NEWSLETTER NO 41.

Udruge korporativnih pravnika

ŠTO SE DEŠAVALO TIJEKOM SIJEČNJA I VELJAČE

1. Predstavljamo AUTOTRANS d.o.o. i pravnike društva 2. Strategija razvoja pravosuđa za razdoblje od 2013. do 2018. 3. Legalizacija zgrada 4. Novine u javnoj nabavi 5. Članovi udruge prisustvovali savjetovanju na temu novela ZPP-a

1. Predstavljamo AUTOTRANS d.o.o. i pravnike društva Kako bi se međusobno što bolje upoznali i međusobno širili umrežavanja zbog što bolje suradnje i informiranja započeli smo 2010. predstavljati članove Udruge i korporacije u kojima su zaposleni. Sve koji žele dati intervju pozivamo da se jave na mail Udruge, kako bi mogli nastaviti ovu tradiciju. U ovom broju Newslettera, predstavljamo vam društvo AUTOTRANS d.o.o. kroz razgovor s Višnjom Dedić, direktoricom Sektora pravnih kadrovskih i općih poslova. Najprije nekoliko riječi o kompaniji: Autotrans društvo s ograničenom odgovornošću je prijevoznička tvrtka koja već 65 godina brzo, sigurno i udobno prevozi putnike ne samo u Republici Hrvatskoj već i inozemstvu. U tom je periodu prevezla više od 350 milijuna putnika i autobusima prešla više od 800 milijuna kilometara, a sve je to odradilo 5000 bivših i sadašnjih radnika, koji su svoj radni vijek utkali u razvojni put tvrtke. Tvrtka je nastala pretvorbom i privatizacijom ranijeg društvenog poduzeća „Autotrans“, a preoblikovala se iz dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću u srpnju mjesecu 2003 godine. Autotrans je danas lider na tržištu autobusnog prijevoza putnika i nositelj poslovnog sustava u kojem su još tvrtke APP d.d. Požega, Autoprijevoz d.d. Otočac, Velebit turist d.o.o. Gospić i Pan Alpe Adria GmbH Njemačka, koja ima ukupno zaposleno gotovo 1000 radnika, ima 400 autobusa, održava 350 linija u zemlji i inozemstvu, raspolaže s 21 autobusnim kolodvorom i s 12 servisnih radiona, te je jedini prijevoznik u Republici Hrvatskoj koji je primljen u Europsko udruženje cestovnih prijevoznika Eurolines. Samo je u Autotrans-u zaposleno 633 radnika. Tvrtka se osim prijevoza i prijevozu srodnih djelatnosti bavi turizmom i servisnom djelatnošću. Turistička agencija Autotrans ima 8 poslovnica diljem cijele Republike Hrvatske. Kroz svojih 65 godina tvrtka je prošla brojne organizacijske i kadrovske promjene kako bi se prilagodila novom poslovnom okruženju i načinu poslovanja, te su promjene zahvatile i pravnu službu koja se morala prilagoditi svim izazovima stavljenim pred istu.

Kakva je struktura pravne službe i koliko zaposlenih broji? Kakav je status pravnika unutar vaše kompanije?

