Kolokvij iz motivacije

Kolokvij iz motivacijePredavanja !1.O slonu i covjeku koji ga je slijep pipao + ostaloNeobihevioristika formula S- O- R

O= motivacijske varijable, misaoni procesi (emocije, motivacija, kognicija- nerazdvojivi)

Intervenirajua varijabla- ono to uvodimo izmeu P i R

Hipotetski konstrukt- pretpostavljamo da postoji izmeu 2 mjerljiva konstrukta

Zlatno doba Emo i mot- od 1990. eksplozija novih interesa, novi entuzijazam

Do tad emocije su bile zapostavljene jer su teko mjerljive

EMO- Frijda

LeDoux- istraivanja o amigdali kao neuroatomskoj podlozi emocije straha

Kratki (nesvjesni)i dugi(svjesni, preko korteksa) putevi straha

MOT- Ryan i Deci- kognitivna teorija samoodreenja

Zato istraivati motivaciju?- korine informacije, zato elimo i radimo neto

2 razine- teorijska(zato?kako?odakle?) i praktina(vjetine motiviranja sebe i drugih)

Primjer: 13 razloga za fiziku aktivnost

1. osobni izazov- preplavljivanje, flow

2. iz zabave

3. oekivanja drugih

4. postizanje cilja

5. korisnost

6. inspiracija

7. dostii kriterije izvrsnosti- tenja za postignuem

8. zadovoljstvo nakon dobro obavljenog posla

...

M.Cszikszentmihaly( odnos vjetine i izazova, optimalno iskustvo flow

Pitanja motivacije:

Zato

a)zapoinje b)odrava se c)usmjereno je prema odreenim ciljevima d)mijenja se e)prestaje

Zato se mijenja intenzitet ponaanja

a)intraindividualno (varijacije u vremenu)

b)interindividualno (varijacije meu ljudima)

Predmet prouavanja ili definicije temeljnih pojmova:

1) Reeve 2005. (meki pristup)

Odgovor na pitanje to je motivacija. Prouavanje motivacije odnosi se na one procese koji daju energiju i smjer ponaanju.

2 izvora motivacije: unutar i izvan pojedincaUnutarnji motiv- unutranji procesi koji energiziraju tendenciju pribliavanja ili izbjegavanja nekog objekta

Potrebe- stanja unutar organizma kljune i neophodne za odravanje ivota i osiguranje svega nunog za rast i razvoj...te za blagostanje

Kognicije- mentalni procesi kao to su vjerovanja, oekivanja, pojam o sebi; kognitivni izvori motivacije proizlaze iz naina razmiljanja neke osobe

Emocije- kratkotrajni SUBJEKTIVNO- FIZIOLOKO- FUNKCIONALNO- EKSPRESIVNI fenomeni koji usklauju reakcije prilagodbe na vane dogaaje u naem ivotu

Vanjski dogaaji- okolinski poticaji koji privlae ili odbijaju osobu da se (ne) ukljui u neku akciju; imaju sposobnost energizirati i usmjeravati neko ponaanje (npr. novac)2. Every man is like all other men, like some other men and like no other men.2) Beck 2000. (tvri pristup) Ako je razlika u razini intervenirajue varijable povezana s razlikom u preferenciji, ustrajnosti ili intenzitetu ponaanja, onda je ta intervenirajua varijabla- motivacijska

2 glavna pristupa motivaciji:

a) regulatorni- naglaava vanost tjelesnih reakcija na ometajue unutranje podraaje (glad, bol) i procese kojima organizam nastoji vratiti stanje unutranje ravnotee (homeostaze) ; preteno se bavi fiziolokom razinom funkcioniranja organizma ono ta iznutra gura organizam

b) svrhoviti ili cilju usmjereni- naglaava vanost ponaanja usmjerenog prema cilju; preteno se bavi kognitivnim procesima koji su povezani s regulacijom unutranjeg stanja u organizmu ono ta izvana vue organizam

intervenirajua varijabla:

a) poeljna

b) odbojna ili averzivna

2 polazna naela:

a) hedonistiki aksiom- organizmi usmjeravaju svoje ponaanje kako bi minimalizirali odbojne ishode i maksimalizirali poeljne

b) hedonistiki kontinuum- svi dogaaji ili objekti u okolini mogu se poredati na kontinuumu (vrlo odbojno______________________neutralno_____________________vrlo poeljno)

operacionalne definicije:neutralno-pomou eksperimantalne situacije: takor u 50% sluajeva odabire lijevo, a u 50% desno

poeljnost- ishod je poeljan ako se preferira u odnosu na neutralan ili na neki ve poznati poeljan ishod

odbojnost- ishod je odbojan ako se u odnosu na njega preferira neki neutralni ili manje odbojan ishod

Izraavanje motivacije: ponaanje, fiziologija, samoiskazi

Ponaanje- (R- reakcija. P- prethodan uvjet)

7 aspekata motivacije koji izraavaju postojanje, intenzitet i kvalitetu mot.

