MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije

šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJAPOSTANE SLIKA TJEDNA

SenadaTikveša

slika tjedna

ČEKAĆU TE MALA...

CRTICA - IZVEDBA CRKVENOG PRIKAZANJA U DUBROVNIKU

Prva zajamčena vijest o izvedbi jednoga crkvenog prika-zanja u Dubrovniku potječe iz godine 1537. Grupa mladih plemića pred Božić te godine uvježbala je prikazanje o rođenju Kristovu. No tri dana pred sam Božić nije bilo sig-

urno hoće li doći do izvedbe. Izvedbu je ipak, na današnji dan, 22.

prosinca, te 1537. godine odobrilo Malo vijeće, dodavši klauzulu da s tim budu u suglasju i redovnici franjevačke crkve gdje se prika-zanje imalo izvesti. Po usvojenom mišljenju bilo je to Vetranoviće-vo djelo, što se tiskalo pod Držićevim imenom kao prikazanje Od poroda Jezusova.

Dubrovački poduzetnik, Željko Petrović, sa suprugom Lyn-dom, organizirao je božićni domjenak za svoje zaposlenike u Hotelu Rixos Libertas Dubrovnik. Na samom početku druženja pozdravio je zaposlenike svih svojih pet tvrtki:

Borza Grupa, Tele5, Beta Software, Beta Nekretnine i Beta Plan, te se kratko osvrnuo na rezultate i plan poslovanja.

Na kraju se zahvalio svim zaposlenicima na trudu, naglasivši da je uspjeh tvrtki rezultat zajedničkog rada svih njih. Druženje se nastavilo u opuštenoj atmosferi, uz ukusne slane i slatke specijalitete, tom prilikom zaposlenicima su podijeljeni i prigodni božićni pokloni.

Foto: Martin Šeperić

OBITELJ PETROVIĆ ORGANIZIRALA BOŽIĆNI DOMJENAK ZA SVOJIH 100 ZAPOSLENIKA

PRIGODNI BOŽIĆNI POKLONI PODIJELJENI ZAPOSLENICIMA SVIH PET TVRTKI OBITELJI PETROVIĆ:

BORZA GRUPA, TELE5, BETA SOFTWARE, BETA NEKRETNINE I BETA PLAN

MATO FRANKOVIĆ – GRADONAČELNIK GRADA

DUBROVNIKA

Kako je biti gradonačelnik na-jljepšeg Grada na svijetu, je li Dubrovnik grad po mjeri svojih stanovnika, kako planira riješi-

ti problem loše povezanosti, problem s pročistačem za vodu, gdje će uskoro Dubrovnik s otpadom, što je s Domom umirovljenika i projektom 'Respect the City' – neka su od pitanja na koje nam je odgovor dao dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

U kampanju za mjesto gradonačelnika Grada Dubrovnika krenuli ste sa slo-ganom 'Grad po mjeri građana'. Koliko je Dubrovnik po mjeri svojih stanovnika?-Grad sada nije po mjeri građana. Svjedoči-

mo to prilikom analize niza problema. Čini se kao da su dosadašnje gradske uprave jednostavno zanemarile građane kako bi se prilagodile privlačenju što više turista ili da bi se prilagodile željama investitora. Građani su ispali kolateralne žrtve te jagme za novcem. Izostanak mjere i pohlepa su slijepa ulica i pitanje je kada bi nam se proizvedeni kaos poput bumeranga vratio u glavu. Zato smo mi čitav naš program, a sada i to radimo i kroz djelovanje gradske uprave, posvetili vraćanju balansa između turista, poduzetni-ka i investitora. Smisao postojanja gradske uprave je olakšavanje života vlastitim sta-novnicima i podizanje standarda življenja. I tu ima mjesta i za rekordne turističke brojke i za investicije, ali sve mora biti usklađeno sa svakidašnjim životom naših sugrađana. Zato smo i pokrenuli čitav niz projekata, pa čak i ušli u sukob s nizom interesnih skupina, kako bi Grad bio po mjeri građana.

Nakon šest mjeseci od kada ste preuzeli vođenje Grada, što biste izdvojili kao na-jtežu okolnost s kojom se susrećete?-Najteže se bilo pomiriti s činjenicom da

nam nisu ostavljeni nikakvi pripremlje-ni projekti- bilo oni koji se financiraju iz

intervjuTJEDNA

gradskog proračuna ili se apliciraju za fon-dove Europske unije. Još je gore od toga bila činjenica da su pokrenuti projekti vrlo problematični. Primjerice, jedan od najvećih komunalnih projekata- gradnja pročistača vode nas je dočekao u potpunom kaosu. Projekt je započet bez građevinske dozvole, a bio je i niz dubioza oko samog projekta, a koje bi u konačnici mogle rezultirati višemili-junskim povećanjem cijene radova. Ili pro-jekt obnove Lazareta koji su danas u takvom stanju da već treba razmišljati o obnovi ob-novljenih lađa.

