Osijek, 2015.

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

NA RAZGOVORU ZA POSAO

SEMINARSKI RAD

SADRAJ:

Uvod 2

1. Komunikacija 3

1.1. Vrste komunikacija 4

1.1.1. Verbalna komunikacija 4

1.1.2. Neverbalna komunikacija 5

2. Upravljanje osobnim dojmom 6

3. Komunikacija na razgovoru za posao 7

3.1. Verbalna komunikacija 7

3.2. Neverbalna komunikacija 8

4. Govor tijela 9

4.1. Govor naeg tijela prilikom intervjua 10

4.2. Dojam koji se ostavlja govorom tijela 11

4.3. Upravljanje govorom tijela na razgovoru za posao 12

4.4. Uvjebavanje govora tijela 14

Zakljuak 14

Izvori slika 15

Popis literature 15

UVOD

Pronalazak posla moe biti vrlo stresno iskustvo i esto u ovjeku uzrokuje osjeaj

nervoze, tjeskobe i uzbuenosti, a vrhunac tih osjeaja doivljavamo prije razgovara

za posao. Unato toj mjeavini emocija potrebno je pokazati ono najbolje to moemo

ponuditi i ostaviti dobar utisak na poslodavca.

Razgovor za posao ili selekcijski intervju predstavlja glavni segment pri odabiru

kandidata za odreeno radno mjesto. Cilj intervjua je izbaciti neprimjerene kandidate

i kroz izbor izdvojiti one kandidate koji najbolje odgovaraju zahtjevima poslodavca.

Postavljanjem serije pitanja poslodavac ima priliku upoznati osobu koja je njegov

potencijalni budui radnik, ocjeniti njegovu motivaciju, osobnost i komunikacijske

vjetine kroz razgovor, te mogui doprinos kandidata tvrtki. injenica je da esto

stvaramo miljenje o ljudima na osnovi naeg prvog utiska. Osobe koje vre selekcijske

intervjue najee ve u prvih nekoliko minuta stvaraju zakljuke na osnovi naina na

koji se kanidati njemu prezentiraju na samom intervjuu.

Komunikacija u ovom sluaju ima veliku, a esto puta i kljunu ulogu, a za mnoge

osobe ona predstavlja izazov jer uspjenu komunikaciju nije mogue ostvariti ako se

informacije prenose putem samo jednog kanala, tj. samo verbalno. Za uspjenu

komunikaciju i dobar utisak vrlo je vana i svojstvena neverbalna komunikacija, jer

pokreti tijela, izrazi lica i geste zamjenjuju rijei.

Ovim radom elim ukazati na vanost neverbalne komunikacije i njezin utjecaj na

razgovor za posao sa poslodavcem tijekom kojega on stjee dojam o posloprimcu.

1. KOMUNIKACIJA

Komunikacija (lat. communicatio), u najirem smislu, jest razmjena obavijesti, proces

davanja, prenoenja i primanja informacija. Komuniciranje je, za razliku od

informiranja, dvosmjerni proces, u kojem je povratna informacija njegov sastavni dio.

U komunikaciji je, osim razmjene misli, ideja, osjeaja, doivljaja, iskustava, vano i

meusobno utjecanje. Komunikacija je mnogo vie nego izmjena rijei; cjelokupno

nae ponaanje prenosi neku poruku i utjee na osobu s kojom smo u odnosu.

Komunicirati ne znai samo razgovarati rijeima. Komunicirati znai mnogo vie od

toga. To znai razmjenjivati poruke, misli, sudjelovati u osjeajima drugih.

Komuniciramo ne samo rijeima, nego cjelinom bia u punini naih odnosa. to se

osobe bolje poznaju, bolje e komunicirati. to vie i bolje komuniciraju, imaju vee

mogunosti za bolje i dublje upoznavanje.

Komunikaciju moemo jednostavno definirati kao interakciju putem znakova. Za

upoznavanje prirode komunikacije vano je osvijestiti njen odnos prema interakciji.

Pod pojmom interakcije podrazumijevamo meusobno djelovanje ljudi koji jedan

prema drugome zauzimaju stavove i koji sebi obostrano odreuju ponaanje.

