nikolaj velimirovic - oce nas

7/29/2019 Nikolaj Velimirovic - Oce Nas

1/5

Sveti Nikolaj Velimirovi

OE NA

Oe na

Koji si na nebesimaNeka se sveti ime TvojeNeka doe carstvo TvojeNeka bude volja Tvoja

na nebesima kao i na zemljiHljeb na nasuni daj nam danas

I oprosti nam dugove naekao to i mi opratamo dunicima naim

I ne uvedi nas u iskuenjeNo izbavi nas od zloga

OE NA..

Kranine, kad izrie ove rijei, tim priznaje da je tvoj Otac nebeski u isto vrijemei Otac tvoga sluge i nadniara, tvog bolesnog susjeda i samrtnika. Jer ti je zapovjeenood Sina Bojeg, vrhovnog Otkrivaa istine o Bogu i o ljudima, da kae Oe naa neOe moj.

Pa kad priznaje, da je tvoj Otac u isto vrijeme Otac i tvoga sluge i nadniara, ibolesnog susjeda i samrtnika, zar nije jasno da time priznaje, da si ti brat njihov i da su

oni braa tvoja?Dvije misli i dva osjeanja. Prva misao: oinstvo Boje; druga misao: bratstvo

sinova Bojih. Prvo osjeanje: sinovska ljubav prema Ocu; drugo osjeanje: bratskaljubav prema brai. I ove dvije osnove i velike misli i iz ova dva velika i osnovnaosjeanja proizlaze djela i odnosi ugodni Ocu i ugodni brai.

Ako ti kranine, bude svakoga as drao u svome umu one dvije osnovne i velikemisli, i svakoga asa straario nad srcem svojim da se u njemu ne ohlade ona dvaosnovna osjeanja, sva e tvoja djela biti dobra i ista kao to je dobra i ista voda totee iz dobrog i istog izvora. I tvoj cijeli ivot bit e pjesma, koja e se blagosno slagatisa pjesmom brae tvoje oko tebe. Tako e onda drutvo ljudsko biti ureeno najbolje inajidealnije, to se da zamisliti i poeljeti.

Ako li ti ita Oe na, a o Bogu kao Ocu ne misli, i svoje susjede smatratuincima, sva e tvoja djela biti naopaka, tvoj put bie Kainov put, tvoj ivot mutnavoda iz mutna izvora, tvoj svretak kao Judin svretak.

Zove li pak se kraninom a Oe nauope i ne ita, onda si kao putnik na morubez kompasa i bez polarne zvijezde, - na buri, u tami, u oajanju, s izgubljenimsaznanjem odakle, kako i kamo putuje.

KOJI SI NA NEBESIMA..

Tamo gdje je Otac na, tamo je i Otadbina naa. Neznaboci koji vide svogaroditelja jedino u ovom materijalnom svijetu, bilo kao ovjeka, ili kao rijeku (Gang,"Majka Gang" - kau Hindusi) ili kao sunce (stari Misirci) ili mjesec (Asirci, Arapi) ili oganj(Perzijanci), ne mogu ni vjerovati u neku drugu Otadbinu do u zemaljsku. No mi Krani

1


2/5

saznali smo od Gospoda Krista za istinskog svog Oca koji je na nebesima, sljedstveno i zaOtadbinu koja je na nebesima. Otadbina je blago veliko, a Gospod je rekao: "Gdje jeblago vae, ondje je i srce vae." Je li blago nae na nebesima, onda i srce nae mora bitina nebesima. Iz ovoga sljeduje da mi moemo svoj zemaljski ivot urediti tako samo akoga ne smatramo glavnim nego pripremnim ivotom. Nai drutveni odnosi lako se dadudovesti u sklad, ako mi brino mislimo o prelasku - i to vrlo skorom prelasku - u nau

nebesku otadbinu. Oni koji se srcem nisu lijepili za zemlju najbolje su ureivali drutvaljudska na zemlji. U manastirskim opteiima, gdje su ivjeli monasi raznog jezika i izraznih zemaljskih otadbina, a gdje je broj bratije ponekad premakao 10.000, ureenjedrutveno bilo je koliko prosto, toliko savreno. Svi su oni iskali najprije carstvanebeskoga, i njihovo malo carstvo zemaljsko bez muke se dovodilo u red i poredak,kakav se rijetko postie i meu najbliim krvnim roacima.

