. U POZADINI VIJESTI .ZDRAVIJE .ZNANOST BUDUCNOSTI .MISTERIJE .

[MJ.OLTS,-J].^.: r..

-..

-,,

l.oG

ESI I,oj

-*!*r**tffi

. KIMATIKAT ZNANOST BUDUCNOSTI .WU WEI BUDENJE'

scan by krista

POLIELynne )Ic Tnggart

Potra{a za tajnim silama svemira

Il5 format278 slranica120 kn - meki uvez140 kn - tvrdi uvez+ poltarina

?ef;Aek(4osvJeTLosTt popusT

20%

NAJPRODAVANIJA POPULARNO ZNANSTVENAKNJIGA U SVIJETU

uOva 6e nam knjiga pomoii dashvatimo Ijudsku auru, ioviekovo

sjedanje, moi iscjeljivanja, dovjekovduh i mnoge druge fascinantne aspekteonog dto nazivamo" dovjekom'l LynneMc Taggart nam je svojim opiirnimizvjeStajem o ovoj izvanrednoj temi

udinila veliku uslugu. Njezin rad toplopreporudamo.rt

-

lournal of new Energy

Narudibe na l0U 6683 630

VASE TIJETO VAPI ZAVODOM F e r e y d o o n B atmangh elidj, dr. m ed.

,auiit iete kako pomotu vode molete:. sprijeiiti prerano starenje

. otkloniti b olov e, ukljuiuj uti lgarav icu, lumb ago,artrozu, kolitis, anginozne bolove i migrenu

.

. izlijeiiti astmu za samo nekoliko dana, prirodno itrajno

. smanjiti krvni tlak bez diuretika ili drugih lijekovasmriaviti prirodno i lako, bez posebne dijete

(tva knjiga objainjava novo otkriie daje nedostatakvode u tijelu - kronidnadehidracija - glavni uzrok mnogih bolnih degenerativnih stanja, kao 6tosu astma, alergije, visoki krvni talak, prekomjerna tjelesna teZina i nekiemocionalni problemi ukljuiuju6i i depresiju.

COVIEK I NLOIvan Simatovit i Stjepan Gjurinek

"Danas je vrlo teSko dokazati postojanjejoS teZe to tajitiJ'

A5 format232 stranicB

90 kn - meki uvez120 kn - tvrdi uvez

+ poitarina

3t"tU*t'ysvJETLofit popvtT

20%

j/-ZAAI14svlETL)sTt p1pusT

20%

''il'-:ELEdisk

NLO-a, a sutra ie biti

-

Werner von Braun

Ova knjiga se zove: eovjek i NlO. Prvo "iovjek",patek onda 'NLO".

Smisao naslova je bitno razlikuje od desetakadrugih knjiga koje se bave istom temom na znatno

leZerniji nadin jer ona prvenstveno promiSlja znadenjeNLO-a za iovjekajuier, danas i sutra.

85 format238 stranica130 kn - mekif50 kn - tvrdi+ poStarina

UVCZUVCZ

TlJHE"ti7;#r;rsr

l:-: .\f r..L !i'li: a't: ai . .1.1...', t.1,'.

PRtRUeNtK zA PREvENctJUI EDUXACIJU\AV ]E\JEN ON \IAKoJ sE!LiEaEIJL

MOrJE VO0E !OGr(O\ltRiROONCG i TECNOS-dv\OG

NarudZbe na t 0l/ 6683 630

scan by krista

GLOBALI\E VIJESTIOvaj broj sadrii ilanke koji govore o Alzheimerovoibolesti kao jednoj vrsti dijabetesa, novoi Gl10 grupizemalja u razvoju koja se ujedinjuie protiv SAD-a iEU, i zahtjev iz britanskog parlamenta o hitnoi zabraniaspartama.

OPASNOST OD CJEPTVAISKRTVEM INTf,RESIUmirovljeni istraiivai cjepiva izlazi u javnost s oninti to far m ac e ut s ka in dus tr ij a i z dr av s N en i aut or it e t ine iele da znamo: da su ciepiva opasna, netestiranai predstavljaju jednu od najvetih prijevara naiegvremena.

ZT]BIYE BOLESTI-Pos.I,sr MODERNOG DOBAEpidemija zubnih bolesti u industrijaliziranom sviietuposljedica je slabe ishranjenosti zbog uzimania hraneuzgojene na iscrpljenim zemljiitima i denaturiraneko me rc ij al no nt pre r ad om.

PODSVJESM UM I ODGOVORNORODITEIJSTVONedsvna istraZivanja pokazuju da roditelii podsuiesnoutjeiu na djecu iak i prije rodenia, i da sauiesnoroditeljstvo moZe dati pantetnije, zdraviie i sretnije bebe.

T. LOBSAI\TG RAMPA-LudoxoSANovoc DoBA .......... 3sRanrpa, navodni tibetanski visoki lama koji je tvrdioda je transmigrirao u tijelo jednog muikarca izDavonshirea, svojint pisanim djelima ostavio namje u nasljede tajno znanje koje prkosi iak i njegovimnaj gl asn ij im kr it ii ar int a.

6 KONTROLA UMA -VRLTNOVT SVTJET ...........43Tehnologije za stimuliranje mozga i kontroliranie umamogu biti korisne, ali one imaju mrainu stranu koju vojnii obavjeitajni planeri vei desetljeiima iskoriitavaju.

VIJESTI Iz ZNAITOSTL........... 49KIMATIKA: ZNAITOST BTIDUCNOSTIll Postoji Ii veza izmedu zvuka, vibracija ifiziikesuarnosti? Imaju li zvuk i vibracije lveativnipotencijal? U ovom ilanku vidjet temo fto suzakljuiili razni istraiivaii na ovom polju, nazvanomkimatika.

UPOTREBA SYEMIRSKOG NAORUZANJA17 PROTIVIZVAIYZEMAIJACA

Vlada Sjedinjenih Ameriikih drlava potalcnula je razvojsvemirskog naoruianj a protiv eventalnog napadaizvanzemaljske civilizacije, medutim je Ii ta prijetniastvarno realna?

ZONASt MRAKA ...... 6lPriia o iudesnom preiivljavanju Shelley Yotes i niezinogsina, i poslana poruka od strane sujetlosnih bita; pluslvatka povijest levitacije, umjetnost koiu joi uvijekpraktic iraj u tib etans ki i indij ski sv etenici.

ALBERT EINSTEIN -PLAGIJATOR STOIJECAEinstein je u svojoj raspravi iz 1905. o speciialnojrelativnosti i E : mc2 plagirao rad nekoliko uglednihznanstvenika, pa ipak se zajednicafiziiara nikada nijep o tr ud i I a i s p r av i t i lcr iv o m i i lj enj e j ov n o s t i.

55

27

65

vELJAeA-Ozul'trc zOOA www. nexusmagazlne, com NEXUS .3

scan by krista

',''t,,, NAI A $- ,l.,,,:].1.',Ara'A.o:o.,'tiu$Ubiia': :'r:!:i:r:i:

GLAVMTJR"ED,,,,,,,IPO,Box3.0,M, leton;,,Qfd4560,'..,,,,

Australiat Te! (07) 5442 9280;fax: (07) 54429351

, Eimaiti.pdifor@nextsmiigazine,igorn,,;:':.: website:,

,, httl:#ffiielil, jie naiofi ,,lrii

PRIPREMAZATISAKTEI.Edisk d.o.o., Zagreb

TISAK'''. " ,',Stpdio,Moderila..::.", -,,,',

r,,:,:j:i j ONAMJETI 'r',':,:.,,:,!:i: :r,,N.EXuS'uviq-,dado+jedanstio.p,r-,of az[.-,;,

lirg? Veliku:treobreifu.Imajtdi to na, uniu,;.I.IEXUS nastoji pruZiti 'leiko dostupne':

informaClj'e' tiiilto.Ui:,ti me,,tj iidirna p,omo gaoida lakSe podnesu ove promjene. NEXUS

,-".nije poveafn s bilo ft$!.gm vjersl{bm, ,',,i,fi lozafskom,ili $blitidkbmilfeofogijo* i!i..,.iiiir,,i :,,;1. a,:e"nirr"P

. ii i.r,.

TIPIO?ORENJE,,,izdava| :aldr?uuupravo odbiti bilo kakav.oCI#, ateirj1.| og..!jja:!oj,cg::{atlogd.l

Rijet urednika|\obrodo3li u 100. broj magazina Nexus! Podinjemo s novim razlozima za5to bisteL) trebali izbjegavati cjepiva. Daleko od toga da spa5avaju dovjedanstvo od bolesti

- cjepiva ubijaju i obogaljuju milijune ljudi. Cjepiva su prijevara koja

se hrani sama sobom. Nakon vi5e od jednog stoljeia inrunizacije, ta se praksa tolikoukorijenila da su njeni pravi vjernici slijepi za dinjenice o opasnostima od crlepljenja.

JoSjedna tema sa zdravstvene fronte su zubni karijesi i nadin na koji su postali nepre-poznata poSast modernog doba. Zanimljivo je da su drevni narodi rijetko distili zube,ali su imali izvrsno zdravlje zuba (prema antropolozima), dok moderne kulture redovnoperu zube (svim vrstama otrovnih i abrazivnih kemikalija) i imaju sve lo5ije zdravljezuba. Govori li vam ne5to rijed ?

Sto se tide drugih vaZnih podrudja, zadovoljstvo nam je predstaviti vam dlanak izva-den iz knjige Biologija ujerovanja (The Biolog,, of Beliefl dr. Brucea Liptona. Glavnatema je nadin na koji roditelji mogu pridonijeti oblikovanju karaktera iprirode svojedjece * dak i prije njihovog rodenja. Na djecu se ne prenosi samo fizidka genetika; ustvari, genetika sustava vjerovanja vjerojatno ima veii utjecaj na oblikovanje djetetanego Sto smo dosad bili svjesni.

Kada govorimo o genetici sustava vjerovanja, onaj tko je u poloZaju oblikovati na5primarni sustav vjerovanja, taj nas doslovno kontrolira. Vei desetljeiima postoji teh-nologija kojom se na5 um, misli i osjeiaji mogu i zamijeniti. Problem je utome Sto ta tehnologija postaje sve sofisticiranija i djelotvornija, a mi smo sve manjesvjesni njenog dubokog utjecaja. U ovom izdanju imamo prvi dio dvodijelnog izvatkadr. Nicka Begicha, u kojem se ukratko objaSnjava vrli novi svijet kontrole uma.

ilanak u Znanstvenim vijestima stvamo me uzbudio. Radi se o kimatici, koja je uosnovi znanost/umjetnost prikazivanja zvuka kao oblika. Zadivilo me kad sam saznaodaje u nekim drevnim jezicima (hebrejskom isanskrtu), oblik Sto ga napravi zvuksa-moglasnika jednak obliku pisanog znaka koji predstavlja taj samoglasnik! Entuzijastikrugova u Zitu prepoznat ie neke od tih likova stvorenih zvukom.

Takocler sam uzbuden Sto vam mogu predstaviti dlanak o Lobsangu Rampi, i mo-ram destitati autorici Karen Mutton na izvrsnom istraZivadkom radu. Bez ustrudavanjamogu re6i da danas ne bih bio ovdje i pisao ovaj dlanak da tijekom I 970-ih nisam bioizloLen idejama Lobsanga Rampe. Poput mnogih, i ja sam bio razodaran kad su gamediji glavne struje prikazali kao obidnog sina cornwallskog vcdoinstalatera i odbacilimoguinost da je on transmigrirani tibetanski lama kao Sto je sam tvrdio. Uvijek samse pitao Sto je tu istina. Napokon, mnoge stvari o kojima je govorio kasnije su se poka-zale istinitima. Nakon 5to istraZite cijelu stvar, jo5 jednom cete se uvjeriti da istinaznabiti dudnija od fikcrje. Tako, u dast otvaranja uma milijuna ljudi Sirom svijeta koje jenadahnuo Lobsang Rampa, predstavit 6emo vam ono 3to se prije toliko godina trebalopojaviti u medijima glavne struje.

I u ovom izdanju dotaknut iemo se pitanja egzopolitike i naoruZavanja svemira.BivSi kanadski ministar obrane izaiao je u javnost s objavom da su NLO-i stvami, ida bismo trebali nastojati uspostaviti dobre odnose s njima. On je zabrinut da bi tajnonaoruZavanje svemira moglo biti poku5aj stvaranja obrane Zemlje od vanzemaljaca

- a

i treba biti zabrinut. Jer kao prvo, sumnjam da raspolaZemo tehnologijom kojom bismose mogli obraniti od odludnih vanzemaljskih napadada (ako takvi postoje); a kao drugo,vi5e me brine moguinost datajna vlada postavljataoruLla tamo gore radi upotrebe ukontroliranju disidenata, tj. ljudi poput nas!

U na5oj Zoni sumraka imamo opis zanimljivog iskustva na rubu smr1i. Nadin na kojije dijete bilo oZivljeno ima duboke implikacrje. ali poruke koje je ono donijelo o stva-ranju bolje buduinosti za dovjedanstvo imaju jednako duboku vaZnost.

Na fronti Nexusovih dogadaja, nemam veiih vijesti. Ove iu godine organizirati samojednu konferenciju, i to 6e vjerojatno biti u Vancouveru, Kanada, sredinom ili krajemrujna. Detalji ie biti objavljeni u na5em sljededem broju i na naSoj web-stranici. RazlogovogodiSnjeg smanjenja broja konferencijaje u tome 5to bih Zelio posvetiti svoje vrije-me nekim drugim projektima

- kao Sto je joS stotinu brojeva Nexusa!

