N e w s l e t t e r V e l e u č i l i š t a V E R N ’

G o d i n a 4 | s v i b a n j 2 0 1 3 .

Start up:

Squee-Squee

Sport:

VERN’ovci na Europskim prvenstvima

4. sjednica Savjeta

Bolonja na Visu

Erasmusovcina VERN’u

Interview:

Prof. Ivan DikiC-

VERN’ SuccessStories

SADRŽAJ

06 „Odnos prema obrazovanju je izbor društva, ali i svakog pojedinca.“

Vilma, Rima, Eva, Clement i Nicolas

10 Crno zlato ExxonMobila – Azra Bračković

Prof vs Don

14 Uspješni izdanak start up scene s VERN’ovskim pečatom

4. sjednica Savjeta Veleučilišta VERN’

34 VERN’ovci na europskim studentskim prvenstvima

2

N e w s l e t t e r V e l e u č i l i š t a V E R N ’G o d i n a 4 | s v i b a n j 2 0 1 3 .

INTERVJU S PROFESOROM IVANOM ÐIKIĆEM:

ERASMUSOVCI NA VERN’u

VERN’ SUCCESS STORIES

VERN’ FORUM – SEKSUALNOST MLADIH U HRVATSKOJ

START UP IN YOUR POCKET:

SQUEE-SQUEE

BOLONJA NA

VISU

VERN’ SPORT

08

12

16

N e w s l e t t e r V e l e u č i l i š t a V E R N ’G o d i n a 4 | s v i b a n j 2 0 1 3 .

04 Vjestice

05 Uvodnik Branka Štefanovića, predsjednika Upravnog vijeća VERN’a „Case“: Ulazak RH u EU

06 Intervju s profesorom Ivanom Đikićem „Odnos prema obrazovanju je izbor društva, ali i svakog pojedinca.“

08 Erasmusovci na VERN’u Vilma, Rima, Eva, Clement i Nicolas

10 VERN’ Success Stories Crno zlato Exxon Mobila – Azra Bračković

12 VERN’ Forum – Seksualnost mladih u Hrvatskoj Prof vs Don

14 Start up in your pocket: Squee-Squee Uspješan izdanak start up scene s VERN’ovskim pečatom

16 Bolonja na Visu 4. sjednica Savjeta Veleučilišta VERN’

18 Europski povjerenik Štefan Füle na VERN’u

3

IMPRESUM

Nakladnik:Grupa VERN d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

Za nakladnika:Branko Štefanović

Urednik:Tomislav Štuka

Urednički kolegij:Vanja Koljan, Nataša Jeličić, Iva Biondić, Kristijan Pakšec

Fotografije:Petar Vučetić, Pixsell i ostali

Vizualno oblikovanje:Nataša Hrust, Tea Janković i Jasmina Bogdanović

Tisak:Intergrafika

20 Intervju s Massimom Savićem „Glazba je jedina umjenost koja nema materijalni oblik“

22 Promocija 2013. Novi pupoljci svibanjski

24 Erasmus program – Export Od naše dopisnice iz Bruxellesa

26 Tri ministra, jedan Forum Ministri Linić, Ostojić i Maras predstavili vladine programe

28 Success Stories 2 „Ljudski resurs“ iz pustinje – Tea Švehar

29 Startup Akademija Microsofta i VERN’a

30 Međunarodni sveučilišni centar VERN’ Vis Izborni kolegiji i Erasmus Ljetna škola

32 MBA program

33 Nove akvizicije

34 VERN’ Sport – Put na Euro VERN’ovci na europskim prvenstvima

36 Sportske uspješnice – vaterpolisti Intervju s Igorom Marićem, kapetanom VERN’ovih vaterpolista

38 OFF Cathedra Društvene mreže – između tehnološkog i društvenog fenomena

IMPRESUM

4

Aut

or i

izvo

r fo

togr

afije

: Pet

ar G

lebo

v/PI

XSE

LLČlan Savjeta VERN’a profesor Ivan Đikić postao laureat najuglednije njemačke znanstvene nagradeHrvatski znanstvenik prof. dr. Ivan Đikić – profesor na Sveučilištu Goethe, član Njemačke akademije znanosti Leopoldina, direktor Buchmann Instituta u Frankfurtu i član Savjeta VERN’a – dobitnik je najuglednije njemačke nagrade za znanost Gottfried Wilhelm Leibniz za 2013. godinu. Profesoru Đikiću nagradu je dodijelila Njemačka istraživačka zaklada (DGF) za njegov doprinos na istraživanjima tumora, posebice proteina ubikvitina, koji obilježava proteine koji trebaju biti razgrađeni i uklonjeni da bi stanice ostale zdrave.

Prodekanica Višnja Grozdanić primila nagradu za promicanje socijalnog poduzetništvaVERN’ova prodekanica za studije mr. sc. Višnja Grozdanić dobitnica je nagrade za promicanje socijalnog poduzetništva u 2012. godini. Naša je prodekanica priznanje primila na dodjeli nagrada za najbolje socijalno poduzetništvo u organizaciji udruge Slap i Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a nagradu joj je uručio ministar Mirando Mrsić.Ovo priznanje potvrđuje da je Veleučilište VERN’ prepoznato kao visokoobrazovna ustanova koja daje bezrezervnu podršku socijalnom poduzetništvu. Studenti o tome obliku poduzetništva na VERN’u uče već posljednjih deset godina u sklopu poduzetničkih kolegija, a od ove će akademske godine moći slušati i kolegij Socijalno poduzetništvo i društvene inovacije.

VERN’u dodijeljeno priznanje za uvažavanje vjerskih sloboda studenataPovodom obilježavanja Međunarodnog dana vjerske slobode, Veleučilištu VERN’ dodijeljeno je priznanje “dr. Branko Lovrec” za uvažavanje vjerskih sloboda studenata. Priznanje je preuzeo Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a, na svečanoj skupštini Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj koja je 26. siječnja održana u Zagrebu. Ovogodišnjim su laureatima pripala dva priznanja za uvažavanje vjerskih sloboda studenata, te po jedno priznanje za odvažno zastupanje vjerskih sloboda roditelja u odgoju djece i za poštivanje vjerskih sloboda u obrazovanju i razvoju visokoškolskih institucija.

Doris Pack odlikovana francuskom Legijom častiDr. H. C. Doris Pack, predsjednica Savjeta VERN’a i predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje, Europskog parlamenta, primila je najviše francusko državno odličje – Legiju časti (fr. Ordre national de la Légion d’honneur).Odličje joj je dodijeljeno za osobit doprinos ideji ujedinjene Europe i europsko razumijevanje, a u ime predsjednika Francuske Republike Françoisa Hollandea, dodijelio joj ga je francuski veleposlanik u Njemačkoj NJ. E. Maurice Gourdault-Montagne.

Uz Leibnizovu nagradu, profesor Đikić je ove godine dobitnik i nagrade Zaklade Ernsta Junga za medicinu te nagrade William C. Rose Američkog društva za biokemiju i molekularnu biologiju (ASMBM).

5

UV

OD

NIK

“Case”: Ulazak RH u EUPiše: Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a

Ako pokušam „swotirati“ ovaj “case”, nekako mi se čini da se mi, mislim na opće stanje nacije, više pribojavamo nego veselimo ulasku u EU. Čitam to iz svakodnevnih osvrta i upozorenja na opasnosti koje tamo i od tamo vrebaju: te nismo dovoljno spremni, te kako ćemo s poljoprivredom, te mladi i stručni će pobjeći van, te uvest ćemo jeftinu radnu snagu, te preplavit će nas jeftina i loša uvozna roba, te nismo dovoljno konkurentni, te ovo, te ono... Opasnosti napretek. Ništa, ili tek vrlo malo o prilikama! Svi ti problemi oko kojih se vrtimo i kojih se pribojavamo prelazeći bojažljivo prag EU, pothranjivani debelo europskim iskustvima Grčke, Španjolske, Italije, da ne nabrajam dalje, nemaju, rekao bih, s našim pravim problemom zapravo nikakve veze. Naš jedini pravi problem, odnosno „meta-problem“, jest – doživljavamo li mi kolektivno sebe u kontekstu Europe kao luzere ili kao samosvjesne, aktivne subjekte? A to je već pitanje MENTALITETA. Prije četiri godine gost na VERN’u bio je Michael Porter, tada najveći svjetski autoritet za konkurentnost. Prezentirao nam je i komentirao tom prigodom i našu lošu statistiku. Rekao nam je da iza tih jadnih brojki ne stoji ništa drugo do li MENTALITET kojeg treba mijenjati.VERN’ je poduzetnička priča. On je sam po sebi poduzetnički pothvat – izazov, inovacija, rizik, ciljano

I sada, kada je taj proces združivanja konačno pri samom kraju, zar da tugujem, da se brinem!? Ne pada mi napamet! Doduše, nisam više dovoljno mlad da baš skačem od veselja, ali jesam dovoljno „nestar“ da u tome prepoznam izazov kojeg ova generacija, danas u godinama u kojima je bila moja dok je sanjala, treba prihvatiti bez straha i kolebanja. A izazovi, oni su uvijek i opasnosti, i prilike... na nama je da izaberemo.

i organizirano htijenje da se nešto postigne… Naši studiji prožeti su poduzetničkim temama, sadržajima i svjetonazorom. Nastajali su u vrijeme kada je mentalitet o kojem pričam tvrdio da je to nemoguća misija. A zapravo, kao što se vidi, bila je to velika prilika! Trebalo je samo smjelosti da se to nešto prepozna i pokrene te mnogo ustrajnosti, umješnosti, nade i vjere, kao i nešto sreće da uspijemo.VERN’ je i europska priča. Krenuli smo u Europu još tamo 2000. tražiti prve suradnike u razvoju studijskih programa. Tada su to bili Finci - najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu i uzoran visokoobrazovni sustav s naglašenom poduzetničkom orijentacijom, što su još i danas. Motivirani njihovim iskustvima stvarali smo i razvijali vlastite programe. Danas znamo da smo dobri, u nekim stvarima i bolji od mnogih europskih konkurenata, tako da nam EU može biti samo platforma za daljnje dosege, a nikako prijetnja našem daljnjem razvoju. Dobro smo pripremljeni, studentima pružamo znanja i vještine koje i njih pripremaju da se suoče s izazovima EU - zajednice koja se strateški opredjeljuje za populacijsku strukturu s čak 40% visokoobrazovanih! Ja pripadam generaciji koja je, dok je bila studentska, u doba kulturne, političke i hladnoratovske podjele svijeta na „Istok“ i „Zapad“, sanjala o tada nemogućoj misiji da se mi s „Istoka“ ravnopravno združimo s vršnjacima sa „Zapada“. Bilo je to vrijeme rađanja kulture Beatlesa, Stonesa i „djece cvijeća“, vrijeme traperica iz Trsta i slušanja Radio Luxembourga, vrijeme otvaranja granica i prvih putovanja u inozemstvo.

6

Profesore Đikić, u posljednjih par mjeseci dobili ste nekoliko uglednih međunarodnih znanstvenih priznanja – „Leibnizovu nagradu“ Njemačke istraživačke zaklade (DFG), nagradu Zaklade Ernsta Junga za medicinu i nagradu „William C. Rose“ Američkog društva za biokemiju i molekularnu biologiju (ASMBM). Kako intimno doživljavate ova priznanja i kako ona zapravo utječu na vaše planove i istraživački rad?

Te nagrade su ogromno međunarodno priznanje za cijeli laboratorij, mene osobno, moje studente i suradnike. Radi se također i o značajnim novčanim sredstvima (skoro 3 milijuna eura) koje ću uložiti u nove znanstvene projekte i buduća istraživanja. Nagrade su dodijeljene na ceremonijama u Berlinu u ožujku, u Bostonu u travnju i Hamburgu u svibnju. Bilo je lijepo, svečano i osjećao sam veliki ponos što smo kroz znanstveni rad i rad sa studentima uspjeli postići toliku međunarodnu prepoznatljivost. Primjerice, u obrazloženju nagrade Rose u Bostonu naglašeno je da nagradu primam zbog znanstvenih otkrića, ali i nesebične predanosti obrazovanju mladih i promociji znanosti u Hrvatskoj.

Što vas je zapravo privuklo znanosti? Intelektualna radoznalost, humanistički ideali, pustolovni duh, ambicija...?

U znanost me privukla znatiželja, intelektualni izazovi i želja za razumijevanjem života i prirodnih procesa. Tijekom studija medicine shvatio sam da se brojni odgovori na ta pitanja nalaze u molekulama unutar svake od naših stanica i posvetio sam svoj profesionalni put istraživanju kako se kontrolira život stanice na molekularnoj razini, što uzrokuje razvoj bolesti te kako možemo biti uspješniji u liječenju ako ciljano djelujemo na pravi uzrok bolesti. Primjerice, svaki čovjek ima 10¹⁴ stanica (tj. 100 triliona) koje funkcioniraju i održavaju zdravlje organizma. Bolest nastaje kada se poremete molekularni procesi unutar naših

stanica. Nobelovac Christian de Duve (koji je nedavno preminuo u 92.

godini) uvijek je naglašavao da se ljudi razbole jer su njihove stanice bolesne.

Stoga je budućnost uspješne medicine u

popravljanju molekularnih poremećaja u stanicama u organizmu.

Medicinski fakultet u Zagrebu, petogodišnja specijalizacija u SAD-u, rad na Ludwigovom institutu za istraživanje raka u Švedskoj, desetogodišnja profesura i istraživački rad na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu – vaša karijera je gotovo ogledni primjer „poželjnog“ istraživačkog „formatiranja“ i profiliranja u današnjem svijetu. Može li se uopće baviti znanošću, posebno prirodnim znanostima, bez intenzivne međunarodne komunikacije i iskustva studijskih boravaka i rada u inozemstvu, odnosno bez intelektualne otvorenosti i uspoređivanja svoga rada i ideja s globalnim trendovima?

Svakako je poželjno da se buduće generacije znanstvenika formiraju na temeljima otvorene komunikacije, kreativnosti i originalnog razmišljanja, kao i kroz mobilnost, interdisciplinarno obrazovanje i raznovrsna profesionalna iskustva. S obzirom na razvoj novih tehnologije, posebice u prijenosu informacija, često čujemo da se sve spomenuto može ostvarivati i „na daljinu“, no vjerujem da će i dalje biti izuzetno važno stvarati lokalne institucije u kojima će se sve te komponente moći uklopiti i u kojima će znanstvenici imati slobodu istraživanja unutar kreativnog okruženja, uz intenzivne osobne kontakte i razmjenu mišljenja. Takva bi „mikroklima“ trebala doprinijeti novim znanstvenim prodorima.

U svojim medijskim istupima često ističete važnost kvalitetnog obrazovanja za mlade ljude i važnost razvoja društvene svijesti koja u znanju vidi bitnu društvenu

vrijednost. Može li obrazovanje,

prije svega ono institucionalno, funkcionirati kao uzbudljiv, dinamičan i intelektualno stimulativan proces?

Odnos prema obrazovanju je izbor društva, ali i svakog pojedinca. Zemlje koje su znanje i obrazovanje svojih građana shvatile kao prioritet značajno su unaprijedile kvalitetu života i postigle značajan gospodarski napredak. Meni je izuzetno važno da Hrvatska rano prepozna talente svojih mladih ljudi i omogući im uvjete da ih iskažu na najbolji mogući način. U suprotnom, svakodnevno ćemo

Ivan Đikić jedan je od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, voditelj dvaju uglednih istraživačkih instituta, član Njemačke akademije znanosti Leopoldine i član Savjeta Veleučilišta VERN’. Ujedno, profesor Đikić izuzetno je elokventan i konstruktivan sudionik brojnih debata u hrvatskoj javnosti, koji javni angažman intelektualca na neki način smatra moralnom obavezom.

7

gubiti ogroman potencijal. Što se tiče mojih vlastitih iskustava, imao sam odlična iskustva sa svojim učiteljima i profesorima (kojima ću uvijek biti zahvalan) i zato sam sretan kada ta pozitivna iskustva i motivaciju mogu prenijeti na svoje studente, posebno one koji su gladni znanja i voljni učiti više od onoga što školski kurikulum propisuje.

Djelujete u inozemstvu već dvadesetak godina, Frankfurt i Sveučilište Goethe su neka vaša profesionalna i životna baza, no imam osjećaj da unatoč svemu ne

odustajete od svoje

prisutnosti i u Hrvatskoj.

Predajete na splitskom

Medicinskom fakultetu, aktivno

sudjelujete u javnim debatama, nedavno ste

gostovali na Windaysima, svojedobno ste bili i angažirani u MedILSu... Što vas motivira za takav uvjetno rečeno „paralelni život“?

Moj javni angažman u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama u kojima sam radio motiviran je stavom da znanstvenici trebaju biti angažirani u komunikaciji znanstvenih tema s javnošću. Za Hrvatsku sam posebno zainteresiran jer sam povezan osjećajem pripadnosti svojoj domovini. Iako već 20 godina živim u inozemstvu, nisam prihvatio drugo državljanstvo jer sam želio naglasiti svoju privrženost Hrvatskoj u kojoj sam rođen i u kojoj sam završio kompletnu edukaciju (diplomirao sam medicinu i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu). Vjerujem da Hrvatskoj mogu najviše doprinijeti prenošenjem svoga znanja i iskustva na mlade. Mladi su bili, i danas jesu, glavna motivacija za moj rad u Hrvatskoj i oni mi stalno daju energiju i motivaciju za nove izazove...