U organizacijskoj strukturi Autotransa formiran je Sektor pravnih kadrovskih i općih poslova koji ima tri zaposlena radnika, direktora sektora Višnju Dedić, diplomiranu pravnicu s položenim pravosudnim ispitom, rukovoditeljicu Kadrovske službe Mirjanu Šoštarić upravnu pravnicu i samostalnu referenticu Silvanu Juretić. Međutim s Voditeljicom Ureda Uprave Dinom Klaić koja je također diplomirana pravnica s položenim pravosudnim ispitom se nadopunjujemo kada je posao u pitanju. Zadovoljne smo statusom koji kao pravnice imamo u tvrtki. Kakav je odnos sa drugim profesijama u kompaniji? Mislimo da smo uspjele razvidni odnos kooperativnosti i međusobnog uvažavanja sa svim drugim profesijama u tvrtki odnosno uspjele smo se izboriti za uvažavanje našeg mišljenja o pravnim aspektima svake od aktivnosti sektora u tvrtki. Koji su sve poslovi u pravnoj službi? Sektor pravnih, kadrovskih i općih poslova obavlja sve pravne i kadrovske poslove, od zastupanja pred sudovima i drugim državnim tijelima, pripreme različitih akata, ugovora i slično do svih kadrovskih poslova, što iziskuje dobro poznavanje statusnog prava, radnog prava, općenito prava iz domene cestovnog prijevoza i turizma. Ne možemo si priuštiti podjele obzirom da se međusobno nadopunjujemo kada nekoga od nas nema zbog službenog puta, godišnjeg odmora, bolovanja i sl., a kvalitetno surađujemo s kolegama koji su zaposleni u tvrtkama grupe. Koliko ste dugo u kompaniji? Višnja je u tvrtki 16 godina, Dina 7 godina, Mirjana 8 godina a Silvana 10 godina. Pravna služba je formirana 1997 godine, nakon što su u periodu od 1994 do 1997 godine pravne poslove obavljali vanjski suradnici – odvjetnici, a što se nije pokazalo dobrim rješenjem za veliki i složeni sustav kao što je Autotrans. Kako to da ste izabrali rad u kompaniji? Rad u tvrtki kao što je Autotrans je prije svega veliki izazov obzirom na složenost tvrtke i različite djelatnosti kojima se ista bavi, ali istovremeno pruža mogućnost za razvoj i usavršavanje. Kako se vidite u budućnosti? U budućnosti se vidimo kao i do sada u praćenju aktualnog zakonodavstva i njegovoj primjeni u svakodnevnom radu i naravno u pravu.

Je li se organizacija pravne službe mijenjala kroz posljednjih 10 godina Organizacija Sektora pravnih poslova se mijenjala samo jedan put i to kada je iz službe prerasla u sektor, ali se kontinuirano prilagođavamo potrebama poslovanja. Kako održavate korak s izmjenama u zakonodavstvu i obrazovanju? Još uvijek uspijevamo održavati korak s izmjenama u zakonodavstvu. Redovito se obrazujemo u svim segmentima prava koje svojim radom pokrivamo, a nastojimo i radnike iz svih segmenata tvrtke obrazovati da idemo u korak s vremenom, jer da to i do sada nije činjeno ne bi tvrtka u ovim novim uvjetima poslovnog okruženja niti opstala na tržištu, a što je razvidno i iz činjenice da su mnogi veliki prijevoznici propali. Imate li kontakte sa stranim pravom/pravosuđem/arbitražnim mirenjem? Većih kontakata sa stranim pravosuđem za sada nemamo, ali u takvim situacijama angažiramo domicilne odvjetnike u zemljama u kojima eventualno nastane neki problem. Kakva je pozicija pravnika u kompaniji – imate li utjecaja na upravljanje? Nemamo većeg utjecaja na upravljanje tvrtkom ali se uključujemo u sve veće i značajnije projekte te se traži naše mišljenje. Može li se pozicija pravnika poboljšati i kako? Uvijek može bolje i kvalitetnije i tome treba težiti i ne odustajati od postavljenih ciljeva. 2. Strategija razvoja pravosuđa za razdoblje od 2013. do 2018. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 14. veljače 2013.godine u organizaciji Kluba pravnika grada Zagreba održana je 174. Tribina pod naslovom „Strategija razvoja pravosuđa“ na kojoj je uvodničar bio Orsat Miljenić, ministar pravosuđa Republike Hrvatske. Zanimanje za ovu Tribinu iskazao je velik broj sudionika među kojima su bili i članovi naše Udruge. Potaknuti neugodnom činjenicom koja proizlazi iz Strategije razvoja pravosuđa za razdoblje od 2013. do 2018. godine objavljene u Narodnim novinama broj 144/2012 odlučili smo se prije održavanja Tribine pismom obratiti Ministru pravosuđa. Naime, neugodna činjenica očituje se u spoznaji da korporativni pravnici u novoj Strategiji nisu prepoznati, a niti obuhvaćeni kao vrlo važan čimbenik u provedbi iste. Kako se u svom izlaganju i kasnijoj raspravi Ministar nije osvrnuo na upućeno mu pismo, iskoristili smo naše sudjelovanje na Tribini i osobno mu se obratiti nakon održane Tribine. Ministar je istaknuo kako je upoznat sa problemom statusa korporativnih pravnika te je obećao dodatno razmotriti našu problematiku. Potaknuti informiranošću Ministra o našoj problematici, a uvažavajući činjenicu da mu upućeno Pismo za Tribinu nije bilo i dostavljeno, odmah nakon održavanja Tribine Kluba pravnika dana 19.02.2013.godine uputili smo e-mailom isto Pismo Ministru . Kako bi sve članove upoznali sa sadržajem pisma upućenog Ministru u prilogu objavljujemo tekst istog:

„ UDRUGA KORPORATIVNIH PRAVNIKA Zagreb Za Klub pravnika Grada Zagreba ,Trg maršala Tita 14 174 Tribina 14.02.2012.godine/ -Strategija razvoja pravosuđa Predmet: Strategija razvoja pravosuđa za razdoblje od 2013. do 2018. godine - Pitanja/Apel za ministra pravosuđa RH, gosp.Orsata Miljenić Poštovani gospodine Ministre, obzirom na značaj teme o kojoj će te izlagati na Klubu pravnika grada Zagreba dana 14.02.2013.godine,smatrali smo svrsishodnim uputiti Vam ova pisana pitanja,/komentare/apel s molbom da svoj stav i viđenje problematike koju nastavno navodimo iznesete na Tribini budući da će istoj prisustvovati članovi kako naše Udruge tako i Udruge pravnika u gospodarstvu. U Narodnim novinama broj 144/2012. objavljena je Strategija razvoja pravosuđa za razdoblje od 2013. do 2018. godine (u daljnjem tekstu: Strategija). Predsjednik Josipović je istakao da je reforma pravosuđa i reforma cijelog društva. Mi korporativni pravnici u potpunosti se slažemo s ovom izjavom Predsjednika. Upravo zato neugodno smo iznenađeni činjenicom da ovom Strategijom nismo prepoznati, a niti obuhvaćeni kao vrlo važan čimbenik u provedbi iste. Pravni okvir Strategije, korporativne pravnike prepoznaje posredno jedino kroz Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (NN 84/08 i 75/09) i u kategoriji – ostali sudionici. Međutim ,smatramo to nedovoljnim . Činjenica je da položaj korporativnih pravnika u RH stagnira godinama unatoč svim inicijativama Udruge korporativnih pravnika i Udruge pravnika u gospodarstvu. Neosporno je da su korporativni pravnici/pravnici u gospodarstvu od velike važnosti za poslovanje gospodarskih subjekata. I svjetska su iskustva pokazala da gospodarstvo ima i treba imati svoje pravnike. Kao što demokratizacija i globalizacija osvaja svijet i pravna struka se otvara /i mora se otvarati/ i doživljava promjene i modernizaciju. Hrvatska pravna struka to isto mora učiniti. Posebno značajno i jasno zahtjevno područje u okviru Strategije razvoja pravosuđa 2013.godine -2018 godine je učinkovitost pravosuđa. Učinkovitost funkcioniranja pravosuđa očituje se prvenstveno kroz brzinu rješavanja predmeta,a što gospodarstvo koje u pravilu zastupaju korporativni pravnici i najviše zanima. Strategija između inih ciljeva naglasak stavlja na stručnost koja bi trebala uključivati sve sudionike pravosudnog sistema odnosno sve pripadnike pravne struke, a u pogledu vrijednosti naglašava cjeloživotno jačanje vještina i znanja. Također, usmjerena je na očuvanje tradicije te postojećih vrijednosti našeg pravnog sustava u cilju pružanja pravne sigurnosti svim građanima i društvu u cjelini. Strategija razvoja pravosuđa utvrđuje prioritete i ciljeve čije će provođenje osigurati stabilno i sigurno okruženje za što brži i učinkovitiji rad pravosudnih tijela u RH, a čijem provođenju korporativni pravnici sigurno pridonose i mogu pridonijeti obavljanjem svog posla prilikom nastupa pred pravosudnim tijelima štiteći interese pravne osobe koju zastupaju, a sve u cilju zaštite pravne sigurnosti i očuvanja načela jednakosti stranaka u postupcima pred pravosudnim tijelima. U skladu sa donešenom Strategijom pripremaju se izmjene mnogih zakona među kojima posebno smatrano za naš položaj važnim Izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku. Sve izmjene zakona imaju za cilj učinkovito funkcioniranje pravosuđa i primjenu istih u praksi , u gospodarstvu. Slijedom navedenog postavljaju se pitanja: -Zašto korporativni pravnici nisu u Strategiji pravosuđa jednoznačno prepoznati? -Planiraju li se promjene u pravnoj struci na način da se posebnim Zakonom predvidi osnivanje Komore korporativnih pravnika ili neka druga rješenja u okviru pravne profesije? -Mogu li se u Savjet za praćenje provedbe Strategije reforme pravosuđa uključiti ne samo komorska strukovna udruženja, već i udruge pravnika i kako?

