netehni ki sa#Ž etaksmz.hr/images/stories/okolis/hk_zaobil.pdf · 2018-10-12 · vezom na jasenova...

SSTTUUDDIIJJAA OO UUTTJJEECCAAJJUU ZZAAHHVVAATTAA NNAA OOKKOOLLIIŠŠ

iiiizzzzggggrrrraaaaddddnnnnjjjj eeee SSSSjjjjeeeevvvveeeerrrrnnnneeee zzzzaaaaoooobbbbiiiillllaaaazzzznnnniiiicccceeee GGGGrrrraaaaddddaaaaHHHHrrrrvvvvaaaattttsssskkkkeeee KKKKoooossssttttaaaajjjjnnnniiiicccceeee,,,, uuuukkkkuuuuppppnnnneeee dddduuuužžžžiiiinnnneeee 3333555533335555 mmmm

NNEETTEEHHNNII KKII SSAAŽŽEETTAAKK

Zagreb, rujan, 2009.

NNoossiitteelljj zzaahhvvaattaa:: HHrrvvaattsskkee CCeessttee dd..oo..oo..

Investitor: HRVATSKE CESTE d.o.o.Von inina 3, 10000 Zagreb

Naru itelj: HRVATSKE CESTE d.o.o.Von inina 3, 10000 Zagreb

Izra!iva : DVOKUT ECRO d.o.o.Trnjanska 37, 10 000 Zagreb

Br. ugovora UO62-08

Naslov: STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ

izgradnje sjeverne zaobilaznice Grada Hrvatske Kostajnice, ukupne dužine

3535 m

Radni tim:Marta Brki , dipl. ing. agr. - ure!enje krajobrazaKrajobrazne osobitosti

Mario Pokriva", dipl. ing. prom.Promet, infrastruktura, buka i akcidenti

Kamenko Josipovi , dipl. ing. gra!.Opis zahvata, otpad

Mr.sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem.Meteorološki podaci, zrak

Zoran Poljanec, prof. biol.Živi svijet

Ines Geci, dipl. ing. geol.Geološke i hidrogeološke zna ajke

Jerome Le Cunff, dipl. ing. kem. tehn.Kakvo"a zraka

Ines Rožani , dipl. oecc. manag.Opis mogu"ih umanjenih prirodnih vrijednosti (gubitaka) okoliša u odnosuna mogu"e koristi za društvo i okoliš

Vanjski suradnici:Sanka Vrdoljak, dipl. ing. arh.Prostorno planska dokumentacijaprof.dr.sc. Stjepan HusnjakTlo i poljoprivredno zemljišteVlado Sudar, dipl ing. gra!.Utjecaj na razinu buke tijekom korištenjaGEOARHEO d.o.o. Zagreb (Helena Nodilo, dipl. arheo.)Kulturno povijesna baština

Konzultacije i podaci: HRVATSKE CESTE d.o.o., Von inina 3, 10000 Zagreb PROJEKTNI BIRO PALMOTI#EVA 45 d.o.o. za projektiranje i ingenjering,

Palmoti"eva 45/I, 10000 Zagreb Grad Hrvatska Kostajnica

Voditelj Studije: Direktorica:

Zoran Poljanec Marta Brki prof. biol. dipl. ing. agr. – ure!enje

krajobraza

Studija o utjecaju zahvata na okoliš izgradnje sjeverne zaobilaznice Grada Hrvatske Kostajnice ukupne dužine 3535 m

Netehni ki sažetak

S A D R Ž A J

1. OPIS ZAHVATA 2

2. PREGLED MOGU!IH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 6

3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLANA PROVEDBE MJERAZAŠTITE OKOLIŠA 19

3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I

GRA ENJA 19

3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA 23

4. PRIJEDLOG PROGRAMA PRA!ENJA I PLANA PROVEDBE PRA!ENJASTANJA OKOLIŠA 24

5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ 24

6. 3D PRIKAZI ZAHVATA 26

GRAFI"KI PRILOZI 29


Netehni ki sažetak

DDVVOOKKUUTT EECCRROO dd..oo..oo.. 2

1. OPIS ZAHVATA

Sjeverna zaobilaznica Grada Hrvatske Kostajnice nalazi se na podru ju Grada HrvatskeKostajnice i Sisa ko-moslava ke županije. Grad Hrvatska Kostajnica na jugu grani i sdržavom Bosnom i Hercegovinom, a na zapadu, sjeveru i istoku s op!inama Dvor, DonjiKukuruzari, Majur, Sunja i Hrvatska Dubica. Prikaz predmetnog zahvata dat je natopografskoj karti (grafi ki prilog 1) i na ortofoto (grafi ki prilog 2).

IDEJNO RJEŠENJE

Idejno rješenje Sjeverne zaobilaznice Hrvatske Kostajnice dužine 3,535 m preuzeto je odtvrtke Projektni biro " Palmoti!eva 45 " d.o.o. iz Zagreba.

POSTOJE!E STANJE

Podru je Pounja na granici izme#u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine gdje su sesmjestili gradovi Hrvatska i Bosanska Kostajnica imalo je i ima ponajbolje uvjete za najkra!eprometno povezivanje sa središnjom Hrvatskom, Siskom i Zagrebom sa sjeverozapadnestrane, te sa Prijedorom i Banja Lukom s jugoisto ne strane.

Grad Hrvatska Kostajnica danas je povezan sa širom okolicom sustavom longitudinalnih itransverzalnih prometnica državnog zna aja (u Hrvatskoj kao državne D- ceste, a u Bosni iHercegovini kao magistralne M-ceste):

Longitudinalna D-47, Jasenovac-Hrvatska Dubica-Hrvatska Kostajnica-Dvor Transverzalna D-30, Zagreb-Petrinja/Sisak-Hrvatska Kostajnica Longitudinalna M-14/14.1, Novi-Bosanska Kostajnica-Bosanska Dubica-Drakseni! s

vezom na Jasenova ki most i koridor X Transverzalna Bosanska Kostajnica-Prijedor-Banja Luka

Postoje!e D i M ceste prolaze strogim središtima oba urbaniteta kroz koja se zgušnjavajutranzitni, prigradski i gradski prometni tokovi, što proizvodi zna ajne teško!e u proto nosti,prometnoj sigurnosti, ekološkoj i zdravstvenoj prihvatljivosti.

Sukladno strateškim opredjeljenjima Republike Hrvatske kojima je pove!ana važnost Unskogcestovnog pravca i razvoj cijelog ovog kraja predvi#ena je:

izgradnja novog mosta preko rijeke Une (uzvodno od sadašnjeg mosta) izgradnja sjeverne i zapadne zaobilaznice Hrvatske Kostajnice

OPIS PROJEKTIRANOG RJEŠENJA

Po etak sjeverne zaobilaznice formira novo kanalizirano T-križanje u km 0+335,00 zapadnezaobilaznice, zaobilazi gradsko podru je i park šumu“Brdo Djed “ te se spaja na D-47 uisto nom prigradskom naselju Rosulje.

U km 3+150,00 trasa se uklapa na postoje!u gradsku prometnicu sve do kraja trase u km3+535,00 gdje je rekonstruirano T-križanje (formiran lijevi skreta na D-47 i prometni otokna sjevernoj zaobilaznici).


Netehni ki sažetak


Po etak sjeverne zaobilaznice prolazi južnom padinom potoka Cerik, uspinje se na lokalnobrdo zaobilaze!i naselja Trnovac i Apanovac, te se spušta prema naselju Kostajni ica iRosulje.

U km 0+110,00 potrebno je izvesti spoj preko potoka Cerik na postoje!u prometnicu, te novikolni ulaz prema postrojenju iji !e stari kolni ulaz biti prekinut izgradnjom podvožnjakaispod željezni ke pruge na zapadnoj zaobilaznici.

Zbog znatnog uzdužnog nagiba prilikom prijelaza lokalnog brda u km 1+200,00 razmatranesu tri varijante sjeverne zaobilaznice od stacionaže 0+200,00 do stacionaže2+400,00.

Sjeverna zaobilaznica povezuje postoje!e lokalne ceste koje se djelomi no uklapaju u trasu,te prolaze ispod ili iznad sjeverne zaobilaznice ovisno o varijanti.

Trasa sjeverne zaobilaznice je ukupne dužine 3535 m.

TLOCRTNO RJEŠENJE I TEHNI"KI ELEMENTI

Trasa sjeverne zaobilaznice od po etka do km 3+150,00 ima karakteristike otvorene ceste spredvi#enom ra unskom brzinom od 80 km/h.

Nakon uklapanja na postoje!u asfaltnu prometnicu u km 3+150,00 pa do kraja trase imakarakteristike gradske ulice. Predvi#ena ra unska brzina je 50 km/h.

Prometna signalizacija regulira brzinu vožnje u krivinama i na usponima gdje elementi nezadovoljavaju ra unsku brzinu.

Od stacionaže 0+200,00 do stacionaže 2+400,00 razmatrane su tri varijante sjevernezaobilaznice zbog nepovoljnog verikalnog toka trase.

VARIJANTA 1

Horizontalni tok trase koncipiran je na na in da iskorištava postoje!i lokalni put od km0+900,00 do km 1+300,00.

Formirana su dva nova T-priklju ka, jedno etverokrako križanje, te su potrebna prelaganjapostoje!ih puteva u cca km 1+250,00 i 1+750,00.

U km 1+940,00 potrebno je izvesti putni prolaz ispod zaobilaznice.

Uzdužni tok trase je nepovoljniji u usporedbi sa varijantama 2 i 3.

VARIJANTA 2

Horizontalni tok trase koncipiran je na na in da prolazi južnom padinom brda i izbjegnenajviši vrh.

Formirana su dva nova etverokraka križanje,te je potrebno u km 0+700,00 i km 1+580,00izvesti putne prijelaze, a u km 1+940,00 putni prolaz ispod zaobilaznice, što ovu varijantu ini najzahtjevnijom za izgradnju.


Netehni ki sažetak


Uzdužni tok trase je povoljniji u usporedbi sa varijantom 1.

VARIJANTA 3

Horizontalni tok trase koncipiran je na na in da prolazi sjevernom padinom brda, izbjegnenajviši vrh, presjeca minimum lokalnih puteva i najudaljeniji je od naselja.