1) napor, trud (koliina uloene energije)

2) latencija (proteklo vrijeme)

3) ustrajanje

4) izbor (pokazivanje preferencije)

5) vjerojatnost odgovora (% sluajeva kada se javlja odreena, cilju usmjerena reakcija)

6) facijalna ekspresija

7) tjelesne geste

Fiziologija- neuralne, neurotransmiterske i hormonalne promjene

6 tjelesnih sustava motivacije

1) kardiovaskularni sustav

2) krvna plazma

3) aktivnost oka

4) elektrodermalni sustav

5) aktivnost tjelesnih miia

6) modana aktivnost

Samoiskazi- ljudi sami procjenjuju svoju motivaciju, prednost: lakoa primjene, specifinost informacija, praktinost, nedostaci: nesukladnost s realnim ponaanjem i fiziolokim pokazateljima

Teme u prouavanju motivacije:

1) slui prilagodbi- kod pojave nesklada izmeu trenutnih situacijskih zahtjeva i naeg blagostanja, doivljaj motivacijskih stanja koja pripremaju na poduzimanje konkretnih aktivnosti

2) usmjerava panju- motivi imaju svoj nain zadobivanja, ponekad i zahtijevanja nae panje- usmjere nas na jedan aspekt nae okoline

3) mijenjaju se i imaju snaan utjecaj na tijek ponaanja- mot. je dinamian proces- stalno se mijenja, raste i slabi; u bilo kojem trenutku postoji mnogo razliitih motiva u mnogo smjerova

okolinski dogaaji( pobueni motiv( ponaanje relevantno za motiv(sposobnost motiva da privue panju4) razliite vrste motivacije- arousal= opa pobuenost, drive= ope nagonsko stanje neki psiholozi smatraju da je mot. jedinstven i generalni koncept- kljuna karakteristika koliina/ intenzitet

suvremeni teoretiari- nekoliko razliitih tipova motivacije (intrinzina-ekstrinzina, motivacija za uspjehom- za izbjegavanjem neuspjeha)- Atkinson, Elliot, Deci, Ryan5) ukljuuje i tendenciju pribliavanja i izbjegavanja- averzivni mot. sustavi (bol, glad, stres, strah, anksioznost...) poeljni mot. sustavi (nada, interes, radost...)

6) otkriva to ljudi ele7) podravajui uvjeti- motivacija se ne moe odijeliti od socijalno- drutvenog konteksta

8) nita nije tako praktino kao dobra teorija- teorija- skup varijabli- konstrukata i relacija meu njima, konceptualni okvir ili vodi za interpretaciju opaenih ponaanjaE = H x D

3. Povijesni i suvremeni pristup

1)Predznanstveno razdoblje (do Darwina, Wundta)a) predhelenistiko- do Sokrata (indukcija, predracionalni pristup)

- animizam, vitalizam (iva sila), totemizam, magija, spiritizam

b) helenistiko Platon, Aristotel, Epikur

- Platon- trodjelna dua

- naelo hijerarhije (via razina upravlja niom)

razumni- odluke i izbor usko povezani s intelektom (ego)

- voljni pridonose drutvenim normama (superego)

- senzualni tjelesne sklonosti (id)- Aristotel- - racionalni (volja= boanska, besmrtna, najvia razina due, koristi intelekt- ideju, namjeru i mogunost izbora)

- senzualni (tjelesna regulacija uitka i boli)

- vegetativni (tjelesno, iracionalno- ivotinje i biljke)

- Epikur- princip volje- u lancu mehanike uzronosti atomi due mogu mijenjati smjer posredstvom volje i to je temelj naela moralne odgovornosti ovjeka

Etiki hedonizam- povezan s pojmom dobra- ugoda je vrlina, a vrlina je umjerenost

c) filozofija srednjeg i novog vijeka- sv. Augustin- VOLJA- ono neto u ovjeku to ima posebno svojstvo slobode da izabere- najvaniji aspekt ljudskog bia

- Toma Akvinski- volja kao samodeterminiranje- ovjek ima specifinu mo sam odrediti da djeluje ili ne djeluje s nekom racionalnom svrhom (ovjek- odgovorno bie)

d) Rene Descartes- dualizam (tijelo + duh)- psihiko nadreeno tjelesnom

ovjek- naelo duha (razum)- zbog toga je ovjek slobodan da bira

instinkt- izvor sila koje primoravaju ovjeka da zadovolji svoje apetite

puno prouavao reflekse

2) Znanstveno razdoblje

a) Darwin- knjiga Porijeklo vrsta (temelji teorije evolucije)

znaaj za psihologiju i motivaciju:

