netehnicki zacetak

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zatite okolia

d.o.o.

lan HEP grupe

NE-TEHNIKI SAETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLI

ZA ZAHVAT:

VJETROELEKTRANA VISIBABA ZD3P NA LOKACIJI GRAD BENKOVAC

Zagreb, studeni 2013. Rev. 1

Nositelj zahvata: VENTUS FLATUS d.o.o. SUO VE VISIBABA ZD3P: NE-TEHNIKI SAETAK

Izradio: APO d.o.o. usluge zatite okolia 1

Vanjski suradnici: Obrada i interpretacija meteorolokih podataka dr.sc. Alica Baji

Istraivanja ornitofaune dr.sc. Pero Tutman

Istraivanja imia dr.sc. Igor Pavlini

Kulturno-povijesna batina ARHEOLOKI MUZEJ ZADAR

Proraun irenja buke u okoli SONUS d.o.o., Zagreb

Analiza mogunosti prikljuka na elektroenergetsku mreu FRACTAL d.o.o., Split



SADRAJ:

UVOD ........................................................................................................................................................................... 3

A. OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................................. 5 A.1 IDEJNO RJEENJE ZAHVATA ....................................................................................................... 5 A.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA ......................................................... 8

B. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I MOGUIH UTJECAJA ........................................................................ 10 B.1 LOKACIJA ZAHVATA .................................................................................................................... 10 B.2 UTJECAJ NA STANITA I VEGETACIJU ................................................................................... 11 B.3 UTJECAJ NA TLO ............................................................................................................................ 12 B.4 UTJECAJ NA ZRAK ......................................................................................................................... 12 B.5 UTJECAJ NA ORNITOFAUNU ...................................................................................................... 12 B.6 UTJECAJ NA FAUNU IMIA ..................................................................................................... 16 B.7 UTJECAJ NA OSTALU FAUNU ..................................................................................................... 17 B.8 ZATIENA PODRUJA ................................................................................................................ 18 B.9 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ I VIZUALNI UTJECAJ ................................................................. 18 B.10 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BATINU ................................................................... 20 B.11 OPTEREENJE OKOLIA OTPADOM ....................................................................................... 23 B.12 OPTEREENJE OKOLIA BUKOM ............................................................................................. 23 B.13 UTJECAJ NA STANOVNITVO I LOKALNU ZAJEDNICU ..................................................... 26 B.14 UTJECAJI NA OKOLI NAKON PRESTANKA KORITENJA ............................................... 27 B.15 EKOLOKA NESREA I RIZIK NJENOG NASTANKA ........................................................... 27 B.16 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOKU MREU ................... 27

B.16.1 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOKU MREU PODRUJA OUVANJA ZNAAJNA ZA PTICE ...................................................................................................... 29

B.16.2 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOKU MREU PODRUJA OUVANJA ZNAAJNA ZA VRSTE I STANINE TIPOVE ............................................................... 40 B.16.2.1. KORITENJE STANITA ................................................................................ 49

B.16.3 OSTALI UTJECAJI ............................................................................................................ 52

C. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I MJERA UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE OUVANJA EKOLOKE MREE I PLAN PROVEDBE MJERA ..................................... 53 C.1 MJERE ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE

OUVANJA EKOLOKE MREE TIJEKOM PROJEKTIRANJA, PRIPREME I GRAENJA ........................................................................................................................................ 53

C.2 MJERE ZATITE OKOLIA I MJERE UBLAAVANJA UTJECAJA NA CILJEVE OUVANJA EKOLOKE MREE TIJEKOM KORITENJA .................................................. 55

C.3 MJERE ZATITE OKOLIA NAKON PRESTANKA KORITENJA ...................................... 56 C.4 PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIA I EKOLOKE MREE S PLANOM

PROVEDBE ........................................................................................................................................ 56 C.5 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI I EKOLOKU

MREU ............................................................................................................................................... 59

D. POPIS SLIKA I TABLICA........................................................................................................................... 60

E. POPIS PROPISA ........................................................................................................................................... 61



UVOD Zahvat koji se obrauje o ovom ne-tehnikom saetku1 je vjetroelektrana VE VISIBABA ZD3P, oko 33 MW, na lokaciji Grad Benkovac. Nositelj zahvata je drutvo Ventus Flatus d.o.o. iz Zagreba.

Zahvat se planira u Zadarskoj upaniji, na podruju Grada Benkovca, jugozapadno od mjesta Gornja Bruka, odnosno sjeveroistono od mjesta Rodaljice.

Zahvat obuhvaa 11 vjetroagregata, u klasi snage oko 3 MW, planirano u dvije faze:

prva faza obuhvaa pet vjetroagregata, instalirane snage oko 15 MW druga faza obuhvaa est vjetroagregata instalirane snage oko 18 MW.

Na lokaciji na kojoj se planira zahvat VE VISIBABA ZD3P izgraena je vjetroelektrana VE ZD3 (osam vjetroagregata, 18 MW) koja je u komercijalni pogon putena 2012. godine.

Vjetroagregati VE VISIBABA ZD3P planiraju se unutar iste prostornim planom odreene zone kao i vjetroagregati postojee VE ZD3, tako da je zahvat koji se obrauje u ovoj Studiji proirenje postojee vjetroelektrane VE ZD3, ali se u projektnoj dokumentaciji vodi kao zaseban projekt. S obzirom na to da se u ovoj Studiji obrauje zahvat koji se planira na prostoru izgraene vjetroelektrane VE ZD3, u nastavku se daje objanjenje o tijeku do sada provedenih postupaka i ishoenih dozvola za projekt VE ZD3. Tijekom 2006. godine proveden je postupak procjene utjecaja na okoli zahvata izgradnje vjetroelektrana VE ZD2, VE ZD3 i VE ZD4 na podruju Zadarske upanije, administrativni obuhvat Grada Benkovca i Grada Obrovca te je od strane nadlenog Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdano Rjeenje kojim je namjeravani zahvat - vjetroelektrane VE ZD2, VE ZD3 i VE ZD4, prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera zatite okolia i programa praenja stanja okolia (dokument KLASA: UP/I 351- 03/06-02/00025; URBROJ: 531-08-3-1-AG/AM-06-9 od 27. prosinca 2006.) Osnovni dokument u postupku bila je Studija o utjecaju na okoli za vjetroelektrane VE ZD2, VE ZD3 i VE ZD4 na lokaciji Benkovac-Obrovac, izraiva: APO d.o.o. usluge zatite okolia lan HEP Grupe (SUO broj dokumenta: 25-06-410/28). Projekti vjetroelektrana VE ZD2, VE ZD3 i VE ZD4 obraeni su u jedinstvenoj Studiji utjecaja na okoli iz razloga to su planirane na podrujima Grada Benkovca i Grada Obrovca i nalaze se unutar geografske cjeline Zadarske upanije sa slinim geografskim, klimatskim, geoloko-hidrolokim, seizmolokim, pedolokim te bioekolokim znaajkama. Nakon provedenog postupka ocjene utjecaja na okoli, nositelj zahvata krenuo je u daljnji postupak izrade dokumentacije i ishoenja dozvola potrebnih za realizaciju projekta vjetroelektrana ZD3 te je na osnovi projektne dokumentacije (izraiva APZ-inenjering d.d. Zagreb), ishoeno sljedee:

1 Ne-tehniki saetak izraen je na temelju Studije o utjecaju na okoli, APO broj dokumenta 25-13-380/22.



Lokacijska dozvola za vjetroelektranu ZD3 (dokument KLASA: UP/I-350-05/05-01/154, URBROJ: 2198-07-07-49, od 23. srpnja 2007.), izdana od Ureda dravne uprave u Zadarskoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje i zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Benkovac. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole za vjetroelektranu ZD3 (dokument KLASA: UP/I-350-05/09-01/19, URBROJ: 2198-1-11-1/2-09-10, od 6. kolovoza 2009.), izdana od Ureda dravne uprave u Zadarskoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje i zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Benkovac. Graevinska dozvola za vjetroelektranu ZD3 (dokument KLASA: UP/I-361-06/08-01/40, URBROJ: 2198/1-11-1-08-24, od 21. travnja 2008.), izdana od Zadarska upanija, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gradnje, Ispostava Benkovac.

Potvrda izmjene i dopune glavnog projekta za vjetroelektranu ZD3 (dokument KLASA: 361-03/09-08-02, URBROJ: 2198/1-11-1/2-09-6, od 15. travnja 2009.) i (dokument KLASA: 361-03/09-08-05, URBROJ: 2198/1-11-1/2-09-11, od 30. rujna 2009.) izdani od Ureda dravne uprave u Zadarskoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje i zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Benkovac.

Trenutno je na lokaciji u komercijalnom pogonu vjetroelektrana VE ZD3, sa ukupno osam vjetroagregata tip Siemens SWT 2,3 MW.



A. OPIS ZAHVATA

A.1 IDEJNO RJEENJE ZAHVATA Lokacija zahvata se nalazi na podruju Zadarske upanije, u administrativnom obuhvatu Grada Benkovca: K.O. Bruka, K.O. Brgud, i K.O. Bjelina (Slika 1.). Idejnim rjeenjem zahvat VE VISIBABA ZD3P planira se u dvije faze:

- Prva faza obuhvaa pet vjetroagregata oznaka VA-11, VA-12, VA-13, VA-14 i VA-15 instalirane snage oko 15 MW.

- Druga faza obuhvaa est vjetroagregata oznaka VA-21, VA-22, VA-23, VA-24, VA-25 i VA-26 instalirane snage oko 18 MW.

Ukoliko bude mogue, izgradnja VE VISIBABA ZD3P obavit e se u cijelosti, ili prema prethodnoj navedenoj faznosti. Na lokaciji na kojoj se planira zahvat ve je izgraena vjetroelektrana VE ZD3. Vjetroagregati VE VISIBABA ZD3P planiraju se unutar iste prostornim planom odreene zone kao i vjetroagregati postojee VE ZD3 (18 MW), tako da je zahvat koji se obrauje u ovoj Studiji proirenje postojee vjetroelektrane VE ZD3, ali se u projektnoj dokumentaciji vodi kao zaseban projekt. Koordinate postavljenih vjetroagregata VE ZD3 navedene su u tablici 1., a koordinate planiranih vjetroagregata VE VISIBABA ZD3P navedene su u tablici 2. U nastavku se daje prikaz Idejnog rjeenja zahvata (Slika 2.) na kojem su ucrtani vjetroagregati vjetroelektrane VE ZD3 koji su izgraeni (na temelju izdanih dozvola) i vjetroagregati planiranog zahvata VE VISIBABA ZD3P (dvije faze).