Sve negativnosti koje sam primijetio u Hrvatskoj i protiv kojih sam javno govorio bile su posljedica iskorištavanja mladih i postupnog uništavanja njihovih talenata i perspektiva za buduće karijere. Nažalost, u Hrvatskoj su egoizam i neznanje prolaznih moćnika koji nisu željeli raditi za opći boljitak nego za vlastite interese ili interese svojih lobija napravili dosta štete. U ukazivanju na takve pojave uvijek sam bio direktan i jasan, i premda je bilo raznih pokušaja moje medijske diskreditacije, građani su uvidjeli prave vrijednosti i dali mi ogromnu podršku za takav angažman.

Kako gledate na skori ulazak Hrvatske u Europsku Uniju? Kako će se po vašem mišljenju taj događaj odraziti na hrvatsko društvo?

Mislim da je ulazak Hrvatske u Europsku Uniju značajan događaj za građane Hrvatske koji shvaćaju prednosti toga čina. Očigledno je da je Hrvatskoj trebala pomoć u uspostavljanju odgovornosti i transparentih pravila ponašanja u političkom, gospodarskom, zakonodavnom i pravosudnom sektoru. Uvođenje tih pravila u svakodnevni život sigurno neće biti lagano niti idealno za sve, ali će biti veliki korak naprijed prema višim standardima življenja za veliku većinu hrvatskih građana. Posebno će za mlade taj čin biti važan jer će kroz mobilnost i nova iskustva shvatiti da cijenjenje razlika i učenje od drugih, uz istovremenu svijest o vlastitom identitetu, kulturi i lokalnim vrijednostima, predstavlja jednu novu dimenziju koja će unaprijediti ovo društvo i omogućiti bolju prezentaciju naših kvaliteta svijetu. Mislim da će nove generacije koje će se formirati u takvom okruženju postići da za 20-tak godina Hrvatska bude bitno uspješnija zemlja s dobrom kvalitetom života.

Najavili ste svoj dolazak na ovogodišnju Svečanu promociju diplomanata VERN’a, ujedno ste i član Savjeta našeg veleučilišta, što očekujete od vašeg posjeta VERN’u i susreta sa studentima?

Očekujem ugodno druženje i razgovor o njihovim budućim planovima. Zanima me kojim se velikim izazovima studenti VERN’a žele pozabaviti u svojim karijerama. U kratkom obraćanju pokušat ću studentima naglasiti koliko je važno održavati prijateljske i profesionalne veze koje stvore tijekom studija. Pripadanje zajednici diplomanata VERN’a bit će platforma za promociju tih kontakata, razmjenu novih informacija i budući uspjeh u različitim područjima njihova djelovanja.

Ivan Đikić jedan je od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, voditelj dvaju uglednih istraživačkih instituta, član Njemačke akademije znanosti Leopoldine i član Savjeta Veleučilišta VERN’. Ujedno, profesor Đikić izuzetno je elokventan i konstruktivan sudionik brojnih debata u hrvatskoj javnosti, koji javni angažman intelektualca na neki način smatra moralnom obavezom.

Razgovarao: Tomislav Štuka

Autor i izvor fotografije: Duško Marušić/PIXSELL

CLEMENT GOURNAY,

PARIZ, FRANCUSKA

Dolazim iz Pariza gdje studiram komunikologiju. Između

studiranja u Parizu i u Zagrebu nema prevelikih razlika. U Zagrebu imam malo više zadaće, manje je studenata što uvelike olakšava sudjelovanje i praćenje nastave, što je veliki plus. Profesori su brižniji i komunikativniji nego u Francuskoj. Predmeti su uglavnom jednaki, ali u Parizu smo više fokusirani na teoriju nego na praksu i mislim da su tu zagrebački studenti u prednosti. VERN’ je odlično mjesto za studiranje. Ljudi su zanimljivi, atmosfera na predavanjima je uvijek ugodna i poticajna. Nema prenapućenih prostorija i nema mjesta dosadi. Mislim da je Zagreb idealan grad za Erasmusove razmjene studenata. Nije prevelik, a opet je dovoljan. Najviše mi se sviđa kad je sunčano i kad su ulice pune ljudi jer tad ima neku posebnu atmosferu. O hrvatskoj sam obali čuo sve najljepše tako da jedva čekam posjetiti neke primorske gradove.

VILMA KIBIRKSTYTE, LITVA

Moj fakultet u Litvi bavi se reklamama i oglašavanjem, odnosno njihovim poboljšanjem i razvitkom. Budući da sam to oduvijek htjela studirati, sve što naučim mi je zanimljivo i korisno. Posebno mi se sviđa što na gotovo svim kolegijima

dobijemo više praktičnog znanja nego teorije, što mislim da je i bitnije.Upravo zato mi je drago što sam dobila priliku studirati na VERN’u, koji njeguje slične principe rada. Profesori su ljubazni, uvijek spremni pomoći i iznova nešto pojasniti. Sva predavanja koja slušam sigurno će mi u budućnosti koristiti. Dobra je stvar što neke predmete koje slušam ovdje, imam i u Litvi tako da kad se vratim, neću morati puno učiti. Sati na VERN’u (pre)brzo prolaze jer se svakodnevno upuštamo u brojne rasprave, diskusije i analize.Zagreb je vrlo živahan grad, uvijek se nešto događa i Zagrepčani jako vole tulumariti. Ulice su pune u bilo koje doba dana ili noći. Budući da sam posjetila i neke druge gradove osim metropole, mogu zaključiti da je Hrvatska zaista prekrasna zemlja. A pogotovo mi se sviđa vrijeme i neprestano Sunce!

EVA ZORČIĆ, LJUBLJANJA, SLOVENIJAStudentica sam Poslovne informatike na VERN’u i u Zagrebu uživam već nekoliko mjeseci. Primjetila sam podosta razlika između studiranja u Sloveniji i studiranja u Hrvatskoj. Glavna je ta što se na VERN’u puno više uči i primjenjuju praktična znanja i realni zadaci s kojima ćemo se poslije završenog studija sigurno susresti. Cijeni se trud i samostalni rad, što je po mome mišljenju jako bitno. Također, profesori su opušteniji i imaju individualniji pristup studentima. Nastava je interaktivna što još više motivira studente na samostalno razmišljanje i zaključivanje. Osim toga, sviđa mi se život u Zagrebu, ima puno mogućnosti, a kolege s VERN’a su mi pomogle u snalaženju.Erasmus razmjena je odličan potez, oduševljena sam i zahvalna što sam dobila ovu priliku. Ogromna prednost je što sam izabireš državu, fakultet i predmete, uz

naravno, odgovarajuću

stipendiju. Novi izazovi, novi prijatelji, nova znanja… što

još student može poželjeti?

NICOLAS RIVET- CROTHERS, PARIZ, FRANCUSKA

Student sam novinarstva u Parizu. U Francuskoj je veliki naglasak na učenje teorije. Za jedan ispit moramo naučiti stranice i stranice teksta, brojeva i podataka, što ne smatram pretjerano korisnim. Predavaonice su često prenatrpane studentima i ponekad se teško koncentrirati i dobiti sve potrebne informacije od profesora. Ono što mi se sviđa na VERN’u je ravnoteža između teorijskog znanja i praktičnog rada. Jednako vremena provodimo u predavaonici kao i na terenu, što je za novinara ključno. Zahvaljujući organizaciji i profesorima, upoznao sam hrpu utjecajnih ljudi iz novinarstva, ali i šire. Također, prednost je i što smo podijeljeni u manje grupe koje omogućuju žustre rasprave i podrobnije sagledavanje određene problematike ili teme.Uživam u ovom “zagrebačkom” stilu života. Ljudi su puno opušteniji nego u Francuskoj, sviđa mi se masa kafića i ljetnih terasa. Primjetio sam da Hrvati vole dobru kavu, što je velika razlika od Pariza gdje svi jurcaju s mobitelima i šalicama kave u ruci. Mislim da je Erasmusov program odlična prilika za sve europske studente. To je jedinstvena prilika za upoznavanje novih zemalja, kultura i načina učenja i djelovanja. Također nas uči kako izgleda svijet kad izađemo iz svog poznatog okruženja i tjera nas na samostalnost.

I što mislim da je najvažnije - poslodavac će sigurno obratiti dodatnu pažnju kada na našem životopisu vidi napisano “Erasmus razmjena”.

RIMA KAPACINSKAITE, LITVA

U Litvi studiram Odnose s javnošću i jako sam zadovoljna svojim izborom. Iako se puno studenata u Litvi žali da je način studiranja i učenja suhoparan i baziran samo na teoriji, mislim da je teorija ključna kako bismo jednoga dana riješili neki praktičan problem.Zato je odlična stvar što VERN’ kombinira i jedno i drugo – dovoljno teorije i prakse. Profesori se trude objasniti gradivo što kompletnije i prikazati nam primjere iz svakodnevog života. Velika je prednost što smo podijeljeni u manje grupe gdje se možemo istaknuti i bez gledanja na sat reći što mislimo i kako bismo mi riješili određenu situaciju ili problem. Zagreb je divan grad, ima pozitivnu energiju, a ljudi su jako susretljivi i opušteni. Zaljubila sam se u vašu kulturu i stil življenja. Već sam sada tužna što uskoro odlazim doma.

Našim studentima

na VERN’u ovoga

se semestra pridružilo

i petero novih

Erasmusovaca,

studenata iz

Francuske, Litve

i Slovenije, koji će

u sklopu Erasmus

programa Europske

Unije za poticanje

međunarodne

mobilnosti studirati

jedan razmjenski

semestar na našim

prijediplomskim

studijima Novinarstva

i Poslovne

informatike.

FRANCUSKA ERASMUSOVKA U UTRCI ZA GRADONAČELNICU ZAGREBAPripremila: Ivana BuknaDVADESETJEDNOGODIŠNJA STUDENTICA NOVINARSTVA

IZ FRANCUSKOG LILLEA, MARGAUX GRAIRE, USPJEŠNO JE “PROBILA LED” SVIM BUDUĆIM

KOLEGAMA IZ FRANCUSKE KOJI SU RAZMIŠLJALI O ERASMUS RAZMJENSKOM SEMESTRU NA VERN’OVOM PRIJEDIPLOMSKOM STUDIJU NOVINARSTVA. MARGAUX JE NA VERN’U BORAVILA U ZIMSKOM SEMESTRU. Uz studiranje, Margaux je za svog boravka postala i

imaginarna kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Zagreba. Naravno, riječ je o projektu studenata III. godine

Novinarstva, u sklopu predmeta Odnosi s javnošću. Margaux je u kampanji glumila bogatu poduzetnicu iz Francuske s hrvatskim korijenima, koja je sav svoj stečeni kapital,

odlučila uložiti u industrijski razvoj i vraćanje starog sjaja gradu Zagrebu. Kampanju je osmislio tim od dvije kolegice studentice, a Margaux je u ulozi kandidatkinje za gradonačelnicu, “gostovala u TV emisiji, odgovarala na novinarska pitanja, održala konferenciju za medije,

te modnu reviju kao dokaz svojih zalaganja u obnovi zagrebačkih tekstilnih pogona”.Margaux nam je u kratkom razgovoru objasnila zašto

se odlučila upravo za pohađanje zimskog semestra u Zagrebu i kako se osjećala tijekom rada na spomenutom

projektu.Koja su područja tvog interesa i zašto baš razmjenski semestar u Zagrebu?

Zanima me moda i filmska umjetnost, a u tim bi se područjima voljela baviti PR-om. Iako mi je bio ponuđen i Dublin, odlučila sam se za Zagreb jer sam ga smatrala zanimljivijom destinacijom, prvenstveno zbog usavršavanja engleskog jezika. Prije nekoliko godina sam već bila i obišla neke zemlje u okruženju,

pa sam zavoljela ovu regiju. A novinarstvo, zato jer ga studiram i u Francuskoj.

Kako ti je bilo raditi na projektu imaginarnih lokalnih izbora?Bilo je uistinu zabavno, ali i korisno budući da sam kroz rad mnogo naučila o Zagrebu i potrebama vaših građana. Smatram da je održavanje

ovakvih imaginarnih projekata sjajna ideja, jer studenti mogu potpuno izraziti

svoju kreativnost. Na mom matičnom fakultetu, više se bavimo teoretskim sadržajima,

a ovaj je način rada vrlo koristan u kasnijem, profesionalnom razvoju na radnom mjestu.Uspomene iz Zagreba i savjeti za neke buduće Erasmus studente?Još nisam svjesna da sam se zaista vratila u Francusku i trenutno na svoj boravak u

domovini gledam kao na praznike. Teško je govoriti o sjećanjima i uspomenama, no sve u

svemu, svoj boravak u Zagrebu ću upamtiti. Bilo je to jedno lijepo iskustvo. U 6 mjeseci,

svaki mi je dan bio ispunjen i Zagreb bi svima preporučila kao obrazovnu destinaciju.

Budućim Erasmusovcima bih savjetovala da se prilikom boravka u Hrvatskoj zbliže i

druže s ovdašnjim kolegama, te da tijekom boravka posjete i susjedne zemlje.

Razgovarala: Ana Tikvić

10

Crno zlato

a

Razgovarao: Vanja Koljan

Azra Bračković

Američka naftna korporacija ExxonMobil najveći je svjetski proizvođač nafte i druga najvrijednija korporacija na svijetu, procijenjena na otprilike 406 milijardi

dolara. Svojim postrojenjima i proizvodima prisutna je u gotovo svim zemljama svijeta, a poslove vađenja i prerade

nafte i plina obavlja na čak 6 kontinenata. ExxonMobil ukupno

zapošljava više od 82.000 zaposlenika, a među njima je i naša kolegica koja je završila studij Turizma i

koja vodi tim za Catalysts & Chemicals akvizicije.Još za vrijeme studija pružila mi se prilika da odem u Prag na međunarodnu praksu. Posljednji semestar provela sam radeći u Marriott International hotelima, a baš u to vrijeme poslala sam svoj životopis jednoj međunarodnoj agenciji za zapošljavanje, prvenstveno kako bi vidjela koliko sam konkurentna na tržištu. Nedugo nakon toga, kontaktirao me jedan head hunter i preporučio mi da se prijavim za radno mjesto u ExxonMobilu koji je tada otvarao novi

europski poslovni centar u Pragu. Nakon pet selekcijskih krugova ponuđen mi je posao, ali prvo sam se vratila u Hrvatsku kako bih diplomirala na studiju Turizma. Samo nekoliko dana nakon što sam primila diplomu, počela sam raditi na poziciji financijskog analitičara, na projektu za migracije aktivnosti iz talijanskih poslovnih filijala u regionalni centar u Pragu. Kada je moj opseg rada postao vezan isključivo za energentsku industriju, a posebno rafinerije, kemijsku industriju i postrojenja – prije gotovo 5 godina – prešla sam u odjel za akvizicije. Iako su turizam i energetika vrlo različiti sektori, postoji mnogo alata koji se mogu primijeniti u obje industrije. Jedan od njih je primjerice Yield Management (menadžerska tehnika kontrole izvršenja marketinga), o kojem sam učila na studiju, a koristim se njime i danas u poslu.

Završili ste VERN’ov studij Turizma, a danas upravljate poslovnim procesima unutar najveće američke naftne kompanije ExxonMobil. Kako je došlo do vašeg prelaska iz turističkog u energetski sektor?

S obzirom da ExxonMobil posluje na 6 kontinenata, radite u istinskom globalnom okruženju. U koliko ste država do sada bili angažirani?

U proteklih 7 godina radila sam zaista na puno projekata, različitih opsega i kapaciteta, diljem Europe (Belgija, Italija, Nizozemska, Francuska i Engleska) i SAD-a (Washington i Houston, gdje su glavna sjedišta kompanije). Projekti traju od mjesec, pa sve i do godinu i pol dana, a veći projekti vrlo često

podrazumijevaju i mnogo putovanja. Ako su u projekt uključeni pregovori i posjeti postrojenjima na terenu, zna se dogoditi da u tjedan dana posjetim 3 do 4 različite države.

Trenutno vodite tim zadužen za akvizicije, upravljate poslovnim lancima u 6 različitih zemalja i upravljate godišnjim projektnim budžetom u iznosu od 1,5 milijardi američkih dolara. Možete li opisati kako izgledaju vaše poslovne aktivnosti?

U ExxonMobilu sam napredovala s pozicije analitičara, do pozicije voditelja i konačno menadžera, a radila sam u odjelima financija i većinom u odjelu akvizicija, u područjima Corporate, Manufacturing, te Catalysts & Chemicals.Trenutno vodim tim zadužen za Catalysts & Chemicals akvizicije širom regije, za portfolio rafinerijske i kemijske industrije. Moj glavni cilj, kao i cilj moga tima je uspostavljanje regionalne strategija za 8 rafinerija i 14 kemijskih poslovnih linija u Europi. Naše aktivnosti uključuju upravljanje

a

VERN’ Success Stories

11

unaprijeđenjem procesa, zatim upravljanje promjenama, ugovaranje, tendere, pregovore i provedbe projekata. Ja sam osobno pak uključena u globalne i regionalne projekte za planiranje, stewardship i izvršenje. Svake godine analiziramo oko 200 postojećih ugovora i uspostavljamo strategije za sljedećih 18 mjeseci, 3 ili 5 godina ovisno o prethodnim analizama. Tim kojim rukovodim sastavljen je od stručnjaka za područja kemijske i metalurgijske industrije, ekonomije, lanaca opskrbe i prava.Osim toga, članica sam upravnog odbora Technical Leadership Teama (TLT) sa sjedištem u Bruxellesu, gdje sudjelujem u izradi strategija, međunarodnim radionicama, diskusijama i analizama tržišta. Uz ove akvizicijske aktivnosti, dosta vremena posvećujem coachingu i mentoriranju voditelja supervizora i voditelja timova, te općenito unaprijeđenju procesa za razvoj ljudskih resursa.