Povodom objavljivanja naSeg 100. broja, Zelio bih iskoristiti priliku i zahvaliti sesvojim vrijednim pomagadima, svojoj strpljivoj obitelji, na5im jednako strpljivim ogla-Sivadima i suradnicima, i naravno vama

- promiSljenim ditateljima ovih intrigantnih

informacija. Nadam se da 6ete zadrLati otvoren um i nastaviti sumnjati u sve Sto vamgovore svih vrsta.

www nexusmagazine. com

Duncan

VELIACA-OzVIArc ZoOe4. NEXUS

scan by krista

Sqnrsru BESTSELER NA TEMU PoTRAGE zA sLoBoDNoM ENERGIIoM

ZxNNSTVENIK, LIJDAK, LOPOVI NIIHOVA ZARIJLIA

Postali srno ovisni o fosilima.Mada to moietno poricati, naia potreba za dnevnotn dozort

fosilnog goriva postala je problern. Uhvaieni smo u spiralusamouniStenja koja ie naposljetku, ako ttastavimo uzimati >sredstvoovisnostiKlimatska promjena u Americi< naruden 1990.godine. H. Josef Herbert, novinar Associated Pressa, u dlanku prijeredovnog objavljivanja vei ublaZenog izvjeitaja prenio je njegovuturobnu sliku:

Nestat ie planinske livade, kao i rnnoga priobalnamoivarna podrudja i otoci. U gradovirna 6e doiido poviSenja temperature i vlage... poveiat ie sepotraZnja za klima-uredajima, a znanstvenici 6e semorati boriti s vjerojatnim porastom bolesti kojeprenose insekti kao lto je malarija.

lzvjeStaj britanske Kraljevske kornisije za zagadenje okoliia(Royal Comrnission on Environmental Pollution) pod naslovom>Energija

- klima koja se rnijenja< ima joi ozbiljniji prizvuk:Koncentracija ugljiinog dioksida u atmosferi

vei je ve6a nego u vjerojatno tri rnilijuna godina...Sadainja koncentracija ugljidnog dioksida siguruoie se dodatno pove6ati buduii da emisije plinovai daje rastu, te zato 5to se ugljidni dioksid zadrLavau atmosferi izrredu pedeset i dvjesto godina. Upoznatoj geoloikoj povijesti ne postoji presedan kojibi narn pomogao razumjeti kakve ie to posljediceimati...:

e ak i ako potroinju zadrLino na sada5njirr razinama, doZivjetienro sve izrazitije promjene vremenskih obrazaca: poplave i olujepostat ie redovitije, bai kao i, paradoksalno, duge su5e.

Pa ipak, mi niti zaustavljarro niti srnanjujemo svoju potroinjuenergije. Svjetska potroinja energije na podetku dvadeset i prvogstoljeia deset je puta veia od one na podetku dvadesetog.

Prognoze ne izgledaju dobro.Ova knjiga govori o jedinom moguiem izlazu: izumiteljima,strojevima i tehnologijama za koje se tvrdi da najavljuju novuenergetsku revoluciju, revoluciju koja ie - ako do nje dode- ponuditi rjeienja za na)veie klirnatske promjene s kojima s ovajplanet suoiio od posljednjeg ledenog doba. Jer, sada znamo, bolje noikac, da su diste i jeftine tehnologije proizvodnje energije, one kojene zagaduju okoli5, jedini moguii nadin da zaustavimo stradavanjeZemlje od ekstremnih vremenskih kolebanja koja vei ugroZavajuZir.'ote i sredstva za Livot rnilijuna Ijudi, i koja bi u budu6nostisasvim lako rnogia pogoditi milijarde.

Keith Tutt,u predgovoru knjige "Znanstvenik, ludctk, lopov i njihova \arulja"

za dirareljeNEXUSAPOPUST

200h

The Search for Free Energy (Potraga za slobodnom energijom;naslov prvog izdanja ove knjige - op. prev.) Keitha Tutta dojmljivje

- i iesto izuzetno zabavan

- opis potrage koja traje ve6 najmanje

stolje6e i ukljuduje desetke bizarnih likova. eak je otkrio lijepeprimjerke vrste koja je (na sre6u) mnogo rjeda u stvarnosti nego umaiti

- prave lude znanstvenike.

Vjerujem da nijedan nepristran iitatelj neie odloZiti ovu knjigubez osjeiaja da se na rubnim podruijima fizike dogada ne5to iudno.Potpuno ista stvar dogodila se i prije samo sto godina, kada jeotkriven nov i sasvim neodekivan izvor energije. Od Becquerelovezatamnjene fotografske ploie 1896. godine do nuklearne energijetrebalo je manje od pedeset godina. Sada je hitno potrebna joijedna revolucija; nadajrno se da ie ona biti joi bria.

Godine 1973., kada je OPEC zapoieo s ogromnim poskupljenjimacijena nafte, pretkazao sam: >Doba jeftine energije gotovo je - adoba besplatne energije joi je uvijek pedeset godina ispred nas., i oni su puni lijekova, hormonai antibiotika kako bi se kompenziralojadno zdravlje Zivotinja zatvorenih ukavezima. Mlgedni proizvodi dolazeod krava koje jedu industrijski otpad;rnlijeko se mora pasterizirati kako seljudi od njega ne bi razboljeli.

Za razliku od industrijaliziranih dru-Stava s na5im modemim metodama,starosjedioci su bili potrebe za za5titombogatstva povr5inskog sloja tla kako biono moglo pruZati zdravu hranu nji-ma i ljudima u budu6nosti. Koriste6iproku5ane metode koje su se prenosi-le s generacije na generaciju tisu6amagodina, ti ljudi su sebe i svoju djecuodrZavali zdravima. kulture svijeta naizgled surije5ile svoj problem proizvodnje hrane. One poduzimaju svenapore kako bi sprijedite eroziju i gubitak tla dok gnoje zemljuprirodnim gnojivima. Raznolikost i rotacija usjeva, odmaranjetla i obilno dodavanje organskih gnojiva pomaZu u odrZavanjutla plodnim. Ta opaZanja, kao i mnoga druga, prvi je put zabi-ljeZio nutricionistidki pionir dr. Weston A. Price, stomatologkojeg su zanimali temeljni uzroci karijesa.

Prije sedamdeset godina, dr. Priceje zapodeo sustav-no istraZivanje rastuieg problema zubnog karijesa u tojeri obilazeii starosjediladko stanovniStvo 5irom svijeta,analiziraju6i odnos njihove prehrane i njihovih zuba.rr0Op6enito uzev5i, otkrio je da kada je starosjediladkostanovniSfvo nastavilojesti hranu koju su njihovi precijeli tijekom mnogih generacija, s lakodom je odrZavaloizvrsno zdravlje zuba, blizu savrienog. Medutim, kadabi poieli jesti zapadnjadku preradenu hranu koja im jeupravo postajala dostupna kroz dodir s bijelom rasom,podeli su vrlo desto dobivati karijes. Brojke iznesenena podetku ovog dlanka podsjeiaju na opaZanja dr.Pricea u vezi s ljudima dija je prehrana lo5a. Kad sustarosjediladka druSwa usvajala modemu prehranu,zdravlje njihovih zuba rapidno se pogor5avalo; dok suona dru5tva koja su zadrLala tradicionalnu prehranu,sastavljenu od hrane koju sujeli njihovi preci,zadrLalisvoje predivne zube do duboke starosti.

Zanimljivo je primijetiti da iako domorodadkostanovni5fvo nije desto distilo svo.1e zube (zbog degasu na njima bili nagomilani svakakvi ostaci hrane),ipak nikada nisu imali karijes.krl Uspijevali su odrZati

skoro potpuno zdrave zube tijekom ditavog Livota, sve dok sujeli svoju tradicionalnu hranu. Pregledani pojedinci imali suizvrsne zube, iako nisu imali fluoridiranu vodu, stomatologe ilizubne paste. iim Ui podeli jesti visoko preradenu

radenu hranu imale su puno ve6u vjerojatnost da 6e dobiti dje-cu s deformiranim zubnim lukovima. Problerni te vrste podelisu se pojavljivati tek nakon prehrane modernorn preradenornhranom. U na5em modemom druSwu, ta vrsta urodenih defe-kata vrlo je ra5irena. Nije nikakva sludajnost Sto je u 70 godinaotkad je dr. Price doSao do svojih zapaZanja stanje naSe hranepostalo puno gore.

NaS trenutni pristup proizvodnji hrane Stetan je za na5e zube.za opte stanje na5eg zdravlja i za zdravlje okoliSa. Uvotlenjegolemog raspona umjetnih namirnica nikada prije videnih uljudskoj prehrani imalo je strahovit utjecaj na Zivote svih nas.Zubni karijes predstavlja jednu manju nuspojavu naiih djela,ali je to nuspojava koja se vi5e ne moZe poricati. Kada shvati-mo prave uzroke zubnog karijesa, moii 6emo podeti prihvaiatistvarnost na5eg neugodnog poloZaja i, uzmalo sreie, poieti ga mrjenjati.

Ilolistidka zubna higijeneiini se da ADA nikada nije razrnohi-

la mogudnost da su zubi i usta povezani sostatkom trjela i da ne funkcioniraju izoli-rano. Ideja da je karijes rezultat sistemskebolesti nije nova. Drugi medicinski sustavi,kao 5to je istodnjadka medicina, oralne bole-sti smatraju znakom sistemske neravnoteZei manjkavosti prehrane. Iako se ulogabakterijskih infekcija u bolestima usneSupljine ne moZe potpuno odbaciti, mo-ramo imati na umu da je funkcioniranjeostatka tijela ono 5to omoguiava ili spre-dava osjetljivost na te mikrobe. Kada svitjelesni sustavi funkcioniraju ispravno idjelotvorno, patogenim je organizmimapuno teZe stvoriti uporiSte. Bakterijernogu rasti samo ako okolina odgovaranjihovim potrebama.

Prije vi5e tisuia godina, llednici istod-n jadke rnedicine znali su da je zdravljezuba i desni odraz zdravlja crjelog tije-la r I Tradicionalna kineska medicina odavno koristi ovaj ho-lo-crafski koncept, po kojem se pregledom nekog odredenogdi.lela tiiela rnogu otkriti skriveni znakovi u vezi sa zdravljemcijelog sustava. To je karakteristidno za istodnjadku medicin-sku dijagnostiku, i ved vrlo dugo predstavlja precizno i todnournije6e. Cini se da nrje vaZno radi li se o pregledu pulsa, je-zika, lica, uha ili dlana. Tako vaZan i mealusobno povezan diotijela kao Sto su usta sigurno isarn irna velik potencijal kaodr.lagnostidko orude. Svatko tko.je ikada moZe vam redi daje pregled zubabrza i praktid-na metoda procjene zdravlja cijelog organizma.

U filozofiji orijentalne medicine, zubi se ne promatraju kaoodvojeni od ostatka tijela. Upravo suprotno, oni se smatrajuizdankom drugih tjelesnih sustava.'r3 Oni su kosti, i kao takvireprezentiraju op6e zdravlje kostiju i skeletnog sustava. iinise da zubi rasfu izravno iz deljusti, i sastoje se od istih tvari odkojih nastaju kosti. U Kini je rnnogo puta dernonstrirano da suzubi zdravi onda kada su zdrave i kosti. I obnruto, kada su kosti

bolesne, zubi 6e pokazivati sklonost istom tipu degeneracrjeiak i u zapadnoj znanosti znamo da se zubi sastoje od kalci_;a.minerala, bjelandevina i drugih slidnih sastojaka. Buduci da ti-jelo ne rnoZe proizvoditi te hranjive tvari, zubi 6e trpjeti ako uprehrani nema nuZnih gradevnih materijala.

Joi jedno zapaLanje iz kineske medicine je da su usta sampodetak Zeluca i probavnog sustava.nroAko je prisutna bolest ilidisfunkcija probave, tada se to u nekim sludajevirna moZe po-kazati kao disfunkcija zuba i sluznice usta. Zaista, to se moZerazumjeti ako prihvatimo dinjenicu da kalcij i drugi rnineralimoraju biti apsorbirani u krvotok kroz stijenku crijeva prijenego Sto mogu biti upotrijebljeni u tijelu. Nije dovoljno da sehranjive tvari nalaze u hrani koju jedemo: one moraju biti asi-milirane u procesu probave da bi bile od koristi. To je u naj-

boljem sludaju slabo djelotvoran proces, auz prisutnost bolesti u probavnom trakfupostaje joS nedj elotvomij i.

S gledi5ta kineske medicine usta su diodiSnog sustava, budu6i da su otvor di5nihkanala i nastavljaju se na sluznicu duini-ka i pluia. NeravnoteZa u plu6ima lako semoZe manifestirati kao bol i degeneracijazuba. Na isti nadin moZe se izvesti odnoszuba i svih drugih tjelesnih sustava. Zubisu vrlo izravno povezani sa srcem preko

krvnih Lila. To znamo dak i u zapadno.jmedicini, Sto je razlog za5to neki ljudimoraju uzimati antibiotike prije radovana zubima kako bi se izbjeglo Sirenjeinfektivnih organizama do srca i dru-gih organa. Tako su zdrava krv i snaZ-na cirkulacija takoder nulni zazdravljezuba. Iako je vjerojatno da oralna hi-gijena ima ulogu u nastanku karijesa,potrebno je shvatiti da su bolesti usneSupljine desto indikacija neravnoteZeprisutne negdje drugdje u trlelu.

Svojstva i sastav sline imaju velikutjecaj na zdravlje zuba. Lnati slinu

koja je odgovaraju6e kiselosti i bogata mineralima, vitaminirna,enzimima i drugim za5titnim faktorima koji pogoduju reminer-alizaciji cakline i oteZavaju razmnoiavanje patogenih organiza-ma bio bi velik korak prema prevenciji karijesa. Dok opaZanja,kako usputna tako i manstvena, svjedode o pozitivnoj korelacijiizmedu oralne higijene i zdravih zuba, dini se da je problern unadinima postizanja te higrjene. Kljudna je kvaliteta pljuvadke!Ako smo u stanju pove6ati sadrZaj minerala, Zivih enzima ivita-mina u pljuvadki, tada je mogu6e naglasiti udin-ke pljuvadke i svesti na minimum rast destruktivnih eletnenata.To se moZe postici samo zdravom prehranom.