Slika 1. Karta ireg podruja s oznaenom lokacijom zahvata



Tablica 1 Koordinate vjetroagregata izgraene VE ZD3

OZNAKA POZICIJA NADMORSKA VISINA (m.n.v.)

VA1 5561456,4880875 544,56 VA2 5561707,4880005 527,04 VA3 5562911,4880126 460,50 VA4 5564191,4879987 464,35 VA5 5564824,4879285 489,68 VA6 5563890,4880973 460,26 VA7 5562446,4880985 448,51 VA8 5564258,4880608 452,55

Tablica 2 Koordinate vjetroagregata planirane VE VISIBABA ZD3P

NAZIV TOKE

KOORD. X

KOORD. Y

PRVA FAZA PROIRENJA VA - 11 4 880 529 5 561 573 VA - 12 4 881 207 5 561 387 VA - 13 4 880 409 5 562 733 VA - 14 4 880 815 5 563 434 VA - 15 4 879 668 5 564 498

DRUGA FAZA PROIRENJA VA - 21 4 881 518 5 561 311 VA - 22 4 879 605 5 563 520 VA - 23 4 879 828 5 563 163 VA - 24 4 879 390 5 563 882 VA - 25 4 880 239 5 564 603 VA - 26 4 878 820 5 565 134

Zona zahvata vjetroelektrane VISIBABA ZD3P (slunost) formira se od dijelova k.. 1526/1 K.O. Bruka, k.. 4873, k.. 4866, k.. 4867, k.. 6031 k.o. Brgud, k.. 898/1 i k.. 2743 K.O. Bjelina. Dvije faze (1.faza s pet vjetroagregata i 2. faza s est vjetroagregata VA) prikljuit e se na prijenosnu mreu 110 kV dalekovod Obrovac-Benkovac, preko transformatorske stanice (TS) 20(35)/110 kV Bruka. TS Bruka izgraena je za potrebe prikljuenja vjetroelektrana VE ZD2 i VE ZD3, a njenom izgradnjom ispunjeni su i tehniki uvjeti za prikljuenje vjetroagregata vjetroelektrane VISIBABA ZD3P (33 MW) (i vjetroelektrane VE KUNOVAC ZD2P do 48 MW). Do TS 20/110 kV Bruka dolazi se postojeim putem iz mjesta Gornja Bruka, zaseoka Gornji Zrilii. Duljina postojeih puteva za izgraenu ZD3 iznose 9,5 km, a duljina novih puteva za ZD3P je oko 3,5 km. Ukupna povrina novih puteva za ZD3P: oko 15.750 m2.

Radni platoi su predvienih dimenzija 27 m x 27 m, a ukupna povrina platoa je 8.019 m2.



Povrinski pokrov pristupnih putova (irine oko 4,5 m) i radnih platoa (povrine oko 27 m x 27 m) izrauje se iz dva sloja (postroja) drobljenog kamena odgovarajuih granulata u skladu s tehnikim zahtjevima za predmetne puteve. Pristupni putevi i radni platoi projektirani su da se to bolje prilagode postojeem terenu, uz izbjegavanje dubokih zasjeka i nasipa. Nakon izvoenja radova izvodi se sanacija prostora, iskljuivo s povrinskim iskopom. Svi vjetroagregati e biti meusobno povezani SN kabelom i internom DTK mreom (slui za prijenos podataka o parametrima rada postrojenja vjetroagregata) ukopanom u kabelski rov uz pristupne puteve.

Predvieno vrijeme rada vjetroelektrane VISIBABA ZD3P je 2.500 sati godinje. Temeljem

U cilju analize vjetropotencijala, 2006. godine postavljen je mjerni stup na lokaciji Kunovac na kojem je kontinuirano mjeren smjer i brzina vjetra. Takoer, tijekom izgradnje VE ZD2 i VE ZD3 tijekom 2011. godine, postavljen je novi 80 m mjerni stup kojim se, zajedno s podacima o proizvodnji VE ZD2 i VE ZD3, dodatno ispituje vjetropotencijal ireg prostora.

Izmjereni godinji prosjek brzine vjetra iznosi 8 m/s. Dominantni smjer vjetra je NEE-NE. sati rada i snage predvienog vjetroagregata proizlazi ukupna godinja proizvodnja elektrine energije oko 87,5 GWh.

A.2 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA

Prema upravno teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, lokacija zahvata se nalazi na podruju Zadarske upanije, Grad Benkovac. Vaei prostorno-planski dokumenti su:

Prostorni plan Zadarske upanije (Slubeni glasnik Zadarske upanije, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09 i 3/10)

Prostorni plan ureenja Grada Benkovca (Slubeni glasnik Zadarske upanije, broj 1/03 i Slubeni glasnik Grada Benkovca, brojevi 02/08 i 4/12).

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se unutar planiranog podruja za iskoritavanje energije vjetra odreenog Prostornim planom Zadarske upanije (Slubeni glasnik Zadarske upanije, brojevi 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 25/09 i 3/10), odnosno unutar prostora istrane zone vjetroelektrana odreenog Prostornim planom ureenja Grada Benkovca (Slubeni glasnik Zadarske upanije, broj 1/03 i Slubeni glasnik Grada Benkovca, brojevi 02/08 i 4/12).



Slika 2 Idejno rjeenje zahvata



B. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I MOGUIH UTJECAJA

B.1 LOKACIJA ZAHVATA

Zahvat se planira u Zadarskoj upaniji, na podruju Grada Benkovca, na podruju u blizini naselja Gornje i Donje Bruke u irem prostoru Bukovice, na oko 15 km sjeveroistono od Benkovca.

Lokacija zahvata se nalazi na brdovitom podruju koje je poloeno u smjeru sjeverozapad- jugoistok, s vrhovima nadmorskih visina od oko 400 do oko 550 m, uz izdvojene kote: Marinovia vrh (531 m), Jasenova glavica (465 m), Katanjeva glavica (462 m), Krstaica (456 m), Crni vrh (485 m), Gola glavica (426 m). Jugozapadom lokacije zahvata dominira gudura koja se protee u smjeru SZ-JI. Lokacija zahvata je na zapadu omeena cestovnom prometnicom Pupavci-Donja Bruka, koje se na sjeveru nastavlja prometnicom Obrovac-Knin od naselja korii do Kneevia, na istoku do Kalanjeve Drage i dalje juno preko Rodaljice do naselja Donji Zrilii.

Na lokaciji na kojoj se planira zahvat VE VISIBABA ZD3P izgraena je vjetroelektrana VE ZD3 (osam vjetroagregata, 18 MW) koja je u komercijalni pogon putena 2012. godine (Slika 3. i 4.).

Slika 3 Lokacija zahvata postojea VE ZD3



Slika 4 Lokacija zahvata postojea VE ZD3

B.2 UTJECAJ NA STANITA I VEGETACIJU Pregled kartiranih stanita na podruju zahvata, s procijenjenom pripadajuom povrinom i udjelom, daje se u nastavku teksta.

NKS_IME Povrina km2 % udio stanita Primorske, termofilne ume i ikare medunca 2.62 29.46

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 0.19 2.09 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Draici 4.80 54.10 UKUPNO 8.88 100.00

Povrinski pokrov sastoji se preteno od ikare i rijetke ikare na kamenjari visine 2-6 m uz rijetku pojavu visoke vegetacije u reljefnim depovima i suhozidima ograenim podrujima. Vrni dijelovi lokacije obrasli su vrlo rijetkom vegetacijom kamenjarskih livada, koje su utjecane vjetrovima pa je rast grmlja i drvea vrlo spor. Trajni gubitak vegetacijskog pokrova odnosi se na povrine pristupnih puteva i radnih platoa koji e biti izvedeni (iz drobljenog kamena) u skladu s tehnikim zahtjevima za sljedee: duljina i irina puta, minimalni radijusi, usponi i boni nagibi puteva, granulat drobljenog kamena postroja puteva te nosivost puta. Ukupna povrina novih puteva za ZD3P je oko 15.750 m2, a ukupna povrina radnih platoa je 8.019 m2.



Na podruju zahvata, botanikim pregledom, utvreno je nekoliko biljnih vrsta koje pripadaju kategoriji strogo zatienih biljnih vrsta prema Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, broj 99/09). Te vrste se, u svojim populacijama, odlikuju veim brojem jedinki te je procijenjeno kako im ne prijeti opasnost od nestanka, niti znatnijeg smanjivanja podruja rasprostranjenosti. Zahvat vjetroelektrane VE ZD3P nee se negativnije odraziti na sastav flore i vegetacije, uobiajene na velikim povrinama slinih stanita po itavom submediteranskom prostoru nae zemlje.

B.3 UTJECAJ NA TLO

Podruje zahvata je izrazito krkog karaktera i najveim dijelom oskudijeva vodom i obradivim zemljitem. Geoloku podlogu uglavnom ine kredni visokopropusni vapnenci. Tlo je uglavnom plitko i kamenito; prevladava smee tlo na vapnencu, zatim crvenica i kamenjar. Na lokaciji zahvata ne nalaze se znaajni vodeni tokovi, a prisutan je manji broj bujinjaka koji se nalaze u gudurama. Utjecaj na tlo mogu je u fazi izgradnje zbog iskopa, kao i eventualnog nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva iz opreme i vozila. Kako bi se tlo koristilo razumno i ouvala njegova produktivnost, prilikom izvoenja zemljanih radova treba odvojiti humusni sloj tla, posebno ga deponirati, zatiti od oneienja i po zavretku radova upotrijebiti u svrhu krajobraznog ureenja prema Projektu krajobraznog ureenja. Takvim postupanjem s tlom omoguit e se njegova zatita i gospodarenje na nain da se ono iskoristi za sanaciju i rekultivaciju prostora zahvata nakon izvoenja graevinskih radova. Mogua oneienja tla za vrijeme izvoenja radova mogu se iskljuiti dobrom organizacijom gradilita, koritenjem ispravne graevinske mehanizacije i okolino prihvatljivim gospodarenjem otpadom.