- Mogu li se u Odjel za strateški razvoj pravosuđa pri Ministarstvu pravosuđa aktivno uključiti predstavnici pravnih osoba/ trgovačkih društava /gospodarstva/ na način da u njihovo ime sudjeluju korporativni pravnici /pravnici u gospodarstvu radi postizanja željenih učinaka u provedbi Strategije? -Kakva je budućnost korporativnih pravnika/ pravnika u gospodarstvu u RH? Zahvaljujemo na Vašim odgovorima, uz očekivanje da će se pomak ipak dogoditi……..! U Zagrebu,13.02.2013.godine

Predsjednica udruge Korporativnih pravnika:

mr.sci.Josipa Jurinić,dipl.iur. „ p.s.Vjerujem da će Ministar odgovoriti na naše Pismo.

Pripremila : Aida Marijan, Direktor pravnih poslova i zastupanja, Končar – Elektroindustrija, d.d.

3. Legalizacija zgrada

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12., dalje: Zakon), koji je stupio na snagu 3. kolovoza 2012. god, izazvao je veliku pažnju jer se s nezakonitom gradnjom susrećemo, kako u poslovnom, tako i u privatnom životu. Nezakonito izgrađenim zgradama u smislu Zakona, smatraju se zgrade odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta za građenje, ili protivno istom poslije 15. veljače 1968. Prema Zakonu se mogu ozakoniti izgrađene zgrade, dijelovi zgrade nastali nezakonitom rekonstrukcijom, zgrade izgrađene protivno aktu o građenju druge građevine koje služe za upotrebu nezakonito izgrađene zgrade ili odvijanja tehnološkog procesa u zgradi, kao i grubi konstruktivni građevinski radovi. Nezakonite građevine moraju biti vidljive na digitalnoj ortofoto snimci Državne geodetske uprave DOF5/11 od 21.lipnja 2011., ili evidentirane na katastarskom planu, ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Nezakonita zgrada ne smije imati više od dvije etaže, ali se odlukom jedinice lokalne samouprave može odrediti veći broj etaža. Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju kojim se ozakonjuje nezakonito izgrađena građevina, uz propisanu dokumentaciju podnosi se upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenja je 30. lipnja 2013. Ukoliko je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje građevine, zahtjev se morao podnijeti najkasnije do 31.prosinca 2012. Zakon razlikuje četiri kategorije zgrada: zahtjevne zgrade čija je bruto površina veća od 400 m², manje zahtjevna zgrada površine do 400 m², jednostavna zgrada površine do 100 m² i pomoćna zgrada koja je u funkciji osnovne zgrade s jednom etažom i tlocrtne površine do 50 m². S obzirom na gore navedenu kategorizaciju građevina, Zakon taksativno navodi i dokumentaciju koju je potrebno priložiti zahtjevu. Podnositelj zahtjeva obvezan je prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade, koju rješenjem utvrđuje upravno tijelo jedinice lokalne samouprave tijekom postupka. Visina i način obračuna su propisani Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (NN 98/12). Podnositelji zahtjeva obvezni su platiti komunalni i vodni doprinos za zgradu koja je predmet ozakonjenja. Plaćanje komunalnog doprinosa uređeno je Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11). Posebno je potrebno naglasiti kako se Zakonom ne rješavaju pitanja vlasništva i drugih stvarnih prava na zgradi i zemljištu za koje je doneseno rješenje o izvedenom stanju.

Rokovi koji su propisani u Zakonu su prekluzivni što znači da propuštanje roka ima za posljedicu gubitak prava. Zbog toga je nužno što prije pristupiti utvrđivanju činjenica o legalnosti zgrada koje posjedujemo, kako bismo pravovremeno u postupak legalizacije mogli uključiti stručnjake (arhitekte, geodete, građevinare, pravnike), radi izrade propisane dokumentacije potrebne za prilaganje zahtjevu. Pripremila:Olgica Mikinac, Direktor korporativno-pravnih poslova, Končar – Elektroindustrija, d.d.