Od kapitalnih projekata što planirate s početkom 2018.godine?-Pokrenuli smo projekte nadogradnje vrtića

Palčica i izgradnje vrtića u Solitudu, pro-jekt nadogradnje škole na Montovjerni te uređenje prostora u ulici Ilije Sarace za uče-nike od 5.-8. razreda O.Š. „Marin Getaldić“, uređenje Doma umirovljenika u Gružu, iz-radu projektne dokumentacije za gradnju ceste od mosta dr. Franja Tuđmana do Po-brežja, izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom i početak izrade Strategije razvoja sporta. Također, pripremit ćemo projekte čije financiranje očekujemo iz fondova EU- od energetske obnove škola do Arheološkog muzeja na Pustijerni i uređenja ljetnikovca Gozze u Mokošici.

Atlas, Excelsa nekretnine, Golf na Srđu, hotel Belveder... na dosta ste frontova krenuli, je li se vidi progres ili su slučaje-vi u proceduralnoj zadršci?-Po preuzimanju odgovornosti za upravl-

janje Gradom dočekalo nas je dosta neri-ješenih pitanja oko investicija- od terminala u gruškoj luci, preko Excelsa nekretnina i žičare do pitanja šetnice na Orsuli i obnove hotela Belvedere. Nismo imali izbora. Morali smo se uhvatiti u koštac s tim problemima. Rezultati su itekako vidljivi. Terminal nije pao u ruke netransparentnim investitorima, a otvorena je mogućnost realizacije tog pro-jekta na način mnogo prihvatljiviji i korisniji za Grad i naše sugrađane. Orsula je ostala gradska i na njoj ćemo realizirati projekt šet-nice,a Excelsa je u konačnici pristala platiti 15 posto prihoda od žičare, koliko smo inzistira-li. Riješili smo i probleme koji su blokirali rad Zaklade Blaga djela, a s Društvom prijatelja dubrovačke starine smo postigli sporazum oko novog omjera podjele sredstava, pri čemu je Grad umjesto dosadašnjih 50-50 dobio 60-40 u svoju korist. Dakle, jasno je da su naši potezi doveli do rješenja problema i nedoumica koje su bile neriješene godina-ma.

'POLAKO USPIJEVAMO „OTVORITI OČI“ MNOGIMA U ZAGREBU'Došle su velike kiše, voda nam kao i in-

ače tijekom takvog vremena nije za piće, kakva je situacija s pročistačem? -Pročistač bi trebao biti završen do 1. lipnja

2018. godine. Znamo da je njegov završe-tak bivša vlast najavljivala godinu dana ranije, ali situacija s projektom je bila više nego katastrofalna. U radove se krenulo bez građevinske dozvole, bilo je problema s izvođačima radova, a cijena radova se pov-ećala. No, uspjeli smo popraviti glavninu nastale štete, pa se nadamo da će iduća jesen proći bez zamućenja vode uslijed ve-likih kiša.

Gdje će Dubrovnik s otpadom? - jedno je od važnijih pitanja, ako ne i najvažnije. Usljed velikih pljuskova, postoji opas-nost da se zagađena voda s Grabovice slije u Omblu. Imate dozvolu za korišten-je Grabovice do kraja 2018. godine. Kako mislite riješiti taj problem?-Gospodarenje otpadom je zaista jedan od

najvećih, ako ne i najveći komunalni prob-lem. Grabovica je došla svom kraju i sada je potpuno jasno da će se ona zatvoriti do kraja sljedeće godine. Kako je, nažalost, Du-brovačko-neretvanska županija iz raznoraz-nih razloga zapela na projektu gradnje Cen-tra za gospodarenje otpadom, očito je da ćemo po zatvaranju Grabovice otpad morati voziti u Šibenik ili Zadar- ovisi tko će od njih do tada napraviti Centar za gospodarenje ot-padom. S druge strane, pročistač vode će ri-ješiti problem mogućeg negativnog utjecaja Grabovice na izvorište na Ombli, pa nema-mo razloga strahovati za zdravlje naših su-građana. Isto tako, pokrenutim projektima odvajanja otpada ćemo smanjivati količine otpada i na Grabovici do konca 2018., ali i kod odvoženja u neki drugi centar nakon tog perioda. Dakle, do završetka izgradnje Cen-tra u Lučinu razdolju morat ćemo se snala-ziti na razne načina, a svi će ti načini dovesti do poskupljenja cijene odvoza otpada.