Meusobna komunikacija odvija se izmeu dvije ili vie osoba licem u lice s

mogunou neposredne povratne informacije. Ovisi o stupnju poznavanja i

meusobno uspostavljenom povjerenju. Ukljuuje verbalno i neverbalno ponaanje,

izravnu povratnu vezu te unutarnja i vanjska pravila, odvija se spontano, uvjebano i

planirano. Nije statina, nego dinamina, trai obostranu aktivnost i meusobno

utjecanje. Kvaliteta uspostavljenog odnosa bitno utjee na uspjenost meusobne

komunikacije. Obostrana iskrenost i uzajamno povjerenje u tome igraju vanu ulogu.

Naposlijetku, komunikacija kao proces sporazumijevanja koristi se u mnogim

znanstvenim granama u kojima se pojam komunikacije odreuje u vie desetaka

razliitih definicija, svaka srodna polju koje pokriva i koju je prihvatila veima

znanstvenika dotine discipline. U svima njima komunikacija se promatra ili kao proces

Slika 1. Komuniciranje - dvosmjerni proces

ili kao stvaranje znaenja ili kao prijenos odreene informacije ili poruke, a vrlo esto i

kao kombinacija dvaju pogleda, ili ak sve troje zajedno.

Ili, ako se vratimo na sam poetak, komunikacija jest, jo uvijek, u svim znanstvenim

disciplinama, najjednostavnije sroeno, proces prenoenja poruka i drugih psihikih

sadraja pomou sustava signala i znakova (govor, zvuni signali, glasanje, jezini

znakovi, simboli, oznake...).

1.1. VRSTE KOMUNIKACIJA

Postoje razliiti oblici komunikacije koji su u psihologijskom obrascu obino opisani

prema tri glave dimenzije: sadraju, formi i cilju. Zajedno, sadraj komunikacije i forma

kreiraju poruke koje se alju prema cilju. Cilj moe biti sam ovjek, druga osoba ili drugi

entitet poput grupe, organizacije ili drutva. Uzimajui u obzir navedene dimenzije

kreiranja komunikacijskog puta, komunikaciju moemo gledati kao:

verbalnu komunikaciju

neverbalnu komunikaciju

intrapersonalnu komunikaciju

interpersonalnu komunikaciju

grupnu komunikaciju

javnu komunikaciju

masovnu komunikaciju

aktivno sluanje

telekomunikaciju

raunalo

Najjednostavnija podjela komunikacije, u odnosu meu ljudima, tee na dvije razine.

Jedna je verbalna, a druga neverbalna. Nemogue ih je dijeliti ili odvajati, jer se uz

verbalnu paralelno odvija neverbalna komunikacija.

1.1.1. VERBALNA KOMUNIKACIJA

Verbalna komunikacija je oblik komunikacije na koji prvi put pomislimo da je rije o

komunikaciji. Susreemo je u svakodnevnom radu, u slobodnom vremenu, u medijima

te drugim izvorima znanja i informiranja.

Govor i pismo temeljno su orue verbalne komunikacije. Jezik je najznaajniji

komunikacijski sustav u ljudskoj zajednici, ali vrlo bitna teza unutar verbalne

komunikacije jest prepoznati nain razmiljanja i percepcije sugovornika i svoj nain

izlaganja prilagoditi stuaciji.

1.1.2. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Znanstvena straivanja neverbalne komunikacije i ponaanja zapoela su davne

1872. godine objavljivanjem The expression of the emotions in man and animals

autora Charlesa Darwina.

Neverbalna komunikacija je nain kojim ljudi komuniciraju bez rijei, bilo namjerno ili

nenamjerno, dopuna je ili zamjena za verbalnu komunikaciju, a koristimo ju za

izraavanje emocija, pokazivanje stavova, odraavanje osobina linosti i poticanje ili

mijenjanje verbalne komunikacije. Neverbalna komunikacija se u organizacijskoj

literaturi obino definira kao proces kodiranja poruke od primaoca preneene kroz

ponaanja kao to su ekspresije lica, gestikulacija i stavovi tijela te boja i ton glasa.