B.4 UTJECAJ NA ZRAK

Tijekom radova na pripremi terena i izgradnji doi e do emisija praine i oneiujuih tvari u zrak (pokretni izvori emisije) koje su karakteristine za vozila i radnu mehanizaciju. Ove emisije u zrak ograniene su na ue podruje i radni dio dana, a ovisno o godinjem dobu i vremenskim prilikama mogu se oekivati razliiti intenziteti. Pojava optereenja emisijama u zrak je privremenog karaktera i bez trajnijih posljedica po okoli. S obzirom na primijenjenu tehnologiju vjetroelektrana nema ispusta u zrak te ne spada u kategoriju izvora oneienja zraka u smislu lanka 8. Zakona o zatiti zraka (Narodne novine, broj 130/11). Zahvat e, proizvodnjom elektrine energije iz energije vjetra, imati na atmosferu pozitivan uinak, jer pri njegovom radu ne nastaju emisije u zrak, a smanjuje se potronja elektrine energije iz postrojenja na fosilna goriva.

B.5 UTJECAJ NA ORNITOFAUNU

Utjecaj na ornitofaunu procijenjen je na temelju sljedeeg:

jednogodinja terenska istraivanja ptica provedena u okviru izrade Studije utjecaja na okoli ZD2, ZD3, ZD4 razdoblje provedbe od srpnja 2007. do kraja lipnja 2008.



(Elaborat preliminarne analize i ocjene planirane vjetroelektrane Benkovac-Obrovac, polje ZD3 s aspekta ornitofaune) (Tutman, 2008)

koritenje postojee strune literature (Studija glavne ocjene za VE Orljak, elaborat Istraivanje, zatita i promocija bioloke raznolikosti podruja rijeke Karinice) (Biom, 2008)

metodom strune ekspertne analize za sline ili iste zahvate (Pilot studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu zahvat izgradnje vjetroelektrane emernica, Peternel i sur., 2011a)

podaci terenskog praenja utjecaja rada vjetroelektrane ZD2 na populacije ptica (monitoring) razdoblje provedbe travanj 2012. do oujak 2013. (Tutman, ornitoloke biljeke, neobjavljeni podaci).

Takoer, prilikom predvianja utjecaja koriteni su literaturni podaci o podrujima ekoloke mree i ciljnim vrstama/stanitima, podaci iz baze podataka ekoloke mree Dravnog zavoda za zatitu prirode, kao i podaci o samom zahvatu VE VISIBABA ZD3P.

Osnovne aktivnosti provedene u procjeni utjecaja ukljuuju odreivanje i prostornu analizu zona utjecaja zahvata, kartiranje i analizu staninih tipova ireg podruja utjecaja, kartiranje ireg podruja utjecaja u pogledu koritenja prostora ptica i analizu stupnja koritenja prostora ptica.

Rezultati istraivanja detaljno su prikazani u Studiji o utjecaju na okoli za zahvat vjetroelektrana Visibaba ZD3P, poglavlje C.8.3. Ornitofauna. U nastavku su prikazani podaci terenskog praenja utjecaja rada vjetroelektrane ZD3 na populacije ptica (monitoring) razdoblje provedbe travanj 2012. do oujak 2013. (Tutman, ornitoloke biljeke, neobjavljeni podaci). U odnosu na prethodna istraivanja za potrebe odreivanja nultog stanja ornitofaune na polju VE ZD3 (srpanj 2007. do lipanj 2008.) kada su zabiljeene 63 vrste ptica u svim sezonama, recentnim aktivnostima tijekom monitoringa (travanj 2012. do oujak 2013.) je zabiljeeno 78 vrsta. Vrste koje su zabiljeene tijekom monitoringa VE ZD3, a nisu tijekom odreivanja nultog stanja ornitofaune su sljedee: eja movarica (Circus aeruginosus), eja strnjarica (Circus cyaneus), eja livadarka (Circus pygargus), jastreb (Accipiter gentilis), kanjac osa (Pernis apivorus), dral (Grus grus), golub grivnja (Columba palumbus), sivi uk (Athene noctua), livadna trepteljka (Anthus pratensis), sivi popi (Prunella modularis), smeoglavi bati (Saxicola rubetra), drozd cikelj (Turdus philomelos), drozd imela (Turdus viscivorus), uti volji (Hippolais icterina), dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), mrka sjenica (Parus lugubris) i vrtna strnadica (Emberiza hortulana). Ovdje se radi o vrstama koje se uobiajeno pojavljuju na stanitima kojem pripada i predmetna zona zahvata, tako da poveanje broja vrsta u odnosu na prethodna istraivanja svakako ne treba smatrati kao posljedicu povoljnog utjecaja vjetroelektrane, posebice jer se radi o vrstama ije je prisustvo oekivano. Slina istraivaka iskustva pokazuju da je na istom neutjecanom podruju, unutar nekoliko uzastopnih godina mogue opaziti ak i znaajnija kolebanja brojnosti i sastava faune ptica to se moe protumaiti kao utjecaj raznih ekolokih faktora uobiajeno prisutan u svim stanitima. Takoer, zbog velike pokretljivosti ptica nije jednostavno procijeniti kakav je stvarni utjecaj vjetroelektrana na faunu ptica odreenog prostora, naroito kada je poznato da se sastav i brojnost vrsta te intenzitet koritenja istog prostora vremenski mijenja. Osim toga u popis su unesene i neke vrste grabljivica zabiljeene u irem prostoru, a ije prisustvo na samoj plohi nije uoeno.



Gledano sezonski, ptice su bile najaktivnije u proljetnim i jesenskim razdobljima kada zapoinje parenje i u prostoru su aktivne vrste na selidbenim kretanjima. Vizualnim promatranjem tijekom monitoringa utvreno je da veina ptica prilikom dnevnog preleta zaobilazi zonu zahvata na udaljenosti od 100 200 m. Ovakvo je ponaanje zabiljeeno i kod nonih preleta u drugim istraivanjima (vidi reference u Kingsley i Whittam, 2003) te moemo pretpostaviti slino ponaanje na predmetnoj zoni zahvata. Glavnina lokalnih selidbenih aktivnosti i smjer zabiljeenih kretanja ptica uglavnom se odvijao u niim dijelovima u odnosu na poloaj lokacije zahvata, odnosno u zonama srednjeg i slabijeg utjecaja. Zona zahvata se ne nalazi na selidbenom koridoru te nije procijenjen znaajan utjecaj na selidbenu populaciju ptica ovog podruja. Tijekom istraivanja nisu uoena stradavanja niti znaajnije negativne situacije na gnjezdarice zone zahvata koje bi se mogle dovesti u direktnu vezu sa radom vjetroagregata. U svojim su se aktivnostima gnjezdarice drale nisko izvan dohvata rada elisa vjetroagregata u radu. Iz tablice u nastavku vidljivo je kolebanje brojnosti pojedinih gnjezdarica. U ovisnosti o vrsti zabiljeeni su razliiti populacijski trendovi, od manjih porasta ili padova, do razmjerno stabilnih populacija. Zbog istovremenosti ovih trendova u istom stanitu, mogue je pretpostaviti da to nije posljedica rada vjetroagregata, nego utjecaja raznih ekolokih faktora uobiajeno prisutnih u svim stanitima. U odnosu na aktivnosti gnjezdarica izvan predmetne zone, takoer nije uoen direktan negativni utjecaj rada vjetroagregata. U usporedbi s ranijim istraivanjima, lastavice i iope su sada bile malobrojnije na samoj predmetnoj plohi i drale se izvan zone jakog utjecaja. Ukoliko su prelijetale kroz predmetnu plohu, letjele su ispod dohvata elisa u radu. Nije uoen znaajniji negativni utjecaj na gnjezdarice gustih sklopova grmlja i ikara te otvorenih kamenjarskih stanita. U odnosu na prethodna istraivanja uoeno je neto intenzivnije zadravanje pojedinih vrsta (poput primorske bjeloguze, primorske trepteljke i juriice) na makadamskim prometnicama i servisnim povrinama oko vjetroagregata gdje se i gnijezde po rubnim podrujima. Ovim vrstama odgovaraju sva dovoljno velika otvorena stanita pa i ona nova poput prokrenih povrina, to je vjerojatni razlog njihovog intenzivnijeg obitavanja na ovim stanitima. Ptice ije je prirodno stanite u blizini vjetroelektrane s vremenom se priviknu na rad postrojenja i njihova smrtnost nije vea od one koja se inae statistiki biljei za dalekovode. Tijekom zimskog razdoblja preleti i aktivnosti ptica u irem i posebice uem prostoru zahvata se znaajnije smanjuju i one vrlo rijetko prelijeu preko zone zahvata.

