Neke od najpoznatijih kroninih bolesti s kojima se susreemo jesu: dijabetes, kronini bronhitis i bronhijalna astma, epilepsija, bolesti sustava za kretanje, kronine upalne crijevne bolesti (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest), srane bolesti, leukemija, psihoze. Ono to ini poveznicu meu svim navedenim bolestima jesu stalni kontakti s lijenicima i drugim medicinskim osobljem, hospitalizacije, podvrgavanje razliitim medicinskim tretmanima, uzimanje propisanih lijekova koji mogu imati neugodne popratne pojave te kod nekih bolesti uvoenje dijetetske prehrane i provoenje rehabilitacijskih programa. Poseban poloaj kronino bolesnog djeteta koji se stvara u obitelji, koli, drutvu vrnjaka i iroj zajednici esto moe imati negativan utjecaj na razvojni tijek pa im je zato potrebna konstruktivna pomo i razumijevanje kako najbliih tako i zajednice u cijelosti.Napetost i zabrinutost roditelja najlake se smanjuje dobrom edukacijom o bolesti to omoguava usvajanje definirane rutine te predvidljivost i sigurnost za dijete i roditelje. Gdje veliku ulogu treba odigrati patronazna sestra odgovorna za to dijete, odnosto porodicu pravilnom edukacijom roditelja o toj odreenoj bolesti kao i nacinu primjene odreene terapije ukoliko se radi o tabletama isl. Koje roditelj moze sam svom djetetu administrirati. Patronana zdravstvena zatita Patronana sestrinska skrb djelatnost je medicinskih sestara u obitelji i zajednici uz maksimalno sudjelovanje korisnika. Prepoznavanje i tretiranje najraznovrsnijih problema pojedinaca i obitelji ine je zdravstveno-socijalnom i edukativnom djelatnou. Patronana zdravstvena djelatnost ostvaruje se pruanjem zdravstvene njege kako bi se u zajednici postigao optimum zdravlja. Provodi se kontaktu s ljudima u njihovim domovima ili gdje se u tom trenutku pokae potrebnim. Obrauje se bilo koji korisnik iz skupina po starosti, vrsti bolesti, ili vrsti zdravstveno-socijalne ugroenosti. Rad medicinskih sestara temelji se na izvoenju opih i specijalnih mjera medicinskog, socijalnog i zdravstveno odgojnog znaenja.Medicinska sestra u patronanoj djelatnosti mora znati prepoznati edukacijske potrebe pacijenata te provoditi edukaciju kako bi se pacijenta osposobilo za samozbrinjavanje i samopomo s ciljem odgode nastanka komplikacija, invalidnosti, smrti i smanjenja patnji.Edukacija za samozbrinjavanje podrazumijeva usvajanje znanja i vjetina do razine samostalnosti oboljelog ili nekog od lanova njegove obitelji.Usvajanje vjetina odnosi se na samokontrolu, pregled krvi i urina, mjerenje krvnog tlaka, kontrole koe, stanje stopala te primjenu raznih terapijskih postupaka. Kod kroninih bolesti vano je da sestra oboljele i njihove reditelje upozori na postojanje raznih grupa potpore i udruga bolesnika gdje e moi nai jo vie odgovora od osoba koje su i same oboljele te s njima razmijeniti iskustva.(Patronana skrb obuhvaa i djecu predkolske i kolske dobi, kao i skrb za starije osobe, osobe oboljele od zaraznih bolesti, osobe s invaliditetom, umirue te svakako njihove obitelji. Svaki posjet patronane sestre individualiziran je, prilagoen svakoj pojedinoj osobi. Patronana sestra koristi se individualnim i grupnim metodama rada u zbrinjavanju korisnika za koje se skrbi. I kod individualnog i kod grupnog rada koristi se razliitim zdravstveno-odgojnim materijalima da bi korisnicima to bolje predoila razliopite teme)Opi ciljevi sestrinske skrbi1.Pruanje znanja i potrebnih vjetina za prepoznavanje znakova i simptoma bolesti 2.praenje zdravstvenog stanja, provoenje potrebnih intervencija za ublaavanje tegoba i traenje pravovremene pomoi lijenika i sestre3.kune posjete4.provoenje edukacije i radionica sa djecom i roditeljima na teme odgovarajue bolesti

Pozitivni aspekti posjeivanja porodiceProfesionalna podrka vrlo je vana roditeljima u raznim dvojbama tijekom razvojnih fazaRoditelji mogu nauiti pozitivne i efektne naine odgoja ako im je pruena adekvatna podrkaPruanje pomoi roditeljima da prebrode ivotne probleme koji oteavaju normalan odgoj djeceTijek kune posjete Priprema medicinske sestreUspostava komunikacijePrikupljanje podataka i procjena potreba za sestrinskom i zdravstvenom skrbiPlaniranje -definiranje problema, dijagnoza i ciljeviProvoenje skrbi tj. intervencijeEvaluacijaBiljeenje podataka i voenje dokumentacijeKOMUNIKACIJAMALA DJECAPribliiti se im vie visini djetetovih oijuDopustiti fiziki kontakt s roditeljemNe tepati govoriti razgovijetnoPREDKOLSKI UZRASTesto pokazuju nepovjerenjeDozvoliti djetetu da pregleda opremu koju koristi sestra i da neke predmete upotrjebi DJECA KOLSKE DOBI Potaknuti dijete da izrazi osjeaje i emocijeKoristiti verbalne i neverbalne metode (plakanje crtanje, pjevanje, prie, igre..)Dopustiti ispitivanje i postavljanje pitanjaProvjeriti da li je djete razumjelo, Pohvaliti