Dimenzije neverbalnog ponaanja ine: pokreti oima, ekspresije lica, stav, pokreti

ruku i nogu te openito stav tijela, ton i frekvencija glasa tzv. parajezik te udaljenost

tijekom razgovora. Israivanja pokazuju da se samo mali dio znaenja onoga to smo rekli drugoj osobi

prenosi rijeima. Najkompleksnija studija o nevebalnoj komunikaciji, provedena na

Sveuilitu UCLA, pokazuje da samo 7% komunikacije odlazi na izgovorene rijei, 38%

odnosi se na ton, odnosno nain izgovaranja, a ak 55% na govor tijela. [2] Iako je

tone postotke vjerojatno teko utvrditi, veina istraivaa slae se da su neverbalni

znakovi izuzetno vaan dio komunikacije. Kad neto kaemo drugoj osobi, same rijei

Ton 38%

Izgovorene rijei 7%

Govor tijela55%

KOMUNIKACIJA

su manje vane od izraza lica i oiju, tona glasa ili kretnji koje pritom inimo. Moda

nam to ne izgleda tako, ali ako se samo sjetimo situacija u kojima nam je primjerice

netko rekao Dobro doli!, po kiselom osmijehu vidjeli smo da ba i nismo dobrdoli. Ili

kad nam je netko rekao da je sve u redu, po izrazu lica i po nekim kretnjama shvatimo

da ba nita nije u redu.

Glavni razlog to je neverbalna komunikacija toliko vana je taj to je kroz ljudsku

povijest dugo bila jedini nain komunikacije. Jezik je nastao kasnije, u poetku su ljudi

komunicirali iskljuivo neverbalnim znakovima. Osim toga, dok su rijei pod naom

svjesnom kontrolom neverbalni znakovi to nisu (osim ako ljudi nisu posebno uvjebani).

Dakle, mi moemo nekome slagati rijeima, jer moemo svijesno odabrati to emo

mu rei, ali postoji velika vjerojatnost da emo se nesvjeno odati nekom kretnjom ili

izrazom lica. Poznavanje neverbalnih znakova moe nam pomoi da bolje

razumijemo ljude i smanjimo nesporazume u komunikaciji.

Takoer, nam moe pomoi da poboljamo svoju neverbalnu izraajnost tako da nas

drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju lo dojam i

oteavaju komunikaciju (mrcanje ili dodirivanje nosa, oblizivanje usana, podizanje

kaiprsta...). Stara poslovica, svima dobro znana, kae da djela govore vie od rijei.

Moemo prestati govoriti, ali gotovo je nemogue prestati slati neverbalne poruke. [1]

2. UPRAVLJANJE OSOBNIM DOJMOM

Na razgovoru za posao, upravljanje osobnim dojmom vrlo je vana vjetina i ukoliko ju

neka osoba posjeduje, pomou nje u mogunosti je istaknuti sve svoje pozitivne

osobine koje ju mogu postaviti ispred ostalih kandidata, a da pri tome zna izbjei one

negativne. U situaciji poput razgovora za posao, ova vjetina ima bitnu ulogu upravo

zbog velikog stresa koji, ukoliko ga ne nauimo ukloniti ili umanjiti, svjesnim ili nesvjesnim

ponaanjem moe imati negativne posljedice na prezentiranje samoga sebe. To se

odnosi i na nae verbalne ili neverbalne komunikacijske vjetine.

Slika 2. Isticanje pojedinca meu grupom ljudi.

Pojedine osobe esto puta nisu svjesne ponaanja kojim utjeu na stvaranje

pozitivnog utiska. Tome pogoduje njihova socijaliziranost, uestale meuljdske

komunikacije pri kojima su nesvjesno nauili upravljati neverbalnom komunikacijom

kao jednim segmentom vlastitog prezentiranja. [3]

3. KOMUNIKACIJA NA RAZGOVORU ZA POSAO

3.1. VERBALNA KOMUNIKACIJA

Intervju je razgovor izmeu kandidata za posao i poslodavca u kojem poslodavac

nizom pitanja koja postavlja kandidatu pokuava prosuditi koliko je prikladan za

posao. Poslodavac pritom vrednuje kandidatove odgovore i nain ponaanja prilikom

intervjua. U intervjuu poslodavac eli doznati tota o naem kolovanju i

kvalifikacijama za posao, prethodnom radnom iskustvu, interesima i nainu

provoenja slobodnog vremena, o naim eljama i ambicijama. S druge strane, za nas

je intervju pravi trenutak da doznamo vie o poslu za koji se natjeemo i o organizaciji

koja posao nudi. Za njega je potrebno dobro se pripremiti, kako bi razgovor bio to

ugodniji i kako bi rezultati bili to bolji.