Koji biste dio vašeg posla izdvojili kao najzahtjevniji, a koji kao najizazovniji?

Najzahtjevniji, ali ujedno i najizazovniji aspekt moga posla je da tako kažem, znati se nositi s opterećenjima, zbog velikog broja složenih poslovnih zahtjeva i dinamike u uspostavljanju najboljih strategija za naše rafinerije i kemijska postrojenja u Europi.

Naše svakodnevno poslovanje je itekako opsežan i složen proces, zbog čega se svakodnevno susrećem s vrlo kompleksnim situacijama. Primjerice, često se suočavamo s ograničenom opskrbom za određene robe i sirovine koje su nam neophodne za preradu nafte unutar regije, a razlozi su uglavnom ekonomske ili političke prirode. Valja istaknuti da neke operativne promjene ili promjene u zakonodavstvu ili gospodarstvu neke zemlje, utječu na cijeli međunarodni lanac opskrbe, a to predstavlja značajne izazove u mom svakodnevnom poslu. Izazov su mi i česta putovanja, te rad u međunarodnom okruženju, s nekima od najvažnijih i najutjecajnijih ljudi u ovoj industriji.

U ožujku ove godine diplomirala sam na Executive Leadership programu na INSEAD Campusu, na odjelu CEDEP (Centre Europeen D’Education Permanente), na temu Management of Change. To je zaista bilo odlično iskustvo, budući da je riječ o jednoj od najboljih poslovnih škola na svijetu. Osim toga, kao zaposlenici Exxona imamo kontinuirani pristup Harvard

University treninzima, što je jedan od mojih omiljenih izvora informacija iz područja komunikacija, budžetiranja, financija, tržišta, itd. Uz sve to, otprilike tri puta godišnje pohađam razne stručne konferencije i simpozije o tržištu i industriji općenito. Istina, promjene se na tržištu događaju vrlo brzo, te je izuzetno važno biti upoznat sa svim trendovima, osobito u području tehnologije i procesa. Zbog toga pohađam i predavanja na Petroleum Institute u Londonu, te ICIS Association u Houstonu, koja je specijalizirana za razvoje u energetici i kemijskoj industriji.

Najvažnije, nemojte se bojati. Budite spremni od početka prihvatiti niže rangirane pozicije u organizacijama i postupno napredovati – kroz stalno učenje, predanost u radu i predlaganje novih ideja.Želite li graditi međunarodnu karijeru svakako upamtite sljedeće: usavršavajte

znanje stranih jezika; dobro pretražujte internet kako bi se informirali o industrijama i tvrtkama koje vas zanimaju; budite proaktivni i stalno tražite nove prilike te se samostalno javljajte agencijama za zapošljavanje; iskoristite svaku priliku za međunarodnu stručnu praksu ili sudjelovanje u programima Erasmus mobilnosti; budite otvoreni i tolerantni; i konačno, izgradite svoj cjelokupni profil – usavršite svoja teoretska znanja i razvijajte analitičke i tzv. soft skills. Konkurencija na međunarodnom tržištu je vrlo jaka, zbog čega su vam osobna volja, želja i stručno znanje najjači saveznici. Potrebno je i dosta odricanja, ali profesionalno i životno iskustvo koje stječete kasnije, toga je itekako vrijedno.

Za kraj, kakvu bi poruku poslali našim studentima, vašim mlađim kolegama, koji planiraju izgraditi međunarodne karijere?

U našem centru u Pragu, koji je ujedno i europski centar za nekoliko poslovnih aktivnosti, radi ukupno 1.200 ljudi iz više od 65 zemalja. Ovo je doista zanimljiva, a ponekad i izazovna radna okolina. Moje kolege iz menadžerskog tima dolaze iz Nizozemske, Francuske, Njemačke i Češke, a zaposlenici u

mome timu su iz 8 zemalja. Kada radim na nekom projektu, posebno globalnog opsega, imam priliku raditi s ljudima iz doslovno svih krajeva svijeta.U kompaniji se multikulturalnosti pristupa vrlo ozbiljno, zbog čega se često održavaju radionice za podizanje svijesti o različitim navikama i kulturama zemalja iz kojih dolaze naši zaposlenici. Meni je osobno multikulturalno okruženje vrlo važno, osobito davanje jednake šanse svakom pojedincu, na temelju njegovih sposobnosti i mogućnosti.Dugi niz godina zastupam ExxonMobil za Supply Diversity pri organizaciji MSDUK (Minority Supplier Develoment UK) u Londonu, s ciljem da se u “ExxonMobil supply chain” uključe kompanije i tvrtke u vlasništvu nacionalnih manjina. Također sam vrlo aktivna u europskoj ExxonMobil WIN (Women Interest Network) organizaciji, čiji je glavni cilj zalaganje za kvalitetniji razvoj i obrazovanje žena, uklanjanje karijernih barijera, te isticanje veće uloge žena u društvu.

S obzirom na trendove u energetici, dinamiku poslovanja, ali i zahtjeve tržišta, cjeloživotno obrazovanje je neizostavan dio karijere u tom sektoru?

Na temelju osobnog iskustva, što biste izdvojili kao najveće izazove u upravljanju multikulturalnim timovima?

12

/1 /O seksu ŠTULHOFER: „Seks ima društvenu

komponentu koja se povijesno može najčešće sažeti

u dvije stvari – povijest

represije i

povijest društvene

kontrole nad onim što ljudi misle o seksu

i nad onim što rade u seksu. U 20. st. desilo se mnogo promjena, najviše na planu liberalizacije seksualnih prava žena. Za mene osobno seksualnost ima puno značenja. Činjenica je da seksualnost za razliku od mnogih drugih dimenzija

našeg života pokazuje koliko smo različiti, koliko su nam različite potrebe i različite ideje. (...) Budući da postoji više funkcija seksualnosti, princip od kojega polazim je da sloboda seksualnosti mora biti zajamčena sve dok ne ograničava prava drugoga.“

STOJIĆ: „Mladi su zasićeni porukama neograničene slobode u vezi seksualnosti. Kada dođu k meni ja im dižem standard do neba. Ja znam da oni to vole. Ja nudim jednu istinu mladima. (...) Kada se muž i žena upuštaju u seks i vode ljubav, u tom užitku oni postaju znak i ikona živoga Boga. Kako bi jedan američki teolog

rekao – oni stavljaju jednu nogu u Nebo. (...) Ono što je intrinzično i

utkano u seksualni čin je život i ljubav.“

ŠTULHOFER:„Uspoređujući istraživanja od prije 30-tak godina, u Hrvatskoj se ništa dramatično nije dogodilo što se tiče dobi prvog stupanja u seksualne odnose. Razlike u

dvostrukim seksualnim standardima između

prava muškaraca i prava žena na seksualno izražavanje su se smanjile. I

to mi se čini dobrim. U međuvremenu su se od 70-ih pojavile i nove spolne bolesti, uključujući i HIV, koje su zapravo razbile iluziju da živimo u svijetu u kojemu je sve moguće. To je dovelo do toga da o seksualnosti moramo razmišljati i u terminima odgovornosti.“

ŠTULHOFER:„Činjenica je da je današnje društvo, pa i današnja „seksualna“ situacija, puna izbora. To ponekad može biti užasno naporno. Zato jer izbori zahtijevaju odgovornost, zahtijevaju da znate neke stvari i da imate hrabrosti

napraviti neke stvari. Izbori su dobri jer nas tjeraju da budemo odgovorni i kritični. (...) Veća sloboda da imamo seksualne odnose s drugima znači naravno potencijalno i veći rizik – od slomljenog srca do infekcije bakterijama i virusima. Ali to ne znači da ta sloboda ako je koristimo onako kako mi sami mislimo da je najbolje ne može donijeti i puno sreće i puno zadovoljstva.“

/2 /Seksualne orijentacijeŠTULHOFER: „S obzirom na trenutne znastvene spoznaje, čini se da kod nastanka seksualne orijentacije biološki razlozi igraju veliku ulogu. Ono što se sigurno zna je da seksualna orijentacija nije povezana s mentalnim zdravljem i bilo koja orijentacija, heteroseksualna ili homoseksualna ne predstavlja nikakav rizik za društvo. Polazeći od tih spoznaja meni se čini da prava heteroseksualnih i homoseksualnih osoba moraju biti izjednačena.“

STOJIĆ: „Za mene i moju judeokršćansku antropologiju postoje muško i žensko. Često znam šokirati ljude kada kažem: ja nisam heteroseksualac, ja sam muškarac. (...) Ja sam protiv diskriminacije, ali to ne podrazumijeva jednakopravnost što se tiče odgoja djece i braka.“

ŠTULHOFER:„To je razlika između vjerovanja i znanosti. Ja ne tvrdim da se iz moje znanstvene pozicije može raditi moralni sustav, ali isto tako ne mislim da se iz jednog moralnog sustava koji nije baziran na znanosti može tražiti da se društvo organizira na taj način.“

STOJIĆ: „Ako je plod ljudska osoba,

U jeku rasprave o uvođenju zdravst venog odgoja u školski kurikulum, VERN’ Forum je na javnoj debati ugostio dvije prominentne figure različitih svjetonazora. Profesor Aleksandar Štulhofer, s Katedre za seksologiju Filozofskog fakulteta i don Damir Stojić, salezijanac i studentski kapelan studentskog doma Cvjetno naselje, u žustroj su, ali džentlmenskoj konverzaciji , uz moderiranje Zorana Šprajca i brojna pitanja iz publike, razmijenili mišljenja o temama značajnim za seksualnost mladih. Donosimo dio najzanimljivijih isječaka iz diskusije.

13

ako ima ljudsko dostojanstvo, ja bih dodao i slika božja, onda moramo paziti da naša politika kodificira pozitivne zakone koji zapravo čuvaju život i poštivaju taj čin koji daje život. (...) Mi smo došli na ovaj svijet putem toga čina i zato politika mora nuditi neke vrednote.“

/3 /Zdravst veni odgojŠTULHOFER: „Osim brojnih subjektivnih i objektivnih razloga za zdravstveni odgoj koji će se između ostalog baviti i seksualnošću, kratkoročne koristi od ovakvog programa će biti da će mladi ljudi biti makar malo bolje zaštićeni. Dugoročne koristi su da će oni biti mnogo bolji edukatori svojoj djeci nego što su današnji roditelji. Mnogi naši roditelji naprosto ne znaju kako to učiniti ili počnu prekasno.“

STOJIĆ: „Ja sam za zdravstveni odgoj, ja sam za spolni odgoj u školi, ali bih

ovdje naglasio načelo supsidijarnosti. Mislim da roditelji imaju primarno pravo birati jer radi se o dubokim emocijama i vrijednostima. U matematici se svi slažemo da je 1 + 1 = 2, ali kada je riječ o seksualnosti, tu se svi ne slažemo. (...) Ja ne mogu govoriti o spolnom odgoju bez svojih vrednota. Problem s ovim programom je što se on nameće djeci mimo volje roditelja i što se uvažava samo jedna strana struke. Ja poštujem tu struku, ja čak njima dajem pravo, ali i mi tražimo pravo da naši roditelji biraju za svoju djecu.“

ŠTULHOFER: „Ja nemam ništa protiv izbora. Svaki roditelj treba imati mogućnost da dođe u školu i pročita nastavnu jedinicu koju će slušati njegovo dijete. Nakon toga bih dao pravo svakom roditelju da odluči. Ali ne prije nego što ima priliku znati o čemu se zapravo radi jer ovo što se trenutno zbiva u medijima od strane osoba bliske vašoj poziciji je čista manipulacija i moralna panika. (...) Ono što je bitno da se otvori mogućnost mladim ljudima da govore, da vide da imaju različite pozicije, da dolaze iz obitelji s

Budite savršeni kao što je otac nebeski savršen. Ja kao svećenik, kao čovjek, zapravo ne mogu drugačije.“

ŠTULHOFER:„Seks nužno izaziva osjećaja. Ti osjećaji nisu nužno ljubav. Vezivati seksualnost, seksualnu privlačnost, užitak, seksualnu

komunikaciju isključivo za ljubav je jedan ideal koji bi zapravo veliki dio ljudi ostavio veći dio njihova života bez seksa. Za mene to nije realistično.“

STOJIĆ:„Predlažem vam da o svakom vašem seksualnom odabiru mislite je li to istinska slika nebeskog kraljevstva.“

različitim stavovima... i ne postoji konačna verzija za koju će nastavnik reći: E, sada svi na kraju sata imate misliti ovako. Poanta je da se suočimo s time da ljudi misle različito.“

/4/Ljubav i brakŠTULHOFER: „Ljubav i brak ne idu uvijek zajedno. Niti oni koji su u braku nisu uvijek u ljubavi niti oni koji su u ljubavi nisu uvijek u braku. Ljubav i seks ne idu uvijek zajedno premda, meni se čini, seks uvijek proizvodi neke osjećaje. To je ono što čini krhka ljudska bića, to je ono što često čini seks fascinantnijim od svega drugoga. (...) Ljubav je za mene intimnnost koja ima više slojeva. Ona zahtijeva vrijeme, zajedničko trajanje. Proći s nekim kroz teške i dobre situacije to je ono što stvara ljubav.“

STOJIĆ: „Kao nekakav ideal, ljubav i brak moraju biti zajedno. (...) Odgovorno

seksualno ponašanje bi bilo prvo, da iza toga fizičkog čina stoji jedna metafizika, a to znači – ja se slobodno tebi predajem,

želim ti služitii i dajem svoje tijelo tebi. Ti gospodariš mojim tijelom, ja gospodarim tvojim tijelom. Drugo, ti nisi prijetnja da se ja štitim od tebe nego ja želim da između nas dvoje teku naši životni sokovi. Zar nije to lijepo? I treće, ja te nikada ne napuštam. Ja ulazim u tebe i ja te nikada ne napuštam. To je ljudi moji odgovorno spolno ponašanje. Umjetna kontracepcija, to je zapravo najveća podvala 20. st. (...) Svaki seksualni čin bi trebao biti izraz krajnje ljubavi. I živototvoran. Jer Bog je život, a taj čin je znak živoga Boga na zemlji. Svesti to na bolesti i bakterije, to je tužno:“

ŠTULHOFER: “Za mene je ovo ekstremno neodgovorno što se naziva „metafizikom“. Tvrditi da se mladi ljudi mogu zaštiti tako da uđu u brak nevini i da s tom osobom žive do kraja života. To nije ideal, to je neodgovornost.“

STOJIĆ: „Ja ne mogu drugačije nego nuditi savršenstvo. Ja nudim savršenstvo.

14

JOŠ JEDAN USPJEŠNI IZDANAK START UP SCENE S VERN’OVSKIM PEČATOM

KRČI SVOJ PUT PREMA OZBILJNIM INVESTITORIMA. NAŠE KOLEGE IVAN

IVANKOVIĆ (DIPL. EP, 2009.), KRUNOSLAV KLARIĆ (DIPL. EP, 2009.) I IVAN

KAPULICA (EKONOMIJA PODUZETNIŠTVA) SA SVOJOM SQUEE APLIKACIJOM VEĆ

SU NAŠLI PUT DO BROJNIH KORISNIKA, A NAKON TROMJESEČNOG BORAVKA U

START UP AKCELERATORU SPREMAJU SE ZA NOVI RAZVOJNI ISKORAK.

ŠTO SE TRENUTNO DOGAÐA SA

SQUEE PROJEKTOM – U KOJOJ JE

FAZI RAZVOJA, JESU LI KORISNICI

PREPOZNALI NJEGOVE MOGUĆNOSTI

I KAKVE SU OPĆENITO POVRATNE

INFORMACIJE S TRŽIŠTA?

Squee je trenutno u fazi u kojoj je postignut

jedan zadovoljavajući nivo tehnološke

funkcionalnosti mobilne i web aplikacije.

Taj dio smo razvili tijekom 3 mjeseca

akceleratorske faze

unutar Eleven VC fonda.

Sada se polako fokusiramo

na drugu fazu u kojoj

želimo dovesti Squee

do što više korisnika. U

inicijalnom razdoblju od

lansiranja vrlo brzo smo

unutar 3 tjedna skupili

više od 6.000 korisnika

koji i danas koriste našu

aplikaciju, dijele lijepo

dizajnirane proizvode

putem društvenih mreža te i

nama svakodnevno otkrivaju nove dizajnere

i njihove proizvode.

Naši early adopteri za sada vole Squee

aplikaciju. Dobijamo vrlo pozitivan

feedback, a o tome nam govori i vrijeme koje

provode unutar naše aplikacije, kao i njihova

interakcija s drugim korisnicima. Korisnici

nam i sami predlažu nove funkcionalnosti,

tako da pomno osluškujemo što oni žele, a

neke od njihovih želja uključit ćemo u naše

planove za razvitak Squeea.

KOLIKO JE ZA STARTUP

PODUZETNIKA/E VAŽNO

SUDJELOVATI NA STRUČNIM

KONFERENCIJAMA POPUT GEEKS ON

PLANE ILI STARTUP LIVE?

Na tim smo događajima ostavili svoj trag

te su nas tako investitori i prepoznali. U

počecima našeg projekta bili

smo samo nas trojica, Ivan

K., Krunoslav i ja. Nismo

imali podršku programera

koji bi zapravo „napravili“

naš projekt, našu aplikaciju.

Nismo se zabrinjavali oko

toga nego smo se fokusirali

na naše jakosti. Proveli smo

puno vremena u networkingu,

gradeći odnose s ljudima. To

nas je kasnije dovelo do tima

developera koji su razvili

aplikaciju i do investicije

Eleven VC fonda.