Formirana je jedno novo etverokraka križanje, potrebno preložiti jedan postoje!i put u ccakm 1+750,00, te u km 1+940,00 izvesti putni prolaz ispod zaobilaznice, odnosno uusporedbi sa ostalim varijantama potrebni je najmanje dodatnih zahvata uz izradu glavnetrase.

Uzdužni tok trase je povoljniji u usporedbi sa varijantama 1 i 2.

ZAKLJU"AK:

Usporedbom horizontalnih i vertikalnih elemenata trase, te zahtjevnostiizgradnje, varijanta 3 je najpovoljnije rješenje.

NORMALNI POPRE"NI PRESJEK

Normalni popre ni profil ceste od km 0+000,00 do km 3+100,00:

- širina kolnika 2 x 3,25m- širina rubnog traka 0,30m- širina bankine 1,20m- širina rigola 0,50m s pripadaju!om bermom širine 0,70m.

Normalni popre ni profil ceste od km 3+100,00 do km 3+535,00:

- širina kolnika je 2 x 3,0m- širina rubnog traka 0,20m- širina pješa kog hodnika s obje strane kolnika 1,50m s bankinom (bermom)

širine 0,50m

ODVODNJA I OBJEKTI

Od po etka do km 3+100,00 predvi#en je otvoreni sistem odvodnje.

Odvodnja oborinskih voda sa prometne površine osigura se uzdužnim i popre nim nagibomkolnika, koji oborinsku vodu usmjeravaju u asfaltne rigole, jarke i propuste.

Oborinske vode sakupljene u rigolima s drenažom i jarcima ispuštaju se u propuste ilidirektno u teren.

Od km 3+100,00 do kraja trase predvi#en je zatvoreni sustav odvodnje sa slivnicimaspojenim na kanalizaciju.

U km 3+000,00 predvi#en je za premoštenje potoka plo asti propust otvora 3m.

Na ve!im usjecima i nasipima predvi#eni su AB potporni zidovi.


Netehni ki sažetak


INSTALACIJE

Položaj komunalne infrastrukture potrebno je utvrditi na licu mjesta sa nadležnimkomunalnim poduze!ima.

VERTIKALNA I HORIZONTALNA SIGNALIZACIJA

Vertikalna i horizontalna signalizacija projektirana je u skladu s Pravilnikom o prometnimznakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 34/03, NN 33/05) i hrvatskim normama.

Horizontalnu prometnu signalizaciju je potrebno izvesti prema situacionom nacrtu projekta.

Za oznake na kolniku mora biti upotrijebljen materijal ili boja koji bitno ne smanjujuhvatljivost kolnika. Oznake na kolniku ne smiju biti više od 0,6 cm iznad razine kolnika.

Prije po etka izvo#enja horizontalne prometne signalizacije podloga mora biti suha i istazbog kvalitete prijanjanja i garantirane trajnosti. Kvaliteta boje (materijala kojim se izvodihorizontalna prometna signalizacija) mora biti prema HRN H.C8.051, -058, -059 i -063. Bojamora imati retrorefleksivna svojstva prema važe!oj normi (HRN. Z.S2.240) s koeficijentomretrorefleksije klase I. Odnos boje i retroreflektivnih zrnaca mora iznositi minimalno 1:0,2 kaogarancija razine potrebne retrorefleksije.

Ispitivanje debljine vlažnog i suhog filma te klizavosti suhog filma treba izvršiti premavaže!im normama.

Nakon izvedbe izvo#$ je dužan pribaviti certifikat sukladnosti kvalitete ugra#enog materijalai primijenjene koli ine retroreflektivnih zrnaca i predati ih nadzornom tijelu.

Natpise na dopunskim plo ama ispisati pismom prema normama HRN 1114.

Materijali od kojih se izra#uju znakovi i stupovi odre#eni su normama, a za sve materijaleizvo#$ mora na svoj trošak prije ugradnje osigurati dokaze da imaju potrebnu kakvo!u.

Kontrola kakvo!e materijala i zaštite od korozije eli nih elemenata konstrukcije provodise prema odgovaraju!im odredbama ovih OTU.

OPREMA CESTE

Pod opremom ceste podrazumjevaju se smjerokazni stupi!i sa katadiopterima, plo e zaozna avanje opasnog zavoja K14 i jednostrana odbojna ograda. Razmak smjerokaznihstupi!a ovisi o radijusu zakrivljenosti trase u horizontalnom smislu i varira od 10 m do 50 m .Stupi!i se postavljaju na udaljenosti 0.75 m od ruba kolnika prema prometnoj situaciji.


Netehni ki sažetak


2. PREGLED MOGU!IH UTJECAJA ZAHVATA NAOKOLIŠ

UTJECAJ NA ŽIVI SVIJET

Glavni utjecaj cesta na okolni živi svijet je fragmentacija staništa, odnosno proceskojim se velike prirodne površine ljudskom djelatnoš!u podjele u više manjihfragmenata.

Utjecaj na živi svijet tijekom izgradnje

Tijekom rada mehanizacije do!i !e do kratkotrajnog utjecaja prašinom na floru ibukom na faunu predmetnog podru ja.

Može do!i do negativnog utjecaja na kopnena i vodena staništa predmetnog podru jazahvata:

o ukoliko se ne osigura odgovaraju!i pristup gradilištu, ve! se nepotrebnouništavaju dodatne površine

o ukoliko se gra#evinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje nepropisnoodlaže na okolne površine

o ukoliko do#e do izlijevanja opasnih teku!ina, ulja, masti u okolne površine,pogotovo vodena staništa.

Utjecaj na živi svijet tijekom korištenja

Tijekom korištenja dolazi do stalnog negativnog utjecaja prašinom i ispušnimplinovima na floru i faunu, kao i do negativnog utjecaja bukom stalnog prometavozila na faunu okolnog podru ja.

Na mjestima gdje je trasa presjekla dugogodišnje migracijske putove vodozemaca(od stacionaže 0+000 do 0+250 trasa prolazi južno od potoka Cerik, a u stacionaži3+050 presjeca tok potoka Kostajni ica) (od stacionaže 0+000 do 0+250 trasaprolazi južno od potoka Cerik, a u stacionaži 3+050 presjeca tok potoka Kostajni ica)do!i !e do negativnog utjecaja.

Uslijed novonastale prometne situacije može do!i do neposrednog stradavanjaživotinja u pokušaju prelaska prometnica, te rizika ugrožavanja sudionika u prometu(sudar s velikom životinjom).

Tijekom korištenja može do!i do negativnog utjecaja na kopnena i vodena staništapredmetnog podru ja zahvata ukoliko se masti, ulja i ostale one iš!ene teku!ine kojedospiju na cestu izlijevaju direktno u okolno podru je (stanište).

Ocjena prihvatljivosti pojedinih varijanti

U pogledu staništa sve 3 varijante se prostiru preko gotovo identi nog podru ja, odnosnoprolaze preko postoje!ih poljoprivrednih površina i livada košanica dok zajedni ki segment napo etku i kraju trase prolazi uz vodena staništa. Tre!a varijanta dodatno od stacionaže1+140 do 1+250 prolazi kroz krajnji, južni dio šume hrasta kitnjaka, te obi ne breze(zahva!aju!i otprilike 0,25 ha površine staništa) te je iz tog razloga ocijenjena kao manjeprihvatljiva od varijante 1 i varijante 2, iako !e njen utjecaj na predmetno stanište bitiminimalan.


Netehni ki sažetak


UTJECAJ NA ZAŠTI!ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Prema Prostornom planu ure#enja grada Hrvatske Kostajnice (Službeni vjesnik gradaHrvatske Kostajnice 12/2003) trasa sjeverne obilaznice Hrvatske Kostajnice odstacionaže 0+000 do 0+600 i od stacionaže 2+400 do 3+300 prolazi sjeverno odpodru ja koje je definirano kao zašti!eni krajolik – dolina rijeke Une, dok odstacionaže 3+300 do 3+535 zajedni ki završni segment trase ulazi u samo zašti!enopodru je.

Od stacionaže 3+150 do kraja trase u stacionaži 3+535 trasa se uklapa na postoje!ugradsku prometnicu (Omladinska ulica) gdje je rekonstruirano T-križanje napostoje!u državnu cestu D47 koja u tom djelu kompletno prolazi zašti!enimpodru jem. Na taj na in ne!e do!i do dodatnog zadiranja u teren odnosno ne!e do!ido dodatnog negativnog utjecaja na zašti!eni krajolik – dolinu rijeke Une.

Od stacionaže 1+600 do 2+300 trasa obilaznice prolazi sjeverno, odnosnosjeverozapadno od park šume „Brdo Djed“ približavaju!i se najviše na 150 m ustacionaži 2+200. S obzirom na položaj, 2. varijanta prolazi najbliže zašti!enompodru ju, dok je tre!a najudaljenija (cca 400 m u stacionaži 1+800). S obzirom naudaljenost zahvata od zašti!enog podru ja ocijenjeno je kako ne!e do!i donegativnog utjecaja na park šumu Brdo Djed.

UTJECAJ NA CILJEVE O"UVANJA EKOLOŠKE MREŽE

Sami po etak trase (od stacionaže 0+000 do 0+020 – zajedni ki segment) se nalaziunutar podru ja ekološke mreže HR2000452, Zrinska gora, Važno podru je za divljesvojte i stanišne tipove. S obzirom da se gotovo cijela trasa nalazi u potpunosti vanpodru je ekološke mreže ne možemo govoriti o njenom negativnom utjecaju.

Koridor (od 1000 m) samog kraja trase (stacionaža 3+535 – zajedni ki segment)ulazi u podru je ekološke mreže HR2000463, dolina Une, Važno podru je za divljesvojte i stanišne tipove. Kada uzmemo u obzir da su ciljevi o uvanja vezani isklju ivoza vodotok rijeke Une (zrakoperke (Actinopterygii)) i udaljenost zahvata od rijeke Une(cca 300 m), dolazimo do zaklju ka da ne!e do!i do negativnog utjecaja na ciljevi% uvanja.