Prije selekcijskog intervjua potrebno je razmisliti o tomu to elimo rei, to sakriti, a to

saznati. Potrebno je dobro razmisliti o vlastitim vrlinama i odabrati nekoliko svojih

uspjeha, iskustava ili osobina (kao to su, na primjer, polet ili marljivost) koji izdvajaju

neku osobu od ostalih kandidata i koje eli naglasiti. Na intervjuu treba paziti da na

postavljena pitanja odgovorimo tako da istaknemo svoje vrline. Ako pitanja to ne

omoguuju, vrline treba istaknuti na kraju intervjua. Ukoliko elimo prikriti neke svoje

karakteristike (kao to moe biti dob ili nedostatak iskustva), trebali bismo unaprijed

razmisliti kako bismo odgovorili na takva pitanja. Potrebno je razmisliti i o tome to

bismo mi kao posloprimci eljeli znati o poslu i organizaciji, a to nismo mogli saznati iz

Slika 3. Pitanja s kojima se posloprimac susree na razgovoru za posao.

izvora koji su nam bili dostupni. Intervju je dvosmjerni razgovor u kojem i posloprimac

moe postaviti pitanja o poslu ili organizaciji. [4]

Sadraj naeg odgovora na postavljeno pitanje i pitanja koja postavljamo na

razgovoru za posao su vana su na razgovoru za posao. No ono to je manje poznato

je vanost onoga to ne ujemo, ali vidimo, ono kako sami sebe prezentiramo i kako

se ponaamo.

3.2. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Kao to je ve spomenuto, verbalna i neverbalna komunikacija se nadoponjuju, kako

u svakodnevnoj komunikaciji tako i na razgovoru za posao. Neverbalna komunikacija

veliki je imbenik razgovora za posao jer ini vie od 50 posto komunikacije jer ak i

dok utimo, govorom tijela otkrivamo efovima i suradnicima mnogo detalja o

osobnosti i o tome kakav smo radnik. Uz ivotopis i pismenu molbu to je trenutak kada

osobno dajemo ton procesu selekcije za posao.

Nije lako pratiti to govori neije tijelo dok ta osoba u svojoj glavi uurbano pokuava

smisliti odgovor na postavljeno pitanje. Vei dio komunikacije openito odvija se u

stvari neverbalno, stoga je jako vano da i na razgovoru za posao osoba bude u

skladu sa situacijom. Svaki nesklad stvorit e zbunjenost i sumnju te blokirati

komunikaciju. [5]

Slika 4. Dojmovi koje poslodavac moe stei promatravi osobu i njezin govor tijela.

Istraivanja su pokazala da su voditelji intervjua ocijenili viim ocjenama one kandidate

koji su pokazivali doziranu i tonu upotrebu neverbalnih znakova komunikacije, kao

to su osmijeh, kontakt pogledom, otvoren stav tijela, poziciju tijela uperenu prema

voditelju/voditeljici razgovora, lagano kimanje glavom. Osobine koje obino daju

pozitivne bodove na intervjuima su otvorenost, optimizam, iskrenost u komunikaciji,

strukturiranost i organiziranost. [6]

4. GOVOR TIJELA

U komunikaciji s drugima neprestano aljemo i primamo brojne neverbalne (i

nesvjesne) signale. To je tzv. govor tijela o kojem postoje brojna istraivanja i svi

zakljuci su da on predstavlja najznaajniju razinu komunikacije.

Ipak, treba rei da istraivanje obuhvaa sluajeve izraavanja emocija i stavova u

situacijama kada ne postoji konflikt, odnosno bilo kakav sukob meu sugovornicima.

Stoga prepoznavanje i pravilno tumaenje poloaja tijela i dranja koje zauzimamo

ovisno o emocionalnim i mentalnim stanjima omoguava nam da bolje razumijemo

svoje sugovornike, ali i izrazimo vlastite osjeaje i stavove.