Vrlo je bitno za one koji se žele baviti

poduzetništvom da se uključe u takve

događaje. Oni će im pomoći da upoznaju

ljude koji se ili nalaze ili su bili u situaciji

u kojoj su oni sada. Također, svako takvo

natjecanje ili događanje vas dovodi u

situaciju u kojoj ćete svoj projekt morati

prepričati nekoliko desetaka puta različitim

osobama. Ljudi će vas ispitivati brojna

pitanja te ćete na temelju tih pitanja shvatiti

gjde su eventualne rupe u vašoj ideji,

što trebate poboljšati i na što se trebate

fokusirati tijekom prezentacije.

U KOJIM STE STARTUP AKCELERA-

TORIMA DO SADA SUDJELOVALI?

ŠTO JE S KONGRESIMA NA KOJIMA

STE BILI (NPR. MOBILE WORLD

CONGRESS)? KAKVE STE DOJMOVE I

ISKUSTVA STEKLI?

Do sada smo prošli jedan akcelerator i to je

bio Eleven. Smatramo da smo dobili vrlo bitne

stvari od Elevena u toj početnoj fazi u kojoj smo

bili. Oni su bili uvijek uz nas, pomagali su nam

savjetima i povezali s velikim brojem mentora

koji su stručnjaci u različitim područjima.

Također, bitna stvar je da možemo vrlo lagano

doći do svih osoba koje su nam interesantne,

bilo onih u Googleu, Facebooku ili nekoj drugoj

kompaniji. Osim akceleratora u kojem smo

proveli 3 mjeseca, bili smo gosti na velikom

broju startup događanja (Startup Weekend u

Zagrebu, Startup kamp na Visu u organizaciji

VERN’a, Geeks on a plane…). Ponekad smo

gosti na tim događajima kao natjecatelji,

ponekad kao mentori ili panelisti.

SQUEE JE MOBILNA APLIKACIJA KOJA PREDSTAVLJA

KANAL ZA PROMOCIJU I PRODAJU PROIZVODA, TE

ZAPRIMANJE FEEDBACKA KORISNIKA. SQUEE SVOJIM

BRANDOVIMA DODAVANJEM DRUŠTVENE KOMPONENTE

(PREGLEDAVANJE TOP PROIZVODA PO RAZLIČITIM

KATEGORIJAMA, ČITANJE NAJNOVIJIH VIJESTI,DIJELJENJE,

KOMENTIRANJE I OCJENJIVANJE GADGETA, NOMINIRANJE

VENDORA…) OSIGURAVA KOMPARATIVNU PREDNOST PRED

KONKURENCIJOM, JER ĆE OVAJ KANAL KORISTITI KVALITETNI

I TRENDY BRANDOVI, KOJI SE NE BOJE FEEDBACKA I KORISTE

GA NA ZADOVOLJSTVO SVOJIH KORISNIKA.

KOLIKO STE INVESTITORA DO SADA

USPJELI PRIVUĆI ZA SVOJ PROJEKT

I MOŽETE LI UKRATKO OPISATI KAKO

SU TEKLI PREGOVORI S ELEVENOM,

TE O KOLIKOJ JE INVESTICIJI RIJEČ?

Mi smo se s našim investitorima upoznali

na jednom od događanja na kojem smo

sudjelovali u ranoj fazi našeg projekta.

Bili smo jedan od 20-ak timova koji se

natjecao, no taj put nismo uspjeli odnijeti

pobjedu. Naša pobjeda bila je u tome što

smo taj vikend proveli u upoznavanju novih

ljudi i njihovih poduzetničkih priča. Tu smo

upoznali Tomislava Cara iz Infiuma kojemu

se svidjela naša ideja te je proveo neko

vrijeme pomažući nam da je prezentiramo

na što bolji način. Na tome se natjecanju

pojavio i Eleven koji se otprije poznavao s

Carom te su ga pitali je li zapazio kakav

zanimljiv tim u posljednjih nekoliko dana

na tome događaju. Tu nas je Tomislav

preporučio i tako smo došli u prvi kontakt

sa Elevenom. Kasnije smo se sa Elevenom

susretali na brojnim sličnim događanjima

i natjecanjima na kojima smo ih uvijek

izvještavali o tome što trenutno radimo,

koje smo korake napravili od prošloga puta

itd. Kada je Eleven otvorio novi investicijski

ciklus, pozvali su nas da se prijavimo. Bilo je

oko 400 prijavljenih projekata koji su morali

proći nekoliko krugova eliminacije kroz

komunikaciju skypeom i e-mailom s njihovim

odborom za investicije. Nakon nekoliko

krugova u konkurenciji je ostalo 26 timova

koji su pozvani da dođu uživo prezentirati

svoj projekt u Sofiju u Bugarskoj. Istu večer

nakon prezentacije projekta dobili smo

e-mail od Elevena da smo jedan od 7 timova

u koji su oni odlučili investirati.

U prvoj rundi smo od Elevena dobili 25.000

eura, a sada smo u fazi u kojoj zajedno s

Elevenom tražimo dodatne investitore kako

bismo skupili odgovarajuću sumu.

ŠTO JE PREMA VAŠEM ISKUSTVU

PRESUDNO ZA PRIVLAČENJE

INVESTITORA: IDEJA I INOVACIJA,

TIM ILI PREZENTACIJA?

Koliko god to otrcano zvučalo, mislim da je

tim ključna stvar za privlačenje investitora.

Ono po ćemu smo se isticali bila je

proaktivnost i neodustajanje. Nismo se dali

obeshrabriti.

Ideja je sama po sebi važna, ali nije

najbitnija jer se ona često mijenja tijekom

projekta. Kada se ne bi mijenjala i

dorađivala, pomislio bih da ljudi koji rade

na projektu rade nešto krivo. Ne smije se biti

tvrdoglav već se mora pametno odvagnuti

što je najbitnije. Prezentacija je dosta bitna i

za nju se uvijek treba dodatno pripremiti. Ali

ono najbitnije je provesti vrijeme s ljudima

kojima prezentirate, bilo prije ili poslije

prezentacije. Morate se pobrinuti da vas

zapamte.

MOŽETE LI OPISATI KAKO IZGLEDA

JEDAN PITCH PRED VELIKIM

INVESTITORIMA?

Kod pitcha je bitno kojoj se publici

prezentirate. Ako su investitori u pitanju,

postoji veliki broj materijala na internetu

od samih investitora u kojima možete

vidjeti kako treba strukturirati prezentaciju.

Prezentacija obično traje 5 minuta i ključno

je u tome vremenu odgovoriti na 10-tak

glavnih pitanja koje investitori žele postaviti.

Prezenteri se trebaju fokusirati na ono

bitno i jednostavnim rječnikom dočarati

što je to što je srž vašeg projekta. Često se

prezentacije pred investitorima izvode na

različitim natjecanjima na kojima uz vas

sudjeluje još 20-tak drugih timova. Tada

je bitno biti zanimljiv, angažirati publiku,

ostati zapamćen. Prezentacija se najčešće

sastoji od nekoliko glavnih segmenata: 1)

problem koji ste uočili na tržištu; 2) na koji

način vaš projekt rješava problem; 3) tržište

na kojemu biste rješavali taj problem; 4) na

koji način planirate financirati svoj projekt;

5) tim koji je okupljen oko projekta.

KAKO BISTE OCIJENILI STANJE NA

HRVATSKOJ STARTUP SCENI – NA

ŠTO BI SE TREBALI (KOJEM TRŽIŠTU,

POTROŠAČIMA) ORIJENTIRATI ONI

KOJI RAZMIŠLJAJU O POKRETANJU

NEKOG PROJEKTA?

Naša startup scena je vrlo aktivna. Gotovo

svaki tjedan organiziraju se konferencije,

događanja, natjecanja, druženja itd. Pošto

smo mi vrlo malo tržište, bitno je fokusirati

se na to da vaš projekt bude skalabilan.

To znači da sa gotovo jednakim brojem

resursa (osoba, novaca, tehnologije) može

opsluživati veliko i malo tržište.

Naši se poduzetnici uglavnom fokusiraju

na probleme koje mogu riješiti u svome

„dvorištu“. Moje mišljenje je da je gotovo

jednak trud potreban da bi se riješilo globalni,

kao i lokalni problem. No, kod globalnog je

rješenja puno veći upside potencijal, tj. veća

je mogućnost zarade.

S R E D I N O M T R AV N J A U V E R N ’ O V O M M E Đ U N A R O D N O M S V E U Č I L I Š N O M C E N T R U N A V I S U O D R Ž A N A J E 4 . S J E D N I C A S AVJ ETA V E L E U Č I L I Š TA V E R N ’ N A T E M U P R O V E D B E I P R I M J E N E B O LO N J S KO G P R O C E S A U H R VAT S KO J .

Sudionicima su dobrodošlicu poželjeli predsjednik Upravnog vijeća VERN’a Branko Štefanović i gradonačelnik grada Visa Ivo Radica, a sjednicu je otvorila predsjednica Savjeta Doris Pack, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta. Uvodno izlaganje održala je Iva Biondić, članica Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces i voditeljica VERN’ova studija Novinarstva, a članovima Savjeta na sjednici su se kao gosti pridružili: prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prodekan za znanstveno-istraživački rad na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Darko Polšek s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Slavica Ćosović Bajić, predsjednica Vijeća veleučilišta i visokih škola RH, Ninoslav Šćukanec, direktor Instituta za razvoj obrazovanja, Vicko Mardešić, zamjenik gradonačelnice grada Komiže i gradonačelnik Visa Ivo Radica. Predsjednica Pack je svim sudionicima sjednice čestitala na uspješnom završetku hrvatskih pregovora o punopravnom članstvu u EU te poželjela dobrodošlicu u veliku europsku obitelj. Istaknula je kako će nakon ulaska Hrvatske u EU, Centar na Visu postati još prepoznatljivije mjesto akademske razmjene znanja, jer će prednosti ovoga centra moći iskusiti i veliki broj studenata i akademskih stručnjaka u okviru Erasmus programa EU za poticanje međunarodne mobilnosti.

Nakon uvodnih izlaganja i prezentacija sudionici su iznijeli svoja mišljenja i prijedloge, te diskutirali o trenutnoj provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj

i njegovoj daljnjoj

prilagodbi, kako bi se hrvatski visokoobrazovni sustav što bolje pozicionirao i postao konkurentniji.Budući da je sjednica Savjeta po prvi put održana u VERN’ovom Sveučilišnom centru na Visu, ovo je bila i prilika da se svi članovi detaljnije upoznaju s doprinosom ovoga projekta lokalnoj zajednici, iskuse način rada u specifičnom otočkom ambijentu te upoznaju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu otoka. Članovi Savjeta i njihovi gosti prisustvovali su i koncertu Massima Savića kojega su povodom skorašnjeg obilježavanja Dana grada Visa organizirali VERN’ovi studenti, polaznici modula izborne nastave na Visu. Donosimo neke naglaske iz diskusije...

PROF. DR. SC. DARKO POLŠEK: „Prije svega želim čestitati VERN’u kao dobrom primjeru i pokazatelju za Hrvatsku, vjerojatno i za regiju, kako privatni sektor može vrlo brzo u desetak godina i kvalitetom i svojim menadžmentom dostići ustanove sa stogodišnjom tradicijom i državnim ulaganjima i postati konkurentan. (...)Govoreći o „Bolonji“ dolazimo do jednog paradoksa. Ispada da su privatna učilišta danas glavni proponenti „Bolonje“, dok su državna učilišta za koje je ona zapravo dizajnirana neuspješniji i nesretni. Ako se Bolonjski proces bude dalje nastavljao, vjerojatno će se čelnici EU u njegovom razvoju oslanjati upravo na privatna visoka učilišta.“

PROF. DR. SC. VEDRAN MORNAR: „Ja nažalost nisam optimist oko cijele te „bolonjske“ priče. Cilj „Bolonje“ je da se što većem broju ljudi u što kraćem vremenu pruži visoko obrazovanje. Kvalifikacijska struktura zaposlenih u privredi neminovno raste. Ono što ste nekada mogli raditi sa srednjom školom,

d a n a s se radi s

4. SJEDNICA SAVJETA VELEUČILIŠTA VERN’

BOLONJANA VISU

v i s o k i m ob razovan j em .

Zašto „Bolonja“ kod nas nije uspjela? Zašto su naši bakalaureusi neprepoznatljivi na tržištu? Zato što ih mi uvjeravamo da su takvi. Govorimo im da još moraju studirati, da trebaju upisati još dvije godine i onda čak i u zakon stavimo brojne apsurdne odredbe koje nepotrebno za određena radna mjesta traže 5 godina studija. Ispada da zapravo ne želimo obrazovni sustav prilagoditi potrebama društva i tržišta rada nego „svojim“ potrebama.“

BRANKO ŠTEFANOVIĆ: „Osnovni problem je da se u Hrvatskoj uopće ne zna prava razlika između stručne i sveučilišne visoke naobrazbe. Nigdje nije definirano što razlikuje te dvije vertikale. U Finskoj se, kao što smo čuli od profesora Havunena, na master studij ide tek nakon 3 godine rada. To je pametna distinkcija stručih od sveučilišnih studija. Tada je svako visoko učilište prinuđeno da u 3 godine osposobi studenta za tržište rada jer on mora na tržište rada za 3 godine. I onda tek nakon te 3 godine odlazi na master studij. To je pravi pristup uspostavi binarnog visokoobrazovnog modela.“

PRODEKANICA VERN’A MR. SC. VIŠNJA GROZDANIĆ: „Uvođenje bolonjskog sustav zahtijeva i uvođenje promjena u sferi poučavanja. Klasičnu sveučilišnu nastavu koja je usmjerna prema nastavniku treba transformirati u „student centered“, odnosno nastavu usmjernu studentima. Ta promjena je vrlo bitna i ona po meni u velikoj mjeri uvjetuje hoće li se i koliko uspješno provesti tzv. bolonjski sustav u cjelini. U „student centered“ sustavu student ima aktivnu ulogu, on uči kroz jedan aktivan proces i tu imamo ne samo dvosmjernu komunikaciju nego i timski rad, rad u paru i slično, što je vrlo bitno.“

BORIS NEMŠIĆ: „Još nikada nisam vidio malog poduzetnika koji objavljuje oglas za posao u kojem navodi titulu i broj bodova koje se traži za nekakv posao. To je apsurdno. Čak i velike kompanije rijetko kada idu s takvim tipom formalizma. Nemojmo od naših studenata raditi male formaliste kojima će biti san da se zaposle u državnoj upravi. (...)

Po meni prije svega se radi o p r o g r a m i m a , odnosno o tome što će netko naučiti za 3 mjeseca, godinu dana ili tri g o d i n e . Ne koliko nešto traje nego što se nauči jer mi učimo da bi stvorili nekakvu vrijednost. (...)Dvije stvari su meni kod ideje „Bolonje“ fenomenalne. Prva je usporedivost, međunarodna usporedivost studija. To je izuzetno bitno. Druga stvar koja se meni jako sviđa je interdisciplinarnost. Ne treba raditi od studenata fahidiote već studentima treba osigurati odgovarajući „paket“ znanja za tržište.“

PROF. DR. SC. SLAVICA ĆOSOVIĆ BAJIĆ: „Stručni studiji nikako nemaju ograničenje u „Bolonji“. „Bolonja“ je vjetar u leđa stručnim studijima koji su iz godine u godinu mogli modificirati svoje programe uz unapređenje stručnih znanja i nastavnog kadra. (...) U tome smislu su naši završeni bakalaureusi naša reklama ako smo dobro postavili program.“

PROF. DR. SC. PERO LUČIN, REKTOR RIJEČKOG SVEUČILIŠTA: „Većina bolonjskih smjernica je zapravo već implementirana u sustavima obrazovanja. Ono što se nije dovoljno promijenilo to je pozicija obrazovanja u razvoju društva i ekonomskom razvoju. (...) Iako je pojam dosta kontaminiran političkom upotrebom, „društvo znanja“ dosta dobro opisuje proces promjena koje su se stvarno počele događati u društvu. Ono društvo u kojemu smo mi živjeli, a to je industrijsko društvo, i za koje je konstruiran čitav obrazovni sustav pretvara se u nešto drugo što najbolje opisuje pojam „društvo znanja“. (...)Mijenja se proces učenja, mijenjaju se ljudi, ali mijenja se i društvo i stvara se potreba za drugačijim sustavom difuzije znanja.“

PROFESOR JAN MELSEN iznio je neka iskustva o organizaciji visokoškolskih studija u SAD-u i implementaciji „Bolonje“ u Belgiji: „Iskreno sam bio iznenađen glavnom temom ove sjednice. Prvi put sam u prilici čuti kritike na temu Bolonjskog procesa koji je kod nas u Belgiji gotovo u potpunosti sproveden. Je li to zbog pritiska EU ili nekih drugih razloga, nisam siguran. Oduvijek sam vidio samo prednosti „Bolonje“ i to na različitim područjima.“

BRANKO ŠTEFANOVIĆ:„Želimo li društvo s 40% visokobrazovanih kao što piše u strateškim dokumentima EU, onda “Bolonja” više ne može natrag nego može samo naprijed. Začudio me jedan konsenzus koji oko „Bolonje“ imamo na ovom skupu. Pravih oponenata zapravo nema, mada smo

neke od jakih oponenata pozvali na

sjednicu. Mislim da se možemo složiti sa zaključkom

da je u Hrvatskoj puno veći problem primjene „Bolonje“ nego li samih odredbi i ciljeva. Budući da se radi o procesu, „Bolonja“ je svakako otvorena za poboljšanja. Ona nije Sveto pismo.“