Projekt Park Gradac što će sve obuh-vatiti?-O obnovi parka Gradac se govori preko 20

godina, ali se ništa nije odradilo. Tako da je Gradac u stanju koji je svima na sramotu. Mi smo taj projekt najavili još u kampanji 2015. godine i od njega nismo odustali. Dapače, već smo osnovali povjerenstvo za realizaciju tog projekta i ozbiljno smo krenuli u posao. Nakon uređenja će Gradac biti na ponos svi-ma, a mi ćemo kao Grad krenuti u uređenje drugih parkova- Bogišić parka i parka Gior-gi-Mayneri na Lopudu. Moramo obnoviti zadnje zelene oaze u Gradu i ne smijemo

Razgovarala: Katarina Milat Kralj

'POLAKO USPIJEVAMO „OTVORITI OČI“ MNOGIMA U ZAGREBU'dopustiti da se one, kao i neki sada već bivši parkovi, unište nebrigom ili komercijal-iziraju. Nadam se da ćemo uspjeti postići i dogovor s Biskupijom oko platoa pored par-ka Gradac, gdje je parkiralište, te da ćemo i to uspjeti urediti na primjeren način.

Projekt 'Respect the City' je li zaživio u potpunosti – što će sve nuditi? -Radi se o programu koji obuhvaća čitav

niz akcija i mjera kako bismo Grad učinili destinacijom održivog turizma, jer sigurno je da će gosti izbjegavati destinacije koje su zagušene i u kojima su građani nezadovol-jni velikim dnevnim pritiscima turističkih dolazaka. Odlučili smo se suočiti s takvim problemima prije svega rješavajući pitanje broja gostiju s kruzera, ali ne da bismo ih onemogućili u dolasku nego da bi upravo u komunikaciji s cruise kompanijama odredili najbolje i nepovoljnije termine kada će nji-hovi gosti moći ostvariti najbolju uslugu.

Izjavili ste kako će do kraja Vašeg man-data biti riješena jednosmjenska nas-tava u školama kao i kanalizacija na oto-cima?-Škole će sve sigurno raditi u jednoj smje-

ni do konca našeg prvog mandata te će biti energetski obnovljene sredstvima EU. Što se tiče Elafita i kanalizacije- privodimo kra-ju izradu dokumentacije za Šipan i Lopud i očekujemo da će se već u sljedećoj godini krenuti u radove. Zaista je sramotno da su Elafiti tako zapušteni odnosno da na njima ne postoje ni osnovni preduvjeti za norma-lan život. Usto, Lopud je vrlo atraktivna tur-istička destinacija, pa zvuči gotovo nevjero-jatno da nema funkcionalan kanalizacijski sustav.

Povezati jug zemlje s ostatkom Hr-vatske je postao veći problem nego smo misliti – projekti za izgradnju pelješkog mosta ponovno su zaustavljeni?-Projekt i problematika Pelješkog mosta

nije u našoj nadležnosti. No, svakako vrijedi naglasiti kako će on konačno povezati Grad s ostatkom države i smanjiti prometnu izoli-ranost našeg područja. Stoga se nadam da će se sve aktualne nesuglasice riješiti te da će se ovaj najveći EU projekt realizirati u što skorije vrijeme.

S mjesta gradonačelnika, što smatrate najvećim problemom s kojim se Du-brovnik susreće?-Najveći problem zapravo je fama o enorm-

nom bogatstvu Grada. Kada god u Zagrebu pitam za potporu nekom projektu kažu mi:

„što će to vama, pa vi ste najbogatiji grad.“. Fama o bogatstvu koju su pojedinci širili bez ikakve je osnove. Naime, nećemo valjda reći da je bogat grad onaj koji nema riješeno pitanje vodoopskrbe na cijelom svom pod-ručju, koji nema riješeno pitanje kanalizacije i oborinske odvodnje na većem dijelu svog administrativnog područja, koji ne zadovol-java pedagoške standarde za vrtiće, koji nema riješeno pitanje smještaja umirovlje-nika ili nema riješen problem jednosmjen-ske nastave u školama. Polako uspijevamo „otvoriti oči“ mnogima u Zagrebu po ovom pitanju, pa uspijevamo dobiti potporu za neke od naših projekata.

Je li možete reći kako imate ekipu ljudi s kojom možete realizirati sve što Du-brovniku treba ili ste još uvijek u tražen-ju adekvatnog kadra?-U završnoj smo fazi ekipiranja gradske

uprave. Do konca godine bi sve trebalo biti posloženo kako smo zamislili. Nije nam bio problem ekipirati se jer smo se ozbiljno pripremali za preuzimanje odgovornosti za Grad. Još od izvanrednih izbora 2015. go-dine osmislili smo program i odabrali lju-de koji su jamstvo realizacije tih projekata. No, zakonski propisi i procedura zahtijevaju malo duže vrijeme da se ti ljudi sa svojih poslova, jer riječ je o ljudima koji su se na ranijim poslovima itekako dokazali, pre-bace na posao u gradsku upravu. No, i to smo priveli kraju. Oduvijek sam isticao da je upravljanje bilo čime kompleksnijim, a pogotovo gradom kao što je Grad, za uspjeh mora imati odličan tim. Pojedinac sam ne može gotovo ništa, ma koliko bio pametan i

stručan. I zato sam ponosan na svoj tim i sve ono što smo do sada timski odradili.