Sve 3 varijante se prostiru preko gotovo identi nog podru ja, s relativno jednakimudaljenostima od, a time i utjecajem na postoje!a zašti!ena podru ja prirode. Tre!a varijantaje ocijenjena kao najprihvatljivija jer je cijelom svojom dužinom dužinom najudaljenija odzašti!enog podru ja park šume „Brdo Djed“ (cca 400 m u stacionaži 1+800).

UTJECAJ NA ŠUME, LOVIŠTA I LOVNU DIVLJA"

Kako trasa u najve!em dijelu ne prolazi kroz podru ja šuma i šumske vegetacije, ne!edo!i do zna ajnih negativnih utjecaja na šumski sustav

Prostornim planom ure#enja grada Hrvatske Kostajnice (Službeni vjesnik gradaHrvatske Kostajnice 12/2003) podru je zahvata nije definirano kao gospodarska šumai ne nalazi se pod upravom Hrvatskih šuma


Netehni ki sažetak


Trasa sjeverne obilaznice Hrvatske Kostajnice (sve 3 varijante) prolazi zajedni kimotvorenim lovištem III/123 „HRVATSKA KOSTAJNICA" koje je dano na korištenjelova kom društvu „NARETAK“.

Utjecaj na šume, lovišta i lovnu divlja tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje do!i !e do trajne prenamjene podru ja kroz koje trasa prolazi takoda !e izgradnjom prve, odnosno tre!e varijante do!i do gubitka malog dijela šumehrasta kitnjaka, odnosno njenih degradacijskih stupnjeva i to od stacionaže 1+200do 1+400.

Tijekom izgradnje lovne vrste koje obitavaju na predmetnom podru ju ne!e bitiugrožene jer !e se najvjerojatnije skloniti i udaljiti s predmetnog podru ja. Ja inabuke od rada mehanizacije biti !e samo privremena.

Utjecaj na šume, lovišta i lovnu divlja tijekom korištenja

Izgradnjom obilaznice (sve 3 varijante) do!i !e do fragmentacije površine lovišta, tetime i do rascjepkanosti staništa lovnih vrsta koje obitavaju na predmetnom lovištu(zajedni ko lovište br. 29 „Naretak“). Stvoriti !e se zasebno podru je lovišta koje je sjedne strane ome#eno gra#evinskim podru jem grada Hrvatska Kostajnica, a s drugestrane prometnicom. Na tom !e se podru ju zadržavati samo sitne vrste sisavaca.

Stalna buka od redovitog prometa vozila te koli ina ispušnih plinova dovest !e dopovla enja lovnih vrsta dalje od same trase obilaznice.


Ni jedna od predložene 3 varijante nema zna ajan negativni utjecaj na šumska podru ja.Ipak, najmanji utjecaj na šumska podru ja i lovišta ima 2. varijanta obilaznice jer ne zadireu šumu hrasta kitnjaka i prolazi najbliže gra#evinskim podru jima pa je za o ekivati da sedivlja najmanje zadržava na tom podru ju. Prva i tre!a varijanta su udaljenije odgra#evinskih podru ja, a i prolaze kroz degradacijske stupnjeve šume hrasta kitnjaka tako daimaju ve!i utjecaj na lovište dok je utjecaj na šume zanemariv.

UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Ukupna površina zemljišta na trasi obilaznice varijante 1 unutar zone utjecaja od100 m iznosi 31,45 ha, dok unutar zone trajne prenamjene od 30 m iznosi 9,11 ha od ega 2,18 ha ine tla P1 prostorne kategorije korištenja zemljišta, 0,63 ha ine tlaP1/P2 kategorije te 6,30 ha ine tla P2/P3 kategorije korištenja poljoprivrednogzemljišta

Ukupna površina zemljišta na trasi obilaznice varijante 2 unutar zone utjecaja od100 m iznosi 31,28 ha, dok unutar zone trajne prenamjene od 30 m iznosi 9,08 ha od ega 2,20 ha ine tla P1 prostorne kategorije korištenja zemljišta, 0,63 ha ine tlaP1/P2 kategorije te 6,26 ha ine tla P2/P3 kategorije korištenja zemljišta.

Površina zemljišta na trasi obilaznice varijante 3 unutar zone utjecaja od 100 miznosi 31,31 ha, dok unutar zone trajne prenamjene od 30 m iznosi 9,07 ha od ega2,16 ha ine tla P1 prostorne kategorije korištenja zemljišta, da 0,63 ha ine tlaP1/P2 kategorije, zatim da 1,08 ha ine tla P2 kategorije, te da 5,21 ine tla P2/P3kategorije korištenja zemljišta

Do!i !e do usitnjavanja velikog broja poljoprivrednih parcela, odnosno zemljišnih estica koje su i sada relativno malih površina.


Netehni ki sažetak


Unutar podru ja širine 70 m (ili 2X15-50 m) sa svake strane obilazne ceste može se% ekivati one iš!enje zemljišta štetnim tvarima (npr. olovom ili kadmijem)

Ozbiljniju pojavu imisije krutih estica u poljoprivredno tlo treba o ekivati uz samubudu!u trasu obilaznice grada Hrvatske Kostajnice, odnosno unutar zonedominantnog negativnog utjecaja.

U zoni utjecaja brze ceste na poljoprivredna tla prisutna je i odre#ena opasnost odimisije teku!ih tvari u poljoprivredno tlo, naro ito uz samu trasu ceste, na zaustavnimmjestima i sl..

S obzirom na linijski karakter objekta i pretežno blago brežuljkasti reljef, na najve!emdijelu ovoga podru ja utvr#ena je umjerene opasnost od erozije tla vodom, štoukazuje na to da izgradnja ove prometnice može potencirati erozijske procese.


S obzirom na utjecaj zahvata izgradnje obilaznice Hrvatske Kostajnice na poljoprivredna tla ipoljodjelstvo u cjelini na sve tri varijante negativni utjecaj je podjednak. Ipak, zaizgradnju obilaznice Hrvatske Kostojnice predlaže se 3. varijanta zbog nešto manjegnegativnog utjecaja na poljoprivredno zemljiše i poljoprivredu, u odnosu na preostale dvijevarijante.

UTJECAJ NA VODE

Utjecaj na vode tijekom izgradnje

Tijekom radova na izgradnji štetni utjecaj na vode u kontaktnom i širem podru ju zahvatamože nastati uslijed:

nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda na manipulativnimpovršinama,

nepostojanja adekvatnog rješenja za sanitarno-fekalne otpadne vode, neispravnog skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva u neprimjerenim spremnicima, punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru s

kojeg je mogu!e istjecanje u okolni prostor, a iš!enje nije osigurano suhimpostupkom,

pove!ane koli ine gra#evinskog, komunalnog i opasnog otpada ijim se ispiranjemmogu one istiti površinske i podzemne vode.

Navedeni propusti u organizaciji gradilišta prilikom izgradnje prometnice moguuzrokovati da razli ite vrste one iš!enja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo iuzrokuju eventualno one iš!enje podzemnih voda.

Pravilnom organizacijom gradilišta svi prethodno navedeni negativni utjecaji mogu sesprije iti.

Utjecaj na vode tijekom korištenja

Ceste predstavljaju višestruke izvore one iš!enja i one su stalni i aktivni izvorone iš!enja fenolima, teškim metalima i ostalim one iš!iva ima iz ispušnih plinova.Kondenzacijom ispušnih plinova iz motornih vozila i prokapljivanjem ulja na cesti sestvara masni sloj koji se sastoji od ugljikovodika i fenola. Kad kiša padne i ispere tajsloj dolazi do slijevanja na bankine s kojih se one iš!enje dalje procje#uje upodzemlje.

Opasnost za površinske i podzemne vode mogu!a je od posljedica odvijanja prometakao što su: gubitak goriva i maziva vozila, habanje gornjeg sloja ceste, habanjekota a vozila, upotreba sredstava za posipanje kolnika ceste u zimskim razdobljima


Netehni ki sažetak


(osobito industrijska sol kojom se obavlja posipanje). Oborinskim vodama itopljenjem snijega sol se ispire, te odlazi u vodene tokove i podzemne vode i timenarušava kakvo!u tih voda. Ovakav vid one iš!enja po vremenskom djelovanju jekontinuiran, odnosno dugotrajan s mogu!noš!u akumulacije štetnih tvari. Najbližipovršinski vodotoci planiranoj obilaznici su potoci Cerik (stacionaža 0+110,00) iKostajni ica (stacionaža 2+930,00). Rijeka Una koja je prema Državnom planu zazaštitu voda (NN 08/99), od granice s Bosnom i Hercegovinom do uš!a u Savuvodotok II. kategorije udaljena je cca. 300 m južno od planirane obilaznice(stacionaža 3+535).

Prihvat oborinskih voda osigurati !e se preko separatora ulja i masti s taložnikom (odpo etka do km 3+100,00) sa ispuštanjem u propuste ili direktno u teren, odnosno saspojem na postoje!i kanalizacijski sustav Hrvatske Kostajnice mješovitog tipa (od km3+100,00 do kraja trase).

Do najve!eg potencijalnog one iš!enja površinskih (potoci Cerik i Kostajni ica terijeka Una, vodotok II. kategorije) i podzemnih voda neposredno ili posredno prekocestovnih kanala, može do!i u slu aju prometnih nesre!a (prevrnu!a vozila kojaprevoze opasne tvari), u slu aju izlijevanja štetnih tvari (kiselina, nafta i sl.) upodru ju zahvata, ukoliko nije osigurano prihva!anje vršne koli ine one iš!uju!e tvarii njeno zadržavanje na kontroliranom prostoru s kojeg je mogu!e zbrinjavanje štetnihtvari.


S obzirom na utjecaj zahvata izgradnje obilaznice Hrvatske Kostajnice na vode, a kojije obrazloženi po ranije navedenim pojedinim to kama, negativni utjecaj jepodjednak na sve tri varijante trase.

UTJECAJ NA KAKVO!U ZRAKA

Utjecaj na kakvo#u zraka tijekom izgradnje

Tijekom gra#enja o ekuje se one iš!enje zraka ispušnim plinovima iz mehanizacijekoja !e se koristiti na gradilištu, te pove!anim koli inama prašine koja !e se dizati uatmosferu tijekom bušenja, eventualnog miniranja, kretanja kamiona i sl.