Postoje tri glavne vrste sastojaka koji su u prehrani na5ihpredaka bili prisutni u velikim kolidinama, ali ih u na5oj mo-dernoj prehrani obiino nema.or5 To su vitamini topivi u masti-ma, minerali i enzimi.

. Vitamini topM u mastimaNajesencijalnije komponente koje nedostaju u naSoj rno-

20 .NEXUS www. nexusmagazi ne. com VELJACA_OZUIAK 2006

scan by krista

dernoj prehrani su vitamini topivi u mastima; todnt;e, vitami-ni A i D. Vitarnin A odgovoran je za rnnoge biolo5ke procesekoji se odvr.laju na stanidnoj razini. Nedostatak ovog vitaminapovezuje se s urodenitn defektirna, lo5rrn vidorn, smanjenilnimunitetom i mnogim drugim stanjirna. Vitarnin D nuLan je zaapsorpciju i koriStenje rninerala u probavnom traktu i krvotoku.Njegova prisutnost i kolidina odreduju koliko ie se dobro kalciji drugi minerali kao Sto je magnezr.l apsorbirati iz hrane i odla-gati u zube i kosti. Ta dva vitamina rijetki su utoliko Sto ih seobidno rnoZe naii u samo nekoliko namirnica. Sirovi mh.ledniproizvodi, jaja kokoSi koje se slobodno kre6u, jetra i neki ribljiproizvodi kao Sto je ulje bakalarove jetre jedina su mjesta nakojima se te hranjive tvari mogu na6i u znatnijim kolidtnama.

Vitarnin Avalanje za mnoge tjelesne procese i neophodanza dobro zdravlje zuba. Taj sastojak je kofaktor u mnogim en-zimskim reakcijama i stanidnim procesima. On je izvrstan an-tioksidant i nuZanje zarasti obnavlja-nje tkiva. IrnunoloSki sustav ovisan jeo odgovarajuco.l opskrbi ovim vitami-nom. Kosti i zubi ne mogu biti zdravibez dovoljno vitamina A. Dr. Price jeprilikorn svojih posjeta ljudima iz au-tohtonih kultura otkrio da su u prosje-ku ti krepki pojedinci unosili preko l0puta veie koliiine vitamina A od onihkoje se rnogu naci u tipidnoj modemojprehrani. Prema njegovoj hipotezi, su-vi5ak je bio rnjera protiv mogudnostipornanjkanla. Potreba za vitaminom Apovecava se u vrijeme stresa, s izlaga-

JoS jedan razlog za(to je na5a prehrana siromaina vitamini-rna topljivim u mastima je to Sto se oni namjerno odstranjujuzajedno s mastima. Zdravstveni autoriteti

- ukljuduju6i Ame-

riiko udruZenje za srce, Ameridko udruZenje za prehranu i na5evlastite obiteljske lijednike

- kao i mediji, uvjeravaju nas da Zi-

votinjske masti nisu zdrave za nas, da su one najvaZnijiuzrodnifaktor u mnogim kronidnirn degenerativnim bolestima. Navelisu nas da zaboravimo da se vitarnini topivi u mastima o koji-ma ovisi naSe zdravlje mogu na6i samo u masnim dlelovimahrane Zivotinjskog porijekla. Kada se mast odvaja od mlrlekakako bi se dobilo obrano mlileko, u tom se procesu takoileruklanjaju svi vitamini topivi u mastima. Kada se mast odvojiod odreska ili se skine koZa s komada pedene piletine, zajednos njima bacaju se i vitamini topivi u mastima. Pomodna prak-sa reduciranja masno6a u prehrani imala je popratnu pojavu usmanjenju unosa svih vitamina topivih u mastima. Ta praksa je

za nas Stetna.

. MineraliSadrZaj minerala je posebno, ali

povezano pitanje. Moderna prehranasadrZi samo mali dio minerala kojisu bili prisutni u prehrani naiih pre-daka. Primitivne prehrane sadrZava-le su Sest do 25 puta vece kolidine,ovisno o kojem je mineralu rijed.'r8Modeme tehnike prerade hrane ukla-njaju minerale iz hrane i ostavljaju jeosiromaSenom. Svaka nedjelotvor-nost u probavljanju i asirniliranjutih prehrarnbenih tvari dodatno po-njem toksinima iz okoliSa i s prisutno5du

bilo koje kronidne ili akutne bolesti.Vitarnin D je joS jedan vitamin topljiv u mastima koji je ne-

ophodan za zdrave zube i kosti. Iako je istina da tijelo moZestvarati male kolidine vitamina prilikom izlaganla svjetlu,odgovarajuia opskrba prehranotn takoder je potrebna. Mnogizdravstveni autoriteti slaZu se da je preporudenu dnevnu dozuvitarnina D u Arnerici potrebno pove6ati. Vitamin D nuZan jeza apsorpciju kalcqa iz hrane u probavnom traktu. Takoderjepotreban za proces u kojern se kalcij odlaZe u ko5tane strukturei zube. Ozbiljan nedostatak vitamina D dovodi do rahitisa koddjece i osteornalacije kod odraslih

- stanja kod kojih kosti po-

staju rnekane. Nije nikakva ta;na da nedostatak vitarnina D desti raSiren.r'r" U jednorn modernom istraZivanju prehrane otkrive-no je da NorveZani

.1edu 50 puta ve6e kolidine vitarnina D odArnerikanaca kako bi oduvali svoje zdravlje.qrT Prehrana zapad-njaka obidno je sirotnaina vitarninima topljivirn u rnasti zbogbarern dva razloga. Kao prvo. vitamini poput A i D vitarninauniStavaju se ili uklanjaju prilikom prerade hrane.Na prirnjer, sirovo kravlje rnlijeko i vrhnje obidno su izvrstanizvor vitarnina A i D. Mealutirn. prilikorn procesa pasterizacije,u ko.iern se rnlijeko zagrijava do vrlo visokih temperatura, ovehranjive tvari se gube. U pokuSaju da nadoknade izgubljenehranjrve tr an. rnllekarske kornpanije svojirn proizvodima do-daju sintetiike vitamine. Ipak, mnogi dokazi govore da se ti naumjetan nadrn dobrveni spojevi u tr.yelu ne iskoriStavaju jedna-ko dobro kao odgor arajuii prirodni vitamini,

gor5ava problem, oteZavaju6i apsorpciju i ono malo mineralakoji su prisutni. Minerali se u tijelu troSe velikorn brzinom kaorezultat normalnog metabolizma, ali potrebe se pove6avaju uvrijeme stresa. Medu druge faktore koji pove6avaju potrebu zamineralima spada konzumiranje kave i pi6a s kofeinom, izlo-Zenost zagadenju i uzimanje lijekova. Kao rezultat toga, mno-gim osobama nedostaje jedan ili viSe esencijalnih minerala.

Kosti i zubi sadrZe razlidite kolidine svih minerala, ne sarnofluorida. Iako je uloga fluorida u prevenciji karijesa podignutaiznad statusa drugih hranjivih tvari, on sigurno nrle jedini pre-duvjet za zdrave zube. Odgovaraju6e kolidine kalcrla, lnagne-zija i minerala u tragovima kao Sto su cirrk, vanadij i bor, nuZnesu za izgradnju zuba. Te je elemente teiko na6i u modernojprehrani pod bilo kojirn uvjetima,zbog na5ih iscrpljenih tala.

Minerali dolaze iz zemlje -

iz tla, i iz stijena koje erodirajutisuiarna godina. Pod najboljirn uvjetima, biljke apsorbirajurninerale i iine ih lak5e dosfupnirn probavnom sustavu sisava-ca. Ti sastojci s vremenom postaju dio prehrambenog lanca iulaze u prehranu nas ljudi. Sto je viSe rnirrerala prisutno u tlu.to ih vi5e zavr5i u hrani koju jedemo. Ali kada tla postanu is-crpljena zbog prekornjernog iskoriStavanja i neprikladne brige.rninerali ne dospijevaju u biljke u odgovaraju6irn kolidirrarna.Kao da to nije dovoljno lo5e, rnineralni sadrLaj hrane dodatnose reducira preradom i rafiniranjem.

NaS unos minerala odreduje vrsta hrane koju jedemo. Drev-ne kulture Sirorn svijeta, na primjer, u svoju su prehranu uklju-

VELIACA OZUJ.\K :00r. \^a\' \\'. nexusmasazine. com NEXUS . 2I

scan by krista

divale mineralima bogate juhe od kostiju. Medutim, ta hranjivajela su u na5em modernom druStvu potpuno zamijenile visokopreradene mje5avine juha iz konzervi i vre6ica, u kojima sko-ro uopie nema minerala! Lako dostupno i jeftino rjeSenje zapopravljanje unosa minerala hranom je ukljudivanje juhe odkostiju u svakodnevnu prehranu.'re Taj ukusan, mineralima bo-gat obrok priprema se kuhanjem kostiju (sirovih ili kuhanih)u vodi s malo octa 24-48 sati, skidajudi ostatke s povr5ine svremena na vrijeme (pogledati bilje5ku 19 za izvor recepta; ta-kotler pogledati web-stranicu http://www.westonaprice.com).Dobivenu juhu trebalo bi piti u malim kolidinama tijekomdana; vi5ak juhe moZe se zamrmuti u posebnim posudicamaa onda odmrznuti i podgrijati svakoga dana. Doza od jedneili dvije Salice dnevno trebala bi biti dovoljna za pobolj5anjezdravlja. Drugi izvrsni izvori minerala su morske alge, nerafi-nirana morska sol, ekolo5ki iiili biodinamidki uzgojeno vo6e ipovrce te sirovo kravlje mlijeko.. Enzimi

Treia glavna komponenta prirodnehrane koja je bila obilno prisutna uprehrani starosjediladkog stanovniStvaSirom svijeta ali je skoro nema u pre-hrani veiine Amerikanaca jesu enzi-rni. Enzimi su sastojci koji katalizirajuve6inu od milijardi kemijskih reakcijakoje se dogatlaju u trjelu svakoga dana.Te makromolekule su posebni bjelan-devinski elementi, svaka sa specifid-norn strukturom izadanom funkcijom.Na primjer, enzim amilaza razgradujeugljikohidrate na molekule 5e6era, proteaze razgraduju bjelan-devine iz hrane u probavnom traktu u aminokiseline, alipazerazgraduju masti u hrani na gliceride.

Iako su ramovrsni, enzimi imaju jednu zajednidku slabost:visoku temperaturu. Enzimi se uni5tavaju prilikom kuhanja i naternperaturama koje se koriste u preradi hrane. Toplina denatu-rira enzime tako da se njihova struktura mijenja. Kao rezultattoga, enzimi vi5e nisu u stanju djelovati. Obidno veiina erzimau preradenoj i kuhanoi hrani biva potpuno uni5tena, tako da utipidnoj ameridkoj prehrani potpuno nedostaju ovi vaZni sastoj-ci. To

.;e u o5trom kontrastu s prehranom starosjediladkog sta-novniSwa koje je namjemo redormo jelo sirovu i fermentiranuhranu kako bi imalo izvor Zivih enzima.

r..Zivi enzimi u hrani imaju nekoliko vaZnih uloga. Kao prvo,dok se enzimi otpu5taju i aktiviraju u Zelucu, oni pomaZu u sa-rnoprobavljanju hrane. To tijelu olakSava obradivanje i apsor-pciju hrane u potpunosti. Kao drugo, kada su prisutni u hrani,Zivi enzimi takoder pomaZu u oduvanju vlastitih dragocjenihenzimskih rezervi tijela.

IstraZivanja o vaZnosti enzima u prehrani proveli su dr.Edward Howell i dr. Francis Pottenger, dva lijednika nutricio-nista koji su intenzivno radili u ovoj grani znanosti o prehrani.Dr. Howell je iznio pretpostavku da svaka osoba ima vrlo ogra-nidenu zalihu probavnih enzima koji se proizvode i pohranju-ju u gu5teradi.'2o Kada se ti enzimi potro5e, ubrzo slijedi smrt.Sirova hrana daje svoje vlastite enzime, i tijelo reagira tako

Sto koristi manje vlastitih enzima iz guSterade za probavlja-nje hrane. Dobar izvor enzima je sva sirova hrana. Na primjer,sirovo, nerafinirano, ekstra djevidansko maslinovo ulje izvr-stan je izvor enzima

- za razliku od bilo koje boce

vitalnilr taktolitna. triti nruztre krave hrani zelenotn travom'njihovonr na-1dlaZonr hratlotrl.

Izb.jeglr anle svake pleradetre lrrane. hratre i rafinira-nih ul.ja takoder je nuZno za poboljianje zdravl.;a zuba Kakobisrno preuzeli kontrolu trad na5om dobrobiti. llloralno ponov-no preuzcti kontroiu nad nasom prehranom To tnoZe biti vrlolaka stvai . buduci da se svi hranitno nekoliko puta drrevno. Od-bacivanje praktiine brze hrane i nlihovo zarnjenlivanje pravomhranotn pomo6i 6e u prorrjeni na5e treliuttle paradignle. Kljudje u izboru kvalitetne hrane, Konzurn iranje sirovog mlijeka do-bivenog od krava koje se slobodno krecu i hrane na ekolo5kirnpa5njacirna jedan je od nadina na koji su naSi preci stekli imu-nitet na bolesti zuba. e irn podnemo s preradivanjem hrane, svekoristi kao da nestaju.

iini se da poljoprivledne korporacge, koje diktiraju Sto 6ernotoino jesti, dine to s ciljern ostvarivanja profita, uz malo ili ni-rnalo obzira pretra zdravstvenitn posljedicarna po stanovni5tvo.Moramo polrovno razrnotriti cijelu naSu poljoprivrednu strate-giju i trgovati satno s onitn fannama koje su sprenrne uloZitiposeban tr..rd u obnavljanje tla na pravi nadin' kako bi i buducegeneracr.le rnogle biti u stanju uzgajati hranu.