Umirovljenicima je obećan, među os-talim, Dom umirovljenika i cjelodnevni boravak?-To je najmanje što možemo učiniti za naše

sugrađane treće životne dobi. Osim doma u Gružu kojega ćemo privesti svrsi što rani-je, namjera nam je obnoviti i dom umirovl-jenika na Medarevu. Za taj je dom nužno izmijeniti projekt jer su se u međuvremenu, a radi se o 27 godina od početka gradnje, promijenili standardi smještaja umirovljeni-ka. No, i to ćemo u ovom mandatu završiti. U sklopu tog doma ćemo uvesti cjelodnevni boravak. I to nije sve što namjeravamo učin-iti za naše starije sugrađane. Čitav je tu niz manjih mjera, a sve s ciljem da im se po-digne standard življenja.

Za kraj – koju želju imate u godini koja je pred nama?-Želja mi je da sve projekte za koje smo

pripremili projekte i osigurali sredstva u proračunu budu realizirani. Time ćemo biti vrlo blizu ostvarenju Grada po mjeri građa-na. Pritom se nadam i potpori naših su-građana jer oni nam mogu pomoći ne samo poštivanjem propisa, nego i konstruktivnim kritikama te idejama. Jer, Grad je u svojoj dugoj povijesti bio najuspješniji u onim razdobljima kada su svi njegovi stanovnici- bili vlast ili oni koji su se pokoravali toj vlasti, imali zajednički cilj- uređeno društvo koje karakteriziraju riječi mjera i zajedništvo. Pa želim da je te stare mjere i zajedništva što više u 2018. godini.

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

PLESNI STUDIO ZOOMBA I PLESNA UDRUGA ČUDESNI KORACI PREDSTAVILI SVOJU 'ALISU U ZEMLJI ČUDESA'

GOST UREDNIK: DOLORES LUJIĆPODRUČNA POVJERENICA SINDIKATA TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

„Što vi u Sindikatu radite? „ To je pitanje koje kad čujem, znam već nastavak razgovora. Nakon toga slijedi : „ Ranije je Sind-

ikat dijelio svinjske polovice, naranče, patate, a sad nema ništa od toga. „ Potrudim se tad objasniti ulogu sind-ikata u 21. stoljeću te razliku u borbi za radnička prava u socijalizmu i kapital-izmu. Nekad je na snazi bilo radničko samoupravljanje, kolektivni viškovi radnika nisu postojali, ali je postojala plaća viška, tzv. Trinaesta plaća, a rad-nik je otkaz mogao dobiti tek izuzetnim trudom i zalaganjem da ishoduje isti. U takvom društvenom uređenju, uloga sindikata je bila potpuno populistička – dijeljenje zimnice i sindikalni izleti.Danas, posebno u post socijalističkim zemljama, gdje se prijelaz u kapitalizam dogodio preko noći, a društva su privat-izirana raznoraznim malverzacijama, uloga sindikata je zaštita radničkih pra-va i poboljšanje materijalnih i socijalnih prava radnika kroz kolektivne ugovore. Naime, niti jedna Vlada, osim u prediz-borno vrijeme, se nije sjetila radnika te joj nikada nije palo na pamet mijenjati Zakon o radu u korist radnika. Sve izm-jene Zakona o radu išle su isključivo u korist poslodavcima.Danas sindikati u kolektivnim ugovo-rima, do kojih se dolazi kroz često is-crpljujuće i teške pregovore, ugovaraju plaće, dodatke na plaću, božićnice, re-grese, solidarne pomoći, otpremnine odnosno sva ona prava koja Zakon o radu ne podrazumijeva i koja radnici imaju isključivo zahvaljujući sindikati-ma, a ne poslodavcima koji su iz nekog razloga bili široke ruke.Od 1995.g. pa na ovamo, sve izmjene radnog zakonodavstva umanjivale su ili potpuno ukidale stečena prava rad-nika, a taj trend nastavio se i danas. Radnik se tretira kao trošak poslodavcu kojemu je cilj ostvariti što veći profit, ali ne nužno na tržištu, nego uštedom na

SVINJSKE POLOVICE VS KOLEKTIVNI UGOVORIradnoj snazi. Ponekad sindikati uspiju zaustaviti odnosno spriječiti donošen-je po njih još nepovoljnijih zakonskih odredbi koje se nađu ili u saborskoj proceduri ili u najavi, a ponekad se be-zuspješno prosvjeduje i upozorava na negativne posljedice pojedinih odred-bi.Sindikati su tako, umjesto socijalnih partnera, postali neprijatelji politike i poslodavaca , uz čestu potporu medija u stvaranju slike među radnicima da su za sve negativno krivi upravo sindikati, a nikako Vlade i poslodavci koji ih godi-nama izigravaju.Dodatak na radni staž od 0.5 % po go-dini staža radnici imaju isključivo zah-valjujući sindikatima koji su to stečeno pravo obranili kroz kolektivne ugovore unatoč tome što takvog dodatka nema u Zakonu o radu i unatoč neprekidnim pritiscima poslodavaca da to pravo pot-puno ukinu. Dodatke na plaću za rad nedjeljom, blagdanom, za noćni rad, za rad u drugoj smjeni, za prekovremeni rad te božićnice, regrese, darove djeci, jubilarne nagrade, solidarne pomoći, povoljnije otpremnine u slučaju otkaza