Taj utjecaj ne!e biti štetan zbog svog ograni enog trajanja i intenziteta koji !eprestati im se završe gra#evinski radovi.

S obzirom na prora unate emisije, ograni eno vrijeme izvo#enja radova, negativniutjecaj prašinom i plinovima na okoliš ocijenjen je kao vrlo slab, budu!i da !e% ekivane vrijednosti emisija one iš!uju!ih tvari biti ispod GV prema Uredbi ograni nim vrijednostima one iš!uju!ih tvari u zraku (NN 133/05).

Utjecaji na kakvo#u zraka tijekom korištenja

Iz izra una raspodjele prizemnih koncentracija SO2, CO, NOx, prašine i ugljikovodikasa obilaznice za 2020. (na temelju predvi#enog prosje nog godišnjeg dnevnogprometa od 1300 vozila/dan, a pod pretpostavkom da tijekom vršnog optere!enja(rani jutarnji i popodnevni sati) prometnicom prolazi 130 vozila na sat) proizlazi da !ezrak neposredno uz prometnicu biti I kvalitete za SO2, CO, NOx i prašinu.


Netehni ki sažetak



Sa aspekta negativnog utjecaj na zrak, najprihvatljivija je varijanta 3. Razlogtome je ruža vjetrova za predmetno podru je, te smjer dominantnih vjetrova kojipušu iz smjera sjeveroistoka te !e u slu aju varijante 3 najmanje do!i do eventualnogutjecaja na kakvo!u zraka kod najbližih gra#evinskih podru ja južno od trase sobzirom da je ona najudaljenija od gra#evinskih podru ja.

UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

Zbog brojnosti, kao i smještaja u užoj zoni s izravnim utjecajem, arheološkilokaliteti predstavljaju najugroženiju kategoriju kulturne baštine na razmatranompodru ju.

Sve tri varijante direktno ugrožavaju lokalitet župne crkve Sv. Mihovila sgrobljem u Tirolu tako da manje ili više sijeku zašti!eno kulturno dobro. Ipak, trebanaglasiti da varijanta 2 prolazi dijagonalno preko itavog lokaliteta (od stacionaže1+600 do 1+900) dok su varijante 1 i 3 položene sjevernije s time da 3. varijantaulazi u lokalitet u njegovom najsjevernijem dijelu i to od stacionaže 1+690 do 1+800.

ostaci kapele sv. Ane s grobljem i lokalitet srednjovjekovnog franjeva kogsamostana ugrožavaju se rekonstrukcijom, odnosno proširenjem na spoju s D 47.

evidentiranih nalazišta mogu se pretpostaviti otkri#a novih arheoloških nalazatijekom izvo$enja radova koje treba zaštititi.

Pojedina ne kulturno-povijesne gra$evine u najve!em broju slu ajeva nisuznatno ugrožene planiranom izgradnjom ceste jer su smještene u široj zoni sneizravnim utjecajem na okoliš ili im odre#enu zaštitu pruža i smještaj unutarizgra#enih dijelova naselja ili pak njihov temeljni karakter (sakralni ili memorijalni).Izuzetak predstavljaju crkva Sv. Gospe u Tirolu sa svojim obzidanim vrelom usamoj blizini trase, ali ipak donekle zašti!ena svojim karakterom, dok je izravnougrožen obzidani zdenac na Seliškoj cesti.


Utvr#eno je i analizirano stanje svih kulturnih dobara u zoni izravnog i neizravnogutjecaja izgradnje sjeverne obilaznice grada Hrvatska Kostajnica, odnosno u zonamautjecaja sve tri predložene varijante. Nakon tako na injene obrade, sagledavaju!i sveutjecaje budu!e izgradnje, prihvatljivom se smatra varijanta 3 budu!e ceste,koja u najmanjoj mjeri narušava kulturni i prirodni okoliš, osobito dio koji se protežeod stacionaže približno 1+600 do približno 1+950, a koji u varijantama 1 i 2 direktnosije e arheološki lokalitet župne crkve Sv. Mihovila s grobljem.

UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

Sve tri varijante trase se kre!u po brežuljkastom terenu. Nadmorska visina se kre!eod 170mnv na po etku trase, u smjeru istoka ona se penje do cca 240mnv te se nakraju trase – krajnji istok opet spušta do cca 110 mnm. Varijanta 1 u svojemnajvišem dijelu doseže visinu od 240mnv, varijanta 2 215, a varijanta 3 235mnv.Obzirom na injenicu da se sve tri varijante trase kre!u po valovitom terenu, kako bise trase smjestile u prostor neophodno !e biti zadiranje u teren. Dakle do!i !e doutjecaja na mikroreljfne pojave, a posljedi no tome i na površinski pokrov koji !e bitidevastiran.


Netehni ki sažetak


Kako bi se dobio uvid u utjecaj trase na krajbrazne zna ajke u injena je analizautjecaja zahvata na pojedine elemente krajobraza na koje isti može imati utjecaj. Uovom slu aju to je mikroreljef i površinski pokrov koji sa injava – vegetacija, kulturnopovijesne datosti, izgra#eno podru je te površinske vode.

Ukoliko se predvidi koridor trajne prenamjene od 30 m za sve tri varijante do!i !e dopodjednake devastacije površinskog pokrova, kako po površini tako i po tipu. Kaonajugroženiji element vegetacijskog pokrova na ovom podru ju definitivno sesmatraju šume te se obzirom na utjecaj na šume mogu i definirati same varijantetrase. Kako je ranije najvedeno sve tri varijante prolaze ve!im dijelom kroz podru jedoprirodnog krajobraza – zapuštenih poljoprivrednih površina i šikara. U manjemdijelu prolaze kroz podru je šumskih i poljoprivrednih površina; varijanta 1(uklju uju!i zajedni ki segment) sje e poljoprivredne površine u ukupnoj dužini oko1470m što ini oko 41% ukupne duljine trase, varijanta 2 (uklju uju!i zajedni kisegment) sje e poljoprivredne površine u ukupnoj dužini oko 1440m što ini oko 40%ukupne duljine trase, varijanta 3 (uklju uju!i zajedni ki segment) sje e poljoprivrednepovršine u ukupnoj dužini oko 1520m što ini oko 42% ukupne duljine trase.

Samo varijanta 3 trasom sije e šumsku površinu u ukupnoj dužini oko 140m što inimanje od 4% ukupne duljine trase.

Razmatraju!i utjecaj na reljef, odnosno potrebnu koli inu ve!ih nasipa/usjekazaklju ak je slijede!i:

o Za potrebe izgradnje varijante 1 (uklju uju!i zajedni ki segment) biti !epotrebno izgraditi nasipa u ukupnoj dužini 1170 što ini 33% dužine trase,dok !e se usjeci izraditi u ukupnoj dužini 1020m što ini 28% ukupne dužinetrase.

o Za potrebe izgradnje varijante 2 (uklju uju!i zajedni ki segment) biti !epotrebno izgraditi nasipa u ukupnoj dužini 1210 što ini 34% dužine trase,dok !e se usjeci izraditi u ukupnoj dužini 1440m što ini 40% ukupne dužinetrase.

o Za potrebe izgradnje varijante 3 (uklju uju!i zajedni ki segment) biti !epotrebno izgraditi nasipa u ukupnoj dužini 950 što ini 26% dužine trase, dok!e se usjeci izraditi u ukupnoj dužini 1180m što ini 33% ukupne dužine trase.

S aspekta utjecaja na reljef varijanta 3 se smatra najpovoljnijom. Utjecaj na krajobraz postoji kao takav no on je izraženiji tim više koliko je i njegova

vizulna izloženost ve!a. Kako bi se utvrdio utjecaj u injena je i analiza vizualneizloženosti zahvata:

U sklopu izrade ove studije izra#en je 3D model terena te temeljem njega izra#ena jei analiza vizualne izloženosti zahvata iz smjera to aka potencijalne vizualne izloženosti– mjesta gdje se kre!u i zadržavaju ljudi. Gra#enje i izgradnja !e biti izloženipogledima iz smjera sjevrnog kraja naselja Hrvatska Kostajnica te okružuju!ihzaselaka. Zahvaljuju!i topografiji terena varijanta 1 i 2 biti !e vizualno izložene usmjeru juga, prema naselju Hrvatska Kostajnica, obzirom da se kre!u po južnoj padiniuzvišenja. Tako#er !e biti vizualno izložene iz smjera ceste D30 i stambenih objekatakoji se prostiru uz nju - u dijelu južno od zahvata. Varijanta 3 se kre!e po sjevernojpadini uzvišenja te nije vizualno izložena prema naselju Hrvatska Kostajnica, izloženaje iz smjera prometnica D30 i D47 te stambenih objekata koji se uz njih prostiru - udijelu sjeverno od same trase. Zajedni ki segment trase biti !e izložen iz smjerastambenih objekata koji se nalaze uz sam po etak odnosno kraj trase. Obzirom na injenicu da naselje Hrvatska Kostajnica predstavlja zonu najve!e potencijalnevizualne izloženosti jer je prisutan najve!i broj i koncentracija ljudi varijanta 3 kojanije izložena u tom smjeru ocijenjuje se kao najpovoljnija s tog aspekta.


Netehni ki sažetak



Rezultat modela vrednovanja utjecaja zahvata na krajobraz pokazuje da sve tri varijantezahvata pripadaju kategoriji zna ajnog negativnog utjecaja, no varijanta 3 je ocijenjenakao najpovoljnija.

UTJECAJ OD POVE!ANJA RAZINE BUKE

Utjecaj na razinu buke tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje, u okolišu !e se javljati buka prvenstveno kao posljedica radateških gra#evinskih strojeva i ure#aja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta, koji!e najviše utjecati na žitelje grada Hrvatska Kostajnica i to najbližih stambenihobjekata (Omladinska ulica, stacionaža 3+150 do 3+535). Me#utim, gra#evinskiradovi biti !e ograni enog vijeka trajanja.