O autoru:David Zeoli, ND, LAc,licenciranije lijecnik naturopat i aku-

punkturist s prebivaliitem u Santa Feu, Novi Meksiko, SAD.Doktorirao je naturopatiju i magistrirao istoinjaiku medici-nu na nacionalnom koledZu naturopatske medicine u Por-tlandu, Oregon. Nakon 5to je poloZio drZavni strucni ispit,dobio je licencu i radio u nekoliko klinika iirom zemlje

Dr. Zeolla moZe se kontaktirati e-mailom na dzeolipyahoo.com.

trtka Olea B.B.sa sjediitem u Rapcu, vlasni5tvo obireljiBelii, u mailinitima okruiji Faiane, Gali2ane i Perojasvake godine zapoiinje zaianii'2ivomi.ciklus od maslinedo maslinovog ulja.Zdravi,poluzreli plodovi maslina, ruina berba i :"suvremena tehnologija hladnog prelanja preduvjec suvrhunskoj kvaliteti i prepoznadjivpg proizvoda.Oleum viride sadrii manje od 0),25 o/oslobodnih masnihkiselirra, peroksidni broj do ?mmol /kgi'vii'e od 30 waris antioksidativnim djeJoianje*.] Krasi g* I ijepa zelenaboja, miris na vaniliju i svjeZi plod masline te okuscikorije s uplivom badema i artidoke, umjerene gordine ipikantnosti.Tako snaZno i moino djeviiansko maslinovo ulje excrazasigurno mo2emo svrscati u ljekovicu i dragocjenu hranu,ce omiljenu namirnicu gurmana i kulinarskih scrudnjaka.

Oleumviride- djevitansko

maslinovo uljeextra osebujnije

vodni sok izazetnelivalitete.

80(65uppl):16785-885, prosinac2004.q 17 Pogledati M. Brustad et al., "Vi-tamin D status in a rural PoPula-tion in northern Norway'i u PublicH ea lth N ut r. 7 (6):7 83-9, ruja n 2004.r18 Price, ibid.s re Pogledati Sally Fallon i MarYEnig, Nourishing Traditions,NewTrends Publishing, Washing-ton, DC, SAD, 1 999.t 20 Pogledati dr. Edward Howell,Enzyme Nutrition,Avery Publishing,1985, i Food Enzymesfor Health andLongevity, Lotus Press, 1994 (drugo,proiiren o/d opu njen o izda nje).u 21 Pogledati Francis M. Pottenger,Jr, MD, Pottenger\ Cafs, Price-Pot-tenger Nutrition Foundation, Kali-fornija, SAD, 1995.

Biljeikea 1 Pogledati "Fact 5heet; OralHealth for Adults'i 2001, at http://www.cdc.gov/o ralh ea lth/fact-sheets/adu lt.htm.b 2 Pogledati DentistryWithout Mer-cury dr. Ziffa, Bio-Probe, Florida,sAD, 1 993.c 3 ibid.d ' Pogledati Nacionalni centarza zdravstvene statistike, "Health,United States, 2004'iTablica 80, nahttp://www.cdc. g ovlnchs/hus.htm.e s "Fact Sheet: Oral Health..li oP.cit.f 6 Pogledati J.D. Featherstone, "TheCaries Balance", in Orol Health Prev.Dent. 2004,Suppl 1 :259-264.g - ibid.h : itrid.

ie ibid.jlo PogledatiWeston A. Price, DDS,Nutrition and Physical Degenero'tion, Price- Pottenger NutritionFoundation, Kalifornija, SAD, 2004(prvi put objavljeno 1939).k'r ibid.I 12 Pogledati bilo koji dobarprirutnik kineske medicine, kao 5to)e Chinese Herbat Medicine: Formu-las & Strategies, kojeg su sastavili ipreveli Dan Bensky i Randall Baro-let, Eastland Press, Seattle, SAD,1 990.m r3 ibid., slt.263.n rr ibirj., str 93.o 1s Price, ibid.p '6 Pogledati M.F. Holick, "Sun-light and vitamin D for bonehealth'i u American Jour. Clin. Nutr.

\';l l_ t6 \\'\\'\\'. nexus nl aqa7-Lne. com NEXUS . 23

scan by krista

AMERTdTG sYEUerLrSu,poudrvL.ru

AITERNATIVITUMEDICI}IU

Konvencionalni medicinski fakultu-ti su poieli razumijevati ila komple-mentamo me dicina m dze p ob olj iatislsb zabolesnike

Istaknuta ameridka sveudiliSta po-dinju u svoje obrazovne programeukljudivati alternativne terapije, poputakupunkture, lijedenja bi tjnim priprav-cima i homeopatije. U vi5e od devede-set i pet od ukupno sto dvadeset i petsveudili5ta zahtijeva se udenje nekevrste komplementame ili alternativnemedicine. SveudiliSte Pennsylvania(Penn) nedavno se takoder pridruZilotorn trendu. To sveudiliSte podet ie slnstitutom Tai Sophia, alternativnommedicinskom Skolom u Marylandu, sura-divati na programu u kojem ie se studentimedicine uvoditi u nove pristupe lijede-nju. Konvencionalni fakulteti kao Sto jePenn podeli su razumijevati da komple-mentama medicina (koja se upotrebljavazajedno s konvencionalnim lijedenjem)moZe poboljiati skrb za bolesnike. Dr.Alfred P. Fishman s medicinskog fakul-teta SveudiliSta Pennsylvania komentira:>Da ste to udinili prije deset godina, svibi vam se smijali. Danas se udaljavamood toga da smo potpuno usmjereni nasprjedavanje bolesti i sve nas vi3e zani-ma kako doii do zdravlja i odrZati ga., svojimpodsvjesnim umom!

Dok sam napuStao kampus, moj svjesni um bio je uskovitlanzbog implikacija superiorne snage mog dotada skrivenog pod-svjesnog uma. Takoder sam povezao ta razmi5ljanja sa svojimproudavanjem kvantne fizike, koje me naudilo da misli mogupokretati pona5anje djelotvornije od fizidkih molekula. Mojapodsvijest je da se ne zovem Mary i usprotivila se mominzistiranju da se tako zovem. Sto je moj podsvjesni um jo5(znao)) i kakoje to naudio?

Da bih bolje razumio Sto se dogodilo uordinaciji tog kiropraktidara, prvo sam seposvetio komparativnoj neuroanatomiji-

koja otkriva da Stoje neki organizam niZena evolucijskom stablu, njegov je Zivdanisustav slabije razvijen i zato se mora vi5eoslanjati na unaprijed programirano pona-Sanje (narav). Moljci lete prema svjetlosti,morske kornjade vraiaju se na odredeneotoke i tamo odlaZu svoja jaja na plaZi uodredeno vrijeme, a lastavice se vra6aju uCapistrano odredenog datuma, pa ipak, ko-liko nam je poznato, nijedan od tih or-ganizama nema nikakvo znanje o tomeza5to se upu5ta u takva pona5anja. Tasu ponaSanja urodena; ona su genetskiugradena u organizam i klasificiraju sekao .

Organizmi koji se nalaze vi5e nastablu imaju kompleksnije integriraneZivdane sustave na delu sa sve vedimi veiinr mozgom koji im omogu6avada usvajaju sloZene obrasce ponaSanjauienjern kroz iskustvo (odgoj). SloZe-nost ovog mehanizma udenja od okoli-ne navodno kulminira u ljudima, kojise nalaze na vrhu. ili barem blizu vrhastabla. Da citiram antropologe Emily A. Schultz i Roberta H.Lavendu: (Schultzi Lavenda,1987)

Mi, naravno, imamo bihevioralne instinkte koji su urodeni:razmislite o urodenom instinktu bebe da siSe, da brzo odrnakneruku od vatre, i da automatski pliva kada ju se stavi u vodu.Instinkti su ugradena ponaSanja koja su od temeljne vaLnosti zapreZivljavanje svih ljudskih biia, neovisno o tome kojoj kulturipripadaju ili u koje su vrijeme u ljudskoj povijesti rodena. Ra-damo se sa sposobno5iu da plivamo. Bebe mogu plivati poputgracioznih dupina nekoliko trenutaka po rodenju, ali djeca brzousvoje strah od vode od svojih roditelja.

Promatrajte reakcije roditelja kada njihovo dijete izmaknenadzoru i odluta do obliZnie-e baz-ena ili druge vodene povrSine.Djeca od svojih roditelja uie da

-ie voda opasna. Roditel,li sekasnije moraju pomLrditi kako bi lvicu naudili plivati. i''_iihovprvr veliki napor usmjerenje na svladavanje straha od vode kojisu djetetu usadili u ranijim godinama. Ali kroz evoluciju, naSanauiena opalanja postala su snaZnija. posebno zato Sto mo-suzaobiti genetski programirane instinkte. Fiziolo5ki mehanizmitijela (npr. srdani puls, krvni tlak, obrasci optoka krvi/krvarenja.tjelesna temperatura) po svojoj su prirodi programirani instin-kti. Medutim, jogiji, kao i obidni ljudi uz pomoi biofeedbacka.mogu nauiiti svjesno regulirati te funkcije.

Znanstvenici su se fokusirali na naSe velike mozgove kao ra-zlog na5e sposobnosti da naudimo tako kompleksna pona5anja.No trebali bismo ublaZiti svoj entuzijazam prema teoriji o veli-kim mozgovima razmatranjem dinjenice da pripadnici reda Ce-

tacea (kitwi i dupini) u svojim lubanjamaimaju veiu cerebralnu povrlinu od nas.

Otkriia britanskog neurologa dr. Joh-na Lorbera, istaknuta u dlanku u dasopisuScience iz 1980. pod naslovom , takoder dovodi upitanje shvadanje da je velidin1 mozganajvaZniji faktor za Ijudsku inteligenciju.(Lewin, 1980) Lorber je proudavao mnogesludajeve hidrocefalusa () izakljudio da dak i kada nedostaje ve6i diocerebralnog korteksa mozga (vanjskog slo-jamozga), pacijenti mogu voditi normalan

Zivot. Autor Roger Lewin citira Lor-bera u svom dlanku:

Lorberovo provokativno otkri6e sugerira da moramo ponovnorazmotriti na5a stara vjerovanja o nadinu na koji mozak funkci-onira i fizidkim temeljima ljudske inteligencije. U epilogu oveknjige iznosim mi5ljenje da se ljudska inteligencija moZe u pot-punosti razumjeti samo ako ukljudimo duh (), ili onoSto psiholozi upuieni u kvantnu fiziku zovu .Ali zasad bih se Zelio zadr2ati na svjesnom i podsvjesnom umu-

konceptima s kojirna se psiholozi i psihlatri odavno bore.lstraZivadi Instituta za istraLivanje primata pri SveudiliStu

u Kyotu otkrili su da bebe dimpanza takoder ude jednostavnopromatrajuii svoje n.rajke. U nizu pokusa majku su udili prepo-znav atij apanske znakove ( i deo grame) za razne boj e. i im panzaje naudila izabrati odgovarajuii uzorak boje kad bi se japanskiznak za odredenu boju pojavio na monitoru kompjutera. Nakon

28 .NEXUS www nexusma sazi ne.com vELlAeA-Ozul'X< zOoS

scan by krista

Sto bi izabrala pravu boju, dimpanza je dobivala novdii koji jemogla ubaciti u automat s vocem. Zavrijeme procesa treningauvijek je uza sebe drZala svoju bebu. Na iznenadenje istraZi-vada. jednoga dana, dok je ma.ika uzitrala svoju poslasticu izautomata. dirnpanzina beba aktivirala je kompjuter. Kad se znakpojavio rra ekranu, beba.te izabrala pravu boju, uzela novdii ioti5la za svojom majkom do automata za voce. Zapanjeni istra-Zivadi morali su zakljuditi da bebe mogu usvojiti sloZene vjeiti-ne samo promatranjenr ida ih njihovi roditeljine moraju aktivnopoudavati. (Sc ie nc e. )00 1 )

Isto tako i kod ljudi. temeljna pona5anja, vjerovanja i stavo-vi koje opaZamo kod svojih roditelja postaju kaosinaptidki putevi u na5em podsvjesnom umu. Kad se jednomprogramira.lu u na5oj podsvijesti, oni kontroliraju na5u biologijudo l

odigrati i veliku ulogu u odredivanju naSe fiziologije i zdravlja.Kao Sto smo vidjeli raniie u knjizi, um igra snaZnu ulogu u kon-troliranju biolo5kih sustava koji nas odrZavaju na Zivotu.

Namjera Prirode nrle bila da prisutnost dvojnog uma budena5a Ahilova peta. Zapravo, ova dvojnost pruZa predivnu pred-nost u naiim Zivotima. Gledajte to na ovaj nadin: Sto bi bilo dasmo imali svjesne roditelje i uditelje koji su sluZili kao predivniZivotni modeli, uvijek se upu5tajuii u humane odnose sa svimau zajednici i na opiu korist? Da je nai podsvjesni um bio pro-gramiran tako zdravim ponaSanjima, mogli bismo biti potpunouspje5ni u Zivotu a da nikada ne budemo svjesni!

Podsvjesni um: Zovem, a nitko se ne javljaDok

lja za vri.jerne procesa genomskog utiskivania ima dubok utjecajna um i tijelo njihovog djeteta - zastraiujuia pomisao, imamo liu r idu koliko je veiina ljudi nespremna na djecu. U krtjizi Pre-Parenting: Nurturing Your Childfrom Conceplion, Vemy pi5e: (Vern1'. ?.002) Zanimljivo, kulture AboridZina tisuc-ljedima su priznavale utjecaj okolin e na za(ece. Pnle zadinjanjadjeteta, par obredno prodi56ava svoj um i svoje trlelo'

Impresivna kolidina istraZivanja dokumentira koliko su ras-poloZenla roditelja vaLnau razvoju fetusa, nakon Sto je dijetezaEeto. Verny opet pi5e:

Sadaje pravi trenutak da naglasimda Nova biologrje rye povratak u sta-re dane kada je majka bila kriva zasvaku bolest koju medicina nije razu-mjela. od shizolrenije do autizma.

