neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica...
TRANSCRIPT
![Page 1: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/1.jpg)
Neuron je temeljna strukturno-funkcijska jedinica SŽS-a
PredavanjeDoc. dr. sc. Maja Valić
![Page 2: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/2.jpg)
Dvije vrste stanica u SŽS-u
Neuroni (živčane stanice)Glija (potporne stanice)Glavna strukturna i funkcijska jedinica je NEURON!Zadaća neurona je: stvaranje, vođenje, primanje te prijenos živčanih impulsa.Izgledom se bitno razlikuju od ostalih stanica, ali i međusobno!
![Page 3: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/3.jpg)
Sudjeluju u nastanku i vođenju akcijskog potencijalaImaju naponske Na+ i K+ kanale.Imaju receptoreRazlikujemo potencijal mirovanja, postsinaptički potencijal, akcijski potencijal.
![Page 4: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/4.jpg)
Četiri glavna morfološka dijela neurona
Dendriti, soma, akson, presinaptički aksonski završetakSoma = jezgra i okolna citoplazma (perikarion)Od some polazi jedan akson (axoplazma i axolemma) i više dendrita.Dendriti imaju trnove ili spine.
![Page 5: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/5.jpg)
Akson započinje aksonskim brežuljkom i ima pobočne ogranke.Na njegovom kraju nalazi se završno razgranjenje (telodendrion).
![Page 6: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/6.jpg)
![Page 7: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/7.jpg)
Dio razgranjenja je presinaptičkiaksonski završetak s lukovičastimproširenjem -završnim čvorićem(D).Posebne tvorbe su pericelularni spletovi (G) – košarastestanice kore malog mozga.
![Page 8: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/8.jpg)
Sinapsa – glavno mjesto interakcije između neurona!Vide se jedino elektronskim mikroskopom.Smještene na dendritima i dendritičkimtrnovima, te na somineurona.
![Page 9: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/9.jpg)
Tri temeljne neurohistološkemetode
Camillo GolgiSantiago Ramon y CajalFranc NisslCarl Weigert
![Page 10: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/10.jpg)
![Page 11: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/11.jpg)
Podjela na temelju broja staničnih nastavaka
Unipolarni – imaju samo jedan stanični nastavakBipolarni – imaju dva nasuprotno usmjerena nastavka; npr.primarni osjetni neuroni njušnog sustava, slušnog i vestibularnog sustava, bipolarne stanice mrežnice.Pseudounipolarni – neuroni osjetnih ganglija moždinskih živaca (ganglionspinale, ganglion trigeminale Gasseri).
![Page 12: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/12.jpg)
![Page 13: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/13.jpg)
Multipolarni – imaju nekoliko dendrita i jedan akson; izgrađuju osjetne i motoričke strukture.Amakrine stanice – imaju nekoliko dendrita, a nemaju aksona (amakrinestanice mrežnice).
![Page 14: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/14.jpg)
Projekcijski neuroni i interneuroni
![Page 15: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/15.jpg)
Projekcijski neuroni i interneuroni
Duljina aksona različita je ovisno o funkciji neurona.INTERNEURONI:Kratki akson grana se u izravnoj okolini neurona; to je neuron lokalnih krugova.Riječ je o neuronu koji posreduje prijenos signala te se naziva interneuronili umetnuti neuron!To su uglavnom inhibicijski neuroni ili “stanice-sklopke”
![Page 16: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/16.jpg)
PROJEKCIJSKI NEURONINjihovi dugi aksoni završavaju u udaljenom području sive tvari - on se projicira iz jednog u drugo područje.Takvi se neuroni zovu projekcijski i mogu biti aferentni (donoseći - osjetni) ili eferentni (odnoseći - motorički).
![Page 17: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/17.jpg)
![Page 18: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/18.jpg)
![Page 19: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/19.jpg)
Aferentni projekcijiski neuroni
Primarni osjetni neuron - prvi neuron koji na periferiji prima osjetnu informaciju (neuroni osjetnih ganglija, bipolarne stanice slušnog i vetibularnog sustava, fotoreceptori mrežnice)Talamokortikalni neuroni – tijelo neurona je u talamusu, a akson završava u odgovarajućem dijelu osjetne moždane kore.
![Page 20: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/20.jpg)
Eferentni projekcijski neuroni
Gornji motoneuroni – piramidni neuroni motoričkih polja moždane kore koji oblikuju kortikospinalni put.Donji motoneuroni – alfa-motoneuroni; njihovi aksoni inerviraju poprečnoprugaste mišiće.Purkinjeove stanice malog mozga –jedini projekcijski neuroni malog mozga.
![Page 21: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/21.jpg)
Asocijacijski i komisurni aksoni
Asocijacijski – povezuju dva područja moždane kore unutar iste polutke.Komisurni – povezuje dva područja moždane kore u dvjema polutkama (corpus callosum).