Utjecaj na razinu buke tijekom korištenja

Utjecaj planiranih varijanti na postoje!e objekte jednak je za 1 i 2 varijantu (cca 240m duž trase), a utjecaj 3. varijante na postoje!e objekte je najve!i i iznosi 290 m dužtrase. Utjecaj prometa na po etku i na kraju promatranih trasa je jednak za sve trivarijante. Od stacionaže 3+100 do kraja, planirani zahvat prolazi postoje!omOmladinskom ulicom koja je u funkciji trase lokalne ceste L 33127.

U odnosu na planirano gra#evinsko podru je najmanji je utjecaj varijante 1 (540m duž trase), zatim varijante 3 (610 m duž trase), a najve!i utjecaj je varijante 2(640 m duž trase).


Vidljivo je da razlike izme#u predloženih varijanti nisu zna ajne, te kao takve nemoraju biti presudne u odabiru najoptimalnije trase.

U pogledu mogu!eg utjecaja buke od djelovanja prometa, kao najoptimalnijapredlaže se trasa varijante 1.

UTJECAJ NA ORGANIZACIJU PROSTORA

Utjecaj na organizaciju prostora tijekom izgradnje

Potencijalni negativni utjecaj na na organizaciju prostora tijekom izgradnje mogu!i su zbog: poja ane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, što !e zahtijevati

posebnu pažnju i prate!u službu (prilikom transporta posebnih tereta), poja anog prometovanje kamiona, bagera, buldožera i sl. koji !e usporavati promet,

a tako#er postoji i opasnost od ispadanja materijala koji može otežati uvjete na cesti, nereguliranog odvijanja prometa prilikom rekonstrukcije uslijed nepoštivanja Projekta

privremene regulacije prometa.


Netehni ki sažetak


Varijanta 1

Kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa u varijanti 1 !e se javljati namjestima prilaza na postoje!u prometnu mrežu ili presijecanja drugih infrastrukturnihobjekata:

o postoje!i ulaz u postrojenje u 0+000,00,o lokalni put u 0+750,o lokalni put u 1+250,o lokalni put u 1+450,o lokalni put u 1+750,o križanje u 1+850,o lokalni put u 1+940,o Omladinska ulica u 3+150.

Varijanta 2

Kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa u varijanti 1 !e se javljati namjestima prilaza na postoje!u prometnu mrežu ili presijecanja drugih infrastrukturnihobjekata (grafi ki prilog 2.5.):

o postoje!i ulaz u postrojenje u 0+000,o lokalni put u 0+700,o lokalni put u 1+250,o lokalni put u 1+580,o križanje u 1+850,o lokalni put u 1+940,o Omladinska ulica u 3+150.

Varijanta 3

Kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa u varijanti 1 !e se javljati namjestima prilaza na postoje!u prometnu mrežu ili presijecanja drugih infrastrukturnihobjekata (grafi ki prilog 2.5.):

o postoje!i ulaz u postrojenje u 0+000,o lokalni put u 1+750,o križanje u 1+850,o lokalni put u 1+940,o Omladinska ulica u 3+150.

Negativni utjecaji tijekom izgradnje su neizbježni, me#utim oni !e se svesti naminimum pravilnom organizacijom gradilišta i Projektom privremene regulacijeprometa za vrijeme izgradnje planiranog zahvata.

Utjecaj na organizaciju prostora tijekom korištenja

Varijanta 1

Horizontalni tok trase varijatne 1 koncipiran je na na in da iskorištava postoje!ilokalni put od km 0+900,00 do km 1+300,00. Predmetna trasa zahtijeva sljede!edodatne zahvate uz izradu glavne trase na okolnoj cestovnoj infrastrukturi:


Netehni ki sažetak


o stacionaža na 0+000 - po etak sjeverne obilaznice formirat !e novokanalizirano T-križanje u 0+335 zapadne obilaznice,

o u stacionaži 0+110 potrebno je izvesti spoj preko potoka Cerik na postoje!uprometnicu, te novi kolni ulaz prema postrojenju iji !e stari kolni ulaz bitiprekinut izgradnjom podvožnjaka ispod željezni ke pruge na zapadnojobilaznici,

o u stacionaži 0+750 potrebno je izvesti T-križanje,o u stacionaži 1+250 potrebno je presložiti postoje!i lokalni put južno od trase,o u stacionaži 1+450 potrebno je izvesti T-križanje,o u stacionaži 1+750,00 potrebno je presložiti postoje!i lokalni put sjeverno od

trase, sa spojem na postoje!i lokalni put koji se spaja na planirano etverokrako križanje na stacionaži cca. 1+850,

o u stacionaži 1+940 potrebno je izvesti putni prolaz,o u stacionaži 2+930 potrebno je izvesti most preko potoka Kostajni ica,o u stacionaži 3+150 potrebno je izvesti T priklju ak na postoje!u gradsku

prometnicu (Omladinsku ulicu),o u 3+535 je potrebno rekonstruirati T-križanje s D47 u isto nom prigradskom

naselju Rosulje (predvi#eno je formiranje lijevog skreta a na D47 i prometniotok na sjevernoj obilaznici).

Uzdužni tok trase je nepovoljniji u usporedbi s varijantama 2 i 3.

Varijanta 2

Horizontalni tok trase varijante 2 koncipiran je na na in da prolazi južnom padinombrda i izbjegne najviši vrh. Predmetna trasa zahtijeva sljede!e dodatne zahvate uzizradu glavne trase na okolnoj cestovnoj infrastrukturi:



o u stacionaži 0+700 potrebno je izvesti putni prijelaz,o u stacionaži 1+250 potrebno je izvesti etverokrako križanje,o u stacionaži 1+580 potrebno je izvesti putni prijelaz,o u stacionaži 1+750 potrebno je presložiti postoje!i lokalni put sjeverno od

trase, sa spojem na postoje!i lokalni put koji se spaja na planirano etverokrako križanje na stacionaži cca. 1+850,

o u stacionaži 1+940 potrebno je izvesti putni prolaz,o u stacionaži 2+930 potrebno je izvesti most preko potoka Kostajni ica,o u stacionaži 3+150 potrebno je izvesti T-priklju ak na postoje!u gradsku



Tlocrtni elementi zadovoljavaju ra unsku brzinu do km 1+700,00, no izlomljenosthorizontalnog toka trase je nepovoljnija u usporedbi sa varijantama 1 i 3. Uzdužni toktrase je povoljniji u usporedbi s varijantom 1. Najzahtjevnija varijanta za izgradnju.

Varijanta 3


Netehni ki sažetak


Horizontalni tok trase varijante 3 koncipiran je na na in da prolazi sjevernompadinom brda, izbjegne najviši vrh, presjeca minimum lokalnih puteva i najudaljenijije od naselja. Predmetna trasa zahtijeva sljede!e dodatne zahvate uz izradu glavnetrase na okolnoj cestovnoj infrastrukturi:



o u stacionaži 1+750 potrebno je presložiti postoje!i lokalni put sjeverno odtrase, sa spojem na postoje!i lokalni put koji se spaja na planirano etverokrako križanje na stacionaži cca. 1+850,

o u stacionaži 1+940 potrebno je izvesti putni prolaz,o u stacionaži 2+930 potrebno je izvesti most preko potoka Kostajni ica,o u stacionaži 3+150 potrebno je izvesti T priklju ak na postoje!u gradsku




Idejnim rješenjem u sve tri varijante predvi#eno je da se sve prekinute vezepostoje!ih lokalnih putova riješe zamjenskim paralelnim putovima odnosno putnimprolazima kako bi se osigurao pristup do svih parcela. U usporedbi sa ostalimvarijanta 3 ima najmanje dodatnih zahvata uz izradu glavne trase (presjeca minimumlokalnih puteva), najudaljenija je od naselja (zaobilazi gradsko podru je) te je sastajališta organizacije prostora najpovoljnija varijanta.

Zaklju ak Na trasi sjeverne obilaznice Hrvatske Kostajnice 2020. o ekujemo oko 1300 voz/dan,

dok bi na trasi zapadne obilaznice on iznosio 2700 voz/dan, budu!i da bi na planiranuzapadnu obilaznicu trebao biti usmjeren i sav teretni tranzitni promet iz smjeraRepublike Bosne i Hercegovine (dio toga prometa trenutno dolazi iz smjera HrvatskeDubice i prolazi središtem Hrvatske Kostajnice), dio sadašnjeg prometa preko mostaizme#u dviju Kostajnica, odnosno uglavnom promet koji !e biti generiran zbog togašto !e ovim pravcem biti omogu!ena najbrža veza do brzih cesta, odnosno autocestakoje vode do Siska odnosno Zagreba (budu!i vor Donji Kukuruzari na A11). Procjenaje da !e on sudjelovati s oko 25-30% u ukupnom prometu, dok bi se preko sjeverneobilaznice preusmjerio teški teretni promet iz smjera Hrvatske Dubice, s procjenomsudjelovanja od oko 15-20% u ukupnom prometu.

Dokumentom pod nazivom „Koncepcijski pristup i prijedlog prostorno-prometnihrješenja u me#ugrani nom povezivanju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine napodru ju obje Kostajnice“, MINISTARSTVO, POMORSTVA, PROMETA I VEZA,MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG URE&ENJA, HRVATSKE CESTE,Zagreb, (2002.) izgradnja sjeverne obilaznice planirana je kao dio finalnogdugoro nog programa kojim se nastavno kao III kona na faza dovršava izgradnjasustava obilaznih cesta izgradnjom sjeverne obilaznice i potpunog osloba#anjasredišta grada od tranzitnog prometa i robnog i putni kog. Me#utim, ak i ovakvimsamostalnim konceptom rješenja sjeverne obilaznice cestovnog prometa državnogzna aja znatno !e se smanjiti optere!enje na gradskim ulicama, a naro ito u centru


Netehni ki sažetak


koji je prije rata bio ugrožen teškim prometom uslijed nekvalitetne lokacije glavnogcestovnog prijelaza mostom preko Une. Zapadna obilaznica po svojoj temeljnoj svrsiima smisla jedino ako se izvede zajedno s mostom, za koji trebaju dati suglasnosti ibiti opredijeljene obje strane (Republika Hrvatska i Republika Bosna i Hercegovina) io emu se trenutno vode pregovori. Svako drugo rješenje nema nikakvog smisla.Izgradnjom zapadne obilaznice Hrvatske Kostajnice omogu!uje se nakon prelaskaUne najbrža mogu!a veza na postoje!u državnu mrežu (državne ceste D30 i D47),kao i na novu državnu mrežu (autocestu) u voru Donji Kukuruzari (ili nekom drugomkoji !e biti odre#en kroz projektnu dokumentaciju), ime !e se u kona nici riješitiproblem zagušenosti cestovnog prometa na širem podru ju Kostajnice, ovog dijelaSisa ko-moslava ke županije i Republike Bosne i Hercegovine.