Majke i odevi u zacinjanju i trudno-ii sudjelu.lu zajedno. iako je majka ta koja nosi dijete u svojojutrobi. Ono Sto iini otac duboko utjede na majku, koja sa svojestrane utjede na dijete u razvoju. Na primjer, ako otac ode i maj-ka podne dovoditi u pitanje svoju sposobnost da preLivi, njegovodlazak duboko udede na interakciju izmedu majke i nerodenogdjeteta. Slidno torne, druStveni faktori, kao kad majka nema po-sao, dom ili zdravstvenu za5titu, ili beskrajni ratovi koji odvodeodeve u vojsku, mogu utjecati na roditelje, a time i na dijete urazvoju. Su5tina svjesnog roditeljstva je u tome da i majka i otacimaju vaZnu odgovornost u odgajarrju zdravog, inteligentnog,produktivnog i radoSiu ispunjenog djeteta. Sigurnoje da ne mo-Zemo okriviti sebe ni svoje roditelje za proma5aje u svom Zivotuili Zivotima naie djece. Znanost je drlala naSu paZnju usmjere-nom na shvaianje o genetskoj predodreilenosti, ostavljajuii nasu neznanju kada se radi o utjecaju vjerovanja na na5e Zivote i,StojejoS vaZnije, nadinu na koji naia ponaianja i stavovi progra-miraju 2ivote naSe djece.

Takoaler, veiina specijalista za porodaje joi uvrjek je neupu-cena u vaZnost stavova roditelja u razvoju bebe. Prema udenjuo senetskom determinizmu kojim su ih indoktrinirali dok su bilistudenti medicine, razvoj fetusa mehanidkije kontroliran genima,uz malo dodatnog doprinosa od strane majke. U skladu s tim, op-stetridare i ginekologe do poroda zanirna samo par pitanja u vezis majkom: Jede li dobro? Uzima li vitamine? YjeLba li redovno?Ta pitania fokusirana su na ono Sto oni smatraju majdinom glav-nom ulogom: pruZanje hranjivih fvari koje ie koristiti genetski

proglamiran fetus. Ali drjete koje se razvija prima puno vi5e odhranjivih tvari iz majdine krvi. Zajedno s hranjivim Warima, fetusapsorbira viSak glukoze ako je majka drlabetidarka, i vi5ak korti-zola i drugih hormona povezanih sa situacijama ,ako je majka pod kronidnim stresom. IstraZivanja nam sada pru-Zaju uvid u nadin rada tog sustava. Ako je majka pod stresom,ona akivira os hipotalamus-hipofiza-nadbubreZne Zlrjezde, kojaosigurava reakcije borbe ili br;ega u prijeteiem okoli5u.

Hormoni stresa pripremaju tijelo na za5titnu reakciju. NakonSto ti majdini signali utlu u krvotok fetusa, oni djeluju na isteorgane i tkivau fetusu kao Sto su djelovali iu majci. U stresnojokolini, krv fefusa najvi5e odlazi u mi5i6e i straZnji mozak, pru-Zaju6i hranjive elemente potrebne rukama i nogama i podrudju

mozga odgovornom za refleksnopona5anje. PodrZavajuii funkcijusustava koji se odnose na za5titu,krv se povladi iz utrobe i hormonistresa suzbijaju funkciju prednjegmozga. Razvoj tkiva i organa fe-tusa proporcionalan je kolidini or-gana koju primaju i funkciji kojupruZaju.

Prolaze6i kroz posteljicu, hor-moni majke koja proZivljavakronidni stres duboko utjedu nadistribuciju krvotoka u njenomfetusu i mrjenjaju karakter psi-hologije djeteta koje se razvija.(Lesage et a!.2004; Christensen,2000; Arnsten, 1998; Leutwyler,1998; Sapolslcy, 1997; Sancimanet al., 1994)

Na SveudiliStu u Melbournu, istraZivanja E. Marilyn Wintourna gravidnim ovcama, koje su fiziolo5ki prilidno slidne ljudima,utvrdila su da prenatalno izlaganje kortizolu na kraju vodi dopovi5enog krvnog tlaka. (Dodic etal.,2002)

Razina kortizola u fetusu ima vrlo vaZnu regulatornu uloguu razvoju bubreZnih jedinica za filtriranje, nefrona. Stanice ne-frona blisko su povezane s reguliranjem ravnoteZe soli u tijelu,zbog(ega su vaZne u kontroliranju krvnog tlaka. Vi5ak kortizolaapsorbiranog iz majke koja je pod stresom modificira formiranjenefrona u fetusu. JoS jedna posljedica vi5ka kortizola je da onistovremeno prebacuje i majdin i fetusov sustav iz stanja rasta ustav zaitite. Kao rezultat toga, vi5ak kortizola koji inhibira rastu maternici uzrokuje da se beba rodi manja.

Suboptimalno stanje u maternici koje vodi do niske porodajneteZine beba povezano je s ve6im brojem zdravstvenih proble-ma kod roditelja koje Nathanielsz navodi u svojoj knjizi Ltfein the womb, ukljudujuii dijabetes, srdane bolesti i gojaznost.(Nathanielsz, 1999) Na primjer, dr. David Barker (ibid.) sa Sve-udiliSta u Southamptonu u Engleskoj otkrio je da mu5ko dijetekoje pri porodu teZi manje od 5,5 funti [2,5 kg] ima 50 postoveie izglede da ie umrijeti od srdane bolesti od djeteta s veiomporoclajnom teZinom.

IstraZivadi s Harvarda otkrili su da Zenska djeca koja pri po-rodu teZe manje od 5,5 funti imaju za 23 posto veii rizik odkardiovaskularnih bolesti od Zenske djece koja se radaju tela. ADavid Leon (ibid.) iz londonske Skole higi.lene i tropske medici-

VELIACA OZUJAK 2006 www. nex usmasazi ne.com NEXUS . 3 1

scan by krista

ne otkrioje daje drjabetes triput de5ii kod Sezdesetogodi5njakakoji su pri porodu bili mali i mr5avi.

Nov fokus na utjecajima prenatalnog okoli5a Siri se i na istra-Zivanje kvocijenta inteligencije, kojeg su genetski deterministii rasisti nekada povezivali samo s genima. Ali 1997, BernieDevlin, profesor psihijatrije s Medicinskog fakulteta Sveudili-Sta u Pittsburghu, paZljivo je analizirao 212 ranijih studtja kojesu usporedivale kvocijente inteligencije blizanaca, braie, teroditelja i njihove djece. Zakljudio je da su geni odgovorni zasamo 48 posto faktora koji odreduju kvocijent inteligencije. Akad se uraduna sinergistidki udinak mije5anja majEinih i ode-vih gena, prava naslijedena komponenta inteligencije pada jo5niZe, na 34 posto. (Devlin et al., 1997; McGue, 1997) Devlinje, s druge strane, otkrio da uvjeti tijekom prenatalnog razvojaznatno utjedu na kvocijent inteligencije. On otkriva da do 5lposto potencijalne inteligencije djeteta kontroliraju faktori izokoline. Ranija istraZivanja vei su otkrilada uzimanje alkohola ili puienje tijekomtrudnoie moZe uzrokovati smanjenje kvoci-jenta inteligencije kod djece, kao i izlaganjeolovu u maternici. Lekcija za ljude koji Zelebiti roditeljije da moZete radikalno zakinu-ti inteligenciju svoga djeteta jednostavnonadinom na koji pristupate trudnoci. Tepromjene u inteligenciji nisu sludajne: onesu izravno povezane s promjenama krvoto-ka u mozgu koji ie pod stresom.

Na svojim predavanjima o svjesnomroditelj stvu, citiram istlaZivanja, ali takoderprikazujem i video snimak jedne talijanskeorganizacije za svjesno roditeljstvo,Associazione Nazionale Educazi-one Prenatale, koji slikovito ilustriranreduzavisni odnos izmedu roditelja in.lihovog nerodenog djeteta. Na ovomvideu. rnajka i otac zapodinju glasnusvadu dokje lenana sonogramu. Jasnose moZe vidjeti kako je f-etus poskodiokadje poiela svatla. PreplaSeni fetus iz-vijao je tijelo i poskakivao kao na tram-polinu kad.1e svacla prekinuta razbijan-iem stakla. Moi moderne tehnologije,u obliku sonograma. pomaZe nam uruSenju mita da nerodeno drjete nrjedovoljno sofisticiran organizam da reagira na bilo Sto drugoosim svoje prehrambene okoline.

Svjesno roditeljstvoObidavao sam zakljuditi svoja javna predavanja upozoren-

.1em da smo svi osobno odgovorni za sve Sto se dogacla u na5imZivotima. Takvi zavr5eci nisu me dinili popularnim kod publike.Mnogi ljudi nisu bili spremni prihvatiti toliku odgovornost. Na-korr jednog predavanja, jedna starija Lena iz publike bila je tol-iko uznemirena mojim zavr5etkom predavanja da je dovela svogsupruga iza pozornice i, sva u suzama, Zestoko se usprotivilamom zaklluiku. Nrle hdela imati nikakvog udjela u nekim odtragedija koje je proZivjela. Ta Zena uvjerila me da moj zavr5rrizakljudak mora biti izrnijenjen. Shvatio sam da ne Zelim do-

prinrjeti podmetanju krivice i krivnje bilo kom pojedincu. Kaodru5tvo, previ5e smo skloni samooptuZivanju i traZenju Zrtvenihjanjadi za naSe probleme. Kako kroz Zivot stjedemo uvide, post-ajemo bolje osposobljeni za preuzimanje upravljanja nad svo-jim Zivotom. Nakon kraieg razmiSljanja, ova Zena iz publikeradosnoje prihvatila sljededi zakljudak: vi ste osobno odgovorniza sve u svom Zivotu, nakon ito postanete svjesni da ste osobnoodgovorni za sve u svom Zivotu. Netko ne mo2e biti "kriv" zato 5to je loi roditelj, osim ako nije vec svjestan gore spomenuteinformacije i ne obazire se na nju. Nakon Sto postanete svjesniove informacije, moZete ju podeti primjenjivati kako biste re-programirali svoje pona3anje.

A dok smo kod teme mitova o roditeljstvu, apsolutna je neisti-na da ste isti roditelj prema svakom svom djetetu. VaSe drugo di-jete nije klon prvog djeteta. U vaSem svijetu ne dogadaju se isteswari koje su se dogadale kadje rodeno prvo dijete. Ja sam neka-

da mislio da sam isti roditelj mom prvomdjetetu kakav sam i svom puno drugadijemdrugom djetetu. Ali kad sam analizirao svo-je roditeljstvo, otkrio sam da to nije istina.Kad je rodeno moje prvo drjete, ja sam biona podetku svog studija, Sto je za mene bioteZak prijelaz, popraien preoptereienoSiuposlom i velikom nesigurno5iu. Do vre-mena kad je roclena moja druga kii, biosam samopouzdaniji, vjeStiji znanstveniistraZivad spreman zapodeti svoju znanst-venu karijeru. Imao sam vi5e vremena ivi5e psihidke energije za odgoj svog drugogdjeteta i bolje odgajanje svoje prve kceri,

koja je u to vrijeme tek prohodala,JoS jedan mit kojim bih se htio poz-

abaviti je onaj da mala djeca trebajupuno stimulacije u obliku crno-bi.1elihkarata ili drugih pomagala za udenjekolase roditelj imareklamiraju kao sred-stya za poveianje inteligencije njihovedjece. Nadahnjujuia knjiga MichaelaMendizze i Josepha Chiltona PearceaMagical Parenl, Magical Child jasnoobjaSnjava da je i.qru. a ne prograttri-ranje, kljud za optimiztanje udenja isposobnosti beba i djece, (Mendizzai Pearce, 2001) Dieci trebaju roditel-1i

koji znaju uz igru njegovati radoznalost, kreativt.rost i divljenje,prateci svoje dilete u sr ijetu.

Odigledno, ono Sto ljudima treba je njega u obliku ljubavi imogudnost promatranja starijih ljudi koje se bave svojim sva-kodnevnim poslovima, Kad se bebe u sirotiStima. na prirnjer.drZe u krevetiiima i pruZa im se samo hrana, ali ne i osmijesi izagrljaji svakoj bebi posebno, one razvijaju dugotrajne razvo-jne poremeiaje. Jedno istraZivanje rurnunjske sirodadi koje jeprovela Mary Carlson, neurobiologinja s Medicinskog fakultetaSveudiliSta Harvard, zakljudilo je da su nedostatak dodirivanjai paZnje u rumunjskim siroti5tima te lo5a kvaliteta centara zacjelodnevni boravak usporavali rast djece i lo5e utjecali na nji-hovo pona5anje. Carlson, kojaje proudila Sezdesetero rumunjskedjece u dobi izmedu par mjeseci itri godine, mjerila je njihove

32 .NEXUS www.nexusmagazrne. com VELJACA-OzVltrc ZoOe

scan by krista

razine kortizola analizirajuii uzorke sline. Sto je dijete bilo podveiim stresom. na temelju poviSene razine kortizola u krvi, to suposljedice bile teZe. (Holden, 1996)

Carlson i drugi takoder su proveli istraZivanja na majmunimai Stakorima, demonstrirajuci kljudne veze izmedu dodira' ludenjahormona stresa, kortizola, i socijalnog razvoja. IstraZivanjaJamesa W. Prescotta. bivSeg direktora Odjela za zdravlje ljudii razvoj djece Nacionalnog instituta za zdravlje, otkri la su da sunovorodena majmundad kojoj je bio uskraden tjelesni kontakt snjihovim majkama ili dru5rvenikontakt s drugima, razvila abnor-malne stresne profile i postala nasilni sociopati. (Prescott, 1990)

Prescott je ova istraZivanja popratio procjenom ljudskih kul-tura na temelju nadina na koji odgajaju svoju djecu. Otkrio je dakada dru5wo fizi(ki drLi i voli svoju djecu i ne potiskuje seksu-alnost, ta je kultura mirna. Za mirne kulture karakteristidni suroditelji koji odrZavaju deste tjelesne kontakte sa svojom djec-om, kao Sto su no5enje svoje bebe na grudima ili letlima tijekomdana. Za razliku od toga, dru5tva koja svojim bebama, djeci iadolescentima uskracuju deste dodire, po prirodi su neizbjeZnonasilna. Jedna od razlika izmedu populacija je u tome Sto mnogadjeca koja ne pnma.lu dovoljno dodira boluju od somatosenzor-nog afektivnog poremeiaja. ObiljeZje tog poremeiaja je nespo-sobnost fiziolo5kog suzbijanja rastudih razina hormona stresa,preteda nasilnih epizoda. (Prescott, 1990, 1996)

Ta otkriia pruZaju uvid u nasilje kojeje sveprisutno u Sjedin-jenim DrZavama. Umjesto podr5ke tjelesnoj bliskosti. naie tre-nutne medicinske i psiholo5ke prakse desto ju destimulira.lu,Od neprirodnog uplitanja lijednika u prirodni proces raclanja,na primjer, odvajanjem novorodendeta od roditelja na duZarazdoblja u rodili5tima, do preporuka roditeljima da ne reagi-

raju na plad svoje djece kako ih ne bi razmazili... takve prakse,navodno utemeljene rra znanosti, bez sumnje doprinose nasiljuu na5oj civilizaciji. IstraZivanja u vezi s dodirima

- ili njihovim

nedostatkom -

i njihovim odnosom s nasiljem detaljno su opisa-na n a web-lokacij i http :i/www.violence.de.