U nae vrijeme mnogi ne mogu da spavaju brinui kako da urede cijeli svijet kaojednu familiju, meutim, razvode se sa enom i sude se sa djecom svojom. Ni dvojedakle ne mogu zajedno, a hoe milione da organiziraju u jednu zajednicu! Dokle godKrani ne shvate u smrtnoj zbilji, da je pravi Otac njihov i prava otadbina njihova nanebesima, i dokle god sve blago svoje budu gledali na zemlji, prilijepljeni svim srcem uzto bijedno blago, dotle e Kranski narodi sve zvunije vikati o drutvenom ureenju, a

koraati sve dublje iz kaosa u kaos.

NEKA SE SVETI IME TVOJE..

Neka se svi nai poslovi u ovom prelaznom ivotu osveuju imenom Bojim. Nekanae drutveno ureenje bude naslovljeno i pokriveno imenom Bojim.

Ime je to i linost. Tko sveti ime, sveti linost toga imena. Tko dakle sveti ime Ocanebeskoga, taj sveti Njegovu linost. Neka svi nai poslovi budu spomenici dostojniImena Bojega. Neka nae drutveno ureenje ima za cilj sveenje Imena GospodaBoga, kako u velikim linijama tako i u sitnim pojedinostima. Jer je Bog najvia stvarnost,

vjena i sveobuhvatna, te svako drutvo ureeno nasuprot toj stvarnosti predstavljabezumnu iluziju i kaos, to opet dovodi ljude do oajanja i samoubojstva.Ako ime Boje ne predstavlja glavni autoritet u jednom kranskom drutvu, onda

taj autoritet zamijenjen je znai nekim imenom ovjejim. I mi zaista vidimo u naedane, kako mnoga drutvena ureenja nose ime jednoga ovjeka, koji je to ureenjepropisao i uveo. I dokle budu trajalo to ureenje - a to je od danas do sutra drat e seimena tih ljudi u asti; to jest svetit e se imena njihova mjesto sveenja imena Bojega.Poslije njih bie drugaija drutvena ureenja, i drat e se u asti i svetiti druga nekaimena ljudska. Narodi e se prebacivati iz jednog cuna u drugi na burnom moru, dok elaa sa Bojim imenom stajati ukraj njih i ekati, da se izmueni putnici prebace u nju.

NEKA DOE CARSTVO TVOJE..

Carstvo Boje ne moe se razluiti od carevanja Bojeg. Carstvo dolazi zajedno sacarem. Bila bi besmislica oekivati carstvo a odbaciti cara. U crkvenoj molitvi "Carjunebesni Utjeitelju" vjerni prose Cara Duha da doe: "doi i useli se u nas". Smisao obajumolitava je jasan: carstvo Boje doi e onda kada i Car Bog doe.

Prosei carstva Bojega mi ustvari prosimo najsavreniju vlast; a prosei dolazakCara Boga mi prosimo dolazak najsavrenijeg vladara nad sobom.

Stvoritelj na ve vlada potpunce poetkom i svretkom naeg zemaljskog ivota;zato Ga ne bi pustili da On vlada i na cijeloj ivotnoj liniji izmeu poetka i svretka? On

je gospodar roenja i smrti; neka On gospodari i nad svim vremenom izmeu roenja i

smrti.

2


3/5

Rei e netko: kako to da toliko tisua ljudi skoro dvije tisue godina posvednevnoizgovaraju molitvu: neka doe carstvo Tvoje, meutim carstvo Boje jo nije dolo?Nesumnjivo dolo je; dolo je i carstvo i Car pojedinim duama, to znai mnogimmilionima pravih krana. Samo ono nije jo dolo da se vidi i osjeti u drutvenomporetku svijeta. Nije postalo nepokolebljivim, priznatim i usvojenim osnovom drutvenogporetka. A to se to nije dogodilo, krivica je kako do onih koji uope ne itaju Oe na,

tako i do mnogih onih koji ga itaju svaki dan a bore se za carstvo zemaljsko, grabe se zavlast nad zemljom i narodom, odbacujui u praksi vlast Boju i hotei uzeti ovu u svojeruke.

NEKA BUDE VOLJA TVOJA NA NEBESIMA KAO I NA ZEMLJI..

U nebeskom duhovnom svijetu, u koji emo, ako Bog da, i mi prei, vlada savrenavolja Boja. No ta vladavina volje Boje nije silom nametnuta nego nju duhovi svjetlostidragovoljno usvajaju, pokoravajui svoju volju sa veliko revnou volji Bojoj kao jedinojnepogrenoj. I drutvo zvijezda, mravi i pela, ureeno je jedino voljom Bojom. Bila bi

potpuna besmislica ureivati drutvo ljudi nasuprot i mimo volje Boje. Tom besmislicom,naalost, rukovode se mnogi suvremeni ureivai ljudskog drutva. Oni donose zakone zaljude bez obzira na zakon Boji, kojim je objavljena volja Boja. Otuda besporetci,nepravde i razdori, kaos i oajanje, nezadovoljstvo i rat svakoga protiv svakoga.