ugovora o radu, radnici imaju isključivo zahvaljujući sindikatima. Naravno, kao i za sve druge stvari, ne valja generali-zirati te treba spomenuti da postoje iznimke, tj. postoje oni poslodavci koji svojom dobrom voljom takve dodatke isplaćuju, ali to su iznimke.I dok je razina prava radnika u RH tamo gdje nisu sindikalno organizirani i pokriveni kolektivnim ugovorom niska u odnosu na EU, samo 40% radnika je sindikalno organizirano u RH. Uspored-be radi, u Švedskoj i skandinavskim zemljama, koje prednjače po razini materijalnih i socijalnih prava radnika, sindikalna organiziranost je oko 90% te se sva prava uspješno reguliraju kroz kolektivne ugovore. Oni također svojim radnicima ne dijele svinjske polovice. Kod nas, nažalost, svinjske polovice imaju prednost i dobijaju bitku nad kolektivnim ugovorima. Grah za Praz-nik rada kojeg sindikati također ne di-jele pa ga radnici dobiju od političkih stranaka svake četiri godine pred loka-lne izbore, uz bok svinjskim polovica-ma dobija bitku u borbi s kolektivnim ugovorima.

Kapetan Nedjeljko Zelen i obrtnik Ivo Mazavac festanjuli Feste sv. VlahaDubrovački biskup na tradicionalnom Božićnom domjen-ku poželio je čestit Božić i uspješnu novu 2018. godinu pred-stavnicima dubrovačkog političkog, društvenog, kulturnog i sportskog života. Kao i svake godine biskup je objavio imena festanjula Feste svetoga Vlaha, a to su kapetan Nedjeljko Zelen i obrtnik Ivo Mazavac. Biskup je u svom pozdravnom govoru svima poželio da se u slijedećoj godini posvete svojim obitelji-ma i u njima pronađu mjesta za Boga koji im želi doći.

Jugaši osvojili Kup HrvatskeVaterpolisti Jug Croatia osiguranja obranili su naslov pobjed-nika Kupa Hrvatske. Oni su u finalnoj utakmici Final foura koji se igrao na bazenu ŠRC Mladost u Zagrebu pobijedili splitski Jadran rezultatom 11:4. Loren Fatović, najbolji pojedinac za-vršnog turnira prema ocjeni stručnog žirija, kao i Maro Joković s tri gola bili su najbolji strijelci utakmice.Inače, ovo je Jugaši-ma 13 naslov pobjednika Kupa od osamostaljenja Republike Hrvatske.

Novi videospot OtpisanimatoraIzašao je novi videospot dubrovačkog hiphopera Otpisanima-tora za pjesmu Opsesija, četvrti singl s nadolazećeg albuma. Za snimanje i režiju videa zaslužan je Srđan Kokanov, a za mon-tažu videa Dominik Miljak. Glazbu potpisuju Alan Polzer, Adem Gušić, Otpisanimator i Keith Jarrett, dok je tekst napisao Otpis-animator. Mix i mastering glazbe potpisuje Toni Butigan.

Glazbena nagrada nosit će ime Tereza Kesovija Gostujući u emisiji Drugoga programa Hrvatskoga radija (HRT – HR 2) Music pub, glasovitu je pjevačicu Terezu Kesoviju ganula vijest što će najstarija hrvatska glazbena nagrada Music pub za najbolju pjevačicu ubuduće nositi njezino ime. „Kako je to lije-po i dirljivo. Mogu pomisliti da možda nisam toliko zaslužna, a opet, s druge strane, znam da sam uvijek bila iskrena i da je moja iskrenost prepoznata. Nemam riječi. Ne znam kako reći hvala. Ovo je prekrasno”, kroz suze je rekla glazbena diva Tereza Kesovija.

I CNN piše o DubrovnikuOvih dana i svjetski mediji naveliko pišu o novom nastavku 'Ra-tova zvijezda', a među njima i ugledni CNN koji je objavio listu lokacija na kojima se snimao popularni serijal. Tako su nave-li kako je Dubrovnik bio glavna lokacija snimanja popularne HBO-ove serije 'Igra prijestolja', a sada glumi galaktički grad Canto Bight u filmu 'Ratovi zvijezda: posljednji Jedi'. 'Srednjo-vjekovni grad okružen zidinama dobio je futuristički makeover kako bi se transformirao u ekvivalent Vegasu u Star Warsu', stoji u tekstu CNN-a.