Vrsta 2007./2008. 2012./2013. Alectoris graeca 5 7 6

Upupa epops 3 4 5 Lullula arborea 15 10 Alauda arvensis 10 12 15 Galerida cristata 4 1

Jynx torquilla 4 5 5 Streptopelia turtur 20 12 15 Delichion urbica 10 15 15 Hirundo rustica 80 100 80 90

Anthus campestris 8 15 Luscinia megarhynchos 10 15 14

Oenanthe hispanica 7 8 17 Turdus merula 50 45 50

Sylvia cantillans 30 40 50 60 Parus caeruleus 3 5



Parus major 25 30 Lanius collurio 15 12 Lanius senator 1 1

Garrulus glandarius 5 7 Corvus corone cornix 10 12 5

Oriolus oriolus 5 5 7 Passer domesticus 20 30 25 Fringilla coelebs 50 55 65

Acanthis cannabina 20 30 50 Carduelis carduelis 8 3 Carduelis chloris 10 7 Miliaria calandra 4 3 Emberiza cirlus 2 5

Monitoringom nisu ustanovljene znaajne populacije oekivanih ugroenih vrsta ptica na koje bi planirana vjetroelektrana imala veliki negativan utjecaj. Kod ovih se vrsta ne oekuje utjecaj na one koje imaju relativno male areale kretanja, odnosno ne lete ili preteno ne lete u visini dohvata elisa vjetroagregata u radu. Negativan utjecaj, odnosno potencijalno stradavanje na vjetroagregatima procijenjeno je za grabljivice budui se lokacija zahvata nalazi unutar njihovog podruja kretanja kao i zbog injenice da su stanita u irem okolnom podruju odgovarajua kao njihov lovni/gnijezdilini teren. U tom je smislu bitan nain na koji pojedine vrste grabljivica koriste prostor potencijalne zone zahvata. S izuzetkom kanjca i vjetrue, tijekom terenskih istraivanja ostale vrste nisu uoene u aktivnom koritenju predmetne zone zahvata, tako da nisu ustanovljena stradavanja niti drugi neposredni negativni utjecaji na grabljivice i sovke koji bi bili neprihvatljivi u smislu zatite. U procjeni utjecaja zahvata na ornitofaunu prethodno su definirane tri zone razliitog intenziteta od kojih su zone srednjeg i slabog utjecaja prvenstveno povezane sa razdobljem rada vjetroelektrane i moguim utjecajima na faunu ptica. Zona srednjeg utjecaja u stvari predstavlja obronke predmetne zone koji se sputaju prema okolnim niim podrujima s mozaikom prirodne vegetacije i poljoprivrednih povrina. Na podruju obronaka prevladavaju kamenjarska stanita sa niskom hrastovo-grabovom ikarom i grmljem, koja uglavnom nisu pogodna stanita za lov grabljivica. Povrine u ovoj zoni okarakterizirane su kao povrine umjerenog i velikog stupnja koritenja prostora ptica, ali monitoringom nije ustanovljen znaajan utjecaj na vrste zabiljeene na zadravanju i preletu preko prostora na kojima su postavljeni vjetroagregati. Zakljuno se moe rei da aktivnosti vjetroelektrane na navedenoj lokaciji, u smislu zatite ptica, nije imalo znaajnog negativnog utjecaja na autohtonu ornitofaunu, kao ni na selice u vrijeme jesenske i proljetne selidbe. to se tie kumulativnog utjecaja sa drugim vjetroelektranama na irem podruju, u neposrednom okruenju VE ZD3 na udaljenosti od oko 1,7 km izgraena je VE ZD2 sa osam vjetroagregata (monitoring se takoer provodi). Analiza zona utjecaja ovih vjetroelektrana pokazala je da do preklapanja dolazi u zonama srednjeg dvaju najbliih vjetroagregata VE-1 (na lokaciji ZD3) i VA-5 (na lokaciji ZD2) te zonama slabog utjecaja. Podruje izmeu spomenutih vjetroagregata ini udolina izmeu istaknutih vrhova irine oko 1,7 km, to ostavlja dovoljno prostora za nesmetanu komunikaciju. U svakom sluaju potrebno je istaknuti da su najvee povrine one na kojima nije dolo do preklapanja, a to su zone jakog utjecaja i one zauzimaju vie od 75% ukupne analizirane povrine. Osjetljivost na kumulativne uinke izgradnje vjetroelektrana osobito je izraena kod populacija ije jedinke ili parovi imaju velike areale kretanja, populacija nije velika, a vrsta je suoena s gubitkom



stanita iz drugih izvora. Navedena obiljeja prvenstveno se odnose na grabljivice, a u cijelosti se mogu primijeniti na populaciju zmijara i kanjca osaa. Ove vrste imaju iroke areale kretanja, inae su izloene smanjivanju stanita, a populacija im je mala. Tijekom terenskih istraivanja nultog stanja ornitofaune u razdoblju 2007. 2008. kanjac osa nije zabiljeen na irem prostoru predmetnog zahvata, meutim zabiljeen je tijekom istraivanja na prvoj godini monitoringa (travanj 2012. oujak 2013.) pa se iz toga razloga razmatra u procjeni kumulativnog utjecaja. Preleti kanjca osaa opaeni su tijekom monitoringa susjedne VE ZD2 kada je 19. svibnja 2012. zabiljeen prelet pet ratrkanih jedinki preko same zone zahvata na visini od preko 300 400 metara. Na podruju predmetne zone nije opaan. to se tie utjecaja buke koju proizvode vjetroagregati tijekom rada, prema svjetskim iskustvima, ptice raznoliko reagiraju; pojedine vrste je podnose i zadravaju se u okolini, dok neke druge uglavnom izbjegavaju blizinu vjetroelektrana. Na predmetnoj zoni je zabiljeeno da vjetroagregati stvaraju razliitu buku u ovisnosti o intenzitetu vjetra. Tako pri jaem strujanju vjetroagregati stvaraju i veu buku. U predmetnom sluaju ptice uglavnom nisu opaane na neposrednom podruju oko samih vjetroagregata, dok je kod pojedinih poput primorske bjeloguze, zabiljeeno i gnijeenje u relativnoj blizini vjetroagregata. Rezultati praenja stanja ornitofaune su pokazali da postojea vjetroelektrana nema negativan utjecaj na ornitofaunu. Stoga za sada nije izraena potreba za usklaivanjem reima rada u smislu prilagoavanja i/ili ograniavanja rada vjetroagregata u vrijeme najvee aktivnosti, osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih migracija kao i dnevnih migracija prema lovnom stanitu te nije potrebno poduzeti dodatne zatitne mjere. Utjecaj zahvata na ciljne vrste ptica najbliih Podruja ouvanja znaajna za ptice obraen je u ovom ne-tehnikom saetku, u poglavlju B.16. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.

B.6 UTJECAJ NA FAUNU IMIA Podaci o fauni imia detaljno su prikazani u Studiji o utjecaju na okoli za zahvat vjetroelektrana Visibaba ZD3P, poglavlje C.8.4. Fauna imia. Procjena utjecaja zahvata na imie temelji se rezultatima terenskih istraivanja. Kod terenskih istraivanja koritene su dvije metode: metoda transekta bat-detektorom (obuhvaaju period od listopada 2011. do rujna 2012. godine) i metoda kontinuiranog snimanja aktivnosti imia Batcorder (period lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 2012.). Rezultati dobiveni koritenjem Batcordera prikazani su odvojeno od rezultata transekata s obzirom da se radi o potpuno drugaijoj metodi te ovi podaci nisu meusobno usporeivani ve se nadopunjuju. Grafiki su objedinjeni podaci sa oba ureaja Batcordera i prikazani su kao ukupna aktivnost svih vrsta imia rasporeena po satima tijekom itave noi unutar svakog mjeseca za lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Rezultati transekta bat-detektorom (obuhvaaju period od listopada 2011. do rujna 2012. godine) prikazani su tablino i grafiki kao ukupan broj preleta odnosno signala tijekom perioda istraivanja. Prelet je standardno definiran kao sekvenca od najmanje dva eholokacijska signala izmeu kojih su od drugog preleta odvojeni vie od 1 sekunde (npr.



Fenton 1970). Kako bi se dobiveni rezultati preleta i vrsta po transektu standardizirali dobivene vrijednosti podijeljene su sa ukupnom duljinom transekta. Procjena utjecaja zahvata na imie temelji se i na aktivnostima i zabiljeenoj smrtnosti imia na samom podruju postojee vjetroelektrane ZD3, ali i na rezultatima praenja smrtnosti na susjednom polju vjetroelektrane ZD2. Bitno je naglasiti da se radi o prvim rezultatima kontinuiranog monitoringa neke vjetroelektrane u Hrvatskoj. Kako se u sluaju predmetnog zahvata vjetroelektrane VE VISIBABA ZD3P radi o postavljanju vjetroagregata u zonu postojee vjetroelektrane ZD2 bitno je istaknuti injenicu da sve dosadanje studije nisu pokazale pozitivnu korelaciju izmeu veliine vjetroelektrane (broja vjetroagregata) i poveane stope smrtnosti (Rydell 2012). Drugim rijeima, poveanjem broja vjetroagregata na ovoj lokaciji nikako ne znai i automatsko poveanje broja mrtvih imia. S obzirom na to da se radi o prvim rezultatima kontinuiranog monitoringa neke vjetroelektrane u Hrvatskoj, bitno je naglasiti nedostatke prilikom procjene negativnog utjecaja na pojedine vrste imia odnosno njihove populacije na lokalnoj odnosno nacionalnoj razini. Trenutno u Hrvatskoj ne postoje izrauni stope smrtnosti imia (na niti jednoj razini) odnosno ne postoje referentne vrijednosti koje bi ukazivale na negativan utjecaj. Razloga za to ima puno, a jedan od najvanijih je taj da ne postoje procjene veliina populacija niti na nacionalnoj niti na lokalnoj razini, to je preduvjet da bi se mogao procijeniti utjecaj na iste. S obzirom na to da rezultati istraivanja smrtnosti imia na lokaciji ZD3 nisu pokazali vie od povremene pojave mrtvih imia i da je iz rezultata kontinuiranog praenja aktivnosti imia zakljueno da vrste imia iz pilje Bela voda ne koriste ovo podruje kao lovno stanite, niti se ovim podrujem odvija migracija ovih vrsta, u ovom sluaju za predmetni zahvat, nije potrebno uvoditi mjere ublaavanja jer nema negativnog utjecaja niti ga prema rezultatima istraivanja treba oekivati. Zakljuci istraivanja prikazani su u ovom ne-tehnikom saetku, u poglavlju B.16. Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu.