Planirani zahvat nalazi se na prostoru Hrvatskog Pounja kao dio podru ja od posebnedržavne skrbi Republike Hrvatske, na kojem se rezultati s prometno-tehni ko-gra#evinskog (broj anog) aspekta ne mogu ocijeniti zadovoljavaju!ima. Posebnonaglašavamo da je potrebno zahvat sagledati i s demografsko-sociološkog aspektaodnosno aspekta zaštite okoliša, sigurnosti pa i razvoja i osiguranja boljih uvjeta zaživot cijelog prostora, o emu se dosad razgovaralo na me#ugrani noj (regionalnoj)ali i na me#udržavnoj razini (novi grani ni most preko Une), uz suradnjume#unarodne zajednice.

UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU

Utjecaj na infrastrukturu tijekom izgradnje

Transport nafte, plina i plinoopskrba

Trasa državne ceste ne presijeca elemente postoje!eg sustava proizvodnje i cijevnogtransporta nafte ili plina, me#utim, u blizini po etka trase koja je ista za sve varijante,u km 0+100 i na samom kraju trase u 3+450 planiran je magistralni plinovod.

Elektroenergetska mreža

Kolizije i negativni utjecaji na elektroenergetsku mrežu javljat !e se na mjestimaprolaza uz postoje!u elektronergetsku mrežu dalekovod 220 kV u 1+300 do 1+800(varijanta 3). Tako#er, na samom kraju trase u 2+920 (trasa koja je ista za svevarijante) presijeca postoje!i 20 kV dalekovod.

Tijekom izgradnje mogu!i su negativni utjecaji na elemente elektroenergetske mrežeu vidu ošte!ivanja iste. Svi negativni utjecaji mogu se izbje!i striktnom primjenompropisa za izgradnju elektroenergetskih mreža koje sadrže propisanu zaštitu ljudi,imovine i okoliša.

Telekomunikacijska mreža

Utjecaj planirane obilaznice na podzemne kabelske telekomunikacijske vodove mogu!je u blizini po etka trase koja je ista za sve varijante, u 0+050 i na samom kraju traseod stacionaže 3+000 do 3+535 kada obilaznica prati po trasi Omladinske ulice lokalnisvjetlovodni sustav prijenosa.

Tijekom izgradnje mogu!i su negativni utjecaji na elemente telekomunikacijske mrežeu vidu ošte!ivanja iste. Svi negativni utjecaji se mogu izbje!i striktnom primjenompropisa za izgradnju telekomunikacijske mreža koje sadrže propisanu zaštitu ljudi,imovine i okoliša.


Netehni ki sažetak


Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Kolizije i negativni utjecaji na vodoopskrbnu mrežu !e se javljati na mjestima gdjevodoopskrbni sustav presijeca ili prolazi neposredno uz obilaznicu (u blizini po etkatrase koja je ista za sve varijante, u km 0+000 i na samom kraju trase u 3+535nalazi se magistralni vodoopskrbni cjevovod, završetkom trase od stacionaže 3+000do 3+535 po trasi Omladinske ulice prolazi cjevovod okarakteriziran kao ostalivodoopskrbni cjevovod.

Izgradnja predmetne obilaznice osim što može uzrokovati one iš!enje voda (u blizinipo etka trase nalaze se magistralni vodoopskrbni cjevovodi), može uzrokovati imehani ko ošte!enje elemenata vodoopskrbe, što se me#utim može izbje!i pravilnomorganizacijom gradilišta i primjenom propisa o izgradnji.

Odvodnja

Kolizije i negativni utjecaji na sustav odvodnje !e se javljati na mjestima gdje sustavodvodnje presijeca ili prolazi neposredno uz obilaznicu (na kraju trase koja je ista zasve varijante nalazi se glavni odvodni kanal (kolektor) u km 3+535.

Izgradnja predmetne obilaznice može uzrokovati ošte!enje odvodnog kanala što semože izbje!i pravilnom organizacijom gradilišta i primjenom propisa o izgradnji.

Utjecaj na infrastrukturu tijekom korištenja

Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa ne o ekuju senegativni utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su mogu!i jedino uslu aju akcidentnih situacija i prilikom eventualnih rekonstrukcija na planiranojobilaznici ili na elementima infrastrukturnih sustava.


Usporedbnom varijanti sve tri varijante jednako su povoljne sa stajališta utjecajana infrastrukturu, budu!i da su presijecanja i križanja s postoje!om i planiranominfrastrukturom uglavnom na zajedni kim dijelovima sve 3 trase (po etak i kraj).

UTJECAJ IZNENADNIH DOGA%AJA

Utjecaj iznenadnih doga$aja tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje mogu!e su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizacijuradilišta koja za posljedicu može imati sljede!e:

o one iš!enje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodama sa radilišta. Uslu aju prolijevanja naftnih derivata isti !e se vrlo brzo impregnirati u tlo ipodzemlje,

o požari na otvorenom,o sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva na podru je zahvata,o nesre!e uzrokovane višom silom (udar groma, ekstremno nepovoljni

vremenski uvjeti i sl.), tehni kim kvarom i/ili ljudskom greškom.


Netehni ki sažetak


Utjecaj iznenadnih doga$aja tijekom korištenja

Najve!i utjecaj na okoliš predstavljaju upravo akcidentne situacije (sudari, izlijetanje iprevrtanje vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš) prikojim može do!i do ekoloških nesre!a velikih razmjera. Posebnu opasnostpredstavljaju raznovrsni, ponekad izuzetno otrovni teku!i tereti koji se prevoze auto-cisternama i ijim se dospije!em u okoliš kontaminiraju vode, tlo, zrak, te biljni iživotinjski svijet.

Kako tijekom izgradnje, tako i tijekom korištenja najve!i negativni utjecaji mogu se% ekivati na tlo i vode prilikom izlijevanja naftnih derivata u okoliš.

3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLANA PROVEDBEMJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME IGRA%ENJA

Op#e mjere zaštite1. S obzirom na konfiguraciju terena i planova izgradnje detaljno izra unati koli ine

materijala koji !e se morati odstraniti poravnavanjem i iskopom.2. Materijali, proizvodi i oprema koja !e se koristiti na gradilištu moraju biti u skladu s

normama i tehni kim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji, odnosno uGlavnom i Izvedbenom projektu. Ako norme nisu navedene obavezna je primjenaodgovaraju!ih EN (europskih norma).

3. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje je gradilište priklju eno, a tijekomradova stalno uklanjati sva mogu!a ošte!enja kojima bi se na bilo koji na in ugrozililjudi ili vozila.

4. Prije isho#enja gra#evinske dozvole definirati na in dobave gra#evinskog materijala sregistriranih eksploatacijskih polja.

5. Napraviti plan odlaganja odnosno upotrebe tog materijala u izgradnji.6. Uskladištenje materijala mora biti u skladu s preporukama proizvo#$ a i Op!ih

tehni kih uvjeta, te pri skladištenju ne smije do!i do promjene fizi ko-mehani kihsvojstava materijala.

7. Predvidjeti površine za privremenu lokaciju odlagališta (za odlaganje materijala koji!e se u kasnijim gra#evinskim fazama ili fazama sanacije mo!i iskoristiti):

biljnog materijala, humusa, zemljanog materijala, dopremljenog gra#evinskog materijala.

8. Prilikom odabira privremenog odlagališta voditi ra una da taj prostor bude stabilan(kako bi se sprije ilo ispiranje materijala), da se uklapa u okolinu te da se odlaganjemna uništi postoje!a vegetacija, tj. da odlagalište bude smješteno na prirodnoogoljenom terenu.

9. Ocijeniti geotehni ka svojstva tla na kojem se oblikuje privremeno odlagalište, radisprje avanja mogu!ih nastajanja klizišta i ostalih deformacija tla, te da ne bi došlo dozatrpavanja postoje!ih melioracijskih kanala.

10. Odrediti najbliže postoje!e trajno odlagalište (odre#eno odlukama organa lokalne


Netehni ki sažetak


uprave i samouprave) za odlaganje gra#evinskog i ostalog otpada koji se ne!e mo!iiskoristiti u kasnijim fazama sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i87/09).

Mjere zaštite flore, faune, šuma i divlja i11. Od stacionaže 0+000 do 0+250 i u stacionaži 3+000 predvidjeti prijelaze za divlje

životinje I. kategorije, koji je definiran kao prijelaz za male divlje životinje(vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.) širine do 20 metara, odnosno posebno(namjenski) izgra#eni prijelazi kao što su propusti za vodu, tunelski prolazi zavodozemce, cijevi i podzemni kanali za male sisavce kojima se izgradnjom prometnicerazdijelilo stanište.

12. Na mjestima gdje je trasa presjekla dugogodišnje migracijske putove vodozemaca(od stacionaže 0+000 do 0+250 i u stacionaži 3+050) postaviti zapreke kojima bi sesprije ilo stradavanje na putu do podru ja razmnožavanja.

13. Radi o uvanja biološke i krajobrazne raznolikosti oranicama o uvati vrijedna iugrožena rubna staništa (živice, pojedina na stabla, skupine stabala, bare i livadnepojaseve).

14. Kretanje teške mehanizacije ograni iti kako bi površine okolnih staništa devastiraneradovima bile što manje, kao i uznemiravanje životinja

15. Osobitu pažnju treba prilikom gradnje posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalimai otvorenim plamenom, kako ne bi došlo do šumskih požara. Pritom treba poštivatisve propise i postupke o zaštiti šuma od požara..