ADOLESCENTIOhrabriti adolescente da izraze svoje brige Osigurati tajnost onoga to se doznalo, ali ne pod svaku cijenuObjasniti ukoliko se radi o zdravlju i dobrobiti da je potrebno otkriti to je reeno PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROCJENA POTREBARazvoj (fiziki, motorni, kognitivni, seksualni)Socijalni i emocionalni razvoj (govor, temperament, odnos sa roditeljima..)Sigurnost (ovisno o dobnoj skupini - prostor u kojem se kree, koritenje pojasa , kacige..)Ope zdravstveno stanje i izloenost bolestima (izloenost rizicima-puenje, droga spolne i infektivne bolesti)PROVOENJE SESTRINSKE SKRBIskup svih postupaka tj. intervencija koje sestra provodi za ostvarenje ciljeva. Najznaajnija intervencija patronane sestre je edukacija roditelja .Sestra se brine o unaprjeenju zdravlja djetetaHronicna oboljenja pluca Astma, cistina fibroza, Hronicna inflamatorna bolest disajnih puteva sa karakteristicnim epizodama kaslja, wheezinga, otezanog disanja koje spontano prodju ili uz terapiju u zavisnosti od tezine opstrukcije. Karakteristicno je sto je to alergijska bolest pa postoje mnogi alergeni koji mogu aktivirati simptome od onih iz atmosfere (prasina, drvece, polen itd), pusenje, aerozagadjenja, promjena vremena, uslovi stanovanja (vlaga, hladnoca itd).Od nalaza je bitna kolicina eozinofila u krvi, spirometrijski nalaz (danas postoji tzv mjerac vrsnoig prometa koji se nosi lako i koristi, moze i kod kuce a mjere vrh ekspirija nakon forsiranog inspirija.Terapija astme ima za cilj kontrolu astme, to podrazumjeva minimum simp-toma ili stanje bez simptoma, bez nonih simptoma, minimum ataka, bez hitnihposjeta ljekaru, minimum potreba za uzimanjem beta dva agonista, to bolje fi-ziko stanje bez ogranienja aktivnosti, normalni PEF, varijabilnost jutarnjeg inonog PEF-a unutar 2o% i minimum nus pojave lijekovaZa to bolje rezultate terapije potrebno je provesti edukaciju djece koja bolujuod astme i njihovih roditelja.Terapija astme je danas iskljuivo putem respiratornih organa odnosno inhla-caijom, nebulizacijom, aerosolom putem inhalatora sa maskom za mladju djecu isa usnim nastavkom za stariju djecu sa MDI (metered dose inhaler ili sprejevi) isa MDI uz produiva prostora kao to su nebulhaleri, bebihaleri i volumatici.Postoje dvije grupe lijekova koje se danas upotrebljavaju to su : osnovni lijeko-vi koji su antiinflamatorni reduciraju inflamaciju bronhalnog stabla(inhalacioni kortikosteroidi) i simptomatski lijekovi koji rjeavaju obstrukciju su kratkodjelu-jui beta dva agonisti (salbutamol ventolin) terbutalin,djeca sa astmom nisu ogranicena u pogledu sporta, mogu se baviti bilo kakvom vrstom sporta, uz redovnu kontrolu i regulaciju simptoma, preventivno uzimanje prije treninka ili vjezve 15-30 minuta bronhodilatator.najcesca hronicna bolest u industrijaliziranim podrucjima, pojava simptoma je povezana i sa pretilou, manjkom tjelesne aktivnosti, ishranom, pored ostalih alergenaDjecu i njihove roditelje, odnosno skrbnike, potrebno je educirati o astmi kao bolesti, nainu njezina lijeenja i praenja, kako bi se postigla optimalna kontrola bolesti. Edukacija je zapravo postizanje partnerskog odnosa lijenika, odnosno medicinskog radnika i bolesnika s obitelji. To je kontinuirani proces koji bi se trebao ponavljati i nadopunjavati na svakom posjetu lijeniku, ne samo preko pisanog ili strukturiranog materijala ve i u direktnom kontaktu s bolesnikom, odnosno njegovim roditeljima. Bolesnik bi trebao stei potrebna znanja o astmi kao kroninoj bolesti koja je karakterizirana pogoranjima, prepoznavanju okidaa i njihovoj kontroli ili izbjegavanju, prepoznavanju egzacerbacija i samopomoi, potrebi uzimanja dugotrajne terapije kojom se kontrolira bolest, vrsti lijekova i njihovu osnovnom djelovanju itd. Upravo stupanj educiranosti bolesnika izravno utjee na adherentnost u provoenju lijenikovih naputaka o lijeenju i kontroli bolesti (9). Bolesnik bi trebao stei i odreene vjetine, npr. mjerenje vrnog protoka zraka u procjeni plune funkcije i teine egzacerbacije te uporaba pomagala (zrana komorica, rasprivai) za primjenu odreenih lijekova. Edukacija treba biti prilagoena dobi bolesnika, stupnju obrazovanja djeteta i roditelja/skrbnika, socioekonomskim prilikama, obiajima. U djece kolske dobi i adolescenata bitno je provesti edukaciju usmjerenu prepoznavanju pogoranja bolesti i provoenju samopomoi prema danim naputcima (poeljno je za svakog bolesnika izraditi pisani plan samopomoi) (10). Svaki bolesnik s nekontroliranom ili loe kontroliranom astmom trebao bi se dodatno educirati, posebno za boravka u bolnici ili pri posjetima hitnim ambulantama. Edukacija se moe provoditi individualno ili grupno (astmatska kola, astmatski kamp) od strane zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, u kolama, vrtiima, ljekarnama, putem javnih medija itd. Prepoznavanje