B.7 UTJECAJ NA OSTALU FAUNU

Utjecaj na ostalu faunu vezan je za gubitak stanita, odnosno smanjenje povrina koje su prikladne za njihovo hranjenje, reprodukciju i/ili lov. Negativan utjecaj prostorno je ogranien na ue podruje zahvata, ali je veim dijelom trajnog karaktera. Utjecaj je znaajniji ukoliko se zahvat ograuje i odvaja preostale dijelove stanita koji su potrebni vrsti kao jedinstvena cjelina. Vjetroelektrana je objekt koji ne uzrokuje ogranienje kretanja i druge promjene u stanitu koje nastaju napr. izgradnjom autocesta, ograivanjem lovita ili uspostavljanjem slinih umjetnih prepreka. Po dovretku gradnje nee biti prostornih ogranienja za kretanje (ograda i sl.), osim ograde trafostanice (na ogranienom prostoru), tako da e svi migracijski putevi kopnenih ivotinja ostati otvoreni to ocjenjujemo pozitivnim. Tijekom graenja utjecaj na faunu vezan je za uznemiravanje bukom koja se javlja kao posljedica koritenja graevinskih strojeva i vozila, a tijekom koritenja buka je posljedica rada vjetroagregata. ivotinje obino na uznemiravanje i buku reagiraju tako to pokuavaju izbjei takvo nepovoljno djelovanje i pobjei na povoljna oblinja stanita ukoliko je to mogue i takva stanita postoje. Pri tome mobilnije i pokretljivije vrste lake izbjegavaju



nepovoljno djelovanje, dok one manje pokretljive mogu biti jae utjecane. Taj e utjecaj biti najvei u razdoblju nakon poetka rada vjetroelektrane, a period prilagodbe je ovisno o naravi pojedine svojte razliit. S obzirom na to da vjetroagregati rade s niskom frekvencijom (9-19 o*min-1 = 0,15 - 0,32 Hz) zvuk i vibracije koje nastaju su u podruju infrazvuka i mogu imati utjecaj na one ivotinjske vrste koje imaju osjetilo za takve podraaje (npr. zmije, krtice i dr.). S obzirom na biologiju i rasprostranjenost vrsta malih sisavaca, vodozemaca i gmazova procjenjuje se da utjecaj nije znaajan. Prilikom izgradnje postoji opasnost od oneienja stanita mineralnim uljima, benzinom, uljima i slinim oneiujuim tvarima. Pojedine vrste direktno su ugroene oneienjem to obino dovodi do breg ugibanja, dok su pojedine vrste posredno utjecane tako to se hrane oneienim plijenom ili zbog smanjenja koliine hrane (beskraljenjaci u tlu ili biljna hrana). U cilju ublaavanja utjecaja odreene su mjere zatite. Na osnovi dostupnih podataka o fauni razvidno je da na podruju planiranog zahvata nisu zabiljeene vrste ili zajednice koje su osobite samo za ovo podruje, nego su dio faune rasprostranjene i na drugim dijelovima ireg prostora te se ne oekuje znaajan utjecaj na populacije malih sisavaca, vodozemaca i gmazova.

B.8 ZATIENA PODRUJA U granicama planiranog zahvata nema postojeih niti planiranih zatienih podruja u nekoj od kategorija zatite prema Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine, broj 80/13).

B.9 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ I VIZUALNI UTJECAJ

Opis elemenata planiranog zahvata VE ZD3P koji mogu utjecati na elemente krajobraza: Vjetroagregati planirano je postavljanje 11 vjetroagregata. Predvieni vjetroagregati pozicionirani su na danas nenastanjenom prostoru izmeu sela Gornjih Zrilia, Donjih Zrilia, Rodaljica, Bjeline i Medvie. Vjetroagregati se planiraju postavljeni na krevitom terenu, koji je veinom obrastao u gusto nie raslinje. Prostorna manifestacija pojedinog vjetroagregata je oko 100 m visok stup na vrhu kojeg se nalazi gondola s tri lopatice, 50 m duljine po lopatici. Prije postavljanja vjetroagregata gradi se ravni operativni prostor predvienih dimenzija 27 m x 27 m, s prekrivkom od kamena ili kamena drobljenca. Pristupni putovi putovi koji povezuju pojedine vjetroagregate i spajaju ih s lokalnim prometnicama. Ukupna povrina novih puteva za ZD2P je oko 15.750 m2. Povrinski pokrov je kamen drobljenac, a irina im je do 5 m, u radijusu krivina do 10 m.

Podzemne kabelske trase za meusobno povezivanje vjetroagregata kabelske trase se ukopavaju u tlo u pripremljeni trakasti jarak.

Utjecaj na prirodne znaajke krajobraza Tijekom izgradnje doi e do gubitka i osiromaenja prirodnih znaajki krajobraza i vizualnih kvaliteta u pojasu gradilita. Tijekom izvoenja radova doi e do uklanjanja povrinskog sloja zemlje. Kako bi se tlo koristilo razumno i ouvala njegova produktivnost propisana je mjera kojom e se, prije poetka radova, humusni sloj tla odvojiti i posebno sauvati. Svi



iskopi i poravnanja nainjeni tijekom radova zatrpat e se uskladitenim humusnim slojem tla do oblika koji odgovara primarno zateenom reljefu i ostaviti prirodno rekultivirati autohtonom vegetacijom kako bi se utjecaj smanjio na najmanju moguu mjeru. Postojei povrinski pokrov e se degradirati izgradnjom putova, platoa za vjetroagregate, i kabelskih koridora. Zbog nunosti uklanjanja vegetacije trajno e nestati dio visoke i niske makije i kamenjara, a povrine s kojih e se ukloniti vegetacija isticat e se u prostoru kao antropogene tvorevine neuklopljene u krajobraz okolnog podruja. Kako dijelovi povrinskog pokrova predvieni za uklanjanje nisu u skupini posebno vrijednih niti jedinstvenih sastojina snaga negativnog utjecaja je ocijenjena kao umjerena. Provedbom predmetnog zahvata doi e do izravnih i trajnih promjena u fizikoj strukturi, a posljedino tome i nainu doivljavanja promatranog podruja. Navedene promjene imat e utjecaja na vizualne kvalitete krajobraza. U cilju ouvanja znaajnih i karakteristinih obiljeja krajobraza te odravanja biolokih, geolokih i kulturnih vrijednosti koje odreuju njegovo znaenje i estetski doivljaj provodit e se mjere zatite koje se temelje na vrednovanju krajobraza. Propisana je izrada projekta krajobraznog ureenja koji e dati rjeenja koja ukljuuju konzervaciju, rekonstrukciju i sanaciju prostora nakon izvoenja radova na izgradnji zahvata. Projekt krajobraznog ureenja primjereno mikroklimatskim, ekolokim i topografskim specifinostima ambijenta, uvjetima lokacije i samog zahvata, funkcionalno i oblikovno rjeava elemente ureenja prostora. U projektu krajobraznog ureenja i ureenja prostora zahvaenih radovima posebno e se obraditi sanacija svih povrina obuhvaenih izgradnjom na nain da se okolni prostor vrati u doprirodno stanje uz odgovarajuu zavrnu obradu pokosa. Koritenjem tradicionalnih i lokalnih materijala (kamen) i ozelenjavanje u skladu s okolnom vegetacijom, uz koritenje autohtonih biljnih vrsta, ublait e se vizualni kontrast zahvata u odnosu na okolni prostor, a primjenom mjera zatite krajobraza ali i svih ostalih sastavnica okolia umanjit e se negativan utjecaj na strukturu krajobraza. Periodiki e se provoditi kontrola ureenja lokacije zahvata tj. da li se ureenje izvodi u skladu s rjeenjima iz projekta krajobraznog ureenja. Utjecaj na antropogene znaajke krajobraza Podruje na kojem se planira zahvat izgubilo je prirodni karakter zbog izgraene VE ZD3. Postavljeno je osam vjetroagregata u etiri niza po dva vjetroagregata s razmacima od oko 400 m izmeu stupova uz koje su stvorene nove povrine (radni platoi) koja se nainom upotrebe i simbolikim znaenjem bitno razlikuju od ostatka prostora. To je rezultiralo novim horizontalnim (prometnice, radne povrine i strujni vodovi) i vertikalnim (osam vjetroagregata) elementima u krajobrazu. Posebno se istiu vjetroagregati visine oko 100 m, kao elementi pravilnih snanih linija u krajobrazu, a pristupni putevi i radne povrine istiu se svijetlo sivom bojom koja je lako uoljiva u okolnom krajobrazu. Postavljanjem dodatnih 11 vjetroagregata VE ZD3P infrastrukturna mrea e se poveati za nekoliko elemenata: makadamske prometnice (nove povrine oko 15.750 m2) i radne povrine (8.019 m2) to e rezultirati dodatnim infrastrukturnim elementima u krajobrazu. Na trasama prolaska putova i iskopa jaraka za kabele kao i na podrujima predvienim za platoe vjetroagregata ne postoje vrjedniji oblici suhozida (po veliini, duini ili nainu slaganja kamena) ili ograenih ponikvi te nee doi e do degradacije i naruavanja strukture. U sluaju nailaska na arheoloke nalaze, radovi e biti prekinuti a nalazi/nalazita moraju biti zatieni prema uputama nadlenog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH (Konzervatorski odjel u Zadru).



Vizualni utjecaj Izgradnjom vjetroelektrane VE ZD3 karakter prostora i percepcija podruja se izmijenila, a postavljeni vjetroagregati postali su izraajni prostorni elementi, odnosno fokus u prostoru. Ovisno o udaljenosti, podruju promatranja i konfiguraciji terena utjecaj je manje ili vie izraen.

Prostor je izloen vizurama iz velikog dijela okolnog podruja. Vjetroagregati su vizualno najizloeniji s obodnih putova, lokalnih cesta i oblinjih zaseoka. Na podruju nema razvijene mree prometnica, ve su to lokalne ceste ili makadamski putevi po kojima se odvija promet na relacijama Obrovac-Medvia, Medvia-Benkovac i odvojak prema Rodaljicama. Odvojak prema Rodaljicama na udaljenosti je od 615 metara od najblieg vjetroagregata VE ZD3. Vea vizualna izloenost podruja je s autoceste A1 s koje se pruaju direktne vizure na podruje zahvata. Na samoj lokaciji zahvata ne nalaze se elementi naseljenosti. Najblia sela i zaseoci nalaze se na udaljenosti od minimalno 1 km od lokacije zahvata. To su: Graak na zapadu, Bjelina na jugozapadu i Rodaljice na jugu.