18

EUROPSKI POVJERENIK ŠTEFAN FÜLE NA VERN’U

Gostujuće predavanje

Povodom predstavljanja završnog izvješća Europske komisije o pretpristupnom monitoringu Republike Hrvatske, Štefan Füle, europski povjerenik za proširenje i europske susjedne zemlje, održao je predavanje na Veleučilištu VERN’. Dobrodošlicu mu je, u ovom značajnom trenutku za Hrvatsku, poželio Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a.Povjerenik Füle je predavanje na VERN’u održao odmah nakon izvanredne sjednice Vlade RH na kojoj je obznanio kako je Hrvatska nakon osam godina pregovora, ispunila sve uvjete za pristupanje punopravnom članstvu Europske Unije po svim poglavljima. Posebno se referirao na posljednja tri poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost – koja su bila ključna za pozitivno završno izvješće.“Pohvalio bih suradnju hrvatskih kolega na rješavanju ovih posljednjih poglavlja. To je dokaz da s kvalitetnim partnerima možemo i moramo nastaviti s procesom stabilizacije i europske integracije u regiji, a Hrvatsku vidimo kao pouzdanog partnera u tim procesima”, istaknuo je povjerenik Füle.Tijekom predavanje naglasio je koje pogodnosti i obaveze čekaju Hrvatsku nakon što 1. srpnja postane članica EU, ali i koje nam se prilike pružaju u okviru zajedničkog tržišta, kohezijskih fondova, kreiranja zajedničke politike, poreznog sustava, itd. Dodao je kako nas nakon ovog završnog i pozitivnog izvješća,

očekuje još jedino ratifikacija pristupnog ugovora u preostalim parlamentima zemalja članica.“Proces pristupanja Uniji ne prestaje ovim izvještajem. Očekujem debatu i razmjenu stavova i mišljenja među parlamentarcima, ali do 1. srpnja i potvrdu ratifikacije. Hrvatska će ionako nakon ulaska u EU morati nastaviti s reformama, posebice u području implementacije Schengena, uvođenja eura, gospodarstva, tržišta rada i obrazovanja. Volio bih da Hrvatsku preuzme i važniju ulogu u procesu pomirenja i suradnje u regiji.”, poručio je Füle.Nakon predavanja, povjerenik EU je odgovarao na pitanja studenata i drugih uvaženih gostiju iz sfere politike, gospodarstva i obrazovanja.“Hrvatskim se studentima od srpnja otvaraju znatno veće mogućnosti za studiranje na najboljim europskim sveučilištima. Istovremeno i vaš će sustav postati dio šire sveučilišne zajednice i kvalitetnijih kurikuluma, a zajednički nam je cilj još više podići konkurentnost obrazovnog sustava kako bi povećali udio europskih sveučilišta na listi najboljih svjetskih edukatora”, poručio je studentima.“Vjerujemo da će mnogi hrvatski građani svoje karijerne ambicije poželjeti ostvariti na zajedničkom europskom tržištu rada na kojem im želimo dobrodošlicu.”

19

Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta

u posjeti VERN’uPovodom skorog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, u Zagrebu je krajem travnja u službenom posjetu boravilo izaslanstvo Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, na čelu s predsjednicom Odbora Doris Pack.Nakon susreta s ministrom obrazovanja RH u Hrvatskom saboru, članovi odbora posjetili su Veleučilište VERN’ i s predstavnicima našeg veleučilišta održali tematski sastanak pod nazivom “Privatno i državno u visokom obrazovanju”. Gđa. Pack pozdravila je ulazak Hrvatske u EU i poželjela studentima i akademskim djelatnicima dobrodošlicu u europsku akademsku zajednicu, te istaknula da će ta skupina osjetiti značajne pogodnosti od ovog priključenja i to ponajprije u vidu razmjene znanja i ideja, međuinstitucionalne i međudržavne suradnje, te veće mobilnosti studenata i akademskog osoblja.“Mladi nakon završetka fakulteta moraju biti osposobljeni za brz pronalazak posla na tržištu rada i zadovoljavanje njegovih potreba. Neusklađenost sustava visokog obrazovanja s potrebama tržišta rada vidljiva je u mnogim državama s visokom stopom nezaposlenosti, kako u Hrvatskoj, tako primjerice i u Španjolskoj”, upozorila je Doris Pack.Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a istaknuo je razlike u djelovanju, rezultatima i okruženju u sektorima privatnog i državnog visokog obrazovanja, kao i ograničenjima s kojima se susreću studenti i akademski djelatnici iz obaju sektora. Upozorio je kako je nužno uspostaviti suradnju između privatnog i državnog sektora koja bi se temeljila na kompatibilnosti i komplementarnosti.Sudionici su u diskusiji analizirali iskustva iz suradnje privatnog i državnog sektora i primjene Bolonjskog procesa u Hrvatskoj i zemljama EU, a svoja su zapažanja iznijeli i Morten Løkkegaard, potpredsjednik Odbora za kulturu i obrazovanje, kao i Petra Kammerevert, koordinatorica socijaldemokrata u Odboru.

20

IZA NJEGA JE 30 GODINA KARIJERE –

OD „SJAJA U TAMI“ DO „DODIRNI ME

SLUČAJNO“. OD SAMIH SVOJIH POČETAKA

S BENDOM „DORIAN GRAY“, MASSIMO SAVIĆ JE UTJELOVLJENJE

RAFINIRANOG GLAZBENOG ARTA I POSVEĆENOSTI POSLU KOJIM

SE BAVI. UVIJEK ELEGANTAN I TEMELJITO UPUĆEN U GLAZBENE

TRENDOVE I POPULARNU KULTURU, MASSIMO OSTAVLJA DOJAM

IZNIMNO ARTIKULIRANOG I PRISTUPAČNOG SUGOVORNIKA.

U SKLOPU PROJEKTNOG ZADATKA ORGANIZACIJE KONCERTA

MASSIMA NA OTOKU VISU S MASSIMOM SU RAZGOVARALI NAŠI

STUDENTI, POLAZNICI MODULA IZBORNE NASTAVE U MSC VERN’

VIS. DONOSIMO NAJZANIMLJIVIJE ISJEČKE RAZGOVORA.

Razgovarali studenti VERN’a: Lejla Memagić, Iva Munivrana, Tina Mikičić, Romano Pandur,

Filip Weber, Sven Jarebica i Boris Dugandžić

„Glazba je jedina umjetnost koja ne postoji u materijalnom obliku. Sliku možeš pogledati, možeš je

vizualno analizirati. Kip već možeš trodimenzionalno doživjeti, on ima svoju visinu, širinu, dubinu. Glazba

je nešto što u tome smislu ne postoji, ona je titraj u zraku koji djeluje na naš bubnjić koji se kreće i tek

tada čujemo glazbu. Dakle, glazba su u stvari titraji zraka i to je nešto što je mene još kao klinca užasno

zanimalo. Imao sam četiri godine i već sam tada duboko razmišljao zašto je glazba tako čudna. Točno se

sjećam dana kada sam kao od gluhog postao netko tko čuje i počinje se pitati zašto čuje. To je bila moja

prva dodirna točka koja je odredila čime ću se u životu baviti.“

„Gitara je trebala biti put do ženskih srca s obzirom da mi mama nije dala da kupim motor. Prvu sam

gitaru kupio s nekih 15-16 godina u robnoj kući u Rijeci. Bila je to jedna skupa i kvalitetna gitara –

Gibson, koja se savim slučajno našla u prodaji u tadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji jer ju je policija par

dana prije zaplijenila pri pokušaju šverca i odmah pustila u komisionu prodaju. Tako da sam ja sasvim

slučajno kupio jednu stvarno dobru gitaru i vratio se s njom u Rašu u Istri, u malo mjesto u kojem sam

tada živio. Odlučio sam tada da ću postati gitarist mada prije toga nisam imao nikakve veze sa sviranjem.“

MASSIMO SAVIĆ

21

„Sve ono što znam o gitari naučio sam u prvih mjesec dana. Ja sam jednostavno prestao izlaziti van i počeo “ulaziti” u instrument. U par dana sam savladavao stvari za koje nekom trebaju mjeseci ili godinu dana. Sjećam se, nakon tri mjeseca što sam imao gitaru i vježbao svaki dan došao sam na koncert nekakvog lokalnog benda u kojem je bubnjar bio moj prijatelj. Bubnjar je nagovorio vođu banda da me pusti da odsviram jednu stvar s njima. Bila je to „Samba pa ti“ od Santane, jedna predivna instrumentalna pjesma, vjerojatno se vaši profesori sjećaju te pjesme. Ja sam je odsvirao sa savršenom tehnikom i zvukom, s pravim filingom, i tu večer sam znao da vrlo skoro odlazim u Zagreb, radim svoj bend i da ću napraviti sve ono što sam do danas napravio. To je bila kao neka wormhole, odnosno prostorno-vremenska „crvotočina“ u koju sam upao znajući da ishod mora biti ovakav i nikakav drugačiji.“„Glazbeni posao je kao svaki drugi posao. Važna je prezentacija i vizualizacija jer prodajete jednu „iluziju“. U tome kontekstu je i menadžerski posao vrlo bitan, no ja trenutno taj kompletan posao radim sam, uz pomoć svoje asistentice Martine koja je svojedobno pohađala VERN’. Menadžer je netko tko mora obavljati stotine poslova i to onih „najgorih“ poput beskrajnog telefoniranja, kompjutora, pregovaranja s organizatorima, stvari koje ja na neki način prezirem. To je posao koji se mora raditi vrlo savjesno, pedantno i praktično non stop.“

„Shvatio sam da uspjeh dolazi tada kada osvijestiš tko si. Tada prestaju kompromisi, tada ja prestajem

pjevati npr. „Benzinu“ i krećem pjevati stvari koje me interesiraju, nastojeći postići artistički nivo radeći

to što radim. Ne trošim više 150 sati studija, već trošim 400 sati studija i ako treba dignem kredit da

platim sate studija. Uvijek imaš izbor, možeš se baviti nekvalitetno svojim poslom ili kvalitetno. Pošto

se ja pokušavam kvalitetno baviti svojim poslom, definiram svoju publiku kao urbane ljude od recimo 18

do 70 godina, koji su ipak pročitali koju knjigu u životu i koji donekle prate trendove, ali i što se događa

u svijetu tehnologije, politike i ekonomije.“

„I ja sam imao fazu u svome bavljenju glazbom kada sam svoj posao miješao sa seks simoblizmom.

Međutim, koliko god glamurozan bio moj posao, pravi posao počinje tek tada kada shvatiš da zapravo

gubiš kada se identificiraš s takvim stvarima. Shvatio sam da sam ja tu da na nekakav umjetnički način

dam neku emociju i da se netko drugi prepozna u tome.“

„Ja sam uvjerenja da bi turistima koji dolaze kod nas trebalo naplaćivati minimalnu taksu od 100 eura dnevno samo zato da mogu hodati tu gdje hodaju, jesti hranu koja se ovdje jede i udisati ovaj zrak. Takvog zraka i hrane i takvih ambijenata ima sve manje u svijetu. Mislim da Hrvatska ne cijeni dovoljno ono što ima. Mi smo najveći lopovi samih sebe. Kada se samo ne bi tako kralo kod nas i kada bi političari shvatili da bi njihov posao samom svojom definicijom trebao biti moralna vertikla. Politikom bi se trebali baviti najbolji među nama. Nažalost, vrlo često ispada da su to najgori među nama.“

„Meni uzor može biti moj frend vodoinstalater. Koji ustaje ako treba u 5 ujutro, radi svoj posao s velikim znanjem, ne krade novce od ljudi koji naručuju posao i stvarno zna raditi svoj posao. Brine o svojoj obitelji, njegova supruga i djeca su sretna i zadovoljna. To su za mene uzori, takvi ljudi. Sve ostalo je potpuno nevažno. Samo budi dobar čovjek.“

„Ako vas neki posao ne usrećuje, nemojte ga niti raditi. Radite ono što vas čini sretnim jer ako te posao koji radiš ne usrećuje kad-tad će se dogoditi situacija u kojoj odustaješ. Kad-tad ćeš se maknuti od toga svega jer to ne možeš izdržati. Treba raditi posao koji se voli.“

22

PROMOCIJA 2013. NOVI PUPOLJCI SVIBANJSKI25. svibnja očekuje nas 12. po redu svečana promocija diplomanata VERN’a. I ovoga proljeća nova generacija VERN’ovaca napušta svoju akademsku almu mater i kreće putem novih životnih i profesionalnih izazova. Donosimo vam jedno osobno viđenje ovoga događaja iz pera prošlogodišnje diplomantice Rahele Nenadić.

23

Ponos, sreća, ushićenost i nervoza, neprestano su se izmjenjivali 26. svibnja prošle godine. Stigao je i taj veliki dan. Kruna studiranja bit će mi dodijeljena pred mojim roditeljima, obitelji, prijateljima, kolegama i profesorima. Tri godine prekrasnog studentskog života obilježenog novim iskustvima i prijateljstvima sada se privodi sretnom, svečanom završetku.

Međutim, u mislima sam ipak bila više u prošlosti. Toliko sam toga naučila u svojim studentskim danima, pronašla sebe, upoznala divne ljude koji su bili toliko različiti od mene, ali koje je povezivao isti cilj, uspjeti.

I uspjeli smo. Zajedno oblačimo crvene toge, prisjećamo se svih trenutaka koje smo zajedno prošli. Isplatilo se. Dijelili smo znanja, ponekad i neznanja, planove koje smo na kavama nakon predavanja, satima i satima razrađivali, ideje i snove kako ćemo mijenjati svijet. Vjerovali smo da ćemo uspjeti i sada je došao trenutak da ponosno izađemo na pozornicu, uzmemo svoju diplomu, dignemo je visoko u zrak i mahnemo svojim najdražima (i naravno kameri). Upravo vam se taj trenutak ureže u sjećanje, tisuću misli i samo jedan osjećaj – ponos. 400 diplomanata toga je dana u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog svečano

promovirano i spremno zakoračilo u poslovni svijet.

Uz riječi ohrabrenja brojnih uglednika iz javnog života sa sobom smo ponijeli volju i energiju da se borimo za svoje snove, praćeni mišlju dekana Radmana koji nas je podsjetio da idealan životni posao ne trebamo očekivati, već ga trebamo stvoriti sami, jer smo se upravo za to školovali. Godinu dana kasnije, vidim da je većina diplomanata poslušala njegov savjet i sigurna sam da ćemo se u budućnosti ponovno negdje sresti da proslavimo naše nove uspjehe. Jer za nas VERN’ovce, kao što smo to tisuću puta slušali na predavanjima, ne postoje problemi, postoje samo izazovi.

Piše: Ana Mlinarić, apsolventica VERN’a

Oni koji za Bruxelles kažu da je dosadan – ili ga nisu dobro upoznali ili tamo nisu bili pravim poslom. Otići u centar Europske Unije tesati novinarski zanat prilika je koja se ne propušta, a Bruxelles mjesto koje ne želite zaobići. Dobro to znaju i medijske kuće pa svaka koja iole drži do sebe tamo je poslala barem jednog dopisnika. Neki i po nekoliko. Al Jazeera Balkans nas dvije! Katarinu Drlju, moju mentoricu, divno biće i velikog profesionalca koja iz Bruxellesa svekoliku regionalnu publiku informira već godinu i pol i mene, nadobudnu stažisticu željnu novih znanja.

Radno mjesto – BruxellesVrijeme radnje – tri mjeseca

Drage kolege – glasni Španjolci, susretljivi Britanci, simpatični Arapi s konkurentske Al Arabiyae i još, Wall Street Journal, New York Times, Allgemeine Zeitung… Ipak najčešće kolege Hrvati i dragi nam susjedi Srbi, Slovenci, pokoji Makedonac, jedna Kosovarka, rijetko koji Bosanac i Hercegovac. Svi oni kao i još stotine dopisnika iz Bruxellesa prate svoje priče, a mi smo pratili ove – dijalog Kosovo - Srbija, Ljubljanska banka, donošenje 7-godišnjeg proračuna Europske Unije, štrajk zaposlenih u EU administraciji, Mali, Sirija, proširenje Unije na zapadni Balkan… Vremena se nađe i za neke opuštenije teme.

Pa smo tako istražili čime se bave europski inovatori – i naišli na belgijskog čokoladera Dominiquea Persoona koji kakaovac spaja s

najneobičnijim kombinacijama, od prženog luka, špeka, do raznog voća, bosiljka, rajčice i mozzarelle. No, od tradicionalne kuhinje ja ipak više volim onu političku…Biti dio summit Europskog vijeća najvišeg sastanak na razini Europske Unije koji vodi predsjednik Van Rompuy i na koji dolaze svi šefovi država članica posebno je iskustvo. Summit je trajao od četvrtka popodne do petka navečer. Razgovaralo se o sedmogodišnjem budžetu koji ranije, na sastanku početkom prosinca nije donesen. Dio zemalja članica zalagalo se za mjere štednje, tu je najglasniji bio britanski premijer David Cameron, dok se drugi blok zemalja, prvenstveno Nijemci i Francuzi, zalagao za investicije, koje su bez izdašnog proračuna nemoguće. Na svaki sastanak šefova 27-orke i Hrvatske kao zemlje promatrača, pa tako i ovaj, akreditiralo se na stotine novinara.

Glavni hol Vijeća Europske Unije pretvorao se u veliki newsroom u koji svakih nekoliko sati dolaze delegati iz zemalja članica podijeliti s novinarima što se događa u velikoj dvorani Justus Lipsius zgrade na Rue de Loi. Posebno je zanimljivo gledati omjer snaga zemalja članica, a glavne zaključke, logično, uvijek donose najjači. Najjačih nije bilo u razgovorima između Srbije i Kosova.