Generalno, mogue je izdvojiti najmanje 14 kategorija govora tijela i to: agresivan,

ljubazan, nezainteresiran, zatvoren, prijetvoran, odbramben, emotivan, ritualan,

otvoren, snaan i samouvjeren, spreman na akciju, oputen, zavodljiv i submisivan.

Govor tijela oituje se pokretima oiju, ekspresije lica, stava, pokreta ruku i nogu te

openito stava tijela, tona i frekvencije glasa tzv. parajezik te udaljenost tijekom

razgovora. [7]

Slika 5. Pokreti ruku kao dio neverbalne komunikacije.

4.1. GOVOR NAEG TIJELA PRILIKOM INTERVJUA

Strunjaci poruuju da je otkrivanje tajni neverbalne komunikacije poslovnih ljudi

vana karika u lancu izgradnje karijere. Pravilo broj jedan je da se ne izbjegava kontakt

oima - i dok govorimo i dok sluamo. Ako su ruke prekriene na grudima, izgledamo

kao nepristupana osoba obrambenog stava, pa ih je bolje spustiti.

irokim osmijehom poruujemo da smo ugodan i samopouzdan sugovornik. Ipak, ne

smijte se kad razgovarate o ozbiljnim temama kako ne biste ispali neozbiljni.

Ako kuckate prstima po stolu ili klimate nogom, izgledati ete nervozno.

Naginjanjem prema sugovorniku poruujete da ga pomno sluate. Ipak pazite da ne

remetite njegovu zonu komfora, a nipoto se ne pribliavajte na manje od metra. [6]

Slika 7. Udaljenost tijekom razgovora

Slika 6. Ekspresije lica

4.2. DOJAM KOJI SE OSTAVLJA GOVOROM TIJELA [6]

OTVORENOST

FLEKSIBILAN OTVOREN STAV OTVORENE RUKE

POMICANJE BLIE OSOBI

NEPREKRIENE RUKE I NOGE OSMIJEH

KONTAKT POGLEDOM

DOSADA NASTRPLJIVOST

LUPKANJE PRSTIMA GLAVA

NASLONJENA NA RUKE

MAHANJE NOGOM

ISENJE ILI UPKANJE

ODJEE

STALNO

GLEDANJE NA

SAT

TIJELO

OKRENUTO IZLAZU

ENTUZIJAZAM

LAGANI OSMJEH

USPRAVNO TIJELO OI OTVORENE IVAHAN

HOD IZRAAJAN

GLAS RAMENA I RUKE

OTVORENE PREMA VAN

STRES

PRAZAN POGLED

NAMIJETEN OSMIJEH UKOEN STAV

RUKE UKOENE SA STRANE

NERVOZNO LUPKANJE GOVOR BEZ TONA

PROMJENE RASPOLOENJA

POMANJKANJE RAZUMIJEVANJA

NAMRTENO ELO

BEZIZRAAJAN POGLED

LAGANO PODIGNUTA

OBRVA USILJEN GLAS GLEDANJE

UOKOLO NAMJETENO

KIMANJE GLAVOM

OBRAMBENI STAV

UKOENOST ZATVORENI STAV

PREKRIENE RUKE I NOGE

POGLED U STRANU GLAVA DOLJE STISNUTE USNICE

RAVNI TON GLASA

4.3. UPRAVLJANJE GOVOROM TIJELA NA RAZGOVORU ZA POSAO

EKSPRESIJA LICA

Osnovni izraz lia na razgovoru za posao je osmijeh. Postoje trenutci kada osmijeh nije

prikladan za odreenu temu razgovora, no osmijehivanje u bilo kojem trenutku ostavit e dojam otvorene i entuzijastine osobe. Istraivanja pokazuju da je upravo entuzijazam ono to privlai posloprimce jer on pokazuje kolika je zapravo naa elja za poslom. Topao osmijeh je osobito bita pri prvom upoznavanju.

RUKOVANJE

Rukovanje mora biti vrsto, ali ne bolno, a stisak mrtve ribe moe biti neto to e osobu koja zapoljava odmah odbiti na prvu. Unato nervozi i hladnom znoju koji u tom trenutku moe obliti osobu, treba se pobrinuti da dlanovi ostanu suhi.