B.10 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BATINU Tijekom studenog 2012. godine, Arheoloki muzej Zadar proveo je rekognosciranje prostora na kojem se planira zahvat s ukupno 11 novih pozicija predvienih za vjetroagregate na prostoru k.o. Bruka, Rodaljice i Bjelina. Rekognosciranje je provedeno u dvije faze. U prvoj fazi prikupljene su iz strune i znanstvene literature relevantne informacije o arheolokim spomenicima predmetnog prostora, a prostor je detaljno pregledan putem zranih snimki u mjerilu 1:5.000. U drugoj fazi djelatnici Arheolokog muzeja Zadar proveli su na terenu detaljan pregled predmetnog prostora i kartirali uoene nalaze. Rekognosciranjem prostora zabiljeeni su poloaji navedeni u nastavku. P1 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od zemlje i kamena, uz trasu veze za VE22, 23. Istaknuta oko 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 3 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P4 Gomila uz trasu veze za VE22, 23. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.

P8 Kamena gomila dijelom obrasla raslinjem, izduene forme sa uoljivim suhozidnim strukturama, na poloaju VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom, iroka do 10 i duine oko 30 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P9 Kamena gomila, na poloaju VE24. Istaknuta oko 1 m nad okolnim prostorom i promjera oko 8 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P10 Gomila nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Istaknuta oko 2 m nad okolnim prostorom i promjera oko 15 m. Na vrhu recentniji suhozid. Oko 10 metara jugoistono pronaeni su erozijom uniteni ulomci keramike. Arheoloko nalazite. P17 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Istaknuta oko 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera do 10 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Arheoloko nalazite.



P18 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Istaknuta oko 2 m nad okolnim prostorom i duine 15 i irine oko 8 m (moda je rije o dvije povezane gomile. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Arheoloko nalazite. P19 Manja gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Istaknuta oko 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 5 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P21 Manja gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Istaknuta oko 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 3 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P22 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Arheoloko nalazite.

P23 Gomila obrasla u gusto raslinje koje onemoguava pristup, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Arheoloko nalazite.

P24 Plato u blizini gomila P22, 23 uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Na povrini koju ini plitka zemlja pronaeno je nekoliko ulomaka keramike, koji su mogli prispjeti i erozijom tla sa oblinjih gomila. Potencijalno arheoloko nalazite. P25 Gomila obrasla u gusto raslinje koje onemoguava pristup, nainjena od kamena, uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.

P29 Isprani plato uz trasu veze izmeu VE22 i VE24. Na povrini pronaeno je nekoliko ulomaka keramike oteenih erozijom tla. Potencijalno arheoloko nalazite. P31 Gomila obrasla u gusto raslinje, nainjena od kamena, u krugu VE22. Istaknuta do 1 m nad okolnim prostorom i promjera oko 5 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P32 Ulomak keramike pronaen na tlu u krugu VE22. Potencijalno arheoloko nalazite. P33 Suhozidna konstrukcija potkovaste forme prislonjena uz ivac dimenzija 3x2,5 m, udaljena od P32 oko 7 m. U krugu VE22. Potencijalno arheoloko nalazite. P34 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u krugu VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7,5 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P35 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u krugu VE24. Istaknuta do 2 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7,5 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P36 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u krugu VE24. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P37 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u krugu VE24. Istaknuta do 1 m nad okolnim prostorom i promjera oko 4 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.



P38 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena, u krugu VE24. Nepravilne forme. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite.

P39 Suhozidna konstrukcija potkovaste forme raena od kamena kriljavca na trasi veze izmeu VE5 i VE26. Dimenzija 3x3,5 m. Moda pastirsko sklonite. P40 Gomila ovalne forme nainjena od kamena na trasi veze izmeu VE5 i VE26. Istaknuta 0,5 m nad okolnim tlom, dimenzija 3x5,5 m. Potencijalno arheoloko nalazite. P41 Suhozidne konstrukcije u krugu VE26. Vea nepravilne pravokutne forme 3x3 m i manja 1,5x1,5 m, visoke do 1m. Moda pastirska sklonita. P42 Velika prapovijesna gradina naziva Gradina, u krugu VE26. Ovalne forme, dimenzija 140x215 m. Okruena je s dva prstena bedema. Vanjski bedem irine oko 1,7 m i unutranji irine do 9 m. Na unutranjem bedemu sakupljeno nekoliko ulomaka grube prapovijesne keramike. Arheoloko nalazite.

Svojim postavljanjem na predvienu lokaciju vjetroagregat bi naruio ouvanje njenog sklada, temeljne vrijednosti krajobrazne cjelovitosti spomenika i kulturnog krajolika te bi svojim dimenzijama preuzeo dominantu u prostoru kojim sada dominira gradina. Mikrolokacija vjetroagregata 26 je izmijenjena, odnosno vjetroagregat je pomaknut od nalazita prapovijesne gradine u smjeru sjeverozapada za otprilike 200 m. Arheoloki muzej Zadar proveo je arheoloko rekognisciranje o emu je sastavljeno Izvjee.

P46 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u krugu VE13. Istaknuta do 1 m nad okolnim prostorom i promjera oko 6 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P47 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u krugu VE13. Istaknuta do 2 m nad okolnim prostorom i promjera oko 12 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P48 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, u krugu VE13. Istaknuta do 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 7,5 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P49 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, uz pristupnu trasu VE13. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 10 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P50 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, uz pristupnu trasu VE13. Istaknuta do 1,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 10 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P51 Gomila obrasla u gusto raslinje i prekrivena liem, nainjena od kamena i zemlje, uz pristupnu trasu VE13. Istaknuta do 0,5 m nad okolnim prostorom i promjera oko 6 m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Potencijalno arheoloko nalazite. P53 Suhozidna konstrukcija nainjena od kamena obrasla u gusto raslinje, uz pristupnu trasu VE13. Pravokutne je forme dimenzija 11,5x6m. Pokretni arheoloki nalazi nisu uoeni. Moda nastamba ili tor.

Na temelju izvjea dan je prijedlog postupanja, a to je propisano mjerama zatite, poglavlje C. ovog ne-tehnikog saetka.



B.11 OPTEREENJE OKOLIA OTPADOM Tijekom graenja i koritenja (aktivnosti na odravanju) nastajat e opasni i neopasni otpad. Sa svim nastalim kategorijama otpada postupat e se sukladno Zakonu o odrivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13) i podzakonskim propisima kojima je regulirano postupanje s pojedinim kategorijama otpada te se procjenjuje da nee doi do znaajnog optereenja okolia.

B.12 OPTEREENJE OKOLIA BUKOM Utjecaj poveanja razine buke vezan uz gradnju privremenog je karaktera i lokalno rasprostranjen. Prilikom izvoenja radova moraju biti osigurani odgovarajui uvjeti koji podrazumijevaju koritenje ispravne i odravane mehanizacije te pridravanje projekta organizacije gradilita kako bi se razina buke odrala u granicama doputenim za lokaciju zahvata, odnosno da buka ne ugroava zdravlje ljudi. Ukoliko se ukae potreba za izvoenje graevinskih radova tijekom nonog razdoblja, potrebno je provesti mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred bukom najugroenijih stambenih objekata najbliih naselja/zaseoka. U nastavku se daju zakljuci optereenja okolia bukom tijekom koritenja. Proraun irenja buke u okoli Prilikom izrade raunskog modela koriteni su sljedei ulazni podaci:

razina zvune snage vjetroagregata: o vjetroagregati VE1 do VE8: 105,4 dB(A) o vjetroagregati VE11 do VE15 i VE21 do VE26:

'Siemens' model SWT-2.3-93: 105,4 dB(A) 'Siemens' model SWT-3.0-113: 107,0 dB(A) 'Vestas' model V112-3.0MW: 107,5 dB(A)

visina toke emisije: o vjetroagregati VE1 do VE8: 80 m iznad razine tla o vjetroagregati VE11 do VE15 i VE21 do VE26:

'Siemens' model SWT-2.3-93: 80 m iznad razine tla 'Siemens' model SWT-3.0-113: 90 m iznad razine tla 'Vestas' model V112-3.0MW: 94 m iznad razine tla

visina toaka imisije: 5 m iznad razine tla (razina prvog kata),

model terena izraen je na temelju geografske karte u mjerilu M 1:25.000. Temeljem navedenih ulaznih podataka izraen je trodimenzionalni model vjetroelektrane te je raunalnim programom 'Lima', metodom prema normi HRN ISO 9613, proraunato irenje buke u okoli.

Dodatno su proraunate razine buke na pet referentnih toaka imisije uz postojee objekte u bukom vjetroelektrane najugroenijim stambenim naseljima/zaseocima D. Zrilii, Rodaljice, Kalanjeva Draga, Graak i Marinovii (oznaene sa M31 - M35 na grafikom prikazu). Proraun je proveden za obje varijante rjeenja, koja se meusobno razlikuju u poloaju vjetroagregata unutar vjetroelektrane te za razliite tipove vjetroagregata. Analizom je uzet u obzir i utjecaj buke vjetroelektrane KUNOVAC ZD2P koja se planira na prostoru izgraene vjetroelektrane VE ZD3 (u smjeru sjeverozapada).



Analiza rezultata prorauna VARIJANTNO RJEENJE 1 U nastavku je dan tablini prikaz oekivanih razina buke na odabranim referentnim tokama imisije u uvjetima rada bez ogranienja emisije buke, za raspored vjetroagregata - varijantno rjeenje 1, za sluaj proirenja vjetroagregatima 'Siemens' model SWT-2.3-93 snage 2,3 MW i 'Siemens' model SWT-3.0-113 snage 3,0 MW.

Referentna toka imisije (Mx)

LA,eq (dB(A)) agregat

SWT-2.3-93 agregat

SWT-3.0-113

M31 - D. Zrilii 43,6 45,1 M32 - Rodaljice 37,5 38,4

M33 - Kalanjeva Draga 40,5 42,0 M34 - Graak 37,8 38,9

M35 - Marinovii 37,8 39,0

Proraun pokazuje da e dodatno optereenje bukom koje e se javiti proirenjem vjetroelektrane podii razine buke na referentnim tokama M31 (D. Zrilii) i M33 (Kalanjeva Draga) preko doputene vrijednosti za nono razdoblje. Na ostalim referentnim tokama razine buke e biti nie od doputenih.