1. kontinuitet- ovjek nije jedinstveno bie, prijelaz nie-vie vrste

2. adaptacija- vanost prilagodbe na okolinu

3. psihologija- subdisciplina biologije

4. instinkt- slijepi impuls, moe se primijeniti i na ovjeka

5. psihiki procesi- poveava izglede u borbi, prednost u adaptaciji

TEORIJE MOTIVACIJE- velike(sveobuhvatne, ele sve objasniti iz 1 pojma) i male

1. VELIKE TEORIJE MOTIVACIJE - nastoje objasniti vrlo irok raspon motiviranog ponaanja

a) volja- Descartes (volja kao krajnja motivacijska sila)- tjelesne potrebe stvaraju samo impulse za djelovanje koji pobuuju volju koja kontrolira tjelesno

- za filozofe volja je tajnovita i teko objanjiva

- za suvr. Psi- duh/volja je neki oblik specifine kognitivne aktivnosti koja je u osnovi namjera, planova...b) instinkt- Darwin- nema vie dualizma ovjek- ivotinja, nego evolucijski kontinuitet u prilagodbi, volja vie nije ekskluzivno svojstvo ovjeka

instinkt- slijepi impuls- objanjenje nenauenog, automatskog, mehanikog ponaanja

-uz nazonost prikladnog S(podraaja) dolazi do pokretanja naslijeenih obrazaca ponaanja/tjelesnih refleksa

-William James- ljudi imaju veliki broj tjelesnih (sisanje...) i mentalnih instinkata (drutvenost, igre...)

- W. McDougall- doktrina o instinktu- instinkt je iracionalna, impulzivna motivacijska sila koja usmjerava organizam u odreenom smjeru, podrijetlo sveukupne ljudske motivacije je u instinktima

- instinkt determinira kod neke osobe tendenciju da percipira, obraa panju na objekte, osjea emocionalno uzbuenje, da reagira na odreeni nain

-6000 instinkata

- cirkularnost u objanjavanju

Kritike teorije instinkta- preveliki broj, cirkularnost, eksperimentalna provjera

- instinkt u suvremenoj psihologiji- EtoLoGiJa- Tinbergen, Lorenz- prouavanje ponaanja neke ivotinjske vrste u prirodnoj okolini (instinkt je naslijeena neuralna struktura koja se tijekom ivota ne mijenja pod utjecajem okoline)

Tinbergen (instinktivni obrazac ponaanja)

1. FAP (fiksni akcioni obrazac)- stalni obrazac ponaanja

2. RSE (reakciona specifina energija)- specifina energija za odreeno ponaanje

3. ZNAK- podraaj ili pokreta koji djeluje kao klju za okidanje IRM-a

4. IRM (uroeni pokretaki mehanizam)- pokree ga adekvatni znak- podraaj (npr.feromoni)

Hijerarhijska struktura aktivnosti

1)glavni instinkt raspoloenje (razmnoavanje)

2)instinkt- srednja razina (parenje)

3)zavrno ponaanje- FAP

Kriteriji za definiciju instinkata: stereotipnost, karakteristian za vrstu, pojavljuje se i u izolaciji, pojavljuje se i bez uvjebavanja

Etogram- mapa tipinog ponaanja neke ivotinjske vrste u prirodnom okruenju (kukavice, zrikavci)

Epstein- instinkt i motivacija

- slinosti: uroenost, steenost, sekvencijalnost, fizioloka pobuenost, pridonosi homeostazi

- razlike: specifino za vrstu, utjecaj oekivanja, izraavanje emocija, bioloka uobiajenost

Motivacija- manji udio biolokog i genetskog, vie uenja;instinkti obrnuto

c) nagon- od 1918. nagon (drive) zamijenio instinkt( nagon je dinamika varijabla koja aktivira ili energizira mehanizme ponaanja (Woodworth)

proizaao iz tzv. funkcionalne biologije (teorije Freuda i Hulla)

Freudova teorija nagona-svrha ponaanja je zadovoljenje potreba, koje dovode do nagomilavanja energije

- ivai sustav- naslijeena tendencija odravanja konstantno niske razine energije (homeostaza)

-hidrauliki model energije (bava s tekuinom- kad je prevelika razina tekuine, izlijeva se van- nenormalno, ili se otputa kroz ventil- normalno)- nakupljanje energije- psi neugoda, anksioznost- nagon kao alarm, akcija koja izvrava potrebu

Nagon kao posrednik izmeu potrebe i akcije.