Zapamtite da ne tvrdim da roditelji moraju ditati puno knjiga oroditeljswu. Sreo sam mnoge ljude koje su intelektualno privuk-le ideje iznesene u ovoj knjizi. Ali intelektualno zanimanje nijedovoljno. To sam isprobao i sam. Bio sam intelektualno svjestansvega iz ove knjige, ali, prije nego Sto sam udinio napor da sepromijenim, to nije imalo nikakvog utjecaja na moj Zivot. Akosamo proditate ovu knjigu imislite da ie se vaS Zivot iZivotivaie djece promijeniti, radite istu slvar kao kad biste prihvatilinajnoviju farmaceutsku pilulu misleii da 6e ona "popraviti" sve.Nitko se neie popraviti dok ne poduzme napor da se promijeni.

Evo mog izazova vama. Odbacite neutemeljene strahove ipotrudite se da ne usadite nepotrebne strahove i sputavajuiavjerovanja u podsvjesni um svoje djece. NajvaZnije od svega,nemojte prihvatiti fatalistidku poruku genetskog determinizma.MoZete pomoii svojoj djeci da dosegnu svoj potencijal i moZetepromijeniti svoj vlastiti Zivot. Niste "zaglavili" sa svojim gen-ima.

Zapamtite da za ljudska biia najsnaZniji poticaj na rast nijenajskuplja Skola, najveia igradka ili najbolje plaien posao.Davno prije stanidne biologije i proudavanja djece u sirotiStima,svjesni roditelji i vidovnjaci poput Rumija znali su da je za ljud-ske bebe i odrasle najbolji stimulator rasta ljubav.

Bez ljttbat,i, iit,ot je ben,rUedan.-.,:.Llubav.le voda lrrola

Isprl je srcem i dt6om.

Iztort. Arnsten, A.F.T. (2000),'The Biology of Be-ing Frazzled'l Science 280:17 II- 17 12.. Bateson, P, D. Barker et al. (2004),"Develop-mer-rtal plasticity and human healthl Nature430:419-421.. Chamberlain, D. (1998), The Mind oJ YourNewborn Baby, North Atlantic Books, berke-Iey, California.. Christensen, D. (2000), "Weight Matters'Even in the Womb: Status at birth can fore-shadow illnesses decades laler",Science NewsI 58:382-383.. Devlin, B., M. Daniels et al. (1997), "Theherirability of lQ'l Nature 388:468-471.. Dodic, M., V. Hantzis et al. (2002), "Pro-gramming effects of short prenatal exposureto cortisol'l Federntion of American SocietiesJbr Experimental Biology 16: I 0 I 7- 1026.. Giuckman, P.D. and M.A. Hanson (2004),"Living with the Pasl: Evolution, Devel-opment, and Patterns of Disease'l Science305:1733-17 36.' Holden, C. (1996), "Child Development:Srnall Refugees Suffer the Eflects of Early Ne-gle ct", S c ien ce 27 4(5290):107 6- | 07 7.' Laibow, R. (1999), "Clinical Applications:Medical applications of neurofeedback', In-troduction to Quantitative EEG and Neuro-feedhack,j.R. Evans i A. Abarbanel, AcademicPress (Elsevier), Bur lington, Massachusetts.

. LaiboqR. (2002), osobna komunikacija s B, H.Lipton, New |ersey.. Lesage, J., F Del-Favero et al. (2004), "Prena-tal stress induces intrauterine growth restric-tron and programlnes glucose rntolerance andfeeding behaviour disturbances in the aged rat'lI our nal of Endo crinolo gy 18 | :291. -29 6.. Leutwyier, K. (1998), "Dorit Stress: It is norvknown to cause developmental problems,weight gain and neurodegenerationl ScientifcAmerican 278( I ):28-30, sijeianj I 998.. Lewin, R. (1980),lk Your Brain Really Neces-sary?", S cience 210:123 2 - | 234.. McGue, M. (1997), "The demouacy of thegenes", Nafure 388:4 1 7-4 I 8.. Mendizza, M. and j.C. Pearce (2001), MagicalParent, Magical Child, Touch theFuture, Nevada Cily, Kalifornija.. Nathanielsz, PW ( 1999), Life In the Womb: TheOrigin of Health and Disease, Prornethean Press,Ithaca, New York.. Norretranders, T (199S), The Usn ltlusion: CuttingConsciousnx Dwn fo Srza lbnguin Books, New York. Prescott, l.W. (1990),:hffectional Bonding forthe Prevention of Violent Behaviors: Neurobio-logical, Psychological and Religious/SpiritualDeterminants'l in Violent Behavior, Volume l:Assessment and Intervention,L, f. Hertzberg, G. F.Ostrum i J. R. Field (urednici), PMA PublishingCorp., Great Neck, New York, str.95-125.. Prescott, I.V{ (1996), "The Origins of Human

. Sandman, C.A., P.D. Wadhwa et al. (1994)"Psychobiological Influences of Str-ess and HRegulation on the Human Fetus and 1nBirth Outcomes", Annals of the New York Academy of Sciences 739 (Models of NeuropeptiAction):198-210. Sapolsky, R.M. (1997), "The Importance ofWell-Groomed Child'l Science 277 :7620 -l 621.. Schultz, E.A.: i R,H; Lavenda (1987), CultAnthropology! A Perspective on the Human Condiflon, West Publishing, St Paul, Minnesota.. Science (2001), "Randorr Samples'l29215515):205+.: Siegel, D.J. (1999), The Developing Mind: ]70Relationships nnd the Brainlnteract to Shape Who We Are, GuilfordNew York.

Love lnd,V,iolev1c,{, l6urnal of Prenatal & Perinatal, Pilchologl' & Health I0(3):i43- I 88.. Reik, W,and l.:Walter (2001), "Genomic Imprinting: Parental Influence on the GenomeNature Reviews Genetics 2:21+.

. Surani, M.A. (2001), "Reprogramming of genome function through epigenetic inheritanceNature 414:122+.. Verny, Thomas R. with )ohn Kelly (1981), TftSecret Life of the Unborn Cftild, Bantam Doubleday Dell, New York.. Verny, Thomas R. and Pamela Weint(2002), Pre-Parenting: Nurturing Your ChiklConception,Sitrton & Schuster, New York, str. 57

VEL]ACA_OZUJAK 2OO6 www. nexusmagazlne.com NEXUS . 33

scan by krista

Erich von Diniken

POPUST ZA CITATETJE

NEXUSA20%

A5 formattwdiuvez4(X) str-Cijena f50 kn+ poStarina

Zadivliujuda potraga ljudi za besmrtno5du bogovaSTEPENISTE DO NEBA

Ljudski rod od pamtivijekatraLi odgovorena nedokudive zagonetke svemira, Zivota... izagrobnog Livota. |e li negdje naZemlji postojalomjesto gdje su se, nakon smrti,ljudi moglipridruZiti besmrtnim bogovima? Gdje je bilo tomjesto? Tko ga je utemeljio? I postoji li joS uvryek?

Nakon vi5e gbdina temeljitog istraiivanja-

kombinirajuii nedavna arheolo6ka otkri6as drevnim tekstovima i artefaktima - ugledniznanstvenik Zecharia Sitchin identificirao jelegendarnu Zemljt bogova... i iznio zapaniajuiSnova otkriia o velikim piramidama, Sfingi idrugim zagonetnim spomenicima dije su pravoznatenje i svrha tisuiljeiima bili izgubljeni.

KOD HOLOGRAFSKOG MODELANAIVTSEpAPAN]UIE TO sTO JE DAOSMISAO SIROKOM SPEKTRU POJAVAKOJE SU TOLIKO NESHVATLJIVEDA IH SE U PRAVILI SVRSTAVALOIZVAN PODRUEIA ZNANSTVENOGRAZUMIJEVANJA, TE PO]AVEOBUHVACAJU TELEBATI JU,VIDOVITOST, MISTICNE OSJECAJE]EDINSTVO SA SVEMIROM PACAK I PSIHOKINEZE, ODNOSNOSPOSOBNOST DA UM POMIEE FIZIEKEPREDMETE A DA IH NITKO NEDODTRUIE.I DOISTA, STALNO RASTUCEM BROJUZNANSTVENIKA KOJI SU PRIGRLILIHOLOGRAFSKI MODEL BRZO JEPOSTALO OCIGLEDNO DA JE TAJNOVI MODEL POMOGAO OBIASNITIPRAKTICKI SVA PARANORMALNA,MISTIENA ISKUSTVA, TE JE UPOSLJEDNITH PET SnSt COpWeNASTAVIO NADAHN]IVATIISTRAZIVACE I OSVJETLJAVATI SVEVECI BROI RANIJE NEOB]ASNJIVIHPOJAVA.

34. NEXUS

e udesna nova teorija Istvarnosti koja objaSnjava:

- Najnovija otkricafizike

- Paranormalnesposobnosti uma

- Nerije5enezagonetke uma itijela

Nove dinjenice imaju do te mjeredalekoseZnu vaZnost da bi moglepokrenuti revoluciju u na5emrazumijevanju ljudske psihe,psihopatologije i terapeutskih procesa,Neka zapa2anja svojom vaZno5cunadilaze okvire psihologije i psihijatrijete predstavljaju ozbiljan izazovsadaSnjoj njutnovsko-kartezijanskojparadigmi zapadne znanosti, budu6ida bi mogla drastidno promijeniti naiepredodZbe o ljudskoj prirodi, kulturi,povijesti, pa i stvarnosti.

-

Dr. Stanislav Grof

www nexusmagazine.com

Cijena l50kn + po$tarina

HOLOGRAFSKI SVEMIR

vELlAeA-OzulnX zoOA

scan by krista

o!

11!tli

by Karen Mutton @ 2005 .,.

E-mail:karenmutton@optusnet.com.au

Web-lokacijaihttp://www.tuesd ayl obsan g ra mpa.

' com

lzvadak iz njene e-knjige,T Lobsaig Rampa; New Age

TraLlbloaeg..., ...

', "Preveo:Kre5imifiEftff",,'

sijednju 1981. dvije ugledne tibetanske lidnosti umrle su u progonswu. Amala,ili , umrla je nakon duge bolesti u Dharamsali u Indiji. Imala je16 djece

- ukliudujuii njenog najslavnijeg sina: Njegovu Svetost, detrnaestog

Dalaj Lamu. JoS dva njena sina bila su prepoznata kao tulkui,ili reinkarnaci.ievisokih lama. Voljelajuje cijela tibetanska nacija u progonstvu, kojaje tugovala zbog njenesmrti.

Na odjelu za hitnu pomo6 Bolnice Foothils u Calgaryu, Kanada, slavni autor i mistikpoznat kao Tuesday (Utorak) Lobsang Rampa takoder je izdahnuo nakon vi5e desetlje6aborbe s lojim zdravljem. Njegovih 19 knjiga o Tibetu i okultnim umijeiima prodano je umilijunima primjeraka, a njegovi oboZavatelji mogu se naii na Sest kontinenata. Medutim.usprkos njegovoj slavi, tibetanska zajednica nije mu odala nikakvu podast ili zahvalnost.Umro je nepriznat i odbaden od naroda Tibeta kojem je poku5ao pomo6i'

Lobsang Rampaje bio Englez s devonshireskim naglaskom koji je ustrajno tvrdio dajetibetanski visoki lama. Tvrdio je da je 1949. njegova du5a preselila u tijelo Cyrila Hoskina(rodenog oko l9ll.), uz njegov pristanak, kako bi izvrSila svoju misiju u Zivotu. Hoskin jeved 1948. sluZbeno promiienio svoje ime u dr. Carl KuanSuo, na lamin telepatski prijedlog,i to je prezime kasnije skratio u Kuan. Rampina detaljna sjeianja o Tibetu i Kini, njegovobogatstvo znanja o okultnim rjeStinama i njegova razorulavaiu(a iskrenost naveli su mno-ge ditatelje da povjeruiu u njegovu autentidnost.

Rampini kritidari tvrdili su da je on bio Cyril Hoskin, sin cornwallskogvodoinstalaterai bili su vrlo glasni u svom osudivanju autora

- do te mjere daje njegova prva knjiga o

Tibetu, Trete oko, kasnije smatrana najve6om knjiZevnom prijevarom svih vremena. Medukritidarima su bili tibetanski i istodnjadki znanstvenici, mnogi predstavnici medija i dlanovitibetanske zajednice u progonstvu. ukljudujudi i mnoge slavne osobe.