DRANJE Prilikom intervjua, osoba zauzima sjedei poloaj pri emu je potrebno voditi rauna dranju, tj. mora sjediti uspravnih lea i povuenih ramena. Treba izbjegavati oputeni poloaj kako poslodavac ne bi stekao dojam da smo nezainteresirani za razgovor. Zauzmite dranje koje pokazuje da ste zainteresirani, ali opet oputeni. Glava lagano nagnuta na jednu stranu odaje dojam da ste prijateljski nastrojeni, dok ispravno drana glava pokazuje autoritet.

Slika 9. Dranje prilikom razgovora za posao

Slika 8. Rukovanje i izraz lica na prvom susretu sa poslodavcem

KONTAKT OIMA Kao to je ranije spomenuto, kontakt oima iznimno je vaan. Mnogi strunjaci savjetuju gledanje u nos poslodavca kako bi izbjegli neugodan osjeaj buljenja u njegove oi. Prilikom odgovaranja na postavljeno pitanje potrebno je gledati ispitivaa u oi, ali takoer obratiti pozornost i na ostale ispitivae ukoliko ih je vie.

KRETNJE RUKAMA

Sasvim je u redu koristiti se rukama pri razgovoru, ali pokreti bi trebali biti mali, vrsti, konstrolirani i blizu naeg tijela. Ponekad je teko kontrolirati kretnje ruku, ili zbog stresa moe doi do drhtanja dlanova. Kako bi to nauili kontrolirati treba pokuati sa dranjem olovke u ruci. Strunjaci kau da prekriene ruke signaliziraju da ste zatvoreni, u obrambenom poloaju, da vam je dosadno i da ste nezainteresirani. Kad su vam ruke postavljene dlan uz dlan s jedim palcem preko drugog, tad signalizirate da tebate potvrdu

poslodavca. Da bi izgledali kao samopouzdana osoba, spremna na nove izazove,

ruke drite na stolu i neka budu oputene i otvorene. POLOAJ NOGU

Na razgovoru za posao nije preporujivo drati prekriene noge jer to stvara zid izmeu posloprimca i poslodavca, dok prekrieni glenjevi odaju dojam da elite biti negdje drugdje.

LOE NAVIKE I NEPRIKLADAN GOVOR TIJELA Bilo kakav udan tik tijekom intervjua moe odvratiti panju poslodavcu i time ga sprijeiti da primjeti ono bitno. U najgorem sluaju osoba nee biti svjesna svog ponaanja pa ga tako nee ni pokuati sprijeiti. Neke od loih navika su lupkanje, mumnjanje, tresenje nogom, okretanje u stolici, igranje rukama itd.

Najtei problem koji utjee na neverbalnu komunikaciju je znojenje zato to je jako teko izbjei i kontrolirati ga tijekom intervjua. Ako je osoba sklona znojenju, potrebno je prethodno savjetovati se sa lijenikom. U svakom sluaju potrebno je uz sebe imati maramicu kojom bi obrisali znoj sa lica. Uiniti to rukama i nije ba naljepe rjeenje.

SAMOUVJEREN GOVOR I IZBJEGAVANJE POTAPALICA Govor sam po sebi nije dio neverbalne komunikacije, no obzirom da nain govorenja nema veze za sadrajem onoga o emu govorimo, a koji pripada verbalnoj komunikaciji, moemo govor svrstati u neverbalnu komunikaciju. Najbolji nain na koji osoba moe pokazati svoju samouvjerenost je taj da ima snaan glas i da izbjegava slab, stidljiv ili djeji glas.

Ono to treba izbjegavati prilikom razgovora su: Rijei i fraze kojima esto puta inimo pauzu, a da ih nismo ni svjesni: uh, ah,

hmm, kao, znate, u biti... Mnogim osobama ih je teko izbjei, ali vjebom i pripremom odgovara na esto postavljena pitanja i nekoliko sekundi govorenja u kojima e vie misli biti okupljene u jednu misao mogu pomoi.

Uzvisivanje glasa na kraju reenice kojom zavravamo svoj odgovor moe zvuati kao da osoba ima jo to god za rei, a zapravo je zavrila sa odgovorom. Treba paziti da na odgovor zvui konano.