Libido= energija ivanog sustava

IZVOR( PORIV( OBJEKT( CILJ

(deficit u organizmu( intenzitet psi neugode( objekt u okolini koji zadovoljava deficit u organizmu(zadovoljenje kroz otklanjanje deficita)

Kritike: precjenjivanje biolokog, oslanjanje na studije sluaja, tekoe u znanstvenoj provjeri

Hullova teorija nagona

-nagon (drive/D)- izbor nakupljene energije sastavljen od svih trenutnih deficita u oranizmu

-omoguuje predikciju- D je proporcionalan trajanju deprivacije

- kad se pojavi nagon, on energizira ponaanje, a navika (habit/H) je varijabla/imbenik koji usmjerava ponaanje

- H nastala uenjem, a uenje je posljedica potkrjepljenja (potkrjepljenje= bilo koja reakcija koja dovodi do redukcije nagona)

( objekt i cilj kod Freuda = potkrjepljenje kod Hulla

1. verzija teorije (1943)

sEr = sHr x DsEr- snaga reakcije r, odn. ponaanja (ili ekscitatorni potencijal) uz nazonost odreenog podraaja S

- snaga ponaanja

sHr- snaga navike H, tj. vjerojatnost neke reakcije r koja dovodi do redukcije nagona uz nazonost nekog podraaja S, operacionalizirana kroz broj ponavljanja

D- nagon, proporcionalan stupnju deprivacije

2. verzija teorije (1952)

sEr = sHr x D x K

K- poticaj (incentive), motivacija, energiziranje ponaanja koje se temelji na kvaliteti i kvantiteti ciljnog objekta

- energiziranje kroz vanjsku situaciju (kvaliteta i kvantiteta cilj- objekta)

D- energiziranje kroz unutranju stimulaciju (tjelesne potrebe)

Poticaj- utjecaj na energiju i smjer ponaanja

K vue, D gura organizam

Vrste nagona:

1. primarni- izrazito bioloko prvenstvo, tek neznatno ukljueno uenje (glad, e, bol)

2. sekundarni/naueni/steeni- pobuuju ih podraaji koji su prethodno bili povezani s nagonom

fenotip= genotip x okolina

Pad teorije nagona

3 bazine pretpostavke nagon- teorije za koje se pokazalo da ipak ne vrijede

1)nagon proizlazi iz tjelsenih potreba

2)redukcija nagona dovodi do potkrjepljenja

3)nagon iznutra energizira ponaanje

Razdoblje nakon nagon-teorije

2 motivacijska naela- pojma kao zamjene za D

1) poticaj (incentive)- eksternalni podraaj ili dogaaj koji energizira i usmjerava ponaanje prilaenja i izbjegavanja

Obiljeja:

a) vue ponaanje

b) prihvaanje naela hedonistikog aksioma

c) kroz uenje se stvaraju asocijacije i oekivanja o (ne)nagraujuim objektima

d) ideja da motivacijska stanja mogu biti steena

2)pobuenost (arousal)- ope nagonsko stanje

Neurofizioloka otkria retikularne formacije

Karakteristike teorije pobuenosti

a) vrsta odn. kvaliteta, a ne samo intenzitet podraaja iz okoline (novost, sloenost...) takoer utjee na stupanj pobuenosti

b) varijacije razine pobuenosti slijede oblik obrnute U- krivulje (Yerkes- Dodsonov zakon)- preferira se optimalna razina pobuenosti

2.MALE TEORIJE MOTIVACIJE-usmjeravaju se na ui, specifiniji raspon motivacijskih fenomena

-istrauju:

-1 ui mot. fenomen (npr. flow, kompetencija, postignue)

- samo neke okolnosti koje utjeu na motivaciju (npr. feedback o neuspjehu)

- odreene skupine ljudi (npr. sportai, djeca...)

- ua teorijska pitanja (odnos kognicije i emocija...)

Neki primjeri:

Atkinsonova teorija motivacije za postignuem

Atribucijska teorija motivacije

...

Zato je dolo do pada velikih a porasta trenda razvoja malih teorija???

1. ljudi se sve vie tretiraju kao aktivna, a ne pasivna bia (motivacija rasta i razvoja, a ne samo motivacija zbog tjelesnih deficita)

2. sve vei utjecaj tzv. kognitivne revolucije (duh vremena je dominantno kognitivistiki- naglasak na planovima, ciljevima, pojmu o sebi; fokus istraivanja na ljudima)

3. sve vee zanimanje za primjenu u praksi (stras, kola, posao, zdravlje; npr. sve vei interes za prouavanje motivacijske osnove dranja dijete)

4. Biologija emocija i motivacije

Uvodni primjeri

1. Osjeaj gladi

ghrelin- povezan s osjeajem gladi, hormon koji se proizvodi u elucu, preko crijeva prelazi u krvotok i detektira se u mozgu

ako je osoba dugo bez hrane, eludac i crijeva detektiraju manjak hranjive tvari i otputaju ghrelin u krvotok, on dospijeva do hipotalamusa koji neprestano nadzire njegovu koliinu u krvi, kada koliina ghrelina poraste( psiholoki doivljaj gladi