“Ono što razlikuje rad na Al Jazeeri od rada u

drugim, prije svega hrvatskim medijima, jest

činjenica da je publika koja prati Al Jazeeru

različita i dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

u kojima su dnevne teme i informacije

različite, pa kad radite priču ne možete tek

tako pretpostaviti da je ono što je svima

poznato u Hrvatskoj, poznato i gledateljima

u BiH ili na primjer Srbiji. Također, odnosi

između zemalja zapadnog Balkana u mnogim

su područjima delikatni, još uvijek neriješeni,

pa nemaju svi gledatelji iste ili slične

stavove o, prvenstveno, političkim temama.

Neki su stavovi baš suprotni i ono što je

prihvatljivo jednom dijelu gledatelja potpuno

je neprihvatljivo nekom drugom. Na sve to

treba misliti kada se radi priča, a da se niti

u jednom trenutku ne zanemari novinarstvo i

njegova javna uloga i svrha. To ponekad zna

biti zahtjevno, ali je u profesionalnom smislu

ujedno i veliki izazov.”

Naša kolegica Ana Mlinarić, apsolventica na VERN’ovom prijediplomskom studiju Novinarstva gradi čvrste temelje za svoju buduću novinarsku karijeru – na međunarodnoj praksi u dopisništvu jedne od najutjecajnijih TV postaja Al Jazeere, i to u gospodarskom i političkom središtu Europske Unije, Bruxellesu. Ipak, priznala nam je da joj ovo nije prvi susret s Al Jazeerom jer je prije odlaska u Belgiju stažirala u njihovom dopisništvu u Zagrebu. No, kako je Ana dobila i ovogodišnju Erasmus stipendiju, odlučila je studentsku praksu nastaviti u istoj televizijskoj kući, ali izvan Hrvatske.

Od naše dopisniceiz Bruxellesa

Erasmus program - EXPORT

Na natječaju koji je Veleučilište VERN’ raspisalo u sklopu Erasmus programa Europske Unije za poticanje međunarodne mobilnosti studenata, nastavnog i poslovnog osoblja, ove je godine dodijeljeno osjetno više stipendija nego prošle godine. Stipendije za međunarodnu razmjenu semestra dobilo je ukupno 17 VERN’ovih studenata. Istovremeno s međunarodne razmjene u zimskom semestru vratilo se 5 studenata, dok sljedeći semestar put inozemstva kreće 8 studenata.

Nova generacija VERN’ovih Erasmus stipendista krenula na međunarodnu razmjenu

Sitana Omer na međunarodnoj praksi u uredu HGK u Bruxellesu

Iako s nedavno potpisanim sporazumom, Srbija opravdano očekuje datum za početak pregovora, put do parafa na list papira koji je ispred Dačića i Tacija stavila lady Ashton nije bio nimalo lagan. Čak deset rundi pregovora bilo je potrebno da premijeri obiju strana, u Bruxellesu pronađu zajednički jezik.A grad je to u koji svakodnevno dolaze na deseci čelnika država, od europskih ne-članica do najbogatijih i najutjecajnijih zemalja članica. Pa na istom mjestu možete vidjeti kancelarku Merkel, predsjednika Hollandea, te se uz doručak družiti s povjerenicima Europske Unije. A posao u Bruxellesu, koji put, nije loše ostaviti za - poslije posla. Jer u neformalnom okruženju možete naletjeti na gotovo sve veće i manje face koje na radnom mjestu sudjeluju u krojenju europske politike. Zamislite samo da s Nigelom Farageom u opuštenoj atmosferi razgovarate o britanskom euroskepticizmu!

Naša studentica Sitana Omer nedavno se vratila iz Bruxellesa gdje je na međunarodnoj praksi stažirala u briselskom predstavništvu Hrvatske gospodarske komore. Iako je ispočetka praksu željela realizirati u području novinarstva ili foto-grafije, odlučila se za mogućnost odlaska na

međunarodnu praksu u okviru Erasmus programa.

“Kako sam se tada baš bila prijavila za diplomski studij Upravljanje poslovnim komunikacijama, bilo mi je logično otići na praksu u predstavništvo HGK u Bruxellesu i stažirati na poslovima odnosa s javnošću”, objasnila nam je Sitana, koja je inače završila VERN’ov studij Novinarstva.

U glavnom gradu, administrativnom i gospodarskom središtu Europske Unije, stekla je multidisciplinarno radno iskustvo koje će joj biti vrlo korisno u nastavku studija, ali i kasnije u karijeri.

“Uobičajeno radno vrijeme mi je bilo od 9 do 17 sati, ali ponekad i duže, ovisno o događanjima tog dana. Kako je Bruxelles glavno administrativno središte EU, poslovnih obaveza nije manjkalo. Budući da je u predstavništvu zaposlen manji broj ljudi, svatko od nas je obavljao više različitih poslova, od priprema za sastanke, odlazaka na konferencije, pisanja izvještaja, praćenja objava za medije i rada EU institucija, itd. U radu mi je pomagala mentorica, direktorica predstavništva Dragica Martinović, ali i svi ostali kolege.”

U seriji panela VERN’ Foruma na gospodarske teme pred našim studentima i predavačima gostovali su ministri važnih gospodarskih resora iz aktualne vlade lijevog centra. Ministri su predstavili projekte Vlade i, u često polemičnoj diskusiji, nastojali izložiti svoje poglede na trenutnu gospodarsku krizu i načine izlaska iz recesije.

Ministar br. 1 Slavko LinićNa panelu pod nazivom “Državne financije i poduzetnici kao saveznici” gostovao je ministar financija Slavko Linić. Ministrovi sugovornici bili su ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb dr. sc. Sandra Švaljek, poznati hrvatski vinar i VERN’ov profesor Ivo Duboković i Alen Kišić, izvršni direktor tvrtke SIZIM d.o.o., alumni VERN’a i član Savjeta VERN’a.“Energetika, promet, turizam i poljoprivreda moraju biti okosnice našeg razvoja, te glavni generatori zaposlenosti i standarda”, izjavio je ministar Slavko Linić. No, želimo li zaista temeljiti rast na tim sektorima, predstoji nam dugačak put do prosperiteta, posebice zbog izostanka potrebnih reformi, primijetili su panelisti.“Pohvalna je i dobrodošla namjera Vlade da komunicira sa svim dionicima koji osjećaju posljedice njezinih poteza. Međutim, sporost u provođenju strukturnih reformi, posebice u javnoj upravi, u znatnoj mjeri odgađa naš put prema razvoju. Takve su reforme i inače dugotrajne, čak i u razvijenijim zemljama”, istaknula je Sandra Švaljek.Sudionici su se složili kako je nelikvidnost najveća kočnica hrvatskog razvoja, a ne možemo se pohvaliti niti pretjeranom potporom stranim investicijama. Dodatno oporezivanje kapitala i imovine pozitivno utječe na punjenje proračuna, ali se porezne presije ubuduće moraju ravnopravnije raspodijeliti i jasnije definirati.“Ako je uveden porez na dividendu, trebao se uvesti i porez na kamatu i kapitalnu dobit. Poduzetnici su diskriminirani u odnosu na one koji zarađuju prikupljajući pasivnu kamatu”, istaknula je ravnateljica EIZG-a. Ipak, naglasila je kako je poreze potrebno mijenjati što rjeđe jer to unosi dodatnu paniku među građane i poduzetnike.Potvrdili su to i predstavnici poduzetničkog sektora, Ivo Duboković i Alen Kišić, koji neke Vladine poteze smatraju korisnima i pozitivnima za poslovanje poduzetnika – otplata dugova, reprogrami kredita, lakše zapošljavanje sezonaca i pokretanje poduzetničkih projekata. No, konfuziju unosi prečesto mijenjanje stavova i pravila igre, što poduzetnicima stvara dodatne troškove. Istovremeno, poduzetnici su iznijeli i zamjerke bankama koje plasiraju više kredita građanstvu, nego poduzetničkom sektoru.

Ministar br. 2 Veljko OstojićNa panelu pod nazivom “Kako će Hrvatska (p)ostati turistička zvijezda u EU?!” uz ministra turizma Republike Hrvatske Veljka Ostojića sudjelovali su i direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija i

predavač na VERN’u Željko Trezner, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristian Šustar, te Siniša Horak iz Instituta za turizam.Uvodničar panela bio je ministar Veljko Ostojić koji je u uvodnom izlaganju istaknuo kako je od početka prošle godine u Hrvatskoj ostvareno 6,4% više turističkih noćenja, te 5% više turističkih dolazaka. Snagu hrvatskog turizma ministar je ilustrirao brojkama o udjelu sektora u ukupnom BDP-u

koji iznosi 14,7%, od čega je udio izravnog BDP-a 8,5%, po čemu Hrvatska prednjači pred nekim članicama EU poput Španjolske, Austrije, Mađarske, Francuske ili Njemačke.Ministar je istaknuo kako glavni cilj hrvatskog turizma mora biti povećanje konkurentnosti što se, prema Planu i strategiji hrvatskog turizma do 2020., namjerava ostvariti kroz tri glavne skupine mjera: izmjenama zakonskih regulativa, povećanjem investicija i povoljnijih uvjeta financiranja te

11

1

1

1

2

2 2 2 2

1

1

učinkovitijom komunikacijom s tržištem.Siniša Horak je rekao kako je Institut za turizam, zajedno s Ministarstvom turizma u posljednjoj fazi kreiranja Glavnog plana i strategije razvoja turizma Hrvatske, te istaknuo kako je definirano 10 ključnih proizvodnih grupa, odnosno 30 pojedinačnih turističkih proizvoda koje hrvatski turizam može kapitalizirati. Pozvao je sve okupljene da se uključe u javnu raspravu o nacrtu Strategije, koja se nalazi na internetskim stranicama Instituta i Ministarstva.Sudionici okruglog stola naglasili su da je stvaranje novih turističkih proizvoda jedan od osnovnih preduvjeta za privlačenje većeg broja turista te da se ono treba temeljiti na postojećim, ali neiskorištenim resursima, što je i u skladu s načelima održivog razvoja. “Mi moramo znati zadovoljiti specifične interese manjih ciljnih skupina, jer to znači dolazak određenog broja gostiju i izvan ljetne sezone. Uz osnovni proizvod njima se mora ponuditi i sav popratni program, poput škole jedrenja ili edukacije o morima uz nautički turizam”, istaknuo je ministar Ostojić, te dodao kako se stvaranjem šire ponude za putovanja od posebnog interesa, distanciramo od masovnog turizma, diferenciramo od glavnih konkurenata, te ostvarujemo veću maržu na pojedine proizvode.Željko Trezner istaknuo je kako je za proširenje palete interesa nužno angažirati veći broj stručnjaka za pojedina područja i ojačati međusobnu suradnju, kako bi se mogao kreirati jedinstven i kvalitetan finalni

proizvod. Područja za kreaciju je mnogo, od prehrane, slikarstva, književnosti, ekologije, zdravstva, pa do obrazovanja. Sudionici su se složili kako su pojedine specifičnosti hrvatskih regija, odličan resurs za stvaranje jedinstvene ponude koja će kod posjetitelja stvarati iskustvene doživljaje i nove emocije.“Hotel, more i sunce nisu više glavni motivi dolaska turista. Potrebne su nam nove aktivnosti koje će na tržište izbaciti nove proizvode, nove destinacije na kojima će turisti stjecati nova, neponovljiva iskustva i dijeliti ih kroz svoje priče”, podsjetio je predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristian Šustar.Upravo je dijeljenje iskustava i učinkovitija komunikacija s tržištem glavni novitet Operativnog marketinškog plana Hrvatske turističke zajednice za 2013., kojim se planira povećanje ulaganja u online marketing, učinkovitije udruženo oglašavanje, te ulaganje u viralne marketinške kampanje i blog putovanja.

Ministar br. 3 Gordan MarasNa panelu “Hrvatska i investicije u 2013.” uz Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta sudjelovali su i NJ. E. Burak Özügergin, veleposlanik Turske u RH, Damir Vanđelić, direktor investicija u Adris Grupi,

te Ivan Kusalić, prokurist društva Razvoj Golf.Cilj panela bio je analizirati aktualne investicijske trendove, pokušati detektirati kakve su investicije Hrvatskoj potrebne i kako

poboljšati poduzetničku i investicijsku klimu u Hrvatskoj.Ministar Gordan Maras je na panelu istaknuo da su Hrvatskoj potrebne investicije u segmentu turizma, energetike, poljoprivrede, prometa i telekomunikacija, ali da je potrebno i promijeniti percepciju o investitorima i poduzetnicima općenito.“Ako promijenite percepciju o poduzetništvu i poduzetnicima, javnost će biti otvorenija i prema novim investicijama. Zbog toga je o poduzetništvu potrebno početi učiti već u srednjim školama. Hrvatskoj trebaju investicije u segmente koji doprinose razvoju društva, a ove se godine investicijskim ciklusom planira čak 9 milijardi kuna više investicija nego lani”, istaknuo je ministar Maras.Burak Ozügergin, veleposlanik Republike Turske u Republici Hrvatskoj je kao predstavnik države koja se može pohvaliti značajnim gospodarskim rastom i ulaganjima u strane zemlje pokušao analizirati razloge turskog gospodarskog uspjeha.“Za privlačenje stranih investicija morate osigurati vjerodostojnost, stabilnost i povjerenje, jer su to principi konkurentnosti. Prirodni

resursi jesu vaša prednost, ali regulacija tržišta mora biti stabilnija kako bi se investitori osjećali sigurnije. Hrvatskoj će članstvo u EU donijeti značajne prednosti, a za 5 do 7 godina doživjet ćete vrlo pozitivne promjene koje će mnoge iznenaditi”, poručio je veleposlanik Turske, koja je po visini ulaganja postala drugi investitor u Republiku Hrvatsku.Damir Vanđelić, direktor investicija u Adris Grupi, koja slovi kao jedan od potencijalno najvećih domaćih investitora, složio se da Hrvatskoj trebaju investicije u sektore koji doprinose društvenom razvoju. Iako su, ističe, u posljednjih godinu dana vidljivi pozitivni pomaci u investicijskoj klimi u Hrvatskoj, potrebno je nastaviti raditi na uklanjanju niza administrativnih prepreka, posebno na lokalnim razinama.U panel se putem videoveze uključio i Ivan Kasalić, prokurist društva Razvoj Golf, čiji je kontroverzni projekt izgradnje golf terena na Srđu već poprimio epitet najveće investicije u hrvatskom turizmu. “Javnost mora prepoznati pozitivne učinke investicijskih projekata i dobrobit za lokalnu zajednicu, pa će se onda brže rješavati i administrativne barijere”, kratko je poručio iz Dubrovnika.

23

2

2

3 3

3

3

3

3

3

3

33

2

2

28

VERN’ Success Stories

Pripremio: Vanja Koljan

„Ljudski resurs“iz pustinje

“Većina europskih sveučilišta prima studente samo tijekom ljeta, kako bi pohađali studij od rujna ili listopada. Budući da sam diplomirala u studenome, krenula sam istraživati daljnje opcije i otkrila da University of Wollongong prima studente svaki semestar, a pritom se ubraja u 2% najboljih fakulteta na svijetu i jedan od 100 najboljih „mladih“ fakulteta na svijetu”, objasnila nam je Tea.Najboljom joj se učinila podružnicu toga fakulteta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, točnije Dubaiju. Prikupila je svu potrebnu dokumentaciju, a s obzirom na visoki prosjek ocjena, ispunila je i zahtjev za stipendiju, što je bilo moguće tek nakon potvrde da je primljena na fakultet.“Konkurencija na upisu bila je zaista jaka, budući da ovdje populacija raste velikom brzinom i dolaze ljudi iz cijelog svijeta. Na koncu sam upisala smjer Strateško upravljanje ljudskim potencijalima, djelom i zato što mi je završni rad na VERN’u

organizirala niz događanja za strane studente. Vodstvo fakulteta bila je iznimno zadovoljno njezinim rezultatima kao mentorice, zbog

i uspješne svjetske korporacije, pa je odmah po završetku studija pred sobom imala tri poslovne ponude.“Na kraju sam se odlučila za

bio vezan uz ljudske potencijale.”S obzirom na atraktivnost same destinacije, zanimalo nas je postoje li neke posebnosti u načinu provođenja nastave.“Fakultet se nalazi u Knowledge Villeageu. To je mjesto u centru grada, koje je namijenjeno samo fakultetima i drugim sličnim institucijama. Što se tiče same nastave, radi se u grupama od 30 do 40 studenata, a profesori su većinom Englezi i Australci, s dugogodišnjim akademskim ili poslovnim iskustvom. Nastava je vrlo interaktivna s pregršt case studyja, diskusija te rješavanja stvarnih problema s kojima su se profesori susretali u svojoj praksi. Osim toga, okruženje je u potpunosti multikulturalno što dodatno podiže razinu zanimljivosti”, tumači nam Tea.S obzirom da je postizala odlične akademske rezultate, Tea je postavljena za mentoricu te je tijekom posljednja dva semestra mentorirala više od 200 studenata poslijediplomskih smjerova i

čega su joj dodijelili nagradu Student Leadership Award, a na promociji je primila i nagradu Top Graduating Student, za najviši prosjek ocjena na svom smjeru.Njezine su rezultate vrlo brzo uočile

kompaniju Towers Watson u kojoj radim kao HR Trainee. Riječ je o svojevrsnom stažiranju od godine dana, tijekom koje stječem znanja o svim područjima koja su temelj poslovanja Towers Watsona – Talent, Rewards, Organizational Structure, Change and Communication, itd. Nakon toga perioda postajem Junior HR Consultant”, objasnila nam je Tea.Kompanija Towers Watson bavi se savjetovanjem u području ljudskih resursa, a posluje u 37 zemalja svijeta. Zapošljava više od 14.000 ljudi, a više od 70% klijenata su im tvrtke s popisa Fortune Global 500, te oko 80% s popisa Fortune US 500.“Smatram da je ovo fantastičan početak moje karijere i odlična referenca za neka buduća zaposlenja u cijelom svijetu. Iako mi je trenutačni plan ostati ovdje, ne isključujem mogućnost premještaja u neku od drugih centrala Towers Watsona. Naravno, voljela bih upisati i doktorat, te se nastaviti dodatno specijalizirati u području ljudskih potencijala.”