16. Izbjegavati pustošenje i kr enje šuma, sje u ili ošte!ivanje drve!a i grmlja kao iodsijecanje grana i dijelova grana uz dopuštanje sje e samo onih primjeraka kojiizravno smetaju mehanizaciji.

17. Izravne štete na šumama koje mogu nastati prilikom gradnje obilaznice izbje!ipažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. To seprvenstveno odnosi na ošte!ivanje rubnih stabala i njihova korijenja. Da bi se tosprije ilo, potrebno je odmah nakon prosijecanja trase uspostaviti šumski red, tj.ukloniti panjeve. Uspostavljanjem šumskog reda omogu!it !e se preostalim stablima,osobito onima na novonastalim rubovima, da brže izgrade novi rub sastojine, koji !emo!i zaštiti sastojinu od izravnih, ali i neizravnih štetnih utjecaja.

Mjere za zaštitu tla i poljoprivrednih površina18. Definirati mjesta za parkiranje i okretanje gra#evinske mehanizacije radi što manjeg

nepovoljnog utjecaja na staništa.19. Ograni iti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje obilaznice, kako bi površina

poljoprivrednog tla, kanalske i putne mreže devastirana radovima bila što manja,odnosno koristiti postoje!u mrežu putova.

20. Provoditi u estalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada napropisan na in, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganjenavedenog otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne kontejnere zaotpad.

21. Djelotvorno zaštititi tlo od imisije krutih estica podizanjem zaštitnih vegetacijskihpojaseva, uz samu trasu obilaznice, kako bi se što bolje izolirala tla u zoni predvidivogutjecaja.

22. Sav suvišni gra#evni materijal koji ne!e biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima,mora biti deponiran na za to predvi#enim lokacijama, a gra#evni otpad je potrebnosustavno odvoziti.

Mjere za zaštitu voda23. Projektnom dokumentacijom osigurati prihvat oborinskih voda preko separatora ulja i

masti s taložnikom (od po etka do km 3+100,00) sa ispuštanjem u propuste ilidirektno u teren, odnosno sa spojem na kanalizacijski sustav Hrvatske Kostajnicemješovitog tipa (od km 3+100,00 do kraja trase).


Netehni ki sažetak


24. Projektom predvidjeti da odvodnja voda s cestovnih površina u vodotoke kaorecipijente bude na lako pristupa nim i kontroliranim lokacijama isklju ivo prekotaložnika i separatora ulja i masti.

25. Projektom predvidjeti da dimenzioniranje propusta kojima vodotoci prolaze kao i svihobjekata u koritu vodotoka (mostovi i sli no) bude u suglasju s normama i kriterijimazaštite od štetnog djelovanja voda, a prema uvjetima Hrvatskih voda Zagreb,odnosno nadležne VGI. U zonama križanja s vodotocima planirati parcijalnu regulacijuvodotoka ukoliko su križanja trase obilaznice i vodotoka pod vrlo malim i nepovoljnimkutovima.

26. Prostor za smještaj radnika opremiti sa pokretnim ekološkim WC-ima i osiguratipražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.

27. Prostor za smještaj vozila i gra#evinskih strojeva urediti tako da je podloganepropusna, a one iš!ene oborinske vode odvoditi preko separatora ulja i masti.

28. Na podru ju gradilišta zabranjeno je skladištiti opasne tvari i materijale, ulja, gorivo,mazivo i sl., radove sa mehanizacijom izvoditi uz krajnji oprez, a u slu aju akcidenatapostupiti prema Operativnom planu za provedbu mjera u slu aju iznenadnogone iš!enja voda.

29. Zabraniti izmjenu ulja u zoni utjecaja na vode (potoci Cerik (stacionaža 0+110,00) iKostajni ica (stacionaža 2+930,00)).

Mjere za zaštitu zraka30. Za vrijeme sušnih dana polijevati vodom transportne površine koje nisu asfaltirane.31. Rasuti teret prevoziti u za to primjerenim vozilima, te ga vlažiti ili prekrivati –

pogotovo za vrijeme vjetrovitih dana.Mjere zaštite kulturno-povijesne baštineMjere zaštite u tijeku pripreme zahvata

32. Nakon iskol enja trase provesti arheološko rekognosciranje terena, te premarezultatima odrediti daljnji stru ni postupak.

33. Prije po etka zemljanih radova obaviti zaštitna istraživanja i dokumentiranja natemelju kojih bi se odlu ilo o tretmanu lokaliteta i/ili eventualnoj promjenigra#evinskoj projekta te mogu!oj prezentaciji istog na slijede!im lokalitetima:

Ostaci kapele sv. Ane s grobljem i lokalitet srednjovjekovnog samostana, H.Kostajnica (stacionaža km 3+500, desno u odnosu na predvi#enurekonstrukciju pristupne prometnice R. Djeteli!a)

Lokalitet župne crkve Sv. Mihovila s grobljem, Tirol (stacionaža km 1+600 do1+900, varijanta 1: 60 m lijevo i 260 m desno; varijanta 2: 130 m lijevo i 200m desno; varijanta 3: 280 m desno)

34. Osigurati zaštitu na licu mjesta odre#enim gra#evinskim radnjama: „An#elovac“, Hrvatska Kostajnica (stacionaža km 3+100, 10 m lijevo)

Mjere zaštite u tijeku izvedbe radova35. Osigurati stalni arheološko-konzervatorski nadzor na cjelokupnoj trasi radi mogu!eg

pronalaženja potencijalnih arheoloških nalazišta, naro ito na slijede!im lokalitetima: „An#elovac“, Hrvatska Kostajnica (stacionaža km 3+100, 10 m lijevo) Obzidano vrelo kod crkve Sv. Gospe, Tirol (stacionaža km 1+890, varijanta 1:

115 m lijevo; varijanta 2: 160 m lijevo; varijanta 3: 125 m lijevo) Crkva Sv. Gospe, Tirol (stacionaža km 1+800 do 1+900, varijante 1 i 3: 170 m

lijevo i 20 m desno; varijanta 2: od 20 m do 210 m lijevo) Od stacionaže 1+600 do 2+100, Tirol:

1. rimska cesta Siscia – Sirmium - pretpostavljeno2. staro srednjovjekovno naselja - pretpostavljeno3. srednjovjekovne ceste/putovi – pretpostavljeno

Ostaci kapele sv. Ane s grobljem i lokalitet srednjovjekovnog samostana, H.Kostajnica (stacionaža km 3+500, desno u odnosu na predvi#enu rekonstrukciju


Netehni ki sažetak


pristupne prometnice R. Djeteli!a) Lokalitet župne crkve Sv. Mihovila s grobljem, Tirol (stacionaža km 1+600 do

1+900, varijanta 1: 60 m lijevo i 260 m desno; varijanta 2: 130 m lijevo i 200 mdesno; varijanta 3: 280 m desno)

36. Pri izvo#enju zemljanih radova (skidanje humusa i gornjih slojeva zemljišta) uzdužsvih trasa cesta na zemljištima izvan registriranih arheoloških zona potrebno jeosigurati stalni arheološki nadzor radi mogu!eg pronalaženja dosad neevidentiraniharheoloških nalazišta.

37. Ukoliko se prilikom izvo#enja zemljanih radova nai#e na predmete ili nalazearheološkog zna enja, radove je potrebno odmah obustaviti, a o nalazu obavijestitiKonzervatorski odjel u Sisku, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

38. U slu aju otkri!a izuzetno vrijednog arheološkog nalaza potrebno je prilagoditi(izmjeniti) projekt zbog novonastale situacije u cilju o uvanja nalaza.

Mjere zaštite vizualne kvalitete krajobraza39. U sklopu izrade glavnog projekta izraditi Projekt krajobraznog ure#enja.40. U sklopu projekta krajobraznog ure#enja pravilnim korištenjem biljnog materijala

vrijedne vizure u prostoru naglasiti, a one negativne sakriti.41. U segmentima prolaska trase u blizini šumskog ruba, pri hortikulturnom ure#enju

koristiti nisku vegetaciju u smjeru šume42. u segmentima pružanja panoramskih vizura s trase pri hortikulturnom ure#enju

koristiti nisku vegetaciju u smjeru pružanja vizura.43. U segmentu prolaska trase kroz gra#evinsko podru je, planirati sadnju drvoreda,

zelenog pojasa prema izgra#enim objektima i sli no.44. U najve!oj mogu!oj mjeri izbjegavati nasipanja za potrebe izgradnje ceste ve!

predvidjeti gradnju objekata/nadvožnjaka.45. Izraditi plan ure#enja gradilišta koji !e podrazumijevati smještaj svih radnih površina

na što manje vizualno izloženim lokacijama te koji definirati mjesta za parkiranje iokretanje gra#evinske mehanizacije radi što manjeg nepovoljnog utjecaja na okolnikrajobraz.

46. Unaprijed definirati pristupne puteve pri emu je u maksimalnoj mjeri potrebnokoristiti postoje!u putnu mrežu. U slu aju potrebe za planiranjem novih pristupnihputeva, iste je potrebno planirati na na in da ne sjeku poljoprivredna podru ja, šume,živice i vrijedne prostore – odnosno potrebno ih je planirati po rubovimapoljoprivrednih površina i šuma.

47. Prilikom izvo#enja zahvata, kretanje teške mehanizacije maksimalno ograni iti napostoje!u cestovnu infrastrukturu i/ili postoje!u mrežu putova, kako bi se zate enepoljoprivredne i ostale površine u što ve!oj mjeri zaštitile od devastacije.

48. Prilikom gra#enja u segmentima koji prolaze kroz ili uz rub poljoprivrednih (od 0+3do 0+72, 2+1 do 2+84, 2+94 do 3+3, varijanta 3 0+77 do 0+84 ) i šumskihpovršina (varijanta 3 0+84 do 0+98, zajedni ki segment 2+77 do 2+9) površinastrogo ograni iti podru je na kojem !e se devastrirati površinski pokrov na zonu kojaje direktno na liniji prolaska trase.

49. Od po etka trase do stacionaže 0+3 voditi ra una da se kretanjem mehanizacije iradovima ne devastira vegetacija uz potok i sam potok koji prati trasu.

