekom izgradnje i rada sav e otpad biti odvajan i skladišten u ozna enim kontejnerima, uklju uju i i uredski otpad.

O svim incidentima i nezgodama vezanim uz opasni otpad bit e podneseni izvještaji.

Odgovaraju e zadržavanje i ispuštanje otpadnih voda bit e poduzeto tijekom gradnje i rada. Sve sanitarne i oborinske vode bit e sakupljane i sprovedene na pro iš iva otpadnih voda u Dubrovniku.

Kulturna baština Ruševine kapelice Marijina navještenja locirane su u blizini predloženih radova gradnje i mogle bi biti dodatno ošte ena od strane opreme ili radnika.

Nisu predvi eni drugi negativni efekti na kulturnu baštinu.

Tijekom izgradnje, kapelica Marijina navještenja bit e zašti ena od vibracija uzrokovanih miniranjem, injektiranjem i transportom. Nakon gradnje kapelica Marijina navještenja bit e obnovljena pod nadzorom Instituta za zaštitu spomenika i kulturne baštine u Dubrovniku.

Prije gradnje provest e se arheološka istraživanja u Vilinoj špilji da se utvrdi mogu e postojanje arheoloških nalaza ili artefakata. Tijekom gradnje arheološko nadgledanje bit e uposleno da se sprije i uništavanje ili kra a na enih predmeta i ostataka gra evina od znanstvene ili materijalne vrijednosti.

Turizam Nisu predvi eni nikakvi negativni utjecaji na turizam, naro ito zbog toga što je promet uslijed gradnje predvi en na najviše 15 kamiona na dan. Rad HE mogao bi privu i više turista u ovo podru je.

Plan regulacije prometa umanjit e mogu nost negativnog utjecaja na ceste.

Vizualni okoliš HE e imati bezna ajan vizualni utjecaj, obzirom da e svi objekti i oprema biti pod zemljom nakon izgradnje.

Privremeni objekti kao kampovi za radnike, objekti za trgovanje i spremišta bit e locirani u industrijskoj zoni Komolca. Betonara u Dubcu vjerojatno e se koristiti za drobljenje i miješanje betona. Ako izvo predloži neku drugu lokaciju, to e biti kontrolirano i nadgledano od strane državne inspekcije.

Trasa nove brdske pristupne ceste u nenaseljenom podru ju pratit e konfiguraciju terena da se umanji vizualni utjecaji.

Socijalna ekonomija

Jedna formalna vikendica i jedna neformalna djelomi no sagra ena ku a trebat e biti otkupljene za projekt, kao i 129 zemljišnih parcela koje su vlasništvo oko 84 vlasnika - približno 5 ha zemlje. Još jedna vikendica mogla bi biti pod utjecajem projekta, jer e okolno zemljište biti otkupljeno

Plan angažmana zainteresiranih strana (SEP) koristit e se kao okvir za završetak procesa konzultacija i objavljivanja projekta, uklju uju i identifikaciju potencijalnih zainteresiranih strana, metode korištene za konzultacije i zapisnike koji e se voditi. Žalbeni mehanizam bit e objašnjen


i vlasnik bi mogao zahtijevati da HEP otkupi i vikendicu.

Pozitivni utjecaji na lokalnu ekonomiju su vjerojatni, uklju uju i siguran izvor energije, sigurnu vodoopskrbu, otvaranje dodatnih radnih mjesta i mogu nost za razvoj turizma.

zainteresiranim stranama.

Pisani plan otkupa zemljišta za projekt bit e razvijen. Niti jedan pojedinac / ku anstvo ili organizacija pod utjecajem projekta ne e pretrpjeti ekonomski gubitak, a oni koji su pod utjecajem dobit e odre enu kompenzaciju za svoju zemlju i posjede koji e im omogu iti postizanje životnog standarda istog i ako je mogu e boljeg od postoje eg. Razli iti utjecaji otkupa zemljišta i raseljenja bit e ublaženi koriste i akcijski plan raseljenja (RAP).

Dodatne privremene mogu nosti zaposlenja za lokalnu javnost. Izvoditelj gradnje bit e potican od HEP-a da omogu i dodatno privremeno

zaposlenje lokalnim ljudima tijekom gradnje.

HEP i njegov izvo osigurat e realne informacije o mogu nosti zaposlenja, s transparentnom praksom zapošljavanja.

Izvo e oglašavati sva mjesta i pla at e najmanje nacionalnu prosje nu pla u koja se pla a za sli ne radove.

Regulacija prometa

Pove an promet tijekom gradnje ne e utjecati na postoje e prometno optere enje Jadranske magistrale. Dodatni efekti na promet tijekom rada se ne o ekuju.

Postoje e ceste do Omble bit e poboljšane kao rezultat potrebnog proširenja ceste.

Napravit e se plan regulacije prometa.

Promet ne e prelaziti 15 kamiona dnevno a pristupne e ceste biti tri metra široke s proširenjima za mimoilaženje vozila.

Profesionalno zdravlje i sigurnost

Radnici bi mogli biti ozlije eni ili poginuti pri podzemnim radovima ili rade i uz tešku opremu i strojeve na površini.

HEP e imati ukupnu odgovornost za sve aktivnosti izvo a tijekom gradnje. Svi izvo i napravit e planove za profesionalno zdravlje i sigurnost. Svi radnici uklju eni u granju, rad i/ili održavanje pro i e te aj zdravlja i sigurnosti.

Uvjeti sigurnog rada bit e osigurani na gradilištu, uklju uju i zahtjeve za upotrebu osobne zaštitne opreme za sve radnike.

Redovne revizije izvo a bit e provo ene da se osigura udovoljavanje propisima i standardima za zdravlje i sigurnost.

Javno zdravlje i Nisu predvi eni dodatni utjecaji na javno zdravlje i sigurnost. Plan za zdravlje i sigurnost bit e razvijen za projekt, i u njega e biti uklju ena lokalna zajednica.


sigurnost HEP e zahtijevati od izvo a da primjenjuju procedure za zaštitu javnog zdravlja i sigurnosti, uklju uju i primjenu plana regulacije prometa za sve voza e i rukovatelje opremom (ograni enja brzine, obuka itd.), dijeljenje javnih obavijesti o operacijama gradnje blizu podru ja otvorenih za javnost.

Ekipa projekta objasnit e lokalnoj zajednici kako e brana biti sagra ena i koje mjere sigurnosti su postavljene da osiguraju da brana ne e puknuti.

Javno zdravlje i sigurnost bit e osigurani na slijede e na ine: Izbjegavanjem potencijalnih nesre a s opremom za gradnju i vozilima obavještavaju i lokalnu zajednicu.

Postavljanjem znakova upozorenja duž podru ja gradnje. Ograni avanjem aktivnosti gradnje na dnevne sate. Upošljavanjem ekipe sigurnosnog osoblja.

Prekograni na pitanja

Identificirana su neka prekograni na pitanja projekta, uklju uju i dostupnost pitke vode, rizik one iš enja podzemne vode od upuštanja neobra enih otpadnih sanitarnih voda u dijelu slijeva Omble u Bosni i Hercegovini i potencijalno zaga enje podzemnih voda iz odlagališta otpada Grabovica lociranog u hrvatskom dijelu sliva.

Postignut je dogovor s vladom Bosne i Hercegovine i postavljen je niz uvjeta za rješavanje prekograni nih pitanja.

ne tehni ki sažetak · 2011. 5. 25. · negativan utjecaj na bogatstvo okoliša i na ljude, ako se...

Documents