Nakon što je završila VERN’ov prijediplomski studij Ekonomije poduzetništva, kolegica

Tea Švehar odlučila je školovanje nastaviti u inozemstvu. Prilika koja joj se ukazala bila je i više nego izazovna.

29

STARTUP AKADEMIJA

Za uspješan razvoj poduzetničkih projekata neophodno je cjeloživotno obrazovanje, networking i stjecanje novih znanja o tehnološkim inovacijama i poslovnim vještinama. Projekt akademije za mlade softverske tvrtke, Software Startup Academy, koju su u Zagrebu zajednički organizirali Microsoft i VERN’ okupio je više od 150 studenata VERN’a i drugih fakulteta, koji su na tematskim biznis i tehnološkim radionicama, stekli dodatna znanja i vještine za uspješan razvoj vlastitih poduzetničkih ideja. Nakon selekcije najboljih projekata studentski su timovi uz podršku mentora razvijali svoje ideje i poslovne planove, te ih pripremali za završno predstavljanje pred stručnim žirijem na ovogodišnjoj WinDays konferenciji u

Microsoft i VERN’ podrška studentima poduzetnicimaAkademija za mlade softverske tvrtke okupila više od 150 studenata s različitih fakulteta

finalu nacionalnog Microsoft Imagine Cup natjecanja. Akademija za mlade softverske tvrtke pokazala se kao odličan inkubator ideja i talenata koji ujedinjuje poduzetničku inicijativu studenata i daje im podršku u stvaranju novih vrijednosti i razvoju održivog poslovanja.

Centar startup poduzetništvaU cilju poticanja širenja startup kulture i razvoja startup poduzetništva, kao odlične polazišne točke za poduzetničke aktivnosti studenata, VERN’ je bio domaćin prve Startup Live Zagreb konferencije, održane pod licencom međunarodne organizacije STARTeurope. Dvo-dnevnu konferenciju organizirale su naša alumnijevka Mirka Knežević i njena timska kolegica Sanja

Kape-tanović, kojima su međunarodni organizatori ukazali povjerenje nakon prošlogodišnje uspješne organizacije Startup Live konferencije u Splitu. VERN’ je tih dana postao svojevrsni centar startup poduzetništva u kojemu su se održavala zanimljiva predavanja, savjetovanja i paneli na kojima su sudjelovali i renomirani svjetski stručnjaci, poput europskog urednika Mashablea te brojni pre-davači, investitori, uspješni startup poduzetnici i predstavnici domaće scene. Ipak, oči svih posjetitelja bile su usmjerene u mlade startup poduzetnike, koji su na radionicama “brusili” svoje ideje i projekte, te se uz pomoć mentora pripremali za final pitch i osvojanje vrijednih nagrada.

Sinergiju ideja, kreativnosti, inovativnosti, ali i

društvene osjetljivosti koja je ujedinila polaznike

programa Software Startup Academy, možda

najbolje ocrtava projekt pod nazivom City upp.

Riječ je o aplikacija koju su osmislili studenti

VERN’a (Mateja Jozeljić i Andrija Huljev), Visoke

škole za informacijske tehnologije (Tomislav

Ljubojević) i Fakulteta prometnih znanosti (Marko

Leljak), koji su se upoznali i projekt razvili upravo

na akademiji Microsofta i VERN’a. S projektom su

nastupili u finalu Microsoft Imagine Cup natjecanja

Aplikacija City upp angažira građane za veću brigu o javnoj imovini

na WinDaysima, te pobijedili na Blank_StartUP

natječaju za društveno korisne projekte.

Ovaj informatičko-komunikacijski sustav bazira

se na geolociranju onečišćenja ili ugrožavanja

javne imovine, uz pomoć mobilnih uređaja, te

infrastrukturi koja omogućuje pohranu i sortiranje

tih podataka tako da komunalne službe mogu

učinkovito donijeti odluku o području djelovanja.

Projekt je u kratkom roku privukao značajan

interes medija i stručnjaka.

30

S dolaskom proljeća, u VERN’ovom međunarodnom centru na Visu počeli su i ciklusi izborne nastave. Prvi trotjedni ciklus održan u travnju pokazao je sve prednosti ovakvog, „neklasično“ koncipiranog obrazovnog programa. Studenti su tijekom svoga boravka pohađali dva izborna kolegija – Ponašanje potrošača i Upravljanje prodajom, a njihov standardni kurikulum bio je nadopunjen brojnim iskustvenim i praktičnim sadržajima, a gradivo s nastave je praktično provjeravano i primjenjivano kroz samostalne projekte u suradnji s lokalnim poduzetnicima. Kako bi stekli širu sliku o mogućnostima razvoja poduzetništva i turizma prema načelima održivog razvoja, studenti

nisu boravili samo na otoku Visu, već su prošli i tečaj jedrenja na ruti do Hvara, posjetili Biševo i svjetski poznatu Modru špilju, obišli biševske zaselke, maslinike i stanište sredozemne medvjedice. U sklopu cjelodnevnog izleta u Split, obišli su sve znamenitosti toga grada, obavili mystery shopping, te prenoćili u omiljenoj backpackerskoj destinaciji hostelu Golly & Bossy. Pustolovnom ugođaju pridonio je i dan proveden na ribarskom brodu – isplovljavanje, bacanje i izvlačenje mreža, tečaj tradicijskog ribolova i ostali ribarski poslovi. Vrhunac trotjednog boravka svakako je bio projektni zadatak – organizacija koncerta Massima Savića na viškoj rivi. Svibanjski ciklus

MEĐUNARODNI SVEUČILIŠNI CENTAR VERN’ VIS

Izborna nastava na Visu

„BILO JE SUPER, DOSTA TOGA SMO NAUČILI I VRHUNSKI SMO SE ZABAVILI. ZA MENE JE VRHUNAC BORAVKA BILO TRADICIONALNO RIBARENJE I JEDRENJE.“

ROMANO PANDUR

„ČITAV BORAVAK NA VISU JE POSEBAN. SVI SMO SE POVEZALI I DRUŽILI SE KAO JEDNA OBITELJ ZAJEDNO S PROFESORIMA. ATMOSFERA JE BILA MNOGO LEŽERNIJA NEGO U ZAGREBU.“

LEJLA MEMAGIĆ

„OSIM 3-4 SATA PREDAVANJA SLIČNIH ONIMA U ZAGREBU, SVAKI DAN SMO IMALI TERENSKU NASTAVU KAKVU NA OVAJ NAČIN VJEROJATNO NE NUDINITI JEDAN DRUGI FAKULTET.“

SVEN JAREBICA

„SLUŠALI SMO DVA ZANIMLJIVA KOLEGIJA ČIJI SMO SADRŽAJ ODMAH MOGLI POVEZATI S PRAKTIČNIM PRIMJERIMA OVDJE NA VISU.“

TINA MIKIČIĆ

izbornih “viških” kolegija vrlo je slično koncipiran, osim što studenti ovoga puta slušaju četiri kolegija: Promocija (pred. mag. oec. Ivo Duboković), Odnosi s javnošću (doc. dr. sc. Ivan Tanta), Startup poduzetništvo (v. pred. mr. sc. Gordana Ćorić) i Obiteljsko poduzetništvo (pred. mr. sc. Dragan Kopecki).

31

VERN’ov Međunarodni sveučilišni centar na Visu je pred početak ove akademske godine bio središte međunarodne akademske razmjene znanja i ideja s područja poduzetništva i održivog razvoja. Na ljetnoj školi pod nazivom „Osnaživanje za održivost i održivi razvoj u turizmu“, oko 50 studenata i profesora s VERN’a i partnerskih institucija – finskog University of Applied Sciences in Vaasa, poljskog Chodowska University iz Varšave, Fakulteta za turizam – Turistica iz Portoroža te Fakulteta za komerčne vede iz Celja – su osim teorijske nastave, sudjelovali u tematskim diskusijama, na radionicama i terenskoj nastavi, a surađivali su i s lokalnim poduzetnicima na izradi projekata za održivi razvoj otoka Visa.Cilj ljetne škole bio je potaknuti zajedničku razmjenu mišljenja među studentima i profesorima u multikulturalnom i

Summer SchoolMladi Europljani u VERN’ovom centru na VisuTeorijska i praktična nastava, diskusije i suradnja s lokalnim poduzetnicima sastavni su dio Erasmus ljetne škole

„Od trenutka kada sam stupio na otok bio sam iznenađen njegovom ljepotom i time kako smo dobro primljeni na VERN’u. Dosta toga smo naučili na jedan način na koji se ne uči na klasičnoj fakultetskoj nastavi, upoznali smo mnogo zanimljivih ljudi i mislim da će mi iskustva s ove ljetne škole dosta koristi.“

AMADEJ KOZOLE, FAKULTET ZA KOMERČNE VEDE CELJE, SLOVENIJA

„Za mene je ovo dodatak na prethodno obrazovanje. Plus praksa koju smatram neizmjerno važnom. Smisao cijele škole je da razmijenimo znanja i iskustva i naučimo jedni druge što više. Očarana sam otokom, žao mi je što nije malo bliže i vjerujem da ću ga ponovno posjetiti.“

MARTINA TOMLJANOVIĆ, STUDENTICA VERN’A

„Dva tjedna iskustva života na Visu su nešto sasvim posebno. Nitko od nas koji smo došli iz Finske nije znao ništa o Hrvatskoj, tako da smo došli ovdje potpuno otvoreni, bez nekakvih prethodnih očekivanja. Okoliš je prekrasan i inspirativan, ljudi su pristupačni i otvoreni, a ići ovdje u „školu“ djeluje tako lagano. Ne samo da smo učili o održivosti u turizmu nego smo na neki način učili i lekcije iz života.“

STEFAN JUNGAR, SVEUČILIŠTE VAASA, FINSKA

„Mislim da je sve ovo za nas jedna velika pouka da vidimo kako ljudi ovdje žive i rade. I da sve što učimo provjerimo u praksi. Mislim da je to najveći benefit ove škole.“

MARIO GAMULIN, STUDENT VERN’A

multidisciplinarnom okruženju, kako bi stekli nova primjenjiva znanja na području poduzetništva, konkurentnosti, održivog razvoja i zaštite okoliša, te poticanja inovativnosti na tim područjima. Koliko su studenti u tome bili uspješni pokazali su na završnoj prezentaciji svojih radova i projekata koje su u suradnji s mentorima razvijali na samostalno odabranu temu. U sklopu izvannastavnih aktivnosti, studenti su se bolje upoznali s otokom Visom, njegovom bogatom povijesnom i kulturnom baštinom te turističkom ponudom otoka.Erasmus međunarodna ljetna škola na Visu trogodišnji je projekt koji se provodi u sklopu Programa za cjeloživotno učenje, Erasmus intenzivnih programa, te je u potpunosti financiran iz EU sredstava Programa za cjeloživotno učenje.

32

MBA STUDIJNova generacija MBA-ovaca sljedeće godine kreće u BruxellesSljedeće akademske godine kreće 5. ciklus VERN’/U.B.I. međunarodnog MBA programa, koji se izvodi u suradnji s partnerskom poslovnom školom United Business Institutes (UBI) iz Bruxellesa. Program upotpunjuje VERN’ove diplomske studije s 5 kolegija iz područja EU, liderstva, lobiranja i interkulturalne komunikacije:

• Intercultural Business Communications,• Global Business Management,• Leadership,• Lobbying Concepts,• Essentials to European Funds.Svaki predmet sastoji se od 25 sati interaktivnih predavanja. Studenti po završetku programa stječu dvije diplome – VERN’ovu diplomu specijalista struke s pripadajućeg studija i zajedničku VERN’/U.B.I. International MBA diplomu. MBA program koncipiran je tako da studenti slušaju i polažu 3 od 5 predmeta, koje izvode profesori UBI-a na VERN’u u

ISKUSTVA / Paola Poljak, voditeljica odnosa s javnošću, Croatia osiguranjeDoživjeli smo svašta... atmosferu Bruxellesa,izazove s kojima smo se suočavali u svakodnevnom radu na nastavi i van nje, priliku za učenje od vrhunskih stručnjaka, multinacionalnost na svakom koraku, dragocjena poznanstva i prijateljstva, snalaženje i uživanje u svakom trenutku. Najveća razlika „prije i poslije“ MBA je u tome što sam naučeno implementirala u svakodnevni posao, bilo da je riječ o vještinama, metodama, alatima ili pak novom kutu gledanja. U svakom slučaju, neponovljivo iskustvo bez pretjerivanja. Bi li ponovno? Apsolutno.

ISKUSTVA / Petar Nevistić, Team Manager After Sales, Renault Nissan HrvatskaMBA studij bio je izvrsna nadopuna specijalističkom studiju Poduzetničkog menadžmenta. Međunarodni predavači prenijeli su na nas svoje bogato iskustvo poslovanja u EU i ostatku poslovnog svijeta. Kao najveće prednosti MBA studija smatram povezivanje teorije s praksom u interaktivnoj komunikaciji s profesorima, upoznavanje s radom EU institucija u Bruxellesu, te networking s kolegama s ostalih specijalističkih studija. Kompetencije koje sam stekao prije MBA studija uspio sam nadopuniti jednim širim međunarodnim okvirom u kojemu na poslovne prilike od sada gledam iz mnogo šire „globalne“ perspektive.

Zagrebu (jedan predmet po tjednu), dok 2 preostala predmeta slušaju i polažu na UBI-u u Bruxellesu tijekom dva tjedna boravka u sjedištu EU. Uz predavanja i vježbe, u program su uključene i posjete EU institucijama, te uspješnim multinacionalnim kompanijama. Na MBA program mogu se upisati svi studenti koji su odslušali neki od VERN’ovih specijalističkih studija: Poduzetnički menadžment, Upravljanje poslovnim komunikacijama, Računovodstvo i financije, IT menadžment ili Menadžment održivog razvoja turizma.

33

CPI – BUDUĆI VERN’ov „think tank“Intenziviranje znanstvenog i istraživačkog rada jedan je od važnih prioriteta VERN’ove razvojne politike. Važnu ulogu u tome treba bi imati Centar za politološka istraživanja (CPI), renomirani zanstveno-istraživački institut i izdavač međunarodnog znanstvenog časopisa Suvremene teme/Contemporary Issues, koji je nedavno ušao u sastav Grupe VERN’. Uz svoje dosadašnje istraživačke djelatnosti, Institut bi se trebao profilirati kao svojevrsni “think tank“ koji bi okupljao perspektivne istraživačke snage i funkcionirao kao intelektualna baza intenziviranja zanstvenog-istraživačkog rada na VERN’u.

Nove akvizicijeVERN’ preuzeo Visoku politehničku školuNakon uspješnih akvizicija Zagrebačke škole za menadžment (2009.) i Visoke novinarske škole (2011.), VERN’ nastavlja sa strateškim preuzimanjem visokih učilišta s kompatibilnim studijskim programima. Zadnja u nizu VERN’ovih akvizicija je Visoka politehnička škola iz Zagreba, visokoobrazovna ustanova primarno usmjerena prema inženjerskom području tehničkog menadžmenta. Ovim preuzimanjem koje je izvedeno uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, VERN’ je napravio značajan iskorak u stvaranju okosnice inžinjerskih studija za kojima će u skoroj budućnosti biti povećana potreba na hrvatskom i europskom tržištu rada.Uz studijski program Tehničkog menadžmenta, u sklopu postupka akvizicije pokreće se i postupak ishođenje dopusnice za studijski program Filma, televizije i novih medija, za koji očekujemo da bi trebao postati jezgra budućeg studija primijenjenih umjetnosti. Proces integracije nove ustanove je u tijeku, a njegovim završetkom bit će ostvarena još jedan, vrlo važan cilj iz VERN’ove strategije razvoja VERN’ 2020.

34

Nakon prošlogodišnjeg osvajanja titule

prvaka na Sveučilišnom prvenstvu

Hrvatske, malonogometna momčad

VERN’a ove će godine, kao jedini

hrvatski predstavnik, snage odmjeriti

s ponajboljim europskim sveučilišnim

momčadima, koje će se u srpnju

okupiti u španjolskoj Malagi na

Europskom sveučilišnom prvenstvu u

futsalu.

“Organizatori najavljuju najbolje

prvenstvo ikada, a to potvrđuje i

angažman bivšeg španjolskog izbornika

i osvajača dva SP-a Javiera Lozana,

trenutačno prvog čovjeka španjolskog

futsala, u organizacijskom odboru.

Favoriti su sami Španjolci, pa zatim

portugalski Minho, te prošlogodišnji

pobjednici Rusi i dvostruki osvajači

Ukrajinci. Nezgodne momčadi

su i Poljska, Srbija, Finska i

Francuska”, komentirao je naš

dokapetan Ivan Bašić.