4. Novine u javnoj nabavi U prosincu prošle godine Vijeće EU postiglo je dogovor o prijedlogu EU Komisije za izmjenama pravila o javnoj nabavi. To je osnova za raspravu u EU parlamentu, te se u sljedećim mjesecima očekuje usvajanje dviju novih direktiva o javnoj nabavi.Cilj donošenja novih pravila je pojednostaviti i fleksibilizirati postojeća pravila, odnosno postojeće direktive 2004/17/EZ kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima vodoopskrbe, energetike prometa i poštanskih usluga, te direktivu 2004/18/EZ o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi roba te ugovora o javnim uslugama. Izmjene se, između ostalog, kreću u pravcu šireg pristupa korištenju kompetitivnog dijaloga te pregovaračkog postupka, uvođenju nove vrste postupka – innovation partnership, smanjenju zahtjeva za dostavom dokaza sposobnosti na način da se u što većoj mjeri izjavama dokazuje sposobnost, a da samo odabrani ponuditelj treba dostaviti certifikate i potvrde ovlaštenih tijela te uvođenju elektroničke javne nabave. U kontekstu najavljenih izmjena europskih pravila o javnoj nabavi i naše Ministarstvo gospodarstva izradilo je Nacrt strategije razvoja elektroničke javne nabave u Hrvatskoj 2013. – 2016., a kako tvrde nacrt strategije usmjeren je na uvođenje novih obveznih elemenata elektroničkog poslovanja u postupke javne nabave, prvenstveno elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje. U strategiji, koja ima tridesetak stranica navodi se da neki procesi, kao što su izdavanje računa i plaćanje, nisu svojstveni samo javnoj nabavi pa se u javnoj nabavi mogu koristiti rješenja razvijena za šire tržište, odnosno elektroničko poslovanje. U cijelosti treba ostvariti potencijal e-javne nabave za povećanje dostupnosti javne nabave što većem broju gospodarskih subjekata, velikih, malih i srednjih poduzetnika. Podsjećamo da uz već ranije ostvarenu dostupnost objava javne nabave omogućen i neposredan, neograničen i besplatan pristup i dokumentaciji za javne nabave u otvorenim postupcima javne nabave, komunikacija između naručitelja i gospodarskih subjekata po pitanju davanja objašnjenja vezanih za javnu nabavu provodi se isključivo elektronički kroz sustav EOJN-a što omogućava trenutnu dojavu gospodarskim subjektima putem e-maila o novom dokumentu stavljenom na raspolaganje uvid u isti. U sklopu EOJN-a uvedena je i opcija e-dražbe te su tijekom 2010. godine provedeni prvi postupci koji uključuju i tu opciju. Od novih modula planira se uvođenje E-dostave -elektronička dostava ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata koja će biti obavezna i neobavezni E-ocjene –pregled i ocjena ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata; E-narudžbe –elektronički sustav naručivanja/dostave temeljem sklopljenih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma; E-računa i e-plaćanja – izdavanje elektroničkih računa i elektroničko plaćanje za ugovore o javnoj nabavi ili okvirne sporazume. Primaran fokus će biti na uvođenju E – ponude, međutim obzirom na potrebno vrijeme prilagodbe za primjenu e-ponude kako za naručitelje, tako i za gospodarske subjekte, obveza njene primjene uvodit će se u nekoliko faza kroz razdoblje 2014.-2016. Pripremila : Martina Pejić, Voditeljica komercijalno pravnih poslova, Končar – Inženjering za

energetiku i transport, d.d.