Ne treba mnogo pameti pa se uvjeriti, da samo Onaj koji je stvorio ljude najboljezna zato ih je stvorio, to jest zna cilj ivota ljudskog na zemlji. Meutim mi vidimo dadrutva ljudska pokuavaju esto da urede ba oni ljudi, koji javno odriu svaki cilj ivotuljudskom na zemlji. Zasnivati drutvo ljudsko samo na volji ljudskoj znai zasnivati ga nabesciljnosti, neznanju i nepravdi.Ja se radujem da inim volju tvoju, o Boe moj; zakontvoj u srcu je mome(Ps. 40, 8), rekao je onaj car koji se uvijek gorko kajao kad je iaosamo za svojom voljom.

Ako ti, itaoe, kao kranin eli ne samo da ti bude dobar kranin nego i da

cijelo kransko drutvo bude kransko, onda znaj da to moe biti iskljuivo i jedino akose volja Boja uzme za osnov ureenja toga drutva. A u emu je volja Boja, to je jasnootkriveno od Krista, koji je otkrio i sve ciljeve.

HLJEB NA NASUNI DAJ NAM DANAS..

Kao to ne govorimo Oe moj, tako ne govorimo ni hljeb moj. Otac je zajednikisvima sinovima Bojim, i darovi Oevi su zajedniki. Ovo je prvi moralno-ekonomskiprincip za drutveno ureenje; moralni jer priznajemo, da je hljeb od Boga, i ekonomski,

jer hljeb to Bog daje pripada svima.

Hljeb na nasuni prosimo mi od hljebodavca Oca nebeskog. Zato je reenonasuni? Zato da bi bili skromni i ne traili nikakav luksuz. Nae tjelesne potrebe treba daograniimo na ono to je najneophodnije, po rijei apostolskoj: "a kad imamo hranu iodjeu, ovim da budemo zadovoljni" /I Tim. 6, 8/. Jer luksuz upropauje tijelo,upropauje duu, upropauje cijeloga ovjeka. Ovo je drugi moralno-ekonomskiprincip; moralni, jer nas titi od luksuza i pokvarenosti; ekonomski, jer hljeb treba dastigne za sve nas.

Daj nam danas. Zato prosimo od Boga hljeb samo za danas? Zato to sutramoemo ne biti u ovome ivotu. Zato to znamo da nismo mi gospodari ivota negoStvoritelj na. Jo i zato, da bi se trgli od nagomilavanja nepotrebnog bogatstva zaneizvjesno sutra a ostavljali brau svoju gladnu danas. Gladnoga nahrani, ednoganapoj, nagoga odjeni. Ove zapovijesti Boje ne moe nitko ispuniti tko iz straha zasutranjicu gomila vie od najpotrebnijeg. Ovo je trei moralni-ekonomski princip;moralni, jer se bar njime oslobaamo briga koje je Tvorac uzeo na sebe; ekonomski, jerspreava danas glad jednih spreavajui nagomilavanje za sutra drugih. U ove tri rijei

3


4/5

izreena je vea i bolja drutveno-ekonomska nauka nego u mnogim uenim knjigama ifantastinim teorijama. A to je glavno ova drutveno-ekonomska nauka ima moralnupodlogu i autoritet boanski, to sav ostali svijet nema.

I OPROSTI NAM DUGOVE NAE KAO TO I MI OPRATAMO DUNICIMANAIM..

Ima ljudi koji itajui Oe na izostavljaju drugi dio ovog iskanja / kao to i miopratamo dunicima naim/. Boje se obaveze. Meutim Bog odluno trai od nas tuobavezu. On e nama oprostiti onako kako mi budemo opratali. No ludo je bojati se oneobaveze i onoga uvjeta. Jer mi beskrajno vie dugujemo Bogu nego to nama moe savsvijet dugovati. Mi Mu dugujemo i ivot, i razum, i zdravlje, i svijetlost, i kiu i sve toimamo, to znamo i to moemo. U Evanelju je uinjeno sravnjenje naih uzajamnihdugovanja prema naem dugovanju Bogu kao 100 groa prema 10.000 talanata. Inajzad, kad uzajmljujemo mi uzimamo Boje od ovjeka, a kad vraamo, mi vraamoopet Boje ovjeku. Jer na kraju krajeva sve je Boje, po rijei pravednika: "go sam

izaao iz utrobe matere svoje, go u se i vratiti"/Job. 1,21/.Ueni bogoslovi pravi su kad misle, da se pod dugovima razumijevaju grijesiljudski. Mi molimo Boga da nam oprosti grijehe nae prema Njemu kao to i miopratamo grijehe ljudske prema nama. Sasvim tono. No i dug i grijeh oznaavaju nekimanjak u ivotu ovjejem. I za dug i za grijeh trai se naplata. No i jedno i drugo moebiti nama oproteno od Boga ako mi pratamo dunicima svojim. "Dajte u zajam nenadajui se niem, kae Kristos na drugome mjestu. Ako ti vrati, primi ako li ne moe davrati, oprosti mu. Jer i ti nikad ne moe vratiti dug Ocu Nebeskom.