Wren i sur. 2001.- injekcija ghrelina dovodi do prederavanja Cummings i sur. 2002.- ghrelin i dijeta (za vrijeme dijete porasla je razina ghrelina, nije se spustila ni nakon dijete)

najnia razina ghrelina nakon dijete jednaka je najvioj razini ghrelina prije dijete ( ___ prije dijete, ___ nakon dijete uloga ghrelina- budi motivaciju za hranjenjem, uloga leptina je suprotna- priopuje o sitosti

dogaaj ( biokemijski posrednik ( mozgovna struktura ( motivacijsko stanje

(deprivacija hrane ( ghrelin ( hipotalamus ( doivljaj gladi)

2.Dopamin- dobar osjeaj

(ugodni dogaaj ( dopamin ( limbike strukture ( ugoda)

opa naela u prouavanju mozga i emo procesa:

1.specifine modane strukture generiraju i stvaraju specifina emo stanja

2. biokemijski agensi- posrednici (neurotransmiteri) pobuuju modane strukture

3. svakodnevni dogaaji pobuuju biokemijske agense- posrednike na djelovanje

Mozgovne strukture- mozak kao generator ponaanja

a) pribliavanje:

1. hipotalamus

2. medijalni predmozgovni snop MFB(centar za ugodu- regulacija potkrjepljenja)

3. septalno podruje (ugoda, drutvenost i seksualnost)

4. cerebralni korteks (eoni reanj- planiranje, postavljanje ciljeva i izraavanje namjere)

5. lijevi prefrontalni cerebralni korteks (emo tendencije)

b) izbjegavanje

1. desni prefrontalni cerebralni korteks (emo tendencija)

2. amigdala

3. hipokampus

c) pobuenost

1. retikularna formacijaHipotalamus

regulacija:

niza vanih biolokih funkcija (hranjenje, pijenje, parenje) unutranje tjelesne okoline kroz djelovanje u svrhu optimalne adaptacije na vanjske stresore na autonomni .s. i endokrini sustav (hipofiza)Medijalni predmozgovni snop MFB

centar za ugodu

el. Podraivanje djeluje kao stvarno potkrjepljenje

Amigdala

regulacija emocija ukljuenih u samoouvanje (strah, ljutnja, anksioznost)

prepoznavanje tuih facijalnih ekspresija i emocija, kao i vlastitog raspoloenja

LeDoux - obrauje emocionalne informacije poput kakvog emocionalnog raunala

uenje novih emocionalnih asocijacija

neravnotea odnosa amigdale i ostalih viih (kognitivnih) dijelova mozga- amig. alje puno informacija u mozak, ali malo ih se u nju vrati; ona puno vie utjee na kogn. nego obrnuto

Septo-hipokampalni krug

najavljuje/ anticipira emocije povezane s buduim dogaajima (anticipirana ugoda/anksioznost)

hipokampus- komparator ulaznih informacija s oekivanim dogaajima (Smith,1982)

OK ili NIJE OK mode psihofarmaci koji smanjuju anksioznost umirujue djeluju na NIJE OK mode

endorfini kao prirodna anti- anksiolitika sredstva takoer iskljuuju NIJE OK mode

Prefrontalni korteks

ciljevi i planovi , koji su u stalnom meusobnom natjecanju

lijevi i desni prefrontalni korteks pridodaju kvalitativno razliite emoc. tonove (lijevi pozitivni, desni negativni)

Bazine razlike u osobinama linosti

ekstraverzija- maksimalna osjetljivost na pozitivne poticaje i doivljavanje pozitivnih emocija (akcija- bihevioralni aktivacijski sustav- BAS- veza s lijevim prefrontalnim korteksom- pribliavanje)

neuroticizam- osjetljivost na prijetnje, kazne i doivljavanje negativnih emocija (akcija- bihevioralni inhibicijski sustav- BIS- veza s desnim prefrontalnim korteksom- izbjegavanje)

Izvori emocionalnosti

hedonistiki ton ivotnog dogaaja

dispozicijski odreena osjetljivost bisa i basa

interakcija izmeu hedonistikog tona i bisa i basa

Retikularna formacija

pobuenost/ arousal

stanje ope pripravnosti

Neurotransmiterski putevi u mozgu

1. dopaminski- generira pozitivan osjeaj asociran na nagradu

2. serotoninski- utjee na raspoloenje i emocije

3. norepinefrinski- pobuenost/ arousal

4. endorfinski- inhibicija boli, anksioznosti i straha

neurotransmiterski put- skupina neurona koji komuniciraju s drugim neuronima koristei odreeni neurotransmiter

Carver i sur.1994.:

BIS- ako mislim da e mi se dogoditi neto neugodno, lako se uzrujam (aspekt anksioznosti, osjetljivost na kaznu i izostanak nagrade)