Razine buke na svim referentnim tokama e biti nie od doputenih za dnevno razdoblje. Zbog veeg prekoraenja doputenih razina buke u podruju naselja D. Zrilii, odlueno je izraditi drugo varijantno rjeenje sa izmijenjenim pozicijama vjetroagregata VE12 i VE21 ija buka bi imala najvei utjecaj na okoli.

VARIJANTNO RJEENJE 2 U nastavku je dan tablini prikaz oekivanih razina buke na odabranim referentnim tokama imisije u uvjetima rada bez ogranienja emisije buke, za varijantno rjeenje 2, za sluaj proirenja vjetroelektrane vjetroagregatima 'Siemens' model SWT-3.0-113 i 'Vestas' model V112-3.0MW, oba snage 3,0 MW.


LA,eq (dB(A)) agregat

SWT-3.0-113

agregat V112-3.0

M31 - D. Zrilii 40,3 40,8 M32 - Rodaljice 38,3 38,7

M33 - Kalanjeva Draga 41,9 42,5 M34 - Graak 38,9 39,3

M35 - Marinovii 40,5 41,0

Proraun pokazuje da e dodatno optereenje bukom koje e se javiti proirenjem vjetroelektrane podii razine buke preko doputene vrijednosti za nono razdoblje na referentnim tokama M31 (D. Zrilii), M33 (Kalanjeva Draga) i M35 (Marinovii). Razine buke na ostalim referentnim tokama e biti nie od doputenih.



Razine buke na svim referentnim tokama e biti nie od doputenih za dnevno razdoblje. Temeljem analize rezultata prorauna irenja buke u okoli te tehnikih karakteristika vjetroagregata kao konano je odabrano varijantno rjeenje 2 s vjetroagregatima 'Siemens' model SWT-3.0-113. Za to rjeenje su u daljnjem tekstu analizirane mjere zatite od buke.

RAD SA SMANJENOM EMISIJOM BUKE Svi vjetroagregati, instalirani (postojei) i planirani u okviru proirenja imaju ugraen sustav koji omoguava rad sa smanjenom emisijom buke u okoli, kao to je opisano u prethodnom tekstu.

U nastavku je analizirana situacija za sluaj rada svih vjetroagregata u reimu rada sa smanjenom emisijom buke, uz pretpostavljeno maksimalno smanjenje emisije buke svih agregata (5 dB za postojee odnosno 6 dB za planirane). Prikaz oekivanih razina buke na odabranim referentnim tokama imisije za rad u navedenim uvjetima dan je u tablinom prikazu u nastavku:


LA,eq (dB(A)

M31 - D. Zrilii 34,7 M32 - Rodaljice 32,7 M33 - Kalanjeva Draga 36,1 M34 - Graak 33,2 M35 - Marinovii 34,7

Rezultati prorauna pokazuju da bi u uvjetima rada vjetroelektrane u reimu sa smanjenom emisijom buke razine buke bile nie od doputenih za no na svim referentnim tokama. Kao to je vidljivo, na svim referentnim tokama su razine buke znatno nie od doputenih te nema potrebe za rad svih vjetroagregata u reimu sa smanjenom emisijom buke. Optimizacijom reenja u fazi glavnog projekta e se utvrditi koji agregati moraju raditi u reimu sa smanjenom emisijom buke, a koji mogu raditi bez ogranienja. Praenje stanja okolia Mjerenje buke na odabranim referentnim tokama imisije potrebno je provesti nakon zavretka izgradnje vjetroelektrane, odnosno nakon zavretka svake faze gradnje, a nakon toga u razmacima od po tri godine.

Dodatna mjerenja potrebno je provesti u sluaju zamjene agregata novim. Ovlatena osoba koja provodi mjerenja moe, ovisno o utvrenoj situaciji na terenu, odrediti mjerne toke koje odstupaju od danih u Studiji. Zakljuak Provedena raunska analiza pokazuje da e razine buke koje e se u okoliu javljati kao posljedica rada vjetroagregata biti nie od doputenih za dnevno razdoblje. Tijekom nonog razdoblja postoji mogunost prekoraenja razina buke na referentnim tokama u naseljima D. Zrilii, Kalanjeva Draga i Marinovii. Potrebno smanjenje emisije buke tijekom nonog razdoblja mogue je ostvariti radom vjetroelektrane u reimu rada sa



smanjenom emisijom buke, to je omogueno konstrukcijskim rjeenjem odabranih vjetroagregata te programskim paketom kojim se raunalom upravlja radom vjetroagregata. S obzirom na to da se radi o raunski dobivenim rezultatima baziranim na maksimalnim garantiranim vrijednostima emisije buke odnosno najnepovoljnijim karakteristikama planirane opreme, prije propisivanja rada ogranienom snagom se sugerira provesti terenska mjerenja buke na navedenim kritinim referentnim tokama.

B.13 UTJECAJ NA STANOVNITVO I LOKALNU ZAJEDNICU U okviru Studije o utjecaju na okoli, zahvat se sagledava u segmentu moguih utjecaja na okoli i stanovnitvo neposrednog i ireg okruenja, na promjenu njihovih ve uobiajenih ivotnih obrazaca i na promjene zateene gospodarske strukture i oekivanih naina promjene. Na isti nain na koji su utjecaji nekog zahvata na prirodni okoli determinirani njegovim mjerilima (primjerice: kapacitet, snaga, povrina i dr.), strukturom i nainom realizacije i rada, tako su mogui i vjerojatni utjecaji na odreene promjene postojee drutveno-gospodarske strukture ueg i ireg podruja planiranog zahvata. Pri analizi moguih utjecaja zahvata potrebno je analizirati i pozitivne drutvene segmente kao to je doprinos lokalnoj zajednici, poveanje drutvene svijesti i razvoj podruja. Obnovljivi izvori energije (OIE) imaju sve veu ulogu u proizvodnji energije kroz, za okoli manje tetan nain od klasinih izvora energije baziranih na ugljikovodicima. Uoljiv je trend porasta pristupanosti tehnologija za koritenje OIE omoguen tehnolokim razvojem, poticajima, ali i rastom cijene klasinih energenata koji ulaganja u OIE ini isplativijima. Stoga razvoj i proizvodnja postrojenja i tehnologija koje omoguuju koritenje OIE predstavljaju izrazit gospodarski potencijal. Obnovljivi izvori energije mogu doprinijeti odrivom razvitku lokalne zajednice i to kroz:

- lokalnu proizvodnju energije ime se moe postii vea sigurnost dostupnosti energije

- ugodnija ivotna sredina od energetskih objekata na fosilne izvore energije - uz ekoloku poljoprivredu, predstavljaju zaokrueni proizvod ekoturizma - prihodi od naknada na ijem su podruju proizvodni objekti vjetroelektrana,

geotermalnih i hidroelektrana.

Znaaj za lokalnu zajednicu je i u proraunskim prihodima koji su odreeni Zakonom o tritu elektrine energije (Narodne novine, broj 22/13) a kojim je propisano da za prostore na kojima su graevine za proizvodnju elektrine energije, energetski subjekti vlasnici tih objekata plaaju naknadu jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju su objekti. Vlada Republike Hrvatske propisuje visinu naknade i nain njene raspodjele. S obzirom na konstrukciju vjetroelektrana od znaaja je da se na podruju zahvata i dalje omoguava kretanje i djelatnosti, a s obzirom na utjecaj buke raunskim modelom je procijenjeno da utjecaja nema. S ciljem provjere kvalitete projekta i karakteristika instaliranih vjetroagregata, nakon putanja vjetroelektrane u rad provodit e se program praenja buka na referentnim tokama uz najizloenije stambene kue naselja.



B.14 UTJECAJI NA OKOLI NAKON PRESTANKA KORITENJA U ovoj fazi pripreme zahvata ne moe se predvidjeti prestanak koritenja. Prosjeni radni vijek suvremenih vjetroagregata je izmeu 20 i 25 godina. Nakon tog razdoblja agregati se najee zamjenjuju novima. U sluaju uklanjanja zahvata s lokacije, postupak rastavljanja i uklanjanja je relativno jednostavan i ne uzrokuje vee zahvate u prostoru, a lokacija se sanira prema projektu sanacije. U tom sluaju e se, s obzirom na tada vaeu zakonsku regulativu i stanje okolnog podruja, prilagoditi mjere i aktivnosti u odnosu na zatitu okolia.

B.15 EKOLOKA NESREA I RIZIK NJENOG NASTANKA Do ekoloke nesree pri radu vjetroelektrane moe doi uslijed otkidanja lopatice ili ruenja vjetroagregata, izlijevanja ulja, maziva ili zapaljivih tekuina, udara munje i pojave poara te zaleivanjem lopatica. U cilju zatite ljudi i okolia, preventivne mjere poduzete su pri projektiranju zahvata i to ostavljanjem dovoljnog razmaka meu vjetroagregatima te osiguranjem zatitne zone izmeu vjetroagregata i drugih infrastrukturnih objekata. Takoer, viestruke mjere sigurnosti sadrane su u projektiranju i izvedbi vjetroagregata i opreme: napr. optiki senzori dima, sustav za zatitu od udara groma, zatita od zaleivanja i drugo.

B.16 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOKU MREU Planirani zahvat nalazi se izvan podruja ekoloke mree Natura 2000, proglaene Uredbom o ekolokoj mrei (NN, broj 124/13) (Slika 5.). Najblie zahvatu su Podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove (POVS): HR2001375 Podruje oko pilje Golubnjae, egar (sjeveroistono od zahvata) i HR20001316 Karinica i Bijela (zapadno od zahvata). U irem okruenju su Podruja ouvanja znaajna za ptice (POP): HR1000022 Velebit, HR1000024 Ravni kotari i HR1000026 Krka i okolni plato. Opis podruja ekoloke mree za koja se procijeni da mogu biti pod utjecajem planiranog zahvata odnosi se na glavne osobitosti podruja, prvenstveno razloge zbog kojih je odreeno podruje ukljueno u ekoloku mreu (popis ciljnih vrsta i njihove osobitosti, udio populacija neke vrste odnosno stanita toga podruja ekoloke mree u odnosu na nacionalnu ekoloku mreu i ukupnu populaciju u Hrvatskoj), kao i stanita vana za ciljne vrste, udio pojedinih staninih tipova, veliina podruja, ocjena i razlozi njegove ugroenosti, kao i imbenici koji utjeu na vrijednost navedenog podruja.