50. Materijal nastao prilikom zemljanih radova optimalno iskoristiti za ure#enje površinauz cestu ili u neke druge svrhe. Eventualni višak materijala propisno odlagati na za tusvrhu unaprijed odre#enu lokaciju. Pri iskopu odstraniti plodnu zemlju i odlagati je uzoni zahvata. Iskopanu i privremeno odloženu zemlju kasnije iskoristiti kodhortikulturnog ure#enja trase ceste.

51. Pokose nasipa i usjeka je obvezno zatraviti ili oblikovati vrlo niskom grmolikomvegetacijom koja !e uz redovito održavanje osiguravati nesmetane vizure s ceste na


Netehni ki sažetak


okolni krajobraz.

52. Kod krajobraznog ure#enja pri sadnji koristiti autohtone biljne vrste.53. Nakon završene izgradnje sve objekte i materijale koji više nisu potrebni na

predmetnom prostoru potrebno je ukloniti i omogu!iti sanaciju prostora.54. Sanirati sve površine obuhva!ene izgradnjom obilaznice na na in da se okolni prostor

vratiti u prvobitno stanje, a u skladu s Projektom krajobrazne sanacije. Prije togapotrebno je obaviti pregled i inventarizaciju stvarnog stanja na terenu te prema tomaizraditi projekt.

Mjere zaštite od buke55. Izvesti zaštitu od buke u zoni slijede!ih stacionaža:

0+000 – 0+100 s južne strane planiranog zahvata 0+080 – 0+150 sa sjeverne strane planiranog zahvata 2+800 – 3+000 sa sjeverne strane planiranog zahvata 2+850 - 2+950 s južne strane planiranog zahvata

Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove56. Izraditi Projekt privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnja planiranog

zahvata. Njime treba regulirati to ke prilaza na postoje!i prometni sustav teosiguranje svih mogu!ih kolizijskih to aka prilikom izgradnje planiranog zahvata ipostoje!eg prometnog sustava.

57. Na trasu planirane ceste onemogu!iti direktan pristup s parcela uz nju, osim preko zato ure#enih predvi#enih vorišta:

T-križanje sa zapadnom obilaznicom u 0+000, spoj preko potoka Cerik na postoje!u prometnicu u stacionaži 0+110, etverokrako križanje na stacionaži cca. km 1+850, T priklju ak na postoje!u gradsku prometnicu (Omladinska ulica) u stacionaži

km 3+150, T-križanje s D47 u km 3+535.

58. Prekinute veze lokalnih putova riješiti zamjenskim paralelnim putovima i putnimprolazima.

59. Dovesti u prvobitno stanje sve postoje!e ceste i putove koji su ošte!eni zbogkorištenja mehanizacije i vozila na izgradnji planirane obilaznice.

Mjere zaštite infrastrukture60. U fazi pripreme i izgradnje obilaznice provesti mjere zaštite infrastrukturnih gra#evina

na mjestima gdje se obilaznica križa, vodi paralelno ili se samo mjestimi nopribližava, u skladu s posebnim propisima i uvjetima vlasnika infrastrukturnih vodova.

Mjere zaštite od iznenadnih doga$aja61. Izraditi Operativni plan za provedbu mjera u slu aju iznenadnog one iš!enja voda, za

slu aj iznenadnog one iš!enja voda, s mjerama sprje avanja, širenja i uklanjanjaizvanrednog one iš!enja, koji mora biti izra#en u suglasju s odredbama Državnogplana za zaštitu voda (NN 8/99) to ka VII-Mjere za slu ajeve izvanrednih i iznenadnihzaga#enja voda.

3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA

Mjere za zaštitu voda62. Tehni kim mjerama osigurati prihvat oborinskih voda preko separatora ulja i masti s

taložnikom (od po etka do km 3+100,00) sa ispuštanjem u propuste ili direktno uteren, odnosno sa spojem na kanalizacijski sustav Hrvatske Kostajnice mješovitogtipa (od km 3+100,00 do kraja trase).

63. Redovito održavati cestu i sustave odvodnje što uklju uje iš!enje i pra!enje


Netehni ki sažetak


funkcionalnog stanja sustava unutarnje odvodnje i separatora i odgovaraju!ezbrinjavanje otpada (taloga) koji nastaje pro iš!avanjem kolni kih voda. U zimskomrazdoblju, po potrebi otklanjati snijeg i led s kolnika.

64. Prilikom održavanja prometnice obavezno koristiti ekološki prihvatljiva sredstva radizaštite voda. Upotrebu sredstava treba svesti na minimum ispravnim predvi#anjemstanja kolnika.

Mjere zaštite od buke65. Za slijede!e dionice provesti mjerenje buke nakon puštanja u promet planiranog

zahvata, te po potrebi poduzeti mjere zaštite: 0+740 – 0+790 sa sjeverne strane planiranog zahvata 1+830 – 1+950 s južne strane planiranog zahvta 1+880 – 1+950 sa sjeverne strane planiranog zahvata

66. Na dionici gdje je planirani zahvat u okviru profila postoje!e ulice (km 3+100 do krajazahvata) planirati ograni enje brzine prometa na 50 km/h.

Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove67. Ne dopušta se priklju ak pojedinih gra#evinskih estica na trasu obilaznice, izuzev

onih u funkciji prometnice.

4. PRIJEDLOG PROGRAMA PRA!ENJA I PLANA PROVEDBEPRA!ENJA STANJA OKOLIŠA

Oblik monitoringa Dinamika provo$enja1. Pratiti u estalost stradanja životinja i

divlja i od prometa, te po potrebi poduzetidodatne mjere zaštite (zapreke, prometniznakovi, te druge mjere upozorenja naprijelaz životinja)

Nakon završene izgradnje trase, u prvojgodini korištenja zahvata

2. Obaviti mjerenje razine buke i to zarazdoblje dana i razdoblje no!i od straneovlaštene institucije na dionice na kojimaje planirana izgradnja zaštite od buke. Uslu aju utvr#ivanja razina buke ve!ih oddopuštenih potrebno je poduzeti dodatnemjere zaštite kako bi se ona dovela upropisane granice.

U razdoblju od godinu dana, od danapuštanja planiranog zahvata u promet,kao i pri kraju planskog razdoblja, urazdoblju 10-15 godina nakon puštanjau promet planiranog zahvata.

5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NAOKOLIŠ

Izgradnjom i korištenjem sjeverne obilaznice Hrvatske Kostajnice do!i !e do promjene na inakorištenja zemljišta, a time i utjecaja na bioekološke (tlo, flora, fauna) i krajobraznekarakteristike podru ja zahvata. Planirani zahvat izgradnje obilaznice sam po sebi predstavljaelement zaštite okoliša u pogledu zaštite od buke, jer izmješta dio prometa iz centalnogdijela grada. Relativno mali o ekivani promet, kao i brzina koja !e se u prosjeku kretati oko80 km/h (od po etka trase do km 3+150,00) odnosno 50 km/h (od km 3+150,00 do krajatrase), utjecat !e na pojavu manjih razina buke u zoni planirane prometnice. Osim toga


Netehni ki sažetak


planirani zahvat otvara nove mogu!nosti razvoja sjevernog dijela naselja, jer na kvalitetanna in distribuira dio prometa u pravcu državne ceste D30 i grada Petrinje.

Zbog izmještenog prometa osobnih i teretnih vozila može se o ekivati pove!anje razina bukena okolni živi svijet i utjecaj na kakvo!u zraka na predmetnom podru ju. Tako#er !e sestvarati ve!e koli ine otpada, kako prilikom gradnje tako i tijekom korištenja.

Analizom utjecaja tijekom izvedbe projekta i tijekom korištenja na pojedine sastavniceokoliša, svi negativni utjecaji izgradnje i korištenja sjeverne obilaznice Hrvatske Kostajnice bit!e uklonjeni ili smanjeni na najmanju mogu!u mjeru uz strogo pridržavanje predloženihmjera zaštite i osiguranje programa pra!enja stanja okoliša, te se s te strane može re!i da !ezahvat biti prihvatljiv za okoliš.


Netehni ki sažetak


6. 3D PRIKAZI ZAHVATA

3D prikaz: Stacionaža 0+000, pogled prema istoku od državne ceste D30

3D prikaz: Pogled iz zapadnog dijela naselja Hrvatska Kostajnica prema sjeveru


Netehni ki sažetak


3D prikaz: Pogled iz isto nog dijela naselja Hrvatska Kostajnica prema sjeveru

3D prikaz: Stacionaža 3+535, pogled prema sjeveru (Seliška cesta) od državne ceste D47


Netehni ki sažetak


GGRRAAFFII""KKII PPRRIILLOOZZII


Netehni ki sažetak


GRAFI"KI PRILOZI

Prilog 1. Obuhvat zahvata na topografskoj karti, M:1:100 000

Izvor: Topografska karta RH

0+

000

3+535

2+000

3+000

1+000

1+000

OBUHVAT ZAHVATA NA TOPOGRAFSKOJ KARTI

IZVOR:

TUMA PLANSKOG ZNAKOVLJA

Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867

E-mail: [email protected]

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

Zoran Poljanec, prof. biol.

INVESTITOR / NARU ITELJ:

VODITELJ IZRADE STUDIJE:

PRILOG:

PROJEKT:

MJERILO:

1 : 100 000

DATUM:

BROJ PRILOGA:

HRVATSKE CESTE d.o.o.Von!inina 3, 10000 Zagreb

Trnjanska 37, 10000 Zagreb

100 m

KORIDOR TRASE

SJEVERNE OBILAZNICE

GRADA HRVATSKE KOSTAJNICE

OD 100 M

- ZAJEDNI KI SEGMENT

- SJEVERNA OBILAZNICA HRVATSKE KOSTAJNICE

- VARIJANTA 1

- VARIJANTA 3

- VARIJANTA 2

travanj, 2009.

Studija o utjecaju zahvata na okoliš

izgradnje sjeverne obilaznice

TOPOGRAFSKA KARTA RH

1.1.

Hrvatske Kostajnice




netehni ki sa#Ž etaksmz.hr/images/stories/okolis/hk_zaobil.pdf · 2018-10-12 · vezom na jasenova...

Documents