Trete oko,objavljeno 1956. autobiografijaje mladog tibetanskog plemi6a, Tuesdaya Lo-bsanga Rampe. kojije poslan u medicinsku lamaseriju (samostan) u dobi od sedam godina.U Chakporiju je udio medicinu, religiju, boriladke vje5tine i najduvanije tajne tibetanskeezoterijske znanosti. Budenje njegovih golemih vanosjetilnih mo6i ubrzala je operaciia zva-na , koja je stimulirala psihidke centre u mozgu. Njegov patron bio.ietrinaesti Dalaj Lama. Rampa je bio svjedok mnogih duda, kao Sto su mumije vanzemaljacai jetiji.

Usprkos svojim kritidarima, Rampa.ie tvrdoglavo ostajao pri svom, pi5u6i svoje knjigei neprestano progla5avaju6i svoju nevinost i autentidnost. Nakon njegove smrti, njegoveknjige svrstane su u Neu, age marginu, i drugi autori su ih besramno plagirali. 1990-ih, Lo-bsangu Rampi bila je posveiena cijelaiedna stranica Guinnisove knjige prijevara, podvala ikrivotvorina (The Guinness Book of Fakes, Frauds & Forgeries, Newnham, I 99 I ), i veiinanjegovih knjiga prestala se tiskati.

Internet je zbliZio mnoge Rampine vjerne ditatelje koji su imali koristi od njegovih udenjao mistidnim vje5tinama i potvrdivanja postojanja zagrobnog Zivota. Novo tisu6lje6e otkriloje Rampin tihi utjecaj na takva ezoteridna polja kao Sto su ufologija, astralna projekcija,fotografiranje aure, alternativna povijest i besmrtnost ljudskog duha. Njegova pozitivnaslika Tibeta pomogla je u prikupljanju podrSke ovoj napa6enoj zemlji i predstavljanju bu-dizmaZapadnjacima. Ironidno je da je Trete oko ostalo najpopularnija knjiga o Tibetu ikadanapisana.

Osobni moto Lobsanga Rampe bio je . U dast pedesete godi5njiceTreteg oka, vrijeme je da ponovno rasplamsamo ludu znanja koju je Rampa upalio 1955.

vELlAeA-OzVlnX zoOe www. nexusmagazine. com NEXUS.35

scan by krista

kada je podeo pisati svoia djela. Na poslietku, Rampin pravi iden-titet je irelevantan.

.ier je niegovo znanje ono Sto nastavlja Zir"jeti.Vriieme ie da Lobsangu Rampi odamo priznan je za ono 5to.ie bio:pravi mistik i ludonoSa novog doba.

Lik Lobsanga RempcLobsang Rampa bio.je jedinstvena osoba s mnogim izvanrednim

osobinama. Na neki nadin, bio je dovjek pun proturjedja. Bio je re-dovnik u celibatu koji je imao vjernu suprugu, vrlo privatan dovjekko.iije op5imo pisao o svom Zivotu, samoproglaSeni Tibetanac kojinije imao kontakta s tibetanskom zajednicom, i budist koji je prak-ticirao mnoge zapadne okultne vje5tine.

Rampino prokletstvo bilo .ie lo5e zdravlje. Bolovao je od koro-

narne tromboze, dilabetesa, artritisa i paraplegije koje je naslijediood svog domaiina. N.jegov sluh postupno.ie otkazivao kao posliedica latnih ozljeda,i vid mu

.je slabio s godinama. Iako je usvojim kasnijim godinama desto djelovaogundavo. nikada nije izgubio svoj vrago-last smisao za Salu i pronicljiv um.

Rampaje bio velikoduSan dovjek kojegnisu zanimala materijalna dobra. Tije-kom godina poklonio

.je televizor u bojineznancu, invalidska kolica ozlijedenompolicajcu i kuiu punu pokuistva mladen-cima. Njegovi pLi.latelii i poznanici destosu primali skupe poklone ko.je nisu moglivratiti bez da ga uvriiede. Tijekom Zivota,osobno.je odgovorio na mnoge tisu6e pi-tanja svojih oboZavatel.ia, pri demu je obidnosam plaiao po5tarinu. Imao je iskrenu Zelju da pomaZe ljudima.

S druge strane. Rampa.ie lako gubio Zivce i desto je pokazivaonestlplienje prema sebieninr i plitkim ljudima. Nije mogao trpjetibudale. Tiiekom godina, uspio

.le protiv sebe okrenuti feministice,tine.idZere, katolike, zapadne lijednike. komuniste i tibetansku vla-du u plogonstvu. Medutim. njegov nailju6i otrov bio je rezerviranza novinare i knjiZevne kritidare. ko.ieje prezirao.

Nesumnjivo. Lobsang Rampa bio .je nadareni ekstrasens i vi-

doln.lak. Mogao .je s lakoiom vid.jeti aure. predvid.jeti buduinost

i r rlo precizno procijeniti karakter neke osobe. Mogao .ie koristi-

ti kristalnu kuglu, izradivati horoskope. ditati iz dlana i pro.jiciratisvo.ju sviiest izvan tijela. Niegor"o poznavanie zapadnog i istodnogokultizma bilo

.ie zapanju.juie. Rampa .je takoder imao neobidnusposobnost telepatske komunikacije sa svo.jim madkama. ienru

.iebio sr iedok n jegov izdavad na francuskom.ieziku, Alain Stanki.

Rampa.je imao mnoge druge talente. pored svojih knjiZevnih ivanosleti lnih sposobnosti. Bio.ie pronicl j iv fbtograf koj i

.je naplaviomnoge izvanrcdne tbtografije. Stro.ievi svih vrsta preli su u njego-vom prisustvu. i bio le u stanju rije5iti skoro svaki nrehanidki pro-blem. Usprkos svom lo5ern vidu i artlitidnim rukama, s rnajstorskomje v.ieStinom izradivao minijature blodova. vlakova i automobila.'Ia-koder se zanimao za radio-amaterstvo, ukljudu.iu6i klatke valove.

Lobsang Rampa.ie bio prijateliski raspoloZen, ali rezerviran do-viek ko.jeg.je u osamu otjeralo slabo zdravlje- znaliLeliajavnostii medijsko uznemiravanje. Yezan za invalidska kolica u kasniiimgodinama, Rampa.]e rijetko izlazio u.javnost.

.lel su mu znalilellai entuzijazam masa postali nepodnoSl.iivi. Nikada nije prisustvovaosastancima ili drZao predavania, v.jeru.iu6i da liudi duhovno napre-duju kada uce i meditiraju u osami.

Rampa se skrivao od medija, optuZuju6i ih da ga zlostavljajui izvriu njegove riiedi. Tiiekom svoje karijere pisca, dopustio.je

samo troiici novinara da interv.iuiraju njega ili niegovu suprugu. Tose prvi put dogodilo 1958. dokje bio prikoran za postelju zbogtromboze, i nastali dlanak bio je tako klevetnidki da.ie bio prisillenposlati snimlleno opovrgnuie iz svo.je bolesnidke postelje. NakonSto gaje 1965. o5tro iskritizirao jedan kanadski nor inar. zakleo seda viSe nikada ne6e govoriti za novinare. Medutim, ipak.le dopustiosvom prijatelju, agentu i izdavadu Alainu Stank6u da ga interr'.jui-ra isnimi u Montrealu, iako se osigurao tako sto je objario cijeliintervju u svojoj knjizi Sujetlo svijete (1974). NaZalost, njego\oodbijanje suradnje s medijima samo je raspirivalo bijes novinara iznatiZelju javnosti. iesto su ga upomo slijedili. uhodili, izmiSl.jaliintervjue i nazivali ga laZovom i varalicom.

Rampaje bio odan i vjeran suprug svoje Zene Sarah. kojaie beztrunke sumnje vjerovala da je on pravi Uditelj. Bio.ie blag i prirr-

Zen otac svojoj usvojenoj kieri SheelaghRouse (koja im se pridruZila kao mlada.nedavno rastavljena obiteljska prijate-ljica), kao i svojim voljenim sijamskimmadkama. Odao je priznanje svojim pri-jateljima Hy Mendelsohn, Johnu Bigra-su, Johnu Hendersonu, Valeriji Sorock,gdi O'Grady, Patu Loftusu i drugima unekoliko svojih knjiga. Rampa je mnogeknjige posvetio pitanjima svojih r jernihditatelja i nastavio je promicati tibetan-sku borbu, iako nikada nije primio pri-znanje od strane tibetanske zajednice.

Na sreiu, Rampa nikada nije izgubiosvoj fokus. Vjerovao je da je bio poslannaZapad kako bi razr io kameru za sni-

manje aure i dijagnostidki uredai za iskorjenjivanle bolesti. Njego-va sporedna misija bila je da otkrije ezoteriisku ba5tinu Tibeta Za-padu, kako bi zapadnjadke nacije hdele pomo6i njegovoj ugroZeno.izemlji. Iako nije ispunio svoju misiju, Rampa.je prosvijetlio sviietsvojim udenjima, ko.ia zasluZuju biti ponovno proudena u novomtisuilje6u.

Ova knjiga posvedena.je proudavaniu njegoie ostarStine i pro-micanju djela dor ieka koji .je apsolutno rjerovao da.ie tibetanskilama ko.ji

.je transmigrirao u tijelo Engleza kako bi ispunio svo.iusudbinu.

Utjecaj Tredeg oka1955. suprug Sheelagh Rouse, John Rouse. napisao.ie pismo ko-

iim .je dr. Carla Kuana predstavio Charlesu Cibbs-Smithu iz Muze.laVictori.je i Alberta. nada.iudi se da ie ga usp.leti preporuditi za zapo-slenje. Zadir'lien doktorovom lidnoSiu. Gibbs-Smith poslao ga jeCyrusu Brooksu. knjiZevnom agentu A. M. Heath Publishersa. Dr.Kung. r'lasnik (Warburg. str. 221).Zelio se zaposliti kao pisac propagandnog materi.iala za liiekove imedicinsku opremu. Blooksa su, medutim. daleko vi5e zanimalasjeiania dr. Kuana kao lame i nagovorio ga.je da napi5e svo.iu au-tobio_erafi.ju. Na rubu biiede, Kuan.le nevoljko sjeo i podeo tipkati7i'eie oko pod pseudonimom T. Lobsang Rampa.

Brooks se obratio Fredericu Warburgu iz ugledne izdavadke ku6eSecker' & Warburg. pitaju6i ga da li bi bio zainteresiran za autobi-ograti.iu

.jednog tibetanskog lame. Warburg je izrazio zanimanle. isl.jedeieg.je dana primio 100 stranica otipkanih na tankom Zuika-stom papiru. .s.ieiao se.

3. velja[e 1958) Godinama kasnije. u svojim memoarima, Warburgse sjeiao: (Warburg,str. 222 )

Pri.ie nego Sto ce se upoznati sa zagonetnirr dr. Kuanom' Warburgie primio prilidno obeshrabrujuis f ijesti da .ie mkopis prethodnoodbilo nekoliko dlugih tvrtki kao Sto su Golancz. Robert Hale iWilliam Collins. Mark Bonham-Carter iz Collinsa pokazao je (Warburg, str. 23'l) Ri.iei(opasan) ponavlja se i u kritici ChenChi Changa, koji je predavao tibetan-sku tantru na Sveudili5tu Nanking. To jezadudujui i zabrinjavajui pridjev, kojidaje naslutiti da je Rampa moZda odaotajno znanje koje se prenosilo samo ini-ciranima i adeptima. Za5to bi se inaaeTrete oko moglo smatrati opasnim l

Warburgove sumnje su prevagnule.i poslao je po dr. Kuana. optuZir'Si gada.je varalica. Doktor

.je nepokolebl.ii-vo poricao da je varalica, dak i kada jeWarburg ponudio da ie knjigu objavitikao fikciju.

Warburg je bio u nedoumici. Kritike su bile potpuno kontradik-torne. Nekoliko tjedana kasnije poniStio je ugovor i zatlaZio povratpredu.jma od dr. Kuana, primiv5i tuZan odgovor': (Warburg. str.235)S dluge slrane. Trete oko bilo.ie toliko uvierljivo i . Ali u pitanju.ie bio iugled kornpani.je. Promijenio je svoju odluku i odludio objaviti bezobzila na istinitost. ogradivSi se u predgovoru izdar aia.

Tleie oko obj avlj eno j e u studenom I 956. i. nakon s labog podetka.prodaja je eksponenci.jalno rasla. Tiskano

.ie izdanje za izdan.iem.Knjiga je ublzo prevedena na njemadki. fiancuski i norve5ki. Uprvih godinu dana prodana je u viSe od 60.000 primjeraka, doni.ier'-5i autolu tanti.jeme od pleko 20.000 tunti neto.

VEL]ACA-OZUJAK 2006 \wvw. nexusmagazlne.com NEXUS .37

scan by krista

Medutim, dr. Kuan,/Rampa u to je vrijemedobio svoj prvi napad koroname tromboze,i preporudeno mu je da obavemo napustiLondon i preseli u bolju klimu. Sa svojomsuprugom Sarah i Sheelagh Rouse preselio jeu Irsku zbog niZh poreza. Nakon Sto su nekovrijeme Zivjeli na imanju Trinity Collegea,obitelj je preselila u izrajmljenu kuiu nadmorem u Howthu kraj Dublina. Autor je pro-naiao mir i sreiu medu Ircima koji su bili pri-jateljski i zaititnidki raspoloZeni. Medutim,njegovo loSe zdravlje i neprekidne rijeke tu-rista na njihovom iznajmljenom imanju izazi-vali su ozbiljne probleme i deskobu obitelji.