KUNDURARIJE

Liturgija četvrte nedjelje došašća – koja se tradicionalno naziva Očići te je zato prilika za čestitati našim očevima koji očinski uzor imaju u Ocu našemu koji

je na nebesima – u ovoj liturgijskoj godini za razmišljanje nudi poznati ulomak iz Lukinog evanđelja koji govori o trenutku kad nam je Bog Otac, utjelovljenjem svoga Sina po Duhu Svetomu u Mariji, postao naš otac na novi način. Do tada smo bili njegovi sinovi i kćeri po stvaranju. Tada smo postali njegovi sinovi i kćeri i u Sinu. Isti ulomak, povezano uz prvo čitanje, blaženu Djevicu Mariju, koja je svojim pristankom omogućila da se to dogodi, pred-stavlja kao Kovčeg Božji ili Božje boravište.

Današnje evanđelje se u liturgiji često čita. Zato postoji opasnost da se na njega navi-knemo i da nas, jer smo na njega naviknuti, ne dotakne svojom porukom. Osobito se to može dogoditi ako pri tom razmišljamo samo o otajstvu Božjeg utjelovljenja u Blaženoj Dje-vici Mariji, a ne razmišljamo i o tome da je blažena Djevica Marija primjer kako se to ota-jstvo može, na naš način, nastaviti događati u nama, a po nama ovom našem svijetu i vre-menu. Kad se stvari ovako postave, onda nam se kao temeljno pitanje uz današnja liturgijska čitanja – a čini mi se i slavlje Božića kao tak-vo – ne postavlja pitanje kako se Bog mogao utjeloviti u Blaženoj Djevici Mariji, nego kako on to može nastaviti činiti i danas, kako Bog u nama može danas postati čovjek, odnosno kako mi danas možemo postati njegovom majkom, njegovim Kovčegom saveza, Božjim boravištem među ljudima.

U potrazi za odgovorom možemo posegnuti za tri znakovita elementa današnjeg evanđel-ja:Prvi element se odnosi na osobu arhanđela Gabrijela koji nije slučajno prisutan i od Boga

poslan da bude navjestitelj radosne vijesti utjelovljenja. Arhanđeo Gabrijel je donositelj vijesti o početku ostvarenja konačnog spa-senja. On je onaj koji kronološko vrijeme (grč. kronos), pretvara u Božje vrijeme ili vrijeme spasenja (grč. kairos). Što ovo znači za nas i što ima s našim odgovorom na postavljeno pitan-je? Ono vrijeme koje je počelo u prvom nav-ještaju, onaj kairos, Božje vrijeme ili vrijeme milosti, postalo je s Marijinim pristankom, s onim njezinim: Neka mi bude po tvojoj riječi, trajno stanje. Od tog trenutka ne postoji više kronos koji ne bi bio istovremeno i kairos. Sva-ko vrijeme je vrijeme spasenja, vrijeme milosti. Važno je ovo uočiti jer ne uočimo li ovo i s Mar-ijom kažemo arhanđelu Gabrijelu koji nam se obraća zajedno s Marijom svoj Fiat!, svoj Neka mi bude po tvojoj riječi!, Božić će proći, a da nam se zapravo neće uopće dogoditi. Božić je, u svom temeljnom značenju, rođenje Boga, Božića, koje se neće roditi o Božiću koji je pred nama, ako se prethodno Bog ne rodi u nama, a zatim po nama – na naš način koji je bitno drugačiji od onog jedinstvenog i nepon-ovljivog Marijina načina – ne rodi svijetu i vre-menu u kojemu živimo, počinjući od naših obitelji pa sve do onih potrebitih koji su nam izvrstan znak Isusa Krista i njegove prisutnosti među nama.

Drugi element se odnosi na Nazaret, mjesto navještaja Božjeg utjelovljenja u naš svijet. Iz-bor Nazareta pokazuje veliku primjenu u odno-su na cijeli Stari zavjet i njegovu logiku Božjih dolazaka u naš svijet. Naime, mjesto Božjeg očitovanja, ušatorenja među nama, nije više glavni grad Jeruzalem, nego je provincija, nepoznati gradić siromaha i odbačenih. Ovaj skok iz Jeruzalema u Nazaret, iz glavnog grada i hrama u provinciju i obiteljski dom, od kralje-va i velikih svećenika k jednostavnoj i sasvim običnoj ženi, evanđelist osobito naglašava izrazom: U šestom mjesecu. Riječ je o šestom mjesecu od jednog drugog pojavljivanja istog arhanđela na jednom drugom mjestu, u Jeru-zalemskom hramu i Svetištu nad svetištima kad je navješteno rođenje Ivana Krstitelja. Što sve ovo znači nama? Ova nam slika želi reći da je svako mjesto na kojemu postoje oni koji su u jednostavnosti svoga srca otvoreni Bogu mjesto Božjeg ušatorenja među ljudima. Bog

se, primijenimo li to na današnje vrijeme, u nama i po nama ne očituje samo u crkvama, nego se očituje, postaje prisutan – bar bi tako trebalo biti, a i jest ako smo poput Marije pred njim čista i otvorena srca – svugdje gdje god se mi nalazili, u obitelji, školi, na radnom mjestu, ulici…