![Page 22: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/22.jpg)
Nazivi po Golgiju
Svi neuroni s dugim aksonom (projekcijski, asocijacijski i komisurni) nazivaju se neuroni I. Golgijevog tipa.Svi neuroni s kratkim aksonom (interneuroni) nazivaju se neuroni II. Golgijevog tipa.
![Page 23: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/23.jpg)
Nisslovom metodom prikazuje se citoarhitektonika tj stanični ustroj
BROJ NEURONA – kora velikog mozga sadrži 10 milijardi neurona.VELIČINA TIJELA NEURONA –
Patuljasti (zrnate stanice 3.sloja korteksa – 7-8µm)MaliSrednje velikiVelikiDivovski (Purkinjeove stanice kore malog mozga, Betzove piramidne stanice 120-150 µm)
![Page 24: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/24.jpg)
OBLIK TIJELA NEURONA –Zrnate (granularne stanice) – malo okruglo tijelo s tamnom jezgrom i malo citoplazmeVretenaste – izduljeno tijelo (neuroni VI. sloja korteksa)Piramidne – tijela poput piramida (u III. i IV. sloju korteksa) Multipolarne (alfa-motoneuroni)
![Page 25: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/25.jpg)
Međusobni raspored neurona – jezgre, slojevi, stupići
Jezgre (nuclei) – Kuglaste ili jajaste nakupine neurona.
U npr. jezgra n.vagusa ili jezgra n.trigeminusa ili u mezencefalonu N.ruber i N.niger; ili u bijeloj tvari moždanih polutki nucleus caudatus itd.Imaju slična svojstva i zajedničku putanju.
Slojevi (laminae) – npr.slojevi korteksaStupići (coulmnae) – funkcijske jedinice unutar korteksa (vidni korteks itd.)
![Page 26: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/26.jpg)
Mijeloarhitektonika –Weigertova metoda bojanja
Pokazuje topografski položaj i usmjerenost glavnih moždanih putova.Tractus corticospinalis(7) Lemniscus medialis(6)
![Page 27: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/27.jpg)
Elektronska mikroskopija (1955) –postojanje sinapsiHistofluorescentni prikaz monoamina(1962) – neurotransmiterska narav neurona (rafe jezgre-serotonin, nucl.niger – dopamin, tractus corticospinalis-glutamat)
Mikroelektrode za izvanstanično i unutarstanično snimanje potencijala –praćenje i povezivanje funkcije neurona s njihovim izgledom.
![Page 28: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/28.jpg)
Prikaz neuronskih putova
Metode koje koriste anterogradni i retrogradni prijenos tvari duž aksona.Metode dvostrukog označavanja (fluorescentne boje, fluorescin, rodamin)Imunocitokemijske metode za prikaz signalnih molekula – neurotransmitera.
![Page 29: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/29.jpg)
Autoradiografija
Radioaktivno označene aminokiseline putuju anterogradno (od some do presinaptičkog završetka)David Hubel i Thorston Wiesel(Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu 1981) za prikaz talamokortikalnog aksona od talamusado primarnog vidnog korteksa.
![Page 30: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/30.jpg)
![Page 31: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/31.jpg)
![Page 32: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/32.jpg)
Histokemijska metoda
Retrogradno prenošenje – od presinaptičkog završetka do some neurona. Npr. peroksidaza hrena (engl. Horseradish-peroxidaze) ili kolera-toxinB i slično.Obično se injicira i neka fluorescentna boja – imuno-histo-fluoroscenta metoda.
![Page 33: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/33.jpg)
Metoda dvostrukog označavanja (double-labeling)
Može se pokazati npr. da se jedan akson projicira u dva područja u mozgu.
![Page 34: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/34.jpg)
Imunocitokemijska metoda
Mogu se obojiti samo oni neuroni koji sadrže određeni neurotransmiter tako da se prikaže enzim koji sudjeluje u sintezi tog neurotransmitera ili pak izravno sam neurotransmiter. (Za vizualizaciju se koristi neka fluorescentna boja)Kombinacijom metoda može se pokazati da jedan neuron koji se projicira u određeno područje sadrži točno određeni neurotransmiter.
![Page 35: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/35.jpg)
![Page 36: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/36.jpg)
![Page 37: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/37.jpg)
Glija stanice
Mnogo su brojnije od neurona.Nemaju naponske Na+ kanale nego samo naponske K+ kanale.Dijele se u dvije skupine:
MakroglijaMikroglija
Posebne su vrste ependimske stanice, Schwanove stanice, satelitne stanice.
![Page 38: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/38.jpg)
Makroglija (astrociti i ologodendrociti) razvija se od ektoderma.Mikroglija razvija se od mezoderma.Schwanove stanice i satelitne stanice razvijaju se od neuralnog grebena.