BAS- kad dobijem to elim, uzbuen sam i pun energije (osjetljivost na nagradu i izostanak kazne)

SEROTONIN

proizvodi se u dorsalnim raphe- jezgrama

povezanost s mnogim emocionalnim stanjima

vana uloga: regulacija raspoloenja, spavanja, percepcije boli, cirkadijurniog ritma, agresivnost

djeluje na oslobaanje prolaktina, kortizola i hormona rasta

niska razina- povezanost s poremeajima raspoloenja (depresija)

visoka razina- manija

antidepresivi- ouvanje serotonina u sinaptikom prostoru (prozac- slektivni reuptake inhibitor)

DOPAMIN

primarna funkcija- stvaranje pozitivnih osjeaja(ugoda, nagrada, kreativno rjeavanje problema)

signali nagrade i anticipacija ugode- oslobaaju dopamin iz VTP (ventralno tegmentalno podruje)- pozitivna emocionalnost

bitno je oekivanje- iznad oekivanja vie osloboenog dopamina, ispod oekivanje manje osloboenog dopamina

oslobaanje dopamina javlja se uz anticipaciju nagrade (oekivanje slasnog jela, a ne jedenje uzrokuje oslobaanje dopamina u mozgu)

uz signalnu ulogu dopamin nas ui koji podraaji u okolini imaju nagraujui karakter

puuuuno dopamina za nepredviene/neoekivane nagrade

eksperimentalni dokaz da podraivanje dopaminskih putova stvara doivljaj nagrade (samozadavanje podraaja)

dopaminski putovi (preko nucleusa accumbensa) aktiviraju i cilju usmjereno voljno- miino- motoriko ponaanje pribliavanja Berridge 1996.- svianje- endorfin

elja- dopamin

Biologija emocija1. Paul McLean Trojedinstveni mozak

veza evolucije i sloenosti psi. Funkcija

istraivanja Broce

istraivanja Papeza: striatum- povezan s pokretima, neokorteks- povezan generalno s mislima, limbiki krug- povezan s osjeajima

potvrena Papezova pretpostavka o 3 sustava, ali svaki se od njih razvijao u razliitoj fazi evolucije, imaju veze sa starijim strukturama, nadreene su im( hijerarhijski odnos

sloeniji repertoar ponaanja i mogunost kontrole starijih struktura

FiLoGeNeZa:

1. striatum- reptilni mozak, gmazovi

2. limbiki sustav- stari sisavci

3. neokorteks- novi sisavci (primati i ljudi)

limbiki sustav- strukture: mamilarna tijela, hipokampus, amigdala, forniks, gyrus cinguli i septum

oblici ponaanja- briga za mlade, audio-vokalna komunikacija, igra (potrebno vie vremena da organizam postane samostalan)

2. Damasio Emocije kao tjelesni markeri

Phineas Gage je zaradio ipku u glavu koja mu je ozlijedila eone renjeve( otupjele emocije, oklijevanje kod odluka, tekoe u planiranju nebitnih stvari, loe socijalne odluke

hipoteza o tjelesnim markerima:

emocionalni dogaaji doivljavaju se kao neka vrsta posebnih tjelesnih reakcija- tjelesni markeri

ti tjelesni markeri funkcioniraju dobro ako nema povrede frontalnog renja (odgovoran za asocijacije unutarnjih i vanjskih stanja, sintezu i organizaciju u vezi s ciljevima)

sklon James- Langeovoj teoriji- emocije su percepcije tjelesnih reakcija

mogue nauiti te markere- oni nas vode u odlukama- ako su se prethodno pokazale loima, doivimo negativan marker(neugodan osjeaj u elucu)

povezivanje dogaaja s pozitivnim/negativnim markerima( nuna brza odluka koju donosimo na temelju iskustva markera

ta odluka se dogaa automatski po naelu kondicioniranja

emocije su vane u odluivanju i planiranju u realnom ivotu, kod susreta s neoekivanim, kod odreivanja prioriteta itd

emocije nisu suprotne razumu, one nadopunjuju to razum ne moe3. Le Doux (strah)

strah kao emocija vrlo je slian kod svih organizama

2 tvrdnje:

1.kognitivna svjesna procjena prije straha (mora biti ukljuen i neokorteks) (Lazarus)

2.nesvjesna procjena straha (neokorteks nije ukljuen) (Zajone?)