Treći element se odnosi se na stil izražavanja koji koristi evanđelist, a koji nas podsjeća na događaj stvaranja. Nasuprot onomu: I reče Bog, čujemo: Anđeo … reče. Poruka ovog stila izražavanje je da se nalazimo pred novim stva-rateljskim činom, novim stvaranjem koje, valja i to reći, neizmjerno nadilazi ono prvo stvaran-je. Onaj koji je navješten na samom početku – riječ je o Protoevanđelju iz Knjige Postanka, po Marijinom neka mi bude se utjelovio i postao čovjek. On je prvina novog stvaranje i novog svijeta: „Prvina Krist, a zatim koji su Kristovi“ (1 Kor 15, 23). I upravo je ovo poruka za nas. To što se po Mariji u naš svijet utjelovila prvi-na novog stvorenja, znači da Bog ne želi tu stati, nego da želi u nama i po nama nastaviti započeto djelo novoga stvaranja. Shvatimo li doista da je naš kronos, kronološko vrijeme, zapravo naš kairos, vrijeme spasenja, to će se i dogoditi. Tada ćemo kršćanskim životom i sakramentalnim posadašnjenjem Božjeg ušatorenja u naš svijet – od navještaja, preko rođenja u Betlehemu, skrovitog i javnog živo-ta, sve do muke, smrti, uskrsnuća i uzašašća – i sami postati Kovčezi Božji ili Božja boravišta.

Posljednja nedjelja došašća želi nas pripraviti na Božić tako što nas poziva da pogledamo u Blaženu Djevicu Mariju u najsvečanijem tre-nutku njezinoga života – trenutku navještaja – i da gledajući u nju postanemo poput nje Kovčezi Božji, Božja boravišta. Duh Sveti, koji je sišao na Mariju, dati će i nama dovoljno mi-losti, ako mu se poput nje dovoljno otvorimo i stavimo na raspolaganje. Njemu zajedno s Marijom recimo: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi, kako bi Bog, ovaj put po nama i u ovom našem vremenu, mogao nastaviti stvarati novi, bolji svijet, Bož-ji svijet. A onomu koji nas može učvrstiti – i bez kojeg nema i ne može biti novog i boljeg svijeta – jedinomu Mudromu, Bogu, po Isusu Kristu: Njemu slava u vijeke!

NAŠ KRONOS JE I NAŠ KAIROS / 4. NEDJELJA DOŠAŠĆA (B)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

DOPUSTIMO DA NAM SE DOGODI BOŽIĆ

Velika nagradna igra od 26. 10. 2017. - 25. 1. 2018.

1 2 3KRUG KRUG KRUG

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

MOBITEL SAMSUNG S8 BLACK

TABLET GALAXY TAB 10.1 BUS

POKLON BON U VRIJEDNOSTI 500 KN

1X1X

20X

26. 10. - 25. 11. 2017. 26. 11. - 25. 12. 2017. 26. 12. -25. 1. 2018.

30. 11. 2017. g. 30. 12. 2017. g. 1. 2. 2018. g.

IZVLAČENJE IZVLAČENJE IZVLAČENJE

500 kn 500 kn 500 kn

DUBROVNIK

Prikazano vozilo može se razlikovati u boji i opremi od vozila koje se poklanja u nagradnoj igri

Kako sudjelovati?

Pemo Club kartica i minimalna kupnja u iznosu od 100,00kn

OPEL CROSSLAND X glavna NAGRADA

završno izvlačenje 1. 2. 2018.više informacija o nagradnoj igri

na WWW.PEMO.HR i

20.00 h, Kazalište Marina Držića 28.12.2017.Božićni koncert - Gradska glazba Dubrovnik 19.30 h, Tvrđava Revelin

29.12.2017.Božićni koncert - Folklorni ansambl Linđo 20.00 h, Crkva Male braće Koncert - Pips, Chips & Videoclips 20.00 h, Kazalište Marina Držića

30.12.2017.Folklorni ansambl Linđo 11.30 h, ispred Crkve sv. Vlaha Dubrovački zimski festival - The Frajle 21.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha Koncert - Najljepše sklad-be velikih skladatelja 20.30 h, Crkva sv. Spasa Koncert - Željko Joksimović 23.00 h, Culture Club Rev-elin Who See 22.00 h, Lazareti

31.12.2017.Doček Nove 2018. - Dino Merlin 21.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha

Sastojci:1 kikara (2dl) mjendula1 kikara cukara1/2 kikare vode Priprema:1. sve sastojke skupa pomiješati i zagrijavati na srednjoj vatri2. miješati dok se smjesa ne počne gustiti tj. dok voda ne ishlapi3. Cukar će se početi kristalizirati i pobijelit će a zatim će se otapati4. ostaviti na vatri još kratko vrijeme da mjendli poprime tu karamel koricu5. prebaciti mjendule na papir za pečenje i ostaviti ih kratko vrijeme sa se posuše i ohlade