Slika 5 Izvod iz karte ekoloke mree NATURA 2000

Prema podatku dobivenom u Dravnom zavodu za zatitu prirode nema promjena izmeu potencijalnih NATURA 2000 podruja (prikazanih na karti) u odnosu na proglaena podruja.



B.16.1 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOKU MREU PODRUJA OUVANJA ZNAAJNA ZA PTICE

Tablica 3 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000022 Velebit

Ciljna vrsta utjecaj

opis Tijekom gradnje

Tijekom koritenja

suri orao (Aquila chrysaetos) 0 -1

Vrsta nije zabiljeena na uem podruju planirane lokacije

vjetroelektrane tako da je utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno

uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom da ima iroki areal kretanja postoji mogunost da

prilikom potrage za hranom prelijee i preko ovog prostora, ali je vjerojatnost utjecaja mala.

tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) 0 0

Zahvat nee imati utjecaja na navedenu vrstu.

mali uk (Glaucidium passerinum)

0 0 Zahvat nee imati utjecaja na navedenu vrstu.

planinski uk (Aegolius funereus) 0 0


planinski djetli (Dendrocopos

leucotos) 0 0 Zahvat nee imati utjecaja na

navedenu vrstu.

sova jastrebaa (Strix uralensis) 0 0


troprsti djetli (Picoides tridactylus) 0 0


vrtna strnadica (Emberiza hortulana) -1 0

Utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje) je

lokalnog karaktera. Ne oekuje se utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi

prostor u visini rada vjetroagregata, tako da tijekom rada zahvat nee imati

utjecaja na navedenu vrstu. gorski zvidak (Phylloscopus

bonelli) 0 0 Zahvat nee imati utjecaja na

navedenu vrstu.

jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) -1 0


lokalnog karaktera. Ne oekuje se



utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi prostor u visini rada vjetroagregata,

tako da tijekom rada zahvat nee imati utjecaja na navedenu vrstu.

primorska trepteljka (Anthus campestris) -1 0




utjecaja na navedenu vrstu. ljetarka (Bonasa

bonasia) 0 0 Zahvat nee imati utjecaja na

navedenu vrstu.

uara (Bubo bubo) 0 -1



uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom na nain kretanja

postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i preko

ovog prostora ime postoji mogunost sudara s elisama vjetroagregata, ali je

vjerojatnost utjecaja mala.

zmijar (Circaetus gallicus) 0 -1

Vrsta se gnijezdi na irem podruju, ali ta populacija vjerojatno ne zalazi

na neposredni prostor lokacije. S obzirom da vrsta ima iroki areal

kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i

preko ovog prostora ime postoji mogunost sudara s elisama

vjetroagregata, ali je vjerojatnost utjecaja mala.

crna una (Dryocopus martius) 0 0


sivi sokol (Falco peregrinus) 0 -1



uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom da vrsta ima

iroki areal kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za

hranom prelijee i preko ovog prostora ime postoji mogunost

sudara s elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost utjecaja mala.

rusi svraak (Lanius collurio) -1 0


marginalan i lokalnog karaktera. Ne



oekuje se utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi prostor u visini rada

vjetroagregata, tako da tijekom rada zahvat nee imati utjecaja na

navedenu vrstu.

kanjac osa (Pernis apivorus) 0 -1


vjetroelektrane, nego na visokom preletu irokog okolnog podruja tako

da je utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje)

marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom da vrsta ima iroki areal

kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i



leganj (Caprimulgus europaeus) 0 0


eja strnjarica (Circus cyaneus) 0 -1



uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom na nain kretanja

postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i preko

ovog prostora ime postoji mogunost sudara s elisama vjetroagregata, ali je

vjerojatnost utjecaja mala. kosac (Crex crex) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. crvenoglavi djetli

(Dendrocopos medius) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

crvenonoga vjetrua (Falco vespertinus) 0 -1

S obzirom da vrsta ima iroki areal kretanja postoji mogunost da

prilikom potrage za hranom prelijee i preko ovog prostora ime postoji

mogunost sudara s elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost

utjecaja mala. bjelovrata muharica (Ficedula albicollis) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

sivi svraak (Laniu s minor) -1 0






utjecaja na navedenu vrstu.

eva krunica (Lullula arborea) -1 0




utjecaja na navedenu vrstu. siva una (Picus canus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. pjegava grmua (Sylvia

nisoria) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

mala prutka (Actitis hypoleucos) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

Tablica 4 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000024 Ravni kotari



Tijekom koritenja

eja livadarka (Circus pygargus) 0 -1

Vrsta se gnijezdi izvan podruja zone zahvata i ta populacija ne

zalazi na neposredni prostor lokacije. S obzirom da vrsta ima

iroki areal kretanja postoji mogunost da prilikom potrage

za hranom prelijee i preko ovog prostora ime postoji mogunost sudara s elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost utjecaja mala.

volji maslinar (Hippolais olivetorum) 0 0


sivi svraak (Lanius minor) -1 0


lokalnog karaktera. Ne oekuje se utjecaj tijekom koritenja jer ne

koristi prostor u visini rada vjetroagregata, tako da tijekom

rada zahvat nee imati utjecaja na navedenu vrstu.

jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) -1 0










uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom na nain kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i preko ovog prostora ime postoji mogunost sudara s

elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost utjecaja mala.


Vrsta se gnijezdi na irem podruju, ali ta populacija

vjerojatno ne zalazi na neposredni prostor lokacije. S obzirom da vrsta ima iroki areal kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i











uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom da

vrsta ima iroki areal kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i




Utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje) je marginalan i lokalnog karaktera.

Ne oekuje se utjecaj tijekom



koritenja jer ne koristi prostor u visini rada vjetroagregata, tako da

tijekom rada zahvat nee imati utjecaja na navedenu vrstu.






kratkoprsta eva (Calandrela

brachydactyla) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

leganj (Caprimulgus europaeus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

zlatovrana (Coracias garrulus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

crvenoglavi djetli (Dendrocopos medius) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

mali sokol (Falco columbarius) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

dral (Grus grus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. velika eva

(Melanocorypha calandra)

0 0 Vrsta nije zabiljeena.

Tablica 5 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljne vrste podruja HR1000026 Krka i okolni plato



Tijekom koritenja

jarebica kamenjarka (Alectoris graecas) -1 0


Ne oekuje se utjecaj tijekom koritenja jer ne koristi prostor u visini rada vjetroagregata, tako da


ria tijoka (Porzana porzana) 0 0


siva tijoka (Porzana parva) 0 0


velika eva (Melanocorypha calandra) 0 0

Zahvat nee imati utjecaja na ovu vrstu.



kratkoprsta eva (Calandrella brachydactyla) 0 0


sivi svraak (Lanius minor) -1 0







uznemiravanje) marginalan i lokalnog karaktera. S obzirom na nain kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i preko ovog prostora ime postoji mogunost sudara s

elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost utjecaja mala.


Vrsta se gnijezdi na irem podruju, ali ta populacija

vjerojatno ne zalazi na neposredni prostor lokacije. S obzirom da vrsta ima iroki areal kretanja postoji mogunost da prilikom potrage za hranom prelijee i












preko ovog prostora ime postoji



mogunost sudara s elisama vjetroagregata, ali je vjerojatnost

utjecaja mala. crnoprugasti trstenjak

(Acrocephalus melanopogon) vodomar (Alcedo atthis) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.






suri orao (Aquila chrysaetos) 0 -1





preko ovog prostora, ali je vjerojatnost utjecaja mala.

bukavac (Botaurus stellaris) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. ukavica (Burhinus

oedicnemus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. leganj (Caprimulgus

europaeus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. eja movarica (Circus

aeruginosus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. crvenoglavi djetli

(Dendrocopos medius) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. mala bijela aplja (Egretta

garzetta) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. mali sokol (Falco

columbarius) 0 0 Vrsta nije zabiljeena. sivi sokol (Falco peregrinus)

volji maslinar (Hippolais olivetorum) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

apljica voljak (Ixobrychus minutus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.





rada zahvat nee imati utjecaja na



navedenu vrstu. buko (Andion haliaetus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

kanjac osa (Pernis apivorus) 0 -1


vjetroelektrane, nego na visokom preletu irokog okolnog podruja

tako da je utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno





mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

mala tijoka (Porzana pusilla) 0 0 Vrsta nije zabiljeena.

znaajne negnijezdee (selidbene) populacije ptica

(patka liarka Anas clypeata, krulja Anas crecca, zvidara Anas

penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka

pupanica Anas querquedula, glavata patka Aythya ferina,

krunata patka Aythya fuligula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica

atra, kokoica Rallus aquaticus)

0 0 Vrste nisu zabiljeene.

Tablica 6 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ugroene vrste



Tijekom koritenja

prugasti orao (Aquilla fasciata) 0 -1









krki sokol (Falco biarmicus) 0 -1







Potencijalno negativan utjecaj promatran je kod grabljivica: surog orla i eju livadarku te zmijara (ukljuujui i krkog sokola i prugastog orla koji nisu ciljne vrste ali su ukljueni u analizu), budui da se lokacija zahvata potencijalno nalazi unutar njihova radijusa kretanja, kao i zbog injenice da su stanita u irem okolnom podruju odgovarajua kao njihov lovni/gnijezdilini teren. U tom je smislu bitan nain na koji pojedine vrste grabljivica koriste prostor zone zahvata. Prema uestalosti pojavljivanja i naina na koji koriste prostor na kojoj se planira VE ZD3P te maloj zabiljeenoj brojnosti jedinki i vrsta, ini se da promatrani lokalitet nema posebnog znaaja za prelet i ostale aktivnosti ptica grabljivica. Takoer, ovdje nije uoena vanost pojedinih dijelova lokacije u hvatanju uzgona i zranih struja. Terenskim istraivanjima faune ptica u razdoblju od srpnja 2007. do srpnja 2008. iznad istraivanog podruja zabiljeen je neredoviti prelet etiri vrste; zmijar (Circaetus gallicus), kobac (Accipiter nisus),

netehnicki zacetak

Documents