Povezao je neuroznanost i kondicioniranje

POTREBE

1. fizioloke

2. psiholoke

3. socijalne

- potreba je svako stanje unutar neke osobe koje je bitno i nuno za ivot, rast i razvoj, kao i za blagostanje te osobe

- motivacijska stanja predstavljaju poudu da organizam djeluje prije nego to nastanu tete za bio- fizioloko, psiholoko i socijalno blagostanje

- fizioloke potrebe ukljuuju bioloke sustave kao to su neuralni mozgovni krugovi, hormoni, tjelesni organi; vane su za fiziko odravanje ivota, ciklie su prirode

- psiholoke potrebe- ukljuuju procese u cns-u, nisu ciklike nego su stalno nazone u svijesti i nazone su kod svih ljudi npr.potreba za kompetencijom- socijalna potreba- za razliku od psi. Potreba, one su posljedica individualnog procesa socijaliziranja

- neka obiljeja potreba:

- sve potrebe generiraju energiju

- razlikuju se prema smjeru na koji utjeu na ponaanje i prema tome dovode li do motivacije zbog nedostatka (negativni afekti) ili do motivacije zbog rasta i razvoja (pozitivni afekti)

TEMELJI REGULACIJSKIH PROCESA kod fiziolokih/biolokih potreba

Hull 1943. bioloki utemeljena teorija motivacije kao teorija nagona

Model sekvence POTREBA NAGON- PONAANJE

neki temeljni regulacijski procesi i pojmovi koji se uestalije veu uz potrebe kao unutranje motive:

fizioloka potreba- poremeaj ili bitan nedostatak u nekom biolokom uvjetu

psi. nagon- svjesna manifestacija nesvjesne bioloke potrebe

homeostaza- tendencija da se odri stalno stanje ravnotee

negativna povratna sprega- djeluje kao fizioloki stop- sistem

multipli input i output- nagon ima viestruki input i output- nagon kao intervenirajua varijabla

unutar ili intra- organizmiki mehanizmi- svi bioloki regulatorni sustavi unutar osobe koji usklaeno djeluju kako bi aktivirali, odrali i zavrili procese koje obuhvaa neka fizioloka potreba koja se nalazi u osnovi nagona

vanjski ili ekstra- organizmiki mehanizmi- ukljuuju sve okolinske utjecaje koji imaju ulogu u aktiviranju, odravanju i zavravanju psi. nagona (npr. kognitivni, okolinski, socijalni i kulturalni utjecaji)

nagon kao intervenirajua varijabla (D)

Npr. izazivanje boli:

1. lupi ekiem brzo potezanje ruke

2. stavi na vrur izvlaenje ruke

3. stane na avao skok na jednoj nozi

Kessey i suradnici( set- point teorija

ako jednu skupinu takora ponemo izgladnjivati, a drugu previe natrpavati hranom, prva e skupina poeti jako gubiti, a druga dobivati na teini

im pretanemo s posebnim reimom prehrane, izgladnjeli e takori jesti vie dok ne dobiju na teini, a pretili e manje jesti dok ne izgube na teini( vratit e prvotnu teinu i onda poeti jesti kao to je bilo uobiajeno

FIZIOLOKE POTREBE

1.E

- svjesno doivljano motivaciono stanje kojim se tijelo priprema na zapoinajnje onih oblika ponaanja nunih za otklanjanje deficita u vodi

- 2/3 tijela sastoji se od vode

- s 2% deficita poetak ei, s 3% dehidracija

- razlozi za gubitak vode (znojenje, uriniranje, disanje, gubitak krvi, povraanje, kihanje)

- fizioloka regulacija ei- model dvostrukog iscrpljenja (Epstein, 1973)

1. intracelularno- osmometrijska

2. ekstracelularno- volumetrijska (hipovolemija)

- aktivacija ei

- eksp. Rolls i sur. (1980) sa selektivnom intra i ekstracelularnom infuzijom

- zakljuak- primarni uzrok aktivacije ei predstavljaju signali povezani s osmometrijskom/ intracelularnom dehidracijom

- prestanak ei

- koji izvor neg. povratne sprege je kljuan?- usta, jednjak, eludac, crijeva, krvotok, stanino tijelo

- zakljuak:

1. postoje multipli (usta, eludac, unutranjost stanice) negativni feedback sustavi za signaliziranje prestanka pijenja

2. konzumiranje vode ne ublaava e u potpunosti i ne zaustavlja pijenje sve dok se ne hidratiziraju i podruja unutranjosti stanice

- hipotalamus i neki tjelseni organi

- hipotalamus- preko nadzora intracelularnog deficita dolazi do stvaranja svjesne panje i nagona koji dovodi do ponaanja povezanog s otklanjanjem deficita u vodi

- jetra- koncentrirani urin

- bubreg- a) supraoptike jezgre hipotalamusa- ADH- vea reapsorpcija iz bubrega

b) baroreceptori u srcu i arterijama- renin- angiotenzin

- okolinski utjecaji na e

- dostupnost vode (to je okolina bogatija vodom, manja je koliina popijene vode)

- raspored pijenja (ivotinje donekle slijede raspored pijenja)

- okus vode (eksperiment Pfaffman 1960- 4 okusa i intenzitet stimulacije)

- sociokulturalni utjecaj- 8 aa dnevno (samo hranom unesemo 9 aa)