Govor pri kojemu na glas zvui upitno ili kao da recitiramo. Najbolji nain kako bi se ove navike izbjegle je vjebanje govorenja u uobiajenom ritmu [8]

4.4. UVJEBAVANJE GOVORA TIJELA

Najbolji nain kako bismo uvidjeli koje su nae greke u govoru tijela, a koje je

potrebno ispraviti kako bismo ostavili savren dojam na razgovoru za posao su:

Lani razgovor za posao u kojemu se ispitiva fokusira i kritizira iskljuivo

neverbalnu komunikaciju. Ispitiva moe biti savjetnik ili osoba koja se bavi

pripremanjem osoba za ovakvu situaciju, ali isto tako to moe biti i prijatelj

ili lan obitelji.

Snimanje sebe prilikom lanog razgovora za posao. Ovaj nain je jako

koristan za otkrivanje vlasittih tikova i ponaanja kojih nismo ni svjesni.

Moemo ostati zapanjeni kada vidimo u kojoj mjeri na govor tijela dolazi

do izraaja u komunikaciji. [8]

ZAKLJUAK

Potrebno je zapamtiti da u pripremanju razgovora za posao postoji mnogo vie stavki

na koje moramo obratiti pozornost, a ne samo vjebanje kako emo odgovoriti na

postavljeno pitanje. Govor tijela treba biti uvjeban jednako kao i odgovori kako bi

zajedno inilo cjelinu kojom e poslodavac biti impresioniran.

Pozitivna neverbalna komunikacija izmeu poslodavca i posloprimca je osnova za

postizanje uspjeha na razgovoru za posao. Kako bi osoba bila meu onima koji na

vrijeme prepoznaju vanost prvog kontakta i ulau ogromne napore kako bi krajnji

rezultat bio uspjean, potrebno je u svakodnevnoj komunikaciji prouavati i

poboljavati svoj govor tijela.

Izvori slika:

1. http://www.mentorgroup.co.uk/wp-

content/uploads/2013/09/images_MiscNews_CommunicationReciever1.jpg

2. https://encrypted-tbn2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRoXdicCCDICzIf32YXd26-EQ0xfJ-

LnCzBn2Uqf1m1oykIJyiBMw

3. https://www.jobinterviewtraining.net/images/interviewQuestions.png

4. https://openanswer.files.wordpress.com/2014/08/non-verbal-communication.jpg

5. https://ginalondon.files.wordpress.com/2013/09/nonverbal-signals.jpg

6. http://www.123rf.com/photo_15719685_collage-group-picture-of-many-business-man-facial-

emotional-expressions.html

7. http://corcom-inc.com/wp-content/uploads/2012/10/Distance.png

8.http://cdn.ymaservices.com/editorial_service/media/images/000/041/826/original/InterviewSkills_Han

dshake.jpg?1404213689

9. http://placement.freshersworld.com/power-preparation/Job-interview/Important-Interview-Body-

Language-35717

Popis literature:

[1] Ljiljana Radeni, Neverbalna komunikacija umijee kvalitetnog nastavnika, 2013.

URL: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/2416/1/Neverbalna%20komunikacija%20-

%20umije%C4%87e%20kvalitetnog%20nastavnika.pdf

(16.02.2015.)

[2] http://placement.freshersworld.com/power-preparation/Job-interview/Important-Interview-Body-

Language-35717 (16.02.2015.)

[3] Rebecca Vickers, Nonverbal Communication in the Employment Interview: Gender Differences in

Impression Management Techniques

URL: https://www.csustan.edu/sites/default/files/honors/documents/journals/soundings/Vickers.pdf

(16.02.2015.)

[4] http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part1/KakoSeNajboljePredstaviti.htm (16.02.2015.)

[5] Maja Milkovi, Zaposlite me (ne)!, 2013.

URL: http://www.progressive.com.hr/component/content/article/62-kolumne/4109-razgovor-za-posao-

zaposlite-mene.html (18.02.2015.)

[6] http://www.posao.hr/articles_all.php?ID=63

[7] Svjetlana Marjanovi, Najee poruke govora tijela, 2013.

URL: http://www.sensaklub.hr/clanci/lifecoach/najcesce-poruke-govora-tijela (18.02.2015.)

[8] Katherine Hansen, The Unspoken Secrets of Job Interviewing: How Your Nonverbal Presentation and

Behaviors Impact the Impression You Make, URL: http://www.quintcareers.com/interviewing_unspoken_secrets.html (19.02.2015.)