Naši su se nogometaši svojim

rezultatima već dokazali na

domaćem terenu - prvaci

Hrvatske, dvostruki osvajači

Prvenstva veleučilišta i

visokih škola RH, brončani sa

Sveučilišnog prvenstva grada

Zagreba 2013. – a sada im

predstoji i debitantska europska

avantura na kojoj će vjerujemo

postići zapaženi rezultat. Naravno,

ako trener Matija Ðulvat napravi

dobre fizičke i taktičke pripreme, u

što uopće ne sumnjamo, možemo se

nadati povoljnim vijestima s Eura.

A pred jednakim se izazovom nalaze

i naši košarkaši. Svoju ulaznicu za

europsko prvenstvo koje će se u srpnju

održati u Splitu, osigurali su također

na prošlogodišnjem Sveučilišnom

prvenstvu Hrvatske na kojemu su

osvojili titulu viceprvaka.

U domaćim su natjecanjima

stvorili dobro zaleđe – viceprvaci

Sveučilišnog prvenstva Hrvatske,

dvostruki viceprvaci Sveučilišnog

prvenstva Zagreba, dvostruki osvajači

studentskog turnira u Dubrovniku,

debitantsku sezonu u klupskoj košarci

su završili kao drugi u ligi – tako da

pred suparnike ne dolaze bez pokrića.

“Sustav natjecanja je turnirski,

a 16 ekipa podijeljeno je u četiri

skupine. Dvije najbolje ekipe prolaze

u četvrtfinale, dok ostale ekipe

razigravaju za poredak. Ovakva su

prvenstva na vrlo visokom nivou, kako

organizacijski, tako i natjecateljski. U

najboljim momčadima vrlo

često igraju i profesionalni

igrači iz vrlo jakih

europskih klubova.

Međutim, često su

takve ekipe slabo

uigrane i tu vidimo

Jedan od najvažnijih događaja vezanih uz sportske aktivnosti

na VERN’u jest osnivanje Akademskog košarkaškog kluba

VERN’ koji je u zimskom semestru započeo s natjecanjem u

hrvatskoj košarkaškoj C-1 ligi.

Temelj za osnivanje kluba bili su odlični

rezultati naših košarkaša na sveučilišnim

i studentskim prvenstvima nekoliko

godina zaredom, pa je iskorak u klupsko

natjecanje bio logičan slijed. Natjecanje

u ligi bio je prijeloman trenutak za

igračko sazrijevanje naših studenata,

kojima je kontinuitet treninga i ligaških

utakmica bio izvrsna priprema za studentska

takmičenja.

Uz klupske su obaveze nastavili i s natjecanjima

na studentskim i sveučilišnim turnirima, gdje

su zadržali kontinuitet dobrih rezultata, tako

da se i ove godine na Sveučilišnom prvenstvu

grada Zagreba bore za sam prvenstveni vrh. Debitantsku

sezonu u hrvatskoj klupskoj košarci VERN’ovci su završili kao

2. u ligi, s odličnim scoreom od 13 pobjeda i samo 2 poraza. U

klubu su za iduću sezonu najavili dovođenje novih talentiranih

igrača i borbu za dobre rezultate u oba takmičenja.

O s n o v a n A K K V E R N ’

Studenti VERN’a nasupili u

klupskoj košarkaškoj C-1 ligi

* * * *

našu priliku”, objasnio nam je

naš kapetan Mario Kralj koji

je već dva puta sudjelovao na

europskoj sveučilišnoj smotri.

U srpnju se održava i

Europsko prvenstvo u karateu

i to u Budimpešti, gdje će

VERN’ također imati svoje

predstavnike, koji će ujedno

biti i jedini predstavnici

Hrvatske. Zahvaljujući odličnim

dosadašnjim nastupima na

sveučilišnim prvenstvima i nizu

osvojenih odličja, naše će boje,

ali doslovno “braniti” Dejan

Lukić, Mihovil Vilajtović i David

Ivanda.Uvjereni smo da će naši

sportaši u jakoj europskoj

konkurenciji znati pokazati pravo

natjecateljsko lice, stisnuti zube,

zadržati koncentraciju – i postići

zapažene rezultate. To su već i

dokazali nemali broj puta.

Želimo im puno sreće i uspjeha!

DVOSTRUKI STE UZASTOPNI

OSVAJAČI SVEUČILIŠNOG

PRVENSTVA GRADA ZAGREBA.

KAKAV JE OSJEĆAJ BIO

OBRANITI NASLOV PRVAKA?

Zna se da je puno teže obraniti

naslov, stoga smo upravo iz tog

razloga prije svega ponosni na ovaj rezultat.

Kao što ste i sami spomenuli, prethodnih godina nam

je zlato izmaknulo, bili smo brončani

i srebrni. Vjerovali smo u sebe,

vjerovali smo da možemo biti bolji

ako nastavimo s dobrim radom

i zadržimo odličnu atmosferu u

momčadi i da će zlato onda sigurno

doći. Na kraju se sve to isplatilo

i zasluženo smo osvojili

Sveučilišno prvenstvo grada

Zagreba dva puta za redom.

Također, moram se zahvaliti

voditelju VERN’ Sporta Mariju

Strahonji za veliku podršku svih

ovih godina.

UPRAVO STE SE VRATILI

IZ ISTANBULA S

MEÐUNARODNOG TURNIRA

NA KOJEM STE

OSVOJILI ZLATNU

MEDALJU. KOLIKO

JE BILO TIMOVA

NA TURNIRU

I IZ KOJIH

ZEMALJA?

Baš smo se jučer vratili iz Turske.

Sudjelovali smo na turniru koji se

održava već 33. godinu za redom u

organizaciji Sveučilišta Bogaziçi,

na kojem sudjeluje više od 20

zemalja u gotovo svim olimpijskim

sportovima. Na vaterpolu turniru

natjecalo se 6 momčadi, u dvije

skupine po 3 momčadi. Mi smo

bili u skupini sa

Talijanima i Katarcima, dok su

u drugoj skupini bili fakulteti iz

Grčke, Turske i Španjolske. Na

kraju smo u finalu igrali s Grcima

i pobijedili 12:7.

MOŽETE LI NAM POBLIŽE

OPISATI KAKAV TIMSKI DUH

I SURADNJA VLADAJU

UNUTAR MOMČADI?

Atmsfera u momčadi

je odlična. Zaista smo

imali sreću da je

gotovo 80% igrača

nekada igralo zajedno

u svojim klubovima

i upravo zbog toga

vlada velika kohezija u

momčadi. Ono što nas

čini drugačijima

Uvijek su mokri do kože, furaju Speedo gaćice, uredno nabijaju bazensku kilometražu i komplekse protivničkim golmanima. S Igorom Marićem, kapetanom VERN’ovih vaterpolista, dvostrukih sveučilišnih prvaka grada Zagreba, razgovarao je kolega Vanja Koljan.

36

od ostalih je činjenica da imamo

nekoliko odličnih pojedinaca,

ali pobjede odnosimo kao pravi

kolektiv.

NA KOJOJ SE RAZINI, PREMA

VAŠEM MIŠLJENJU, NALAZI

SVEUČILIŠNA ZAGREBAČKA

LIGA – KOLIKO JE KVALITETNA,

KADA U OBZIR UZMEMO

ZAHTJEVNOST UTAKMICA I

KVALITETU OSTALIH TIMOVA?

Liga je poprilično visoke kvalitete

zato što većina igrača još uvijek

aktivno igra vaterpolo. Od ukupno

10 fakulteta koji se natječu u

vaterpolu, 5-6 momčadi uvijek

konkurira za medalju, a to su

EFZG, KIF, FER, FPZ, PF i

VERN’. Prijašnjih godina EFZG i

KIF su najviše puta osvajali

Sveučilišno prvenstvo, a samim

time što smo posljednje dvije

godine za redom sveučilišni prvaci

dovoljno govori o ozbiljnosti kojom

pristupamo ovom takmičenju.

DA REZIMIRAMO, SA

SVEUČILIŠNOG PRVENSTVA

GRADA ZAGREBA IMATE

VERN’ovi su studenti i u ekipnim i pojedinačnim sportovima u dosadašnjem dijelu sezone na Sveučilišnom prvenstvu grada

Zagreba ostvarili iznimne rezultate, a VERN’ je na početku svibnja preuzeo i 1. mjesto u sveukupnom poretku svih visokoškolskih

ustanova u Zagrebu.

Žetvu medalja započeli su naši vaterpolisti obranom prošlogodišnjeg naslova prvaka, dok je malonogometna momčad na

Sveučilišnom prvenstvu grada Zagreba osvojila brončanu medalju. Odličja sa Sveučilišnog prvenstva grada Zagreba za VERN’

su potom nastavili nizati naši studenti: Dejan Lukić (zlatna medalja u karateu), David Ivanda (dvije brončane medalje u karateu),

Marko Kučko (srebrna medalja u krosu), kros tim (ekipna srebrna medalja u krosu), Goran Fuštin (brončana medalja u squashu),

squash tim (ekipna srebrna medalja u squashu), bowling tim (ekipna zlatna medalja u bowlingu), Andrijana Juraković (srebrna

medalja u bowlingu), Vedran Beranek (brončana medalja u bowlingu), te sestre Marija i Simona Ušić (zlatna medalja u odbojci na

pijesku).

Ovim su odličjima naši košarkaši pridodali i brončanu medalju sa sportske ekonomijade u Dubrovniku, dok su košarkaši AKK

VERN’ svoju debitantsku sezonu u hrvatskoj košarkaškoj C-1 ligi završili na 2. mjestu i najvjerojatnije osigurali prelazak u viši

rang natjecanja. Naravno, još čekamo polufinalne utakmice sveučilišnog prvenstva u košarci i rasplet takmičenja u kojem naši

košarkaši imaju dobre izglede da ponovno osvoje neku od medalja.

DVOSTRUKU KRUNU, TE SREBRO I

BRONCU, U 2011. BILI STE VICEPRVACI

NA MEÐUNARODNOM STUDENTSKOM

TURNIRU BELGRADE INTERNATIONAL

GAMES, A UPRAVO STE OSVOJILI I

PRVO MJESTO NA MEÐUNARODNOJ

EKONOMIJADI U ISTANBULU. KOJI

JE SLJEDEĆI CILJ, KOJI VAM TROFEJ

NEDOSTAJE, A SVAKAKO BISTE GA

HTJELI VIDJETI NA SVOJIM POLICAMA?

Na prvo mjesto bih svakako stavio Sveučilišno

državno prvenstvo na jesen, stoga nam je

prvi sljedeći cilj da Veleučilište VERN’

podigne pokal najbolje vaterpolo momčadi

u Hrvatskoj. Nakon toga ljestvicu dižemo

još više – želimo nastupiti na europskom

prvenstvu koje se sljedeće godine održava

u Rotterdamu.

Društvene mreže - između tehnološkogi društvenog fenomena ( )38

2

OFFCATHEDRA

(nastavak iz prošlog broja)

Što je

sljedeće?Zbog pojave društvenih mreža danas svjedočimo dubinskim promjenama u medijskim tehnologijama, naročito u oglašavanju od čijih novaca mediji pokušavaju egzistirati. Kompanije poput Facebooka, Twittera ili Instagrama koje nisu ni postojale prije nekoliko godina, danas postaju predmet pažnje ne samo novinstva i medija, već i društva u

petera o kapitalističkoj proizvodnji kao o „kreativnoj destrukciji“. Analogni format ploča (gramofon) zamijenio je magnetni (audiokazetni rekorder), kojega je opet dokinuo digitalni kompakt disk, a ovoga

pak već temeljito razara MP3. Taj proces ujedno je i kreativan i destruktivan i ponavlja se svaki puta kada se pojavi neka inovacija. Ruši se postojeće i na razvalinama staroga gradi novo.

cjelini. “Disruptivni” Facebook uspio je skrenuti pažnju na sebe donijevši nešto ponovno „novo“ u trenutku kada su se tradicionalni mediji konačno navikli na društvene mreže, na SEO (Search Engine Optimization), na umjetnost uređivanja osobnog bloga, kao i na to da ne postavljaju više pitanje “Je li blog novinarstvo?“. Posljednjih par godina svjedočimo i pojavljivanju novih uređaja i paketa integriranih usluga koji profitiraju od ponašanja njihovih korisnika. To su mobilni uređaji i servisi bazirani na lokaciji te njihov “social graph”, odnosno njihov otisak u bazama podataka. S „novim medijima“ uvijek dolazi do cjelokupne promjene društvenog otiska, a ne samo jednoga njegova dijela. No, proći će još mnogo godina, možda i čitavo desetljeće, prije nego što uspijemo sagledati i rastumačiti čitav spektar promjena koje je prouzročio taj miks društvenih i tehnoloških faktora koje je sve teže - kako nestaju granice između online i offline svijeta - razlikovati jedne od drugih.

Društvene mreže dobro ilustriraju metaforu ekonomista Jozefa Schum-

Piše: prof. Stanislav Bender, predavač grupe kolegija

o online novinarstvu na VERN’ovu studiju

Novinarstva i doktorand na Odsjeku

za informacijske znanosti Filozofskog

fakulteta u Zagrebu

Odgovor na pitanje koliko se ti novi mediji razlikuju od nekadašnjih masovnih medija (mass media) ne leži u njihovoj novini koja ih razlikuje od starih medija, medija koji su to sami po sebi. Mnogi promatraju danas nove medije kao novu infrastruktru, kao novi medijski sistem koji će naslijediti „klasične“ masovne medije. No, ta infrastruktura ne služi samo informiranju, već i zabavi, obrazovanju, istraživanju, administriranju, kupovini… „Novi mediji“ nisu (i ne mogu biti) novi jednostavno zbog svojih tehničkih specifičnosti. Tehnika je uvijek bila povezana s održanjem života, a digitalno i analogno upućeni su jedno na drugo, tako da pojam „novih medija“ nije jednostavno nova vrsta medija, nova “industrija svijesti”, već zaista jedna nova faza u ljudskoj tehnogenezi. Ne prolazna moda, već strukturalna promjena u načinu na koji komuniciramo u ovo post-medijsko doba.

Postavlja se pitanje imamo li izbora? Nitko tko kupuje a u t o m o b i l e ne “kupuje” o n e š i č ć e n j e okoliša ispušnim p l i n o v i m a , ali ipak nema izbora; zagađenje dolazi zajedno s proizvodom. Ili, nitko tko kupuje mobitel ne kupuje tumor na

strani glave na kojem ga najviše koristi. Ta nemogućnost izbora nije obilježje nekog prirodnog reda i poretka, već niza ekonomskih i političkih interesa čiji skrupulozno tumačenje nadilazi svrhu ovoga članka. Duhanskoj industriji trebalo je primjerice

Ima li Æivota

izvan drustvenih mreÆa

i medijatiziranog

drustvenog okolisa? ?39

50-tak godina da prizna štetne posljedice pušenja, a unatoč već sve ozbiljnijim istraživanjima o zdravstvenim efektima dugotrajnog korištenja mobitelja, “next big thing” postaje upravo ono što nazivamo mobitelom.

gotovo iste, samo pod drugim oznakama. Mnogi utjecaji društvenog umrežavanja posredstvom novih tehnologija nose u ovome trenutku veliki potencijal za usavršavanje, dok drugi nose sa sobom nove probleme ili produbljuju već postojeće. Povijest medijskih tehnologija nas uči da je to oduvijek bilo tako.

Svi društveni fenomeni danas su kompletno medijatizirani, a to je omogućio brak računale industrije i telekomunikacija te daljnji informacijsko–komunikacijski razvoj sve do današnjih tzv. „social media“. Nije više moguće iskoračiti iz takvog okoliša i zauzeti izvanjsku perspektivu kako bi procesima koji iz virtualnog zahvaćaju društvo dali odgovarajuću kritičku procjenu. Uostalom, svako istraživanje o porijeklu, razvoju i značenju

mreža znači uvijek činiti to iznutra, a ne izvan njih. Zato smo prisiljeni prihvatiti sve mogućnosti i rizike koje kriju nove tehnologije kao početnu točku. No, možemo li biti sigurni da će znanost i tehnologija pronaći odgovore? Možemo li biti sigurni da postoje rješenja za naše probleme? Ne, ali možemo biti sigurni da ih ništa osim znanosti i tehnologije ne može pronaći, ako oni postoje.

Sljedeći biznis, tehnološki i socijalni “boom”, nazire se na mjestu na kojemu društveni mediji susreću lokaciju – kod mobilnih uređaja. Točnije u sferi smartphones (“pametnih telefona“) te uopće „mobilnih stvari“ (mobile things), kao i kod nove generacije tablet uređaja od kojih tablet računala kao što je iPad navještaju još jednu “revoluciju”. Portabilnost tih „mobilnih stvari“, odnosno gadgeta danas je tek u začetku. Uvođenje 4G generacije mobilnih mreža unijet će u društvene mreže novu vrst interaktivnosti. I naravno, nove mogućnosti i rizike kao što ih primjerice nosi hibrid društvenih mreža i tehnologije poznat pod nazivom augmented reality („proširena stvarnost“). Povijest medijskih tehnologija uvijek je nosila takve rizike; od prvog izuma tiska do Facebooka. Zabrinutost zbog važnosti, utjecaja, ili

preobilja informacija stara je očito koliko i sama informacija. Svaka generacija ima neku tehnologiju za koju drži da ima “opasne utjecaje na um i mozak”. Ono što najviše pritom iznenađuje nije evolucija ovih briga u društvenoj svijeti sa svakom novom medijskom tehnologijom, već frapantna sličnost vidljiva iz jednog stoljeća u drugo, sve do točke u kojoj te zabrinutosti svaki put iznova izranjaju