5. Članovi Udruge prisustvovali savjetovanju na temu novela ZPP-a U organizaciji Novog informatora u srijedu 27.02.2013. održano je savjetovanje na temu: novela Zakona o parničnom postupku iz 2013. O razlozima za donošenje novele ZPP-a i novinama u dostavi govorio je pomoćnik ministra pravosuđa Vanja Bilić. Rekao je da su razlozi izmjena i dopuna funkcionalizacija, ubrzanje i smanjenje troškova parničnog postupka te se ukratko osvrnuo na koncentraciju postupka (ograničenje prava na iznošenje novota), zabranu dvostrukog ukidanja odluka, sudskim savjetnicima koji su dobili veća ovlaštenja u vođenju postupaka, načelu monokratnosti (i u drugom stupnju sudi sudac pojedinac), teretu dokazivanja, dostavi, ukidanju mirovanja, mirenju, uvođenju dužnosti označavanja OIB-a u parničnom postupku, roku za donošenje, objavu i otpremu presude (45 dana od danja zaključenja glavne rasprave). Đuro Sessa je govorio o novinama u uređenju pravnih lijekova u ZPP-u. Jedna od novina je da o žalbi protiv presude u sporovima za isplatu novčane tražbine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kn (u trgovačkim sporovima 500.000,00 kn) odlučuje sudac pojedinac višeg suda. Napomenuo je da se tu ne bi trebalo raditi samo o sporovima za isplatu novčane tražbine, nego o svim sporovima u kojima se ne prelazi spomenuta vrijednost predmeta spora, a to je promaklo zakonodavcu. Istaknuo je da sada imamo različit tijek roka za žalbu s obzirom na to da li je stranka uredno obaviještena i došla je na ročište na objavu, ako je uredno obaviještena, a nije došla na ročište i ako stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Također se u svom izlaganju osvrnuo na mogućnost ukidanja presude suda prvog stupnja, na postupanje suda prvog stupnja nakon ukidanja njegove odluke te izvođenje dokaza pred sudom drugog stupnja. O novom uređenju glavne rasprave govorio je Dragan Katić. Novele se odnose na tijek glavne rasprave koja se sad sastoji od prethodnog postupka i same glavne rasprave koja ne bi trebala trajati duže od jednog do najviše dva ročišta. Obvezno je zakazivanje pripremnog ročišta na kojem stranke moraju iznijeti sve činjenice i predložiti dokaze te nisu ovlaštene iznositi nove činjenice i dokaze tijekom glavne rasprave (sud takve činjenice neće uzimati u obzir). Prethodni postupak zaključuje se rješenjem u kojem se zakazuje ročište za glavnu raspravu. Također se osvrnuo na odredbu koja se odnosi na dokaze i izvođenje dokaza, a prema kojoj će se smatrati da tražbina postoji ako tužitelj dokaže da je tuženik za tražbinu koju je tužitelj utužio na temelju vjerodostojne isprave koristio pravo na odbitak pretporeza te da sud može po službenoj dužnosti zatražiti od porezne uprave podatke o tome (čl. 221.b). Damir Kontrec govorio je o novinama u posebnim parničnim postupcima. Posebno se osvrnuo na novine u postupku pred trgovačkim sudovima („elektronički sudovi“) i mogućnost dostave podnesaka elektroničkim putem. Takvi podnesci bi se podnosili na propisanom obrascu, a obrasce će ministar pravosuđa propisati pravilnikom (rok za donošenje pravilnika je 01.07.2013., odnosno 90 dana od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a). I Đuro Sessa i Damir Kontrec u svojim izlaganjima su napomenuli da su izmjene i dopune ZPP-a donesene u hitnoj proceduri (prema riječima Vanje Bilića, održan je jedan sastanak radne skupine), a osnovni motiv je bio ubrzanje postupka. Istakli su kako se treba poraditi na brzini i ekonomičnosti postupka, ali nikako ne na uštrb stranaka i njihovih interesa. Česte izmjene procesnih zakona stvaraju probleme u primjeni i pridonose pravnoj nesigurnosti.

Na samom kraju Jadranko Jug je govorio o zaštiti prava na suđenju u razumnom roku i novom uređenju tog instituta prema novom Zakonu o sudovima. Pravna regulativa zaštite prava na suđenje u razumnom roku sada se sastoji od dva pravna sredstva: zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Time je zakonodavac jasno istaknuo da je osnovna svrha i cilj instituta zaštite dovršetak sudskog postupka, a samo iznimno i plaćanje naknade. Također, novina je ograničenje iznosa naknade na iznos od 35.000,00 kn, ali zakonodavac ništa nije rekao o tome da li se to ograničenje odnosi na jednu stranku ili na sve stranke u pojedinačnom postupku. Pripremila: Ana Zbiljski, Diplomirani pravnik za imovinsko pravne poslove, Končar –

Elektroindustrija, d.d. U Zagrebu, veljača 2013. godine

Udruga korporativnih pravnika www.udruga-korporativnih-pravnika.hr