- zakljuak!- ljudi piju (uz manji utjecaj sociokulturalnih imbenika) zbog- nedostatka vode, okusa vode i ovisnosti o supstancijama u vodi

2. GLAD

- kompleksniji motiv u odnosu na e (uz fizioloke imbenike, vani su i kognitivni, socijalni i okolinski utjecaji)

- 3 vrste pristupa:

- kratkoroni fizioloki modeli

- dugoroni fizioloki modeli

- kognitivno- socijalno- okolinski modeli

- deprivacija od hrane doista aktivira glad i ponaanje hranjenja, ali regulacija gladi ukljuuje, u uem smislu, 2 vrste procesa

a. kratkorone procese (brza, fizioloka, tj. homeostatska ragulacija; poremeaj u ekvilibriju)

b. dugorone procese (sporija, fizioloka metabolika regulacija i pohranjivanje zaliha energije)

A)KRATKORONA REGULACIJA

- prema glukostatikoj hipotezi za ovaj tip gladi kljuna je razina eera (glukoze) u krvi (GUK- razina)

- unutar tijela trenutnu razinu GUK- a nadzire jetra koja nadalje alje ekscitatorne signale hipotalamusu- VMH- ventromedijalni hipotalamus (centar sitosti)

- LH- lateralni hipotalamus (centar gladi)

- Stellar 1954. MODEL 2 CENTRA

- LH- unitenje- takor je premrav

- VMH- unitenje- takor je predebeo

- LH- ekscitacija na temelju signala iz jetre (ili hormona ghrelina)

prejedanje i gojaznost

VMH- ekscitacija (GUK, rastezanje eluca, kolecistokinin iz crijeva, hormon leptin)

zaustavljanje jedenja

! za glad je vano koliko je glukoze ulo u stanicu (za to je potreban inzulin) a ne koliko je glukoze u krvi, odn. vanstaninoj tekuini

na apetit djeluju i razni periferni/nemodani tjelesni signali (iz usta, rastezanje eluca, tjelesna temperatura-hladnija okolina podupire glad)

istraivanja na ljudima: soc- kognitivne teorije- hipoteza eksternalnosti (gojazni ljudi izrazito osjetljivi na jako ukusnu hranu, znatno manje aktivni, spremni uloiti manje napora da bi doli do hrane)

ponaanje debelih ljudi, pogotovo za vrijeme hranjenja , puno je vie pod kontrolom eksternalnih faktora, a puno manje pod kontrolom fizikalnih podraaja u usporedbi s normalno tekim ljudima za normalno teke ljude manipulacija vremena nema utjecaja na jedenje, za gojazne snaan efekt percepcije vremena

druge studije nisu to pokazale-samo manji dio uzroka debljine moe se pripisati soc-kogn faktorima

B) DUGORONA REGULACIJA

- lipostatina hipoteza (lipo- masno, stat- stabilno)

- ukljuuje se onda kada treba ublaiti kratkotrajne pretjerane fluktuacije u GUK-u

Set- point teorija (Kessey, 1976)

genetski odreena teina za svakog pojedinca

Nisbet- koliina masti u svezi s brojem adipocita ne moe biti povezana s ponaanjem i navikama u ranom djetinjstvu

LH- lezija- sniavanje setpointa, VMH lezija- povisivanje setpointa

Set- pointa nasljedan

Predebeli ljudi jedu zato to su gladni, a ne zbog problema

Evolucioni pristup ljudi koji mogu konzervirati vie kalorija, imaju veu vjerojatnost preivljavanja, time i veu vjerojatnost reprodukcije i irenja gena

razlike u spolovima- ene sklonije debljanju jer su vie angairane u reprodukciji od mukaraca

dugoroni model regulacije hranjenja

istraivanja ekstremnih debljina u skladu s teorijom

teorija optimalnog prikupljanja hrane (Kamili i sur,1987) organizam trai i jede hranu tako da postigne maksimalni kaloriki input za najmanji uloeni napor

vjerojatnost da doemo do plijena ovisi o procjeni njegove kalorike vrijednosti

(integracija kratkoronih i dugoronih procesa regulacije( sveobuhvatni model regulacije gladi (Reeve 2005) glukostatina hipoteza za kratkoroni apetit, lipostatina hipoteza za dugoroni apetit

poremeaji hranjenja- pretilost, anoreksija nervosa, bulimija nervosa sve promjene u ponaanju koje dovode do oteenja tjelesnog ili psihikog zdravlja

debljina- 20% vea teina od idealne

BMI- body mass index = teina (kg)/ visina (m) x visina (m)

gojazni BMI > 27 (m) > 25 ()

morbidna debljina > 39

problem samoregulacijskih mehanizama- behaviour terapija,a ne farmakologija, velika uloga u kontroli teinePAGE 4