SLOBODNA RADNA MJESTA

22.12.2017.Božićni koncert - DSO 20.00 h, Hotel Valamar La-croma Predstava - Pjerin 20.00 h, Kazalište Marina Držića Tradicionalni "Dani baka-lara" 21. - 24.12.2017.MashUp Masters Memo-ries 23.00 h, Culture Club Rev-elin

23.12.2017.DZF - Marko Tolja Septet 21.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha DZF - Žive jaslice na Stra-dunu 17.30 h, ispred Crkve sv. VlahaFA Linđo 11.30 h, ispred Crkve sv. Vlaha Predstava - Pjerin 20.00 h, Kazalište Marina Držića Božićna priklijada u Cavtatu17.00 h, Trg dr. Franja TuđmanaBožićna 3v produkcija18.00 h, kino Sloboda10. Mirisi Božića u Konavli-ma23. – 30. ProsincaNadežda Dimitrijević &

SamWax at Lazareti22.00 h, LazaretiWake Up-Shake Up 23.00 h, Culture Club Rev-elin

24.12.2017.Tradicionalna kolenda Folklornog ansambla Linđo, Zbora Libertas i Gradske glazbe 12.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha Techno Christmas Eve Party 22.00 h, Lazareti

25.12.2017.Koncert - Jelena Rozga 23.00 h, Culture Club Rev-elin The Sound of '80s & '90s w/ Vego & Miro22.00 h, LazaretiŽeljko Bebek / Čilipi22.00 h, Čilipi

26.12.2017.Moto mrazovi na Stra-dunu 12.00 h, Stradun Božićna regata Koločepski kanal

27.12.2017.Koncert - Dubrovački sim-fonijski orkestar 20.00 h, Franjevačka crkvaKoncert - Sara & Jappa

DOGAĐANJABRUŠTULANIMENDULI

DUBROVNIK

PETAK, 22.12.

SUBOTA, 23.12.

NEDJELJA, 24.12.

2°C / 12°C

3°C / 10°C

2°C / 11°C

RECEPT TJEDNA

SAMOSTALNI KNJIGOVOĐA M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: VEKTOR d.o.o.Rok za prijavu: 23.12.2017. STRUČNI SURADNIK / CA ZA KNJIGOVODSTVO I FI-NANCIJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: POLIKLINIKA GLAVIĆ Rok za prijavu: 24.12.2017. DJELATNIK / DJELATNICA U RENT A CAR-U Traženo radnika: 1 Poslodavac: TASLAK TRADERok za prijavu: 24.12.2017. PROGRAMER / KA (FRONT- END DEVELOPER) Traženo radnika: 2 Poslodavac: MINT MEDIA

d.o.o. Rok za prijavu: 25.12.2017. NASTAVNIK / CA MATEM-ATIKE Traženo radnika: 1 Poslodavac: TURISTIČKA I UGOSTITELJSKA ŠKOLA DU-BROVNIK Rok za prijavu: 27.12.2017. PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MERCATUS PLUS d.o.o. Rok za prijavu: 28.12.2017. 29. VOZAČ / ICA - DOSTAVL-JAČ / ICA U ODJELU ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE Traženo radnika: 1 Poslodavac: HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Rok za prijavu: 28.12.2017.

KERAMIČAR / KERAMIČARKA Traženo radnika: 5 Poslodavac: ORIGO j.d.o.o.Rok za prijavu: 31.12.2017. ELEKTROINSTALATER / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: TEHNOMOBILRok za prijavu: 31.12.2017. VODITELJ / ICA BRODICE Traženo radnika: 2 Poslodavac: MARIKULTURA Rok za prijavu: 1.1.2018. NJEGOVATELJ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: NONIN DOMRok za prijavu: 4.1.2018. MASER / KA- KOZMETIČAR / KA Traženo radnika: 3 Poslodavac: LAETANS j.d.o.o. Rok za prijavu: 4.1.2018.

PROGNOZA

Dječji doček Nove godine 10.30 h, ispred Crkve sv. Vlaha Doček Nove 2018. godine / Danijela Martinović20.00 h, Sun gardensGATE 2018/Silicone Soul - Graeme Reedie/Luxia/SamWax/@Lazareti23.00 h, Lazareti

1.1.2018.Koncert - Tonči Huljić and Madre Badessa Band Dubrovački Vrtovi Sunca Dubrovački zimski festival - Novogodišnja utrka 14.00 h, Stradun Novogodišnji koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 12.00 h, ispred Crkve sv.Vlaha 4. DuRun 10K 14.00 h

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 22. – 24.12.2017.g. LJEKARNA „GRUŽ“ – od 25. – 31.12.2017.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sl-jedećeg dana