Kritidari, s izuzetkom G. Sutton iz East Moseleya sreo jeHoskina 1948. nakon Sto je ovaj promijeniosvoje ime, i sjeia se daje o sebi govorio kaoo dr. Kuanu, tvrdeii da je roden u Tibetu. Stoje iznenadilo g. Suttona. (Evans)

Kadaje Trete oko ponovno tiskano, sadr-Zavalo je

i vjerovali su da je kopirao druge autore iizmislio velik dio svojih materiiala. Me-dutim, Richardson je priznao da je Rampatodno prenio Proroianstvo u Tretem oku izWaddellovog originala (Lhasa and lts My'steries), dok je Harrer napisao da je

minuta. Upravo su u Tibetu dalekovidni st'edenici skrili svoje vre-menske kapsule u veliku spilju i zaboravljeni grad pod ledeniakomna visoravni Chang Tang. PreZivjeli su ponovno vraieni u kamenodoba i s vremenom su zaboravili na izgubljeno .

Tilekom svo.ie zavrSne inici.iacije. Rampa se na5ao licem u lices pozlaienim mumijama vanzemaljske superrase pod Potalom. Trivrlo stara redovnika odvela su ga do kripte od ebanovine s iudnimsimbolima duL zidova, i govorili mu o bogovima koji su doSli sneba prije nego Sto su se pojavile planine. Sa strahopo5tovanjem.je zurio u tri divovske nage figure: Zenu dugu l0 stopa [3 m] idvamuSkarca duga preko I 5 stopa [a,5 m]. Svaki od nj ih imao j e velikustoZastu glavu, usku vilicu iusta s tankim usnama. Nos im je biodug i tanak, a oii su bile ravne i duboko usadene.

U sklopu svoje inicijacije, morao je tri dana meditirati u grobnicidok se njegov duh vra6ao u pro5lost. Imao jevizije divova koji se brdkaju u toplim vodamatibetanskog jezera kada su iznenadni katakliz-midki potres i oglomni tsunami preplavili velikiglad. Kako su tektonske sile izbacile cijelo po-drudje tisuiama metara u vis. jezero se smrznu-lo. saiuvavSi veliki grad u golemom ledenjaku.

S malom druZinom redovnika, Rampa je po-s.ietio taj dlevni grad skriven u tajnoj dolini uvisoravni Chang Tang na sjeveru Tibeta, i opi-sao ga u knjizi Lije[nik i: Lhase. Njegov Vodidobjasnio mu je glasom punim strahopoStova-nja: r (str'. 185)

Kako bi stigli do grada, puzali su prekoprcko negostoliubivih visoravni sve doknisu prona5li pukotinu u stijeni, koja jer odila do zaravni Siloke oko pet milja [8km]. (Lijeinik i: Lhase. predgovor autora)

Rampa je takoder imao sreiu posjetiti jo5 jednu vremensku kap-sulu skrivenu u tibetanskim planinama. koju je otkrila grupa re-dovnika. Nakon Sto su upuzali u unutraSnjost spilje, oni su otkriliprostranu dvoranu koja je sadrZavala operativne modele drevnetehnologi.je i povijest nestale rase. Njegov Vodid rekao mu je daLrosto.ie i druge vremenske kapsule. i da se jedna identidna nalazi uJuZnoj Americi

iskreno da sam vidio takvu letjelicu .>> (Hranienje plamena, str. 146)Antigravitacija se takoder koristila za pomicanje teikih objekata,pomo6u specijalnog ureda.ia koji je mogao neutralizirati bilo kojuteZinu. Fotografija i televiziia bile su visoko razl'ijene, tako da suse slike mogle po.iavljivati u tri dimenzije. Ti artefakti bit 6e otkri-veni u buduinosti (kada 6e doii do potresa koji 6e stvarno protrestiZemljinu koru, i te ie kapsule biti izbadene na povrSinu, spremneza otvaranje>.

U knlizi Kako je bilo. Rampa je opisao posjet jo5 jednoj spilji ublizini Lhase ko.la je sadrZavala gravure liudi u neobidnim odijelimas prozirnim kuglama na glavama. Njegov Vodii mu ie objasnio: (str'74) Ladice ugradene u zidove spilje sadlZavale su dudne iZliieblje-ne diskove promjera oko Sest stopa [1,8 m], valovite povrSine i srupom u sredini. Taj opis zapaniuju6e podsje6a na takozvano Dropakamenle koje je navodno 1938. otkriveno u spiliama Bayan Kala-Ula na tibetansko-kineskoj granici.

To kamenje. koie je kasni.ie nestalo iz kineskih muzeja. zadrLa-valo je zapise koje je navodno desifirao profesor Tsum Um Nui.Njegov kontroverzan pliievod govorio

.ie o grupi malih' krhkihvanzemaljaca koji su se u toj pokrajini sru5ili priie 12.000 godina.Neki su poginuli. dluge su ubili. a nekolicina.ie sklopila brakove stokalnim stanovni5tr,om. stvorivSi lasu niskih l.ludi zvanih Drope.Iako je ova priia izvorno ob.iavljena u jednorn ruskom magazinu.prenio ju je Erich von Dhniken u svojo.i kniizi Bogot'i i: svetnira(Gods from Outer Space, 1978).

Rampina posljedn.la kn.iiga. Tibetanski mudrac. sadrZavala je viSedetalia o izgubljenoi civilizaciji u blizini Lhase. Tvrdio.ie da je pta-nina kraj prijestolnice u stvari bila Supl.ii komandni centar pobunje-ne struje vanzemaljaca. ko.ii su ga sagradili priie viSe miliiuna godi-na. Taj je cental takoder odrZavao ljudska tiiela u staniu obamrlosti.kakva su dekala da ih r,anzemal.ici ponovno oZive preseljenjemsvojih du5a u njih. Njihot'a znanost i medicina bile su izuzetno na-predne. Posebna l.iekovita kupka bila.ie u stanju izlijeiiti ozlijeclenenoge lame Ming1,'ara Dondupa, dok.ie nevidljivo energetsko polie

spr-edavalo propadanje hrane i drugih predmeta. Lobsang i n.legovVodid ploudavali su spilju tjedan dana, a onda su oti5li. aktivirar'5ieksplozivne zamke kako bi uni5tili sve dokaze o postojanju spilje.

Tibelanski mudrac govori o brojnim pro5lim civilizacijama kojesu bile poznate pod generiEkim imenom Atlantida. Neke su bri-tjirale u genetidkom inZenjeringu i stvarale ljude-zvijeri za kuineljubimce, poput sirena iz legendi. Ova knjiga takoder govori o po-tonulim otocima na sjevernom i juZnom Atlantiku. kraj Japana i ublizini turske obale.

Rampine knjige otkrivaju zadivljujudu konzistentnost detalja opletpotopnim civilizacijama. otkrivenja koja bi trebalo usporediti is arheoloSkim dokumentima is ezoterijskim doktrinama. U sroiimknjigama, Rampa je tvrdio:

1. Tibet je bio srediSte jedne ranije civilizacije dok je bio nizinskazemlja.

2. Najraniji ljudi bili su vanzemaljskog porijekla. divovskog stasai stoZastih glava.

3. Liudi na ovoj Zemlji \ive miliiunima godina, i postojale sumnoge pretpotopne civilizacije koje su dosegnule visoku razinutehnoloSkog razvoja.

4. Te su kulture uniStene atomskim ratovima ili prirodnim kata-klizmama kao Sto su potresi, tsunamiji i okretan.ie polova.6esto bezupozorenja.

5. Zemliu .ie u proSlosti pogodio jedan drugi planet, pri demu je

na nju izlio svoj ocean natte.6. Atlantida je zapravo samo opii naziv za izgubljene civilizaci.je.

Postojale su druge izgubljene civilizacije u Lemuriji inaArktiku.7. Drevni narodi zakopali su vremenske kapsule u Tibetu, Egiptu.

JuZnoi Americi i Sibiru.8. Piramide i Sfinga simboli su koji ukazuju na izgubljene civili-

zaci.ie. Piramide su takoder bile svjetionici zavozila vanzemaljaca.9. Neke pretpotopne civilizacije zloupotrijebile su genetski inZe-

njering, stvoriv5i amoralne zvijeri i biolo5ka oruZja.1 0. Jedna ljubidasta pretpotopna rasa na kraju je postala sterilna zato

Sto je kultura postala neuravnoteZena zbog radikalnog matrijarhata.Nestevlja se u sljcdedem brojn-.

O autorici:Karen Mutton (rodena Carfoot) ,diplo-

mirala je na Filozofskom fakultetu Sveu-iiliita u Sydneyu 198 1. Glavni predmetibili su joj engleska i drevna povijest, asporedni fizicka antropologija (pretpo-vijest). eesto je putovala po svijetu i po-sjetila je neka od najvaZnijih arheoloSkihnalaziita na svijetu. kao ito su Petra, Ma-chu Picchu, Pagan (Burma), Copan i doli-na Goreme u Turskoj.

Karen se strastveno zanima za drevnupovijest, alternativnu medicinu, geologijui promjene na Zemlji, kao iza astronomi-ju. Vodi Yahoo! e-grupe za sljedeie teme:rubna medicina, neobiina astronomija,zpstranjenja u arheologiji !,iudpa Zemlja.

Karen se zanima za Lobsanga RamPujoi od ivojih tinejdierskih godina, kadaje proiitala sve njegove knjige. Nakrat'ko se dopisivala s njim 1972. Napisala jeknjigu ii Lobsang Rampa:: New Age Trail'blazerkako bi uzvratila na sve negativne

VELJACA-OzVl1.ZOoe

informacije koje o'Rampi kruZe na lnter:netu i kako bi ukazala na njegov utjecajna New Age pokret 1 960-ih i 1 970-ih. Ka-ren vjeruje da 5u Rampu preziralizato stoje otkrio ezoterijske informacije koje suezoterijske Skole lstoka i Zapada stoljeei-ma iuvale.

Ona takocler smatra da bi njegove knji-ge trebale biti ponovno proutene u svje-tlu znanja 21. stoljeia.

T. Lobsang Rampa: New Age Trailbla.zer trenutno se prodaje kao e-knjiga naweb-lokaciji Karen Mutton,,rhttp://www.tu esd, iylobsa ng ram pa,co m,

lzvoii (abecedn im redom):. Evans, Christopher, Cults of lJnreason,Farrir, Straus & Giroux,,1,974.: Harrer. Heinrich,Seven Years,inliber, Ru-pert Hart-Davis, 1953.: Lopez, Donald, Prisoners of Shangri-La,University of Chicago Press, 1998.. Newnham, Richard, The Guinness Book

of Fakes, Frayds &,ForgeriesrGuinness Pu-blishing, UK, 1991.. Rampa, T, Lobsang, The',Third Eyi;Seg.ker&Warburg,1956.. Rampa, T. Lobsang, Candlelight, Corgi, 1 97 4.. Rampa, T. Lobsang. Doaor from Lhasa(izvorni naslov A\edical Lama)' SouvenirPress,1958.. Rampa, T. Lobsang, Cave of the Ancients,Corgi, 1963.. Rampa, T. Lobsang, Feeding the Flame,Corgi, 1971 .. Rampa, T. Lobsang, The h erm it, Corgi, 197 2.. Rampa, T. Lobsang, As It Was, Corgi,1976.- Rampa, T, Lobsang, Tibetap Sage, Corgi,1 980.. Von Diiniken ,Erich, Gods from Outer \po-ce, Dell Publishing, 1978.. Waddell, Lhasa and lts Mysteries, DoverPublications, 1988 (prvo izdanje 1905).. Warburg, Frederic, All Authors are Equal,Hutchinson and Co., 1973.

www. nexusmasazlne.com NEXUS .41

scan by krista

:' l

OSNOVANI

. MARTINUSOVCENTAR

Kontakt osoba:Davorin Gruden

li.rr,b'roj telefoha:047t411-688

iadnim danom od: 17-21 h

Mkendom tijekomcijelog dana

Wal'ne t. PeterronIZNIMilA VRET{ENA

lZNllvtNI LIUDI

Dozrvlpp anrenikog drpirrrrarr( Mirtrejom i r,a,tehira nrudrosrl

168 str., cijena 80 fu1 + po5tarina

Wayne Peterson, diplomat i direktorFulbrightovog stipendrlskog pro-grama s 32 godine staZa u ameridkojvladi, bioje tik pred susretom s ne-kim kogaje odekivao od svoje det-vrte godine

- Kristom. Taj susret je

bio sanro joS jedan od uznernirava-jucih i neobjainjivih doZivljaja kojisu podeli 1982. godine, nakon Stojegledao televizijski intervju u kojemje Benjamin Creme predstavljao sv-oju knjigu Ponotni dolazak Krista iuiitelja mudrosti*. U ovoj knjizidljeli s ditateljima plodove svojeosamnaestogodiSnje potrage iotkriie da nisnro sanri...*Knjiga Ponovni dolazak Krista i uditeljarnudrosti, 270 stranica, 90kn + poStarina

NarudZbe na S otl+szg t+r

Kontakt broj:098/9065-981www.bruno-groening.org

ISCJELJENJE DUHOVNIM PUTEM -prema uienju Brune GroningaQastom svijestiza medicinu koja obuhvaia titavog iovjeka, moguinost iscjeljenja duhovnim| \putem i u struinim krugovima privladi sve vecu pozornost. U vezi s tim uvijek se iznova

pojavljuje jedno ime; Bruno Grdning (1 906-1 959). On je svojim uspjeinim iscjeljenjima pedesetihgodina izazvao pozornost svjetske javnosti te ostavio znanje o primanju duhovne iscjeljujutesnage, "spasonosne struje" (Heilstrom). Velik broj lijeiniiki dokumentiranih izvjeitaja o uspjehudokazuj e a ktua I n u djelotvornost njegovog uienja.

Medicinsko-znanstvena struina grupa kruga prijatelja Brune Groninga je medunarodnoudruienje nekoliko tisuia lijeinika i pripadnika drugih znanstvenih struka iz preko 60 zemaljakoja od 1992. godine istraZuje iscjeljenja ipomoiiduhovnim putem koja su nastala po utenjuBrune Grcininga.

Sve aktivnosti u krugu prijateljab obavljaju se bez naknade, svi tro5kovi pokrivaju sedobrotvornim prilozima.

42 .NEXI]S www. nexusm agazlne. com VELIAeA-OzVltXzO