![Page 39: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/39.jpg)
Piramidni neuron moždane kore
Kapilara
![Page 40: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/40.jpg)
Funkcije glija stanica
1. Schwanove stanice izgrađuju mijelinske ovojnice aksona perif.živč.sust.2. Oligodendrociti izgrađuju mijelinskeovojnice aksona SŽSa.3. Stanice mikroglije su makrofagi šte se aktiviraju tijekom upalnog ili degenerativnog oštećenja mozga.
![Page 41: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/41.jpg)
![Page 42: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/42.jpg)
![Page 43: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/43.jpg)
![Page 44: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/44.jpg)
4. Radijalna glija služi kao vodič tijekom migracije neurona (fetalni razvoj).5. Astrociti se pretvaraju u reaktivnu glijuna mjestu ozljede i tako stravarju glijalniožiljak.6. Astrociti imaju ulogu u održavanju homeostaze (iona K+) i pH vrijednosti.Astrociti sintetiziraju glutamin koji je preteča neurotransmitera glutamata u mozgu.
![Page 45: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/45.jpg)
Astrociti mogu biti fibrozni i protoplazmatski.Njihovi nastavni završavaju lukovičastimproširenjima – završnim nožicama.Nožice se priljube uz stijenku krvnih kapilara, uz aksone u Ranvierovimsuženjima i uz pijalnu površinu mozga i oblikuju granični sloj glije.
![Page 46: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/46.jpg)
Neuron kao funkcijska jedinica
![Page 47: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/47.jpg)
Membrana neurona
Električna svojstva neurona omogućuju prijenos informacija. Kanali stanične membrane otvaraju se i Na+ ioni ulaze te mijenjaju potencijal membrane u tisućitom dijeliću sekunde.Ovo svojstvo od vitalnog je značenja i posreduje bio-električna svojstva membrane.
![Page 48: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/48.jpg)
Membrana neurona
![Page 49: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/49.jpg)
Sinapsa
![Page 50: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/50.jpg)
Signalne molekule
![Page 51: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/51.jpg)
Receptori
Receptori mogu biti:IONOTROPNI (u sastavu samog receptora je ionski kanal) METABOTROPNI (djeluju posredstvom drugog glasnika na ionske kanale udaljene od samog receptora)
DESENZITIZACIJA RECEPTORA
![Page 52: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/52.jpg)
IONOTROPNI METABOTROPNI
![Page 53: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/53.jpg)
Receptori su pod trajnim fiziološkim nadzorom
Broj receptora može se POVEĆATI I SMANJITIDESENZITIZACIJA je postupak smanjivanja broja funkcionalnih receptora uslijed dugotrajne izloženosti ligandu
Receptori ulaze s površine u stanicu endocitozom(neuropeptidi i neurohormoni)Promjena aktivnosti receptora (broj ostaje isti; primjer noradrenalin i bta adrenoreceptori)
![Page 54: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/54.jpg)
![Page 55: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/55.jpg)
![Page 56: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/56.jpg)
Glutamat i GABA
Glutamat – glavni ekscitacijskineurotransmiter.Najzastupljeniji – polovica neurona sadrži glutamat.Receptori – NMDA i non-NMDAVažan za brojne funkcije uključujući učenje i pamćenje.
![Page 57: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/57.jpg)
NMDA receptori: ioni Na+ prodiru u stanicu i depolariziraju je – brzi sinaptičkiučinak - EPSP
![Page 58: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/58.jpg)
non-NMDA-receptor NMDA-receptor
aktivira se vezanjem glutamata aktivira se vezanjem glutamata i naponomvažna je uloga iona magnezija (Mg++ )
kroz otvoreni kanal ulazi Na+ kroz kanal ulazi Na+ i Ca++ dok K+ izlazi uloga glicina
![Page 59: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/59.jpg)
GABA i glicin – glavni inhibicijski neurotransmiteri.Receptori GABAa, GABAb, GABAcLijekovi poput barbiturata i benzodiazepina svoj učinak ostvaruju djelujući preko GABA receptora.Promjenom konformacije GABAareceptora dolazi do utoka iona Cl-.
![Page 60: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/60.jpg)
![Page 61: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/61.jpg)
SerotoninAcetilkolin
![Page 62: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/62.jpg)
Aferentni put – osjetni sustav
![Page 63: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/63.jpg)
Aferentni i eferentni sustav
![Page 64: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/64.jpg)
Eferentni put – motorički sustav
![Page 65: Neuron je temeljna strukturno- funkcijska jedinica …neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra...Dvije vrste stanica u SŽS-u Neuroni (živčane stanice) Glija (potporne stanice)](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022070702/5e616fa1132722655713f5c0/html5/thumbnails/65.jpg)