U beskrajno sloenoj i zamrenoj nauci o financijama ova nauka je jedini izlaz,jedino rjeenje. Podaj, i dae ti Bog. Oprosti, i oprostit e ti Bog.

I NE UVEDI NAS U ISKUENJE..

Kuati znai ispitivati. Da nije grijeha, ne bi bilo ni kuanja. Svakoga kua njegovaslast koja ga vue i mami, slast raa grijeh a grijeh raa smrt, kae apostol Jakov. Bog jestavljao na ispit vjeru Abrahamovu, cijelomudrenost Josipovu, trpljenje Jobovo. I oni susvi dobro poloili ispit. No mi se osjeamo slabi i molimo Boga da nas ne stavlja na ispit,

jer emo pasti i propasti. Zemaljska vlast i tjelesna elja im se zane u ljudima, ljudiizgube viziju sveopega Oca nebeskoga, i padaju u oajanju i ubitanu sebinost: poinjusvetkovati ime svoje iznad Bojeg, itu carstvo zemaljsko mjesto nebeskog, svojomvoljom potiskuju volju Boju, hljeb na nazivaju hljebom osobno svojim, prose od Bogamilost a prema svojim dunicima ostaju nemilostivi do kraja. Kroz to cijelo drutvenoustrojstvo poinju se kolebati kao zgrada od stalnog zemljotresa. Spasi nas, Boe, odsvih onih iskuenja! I ne uvedi nas u iskuenje - u pozitivnom smislu reeno znai: spasinas od iskuenja! To jest: spasi nas od nas samih!

Ova molitva je od ogromnog znaaja po odranje pravilno ureenog drutva. Njomljudi priznaju svoju nemo, da odre sva ona dobra od Boga za koja se mole uprethodnim molitvama. Ako i prime sve ono zato su molili Oca svog nebeskog, u strahusu da po nemoi svojoj sve to ne zloupotrebe i ne pokvare. Bdite i molite se, rekao jeKristos na drugom mjestu, da ne padnete u napast, to jest u iskuenje. Kada sinovi Ocanebeskoga zasnuju drutvo kako su eljeli, moraju neprestano bditi da se ne pogorde tene pripiu sebi ono to im je od Boga darovano, i moraju se neprestano moliti Ocunebeskom, da se darovano ne umanji i ne prekrati.

NO IZBAVI NAS OD ZLOGA..

4


5/5

Ovim se molimo Ocu nebeskom, da nas izbavi od sotone, koji je nosilac svakoga

zla, krvnik ljudski od poetka, laa i otac lai (Job. 8, 24). On zasljepljuje ljude, izaslijepljene vodi ih od iluzije ka iluziji, kako u osobnom ivotu tako i u drutvenom."Okrenite karte, uinite revoluciju, osvetite se svojim neprijateljima, stvorite jo jednuradikalnu drutvenu promjenu, i imat ete raj, i bit ete kao bogovi!" Tako od pamtivijekaape ljudima sotona "dravnik". I ljudi su ga po tisuu puta posluali, po tisuu putaprolili bratsku krv, pohulili na Oca svog nebeskog, i po tisuu puta, razoarani, padali uoajanje. A da se ne bi oajnici dosjetili, tko je glavni krivac, krvnik ljudski je ponovodoaptavao oajnicima: "Krivi su ti i ti ljudi; udrite njih; promijenite vlast, okrenite toakdrutveni jo jednom; uinite jo samo jedan korak, i vi ste bogovi, i raj je va!" I tako setoak okree u jednom mjestu, ronei sve dublje u blato, dok ljudi ponavljaju sotonskula o "progresu."

Dokle god ovjek bude smatrao ovjeka kao izvor zla drutvenoga a ne sotonu,dotle e mjesto bratoljublja vladati bratonenavist i bratoubojstvo. A da je sotona glavniuzronik zla pokazao je Spasitelj time to je prvi sukob i obraun u spaavanju ljudi Onimao sa sotonom na Gori Iskuenja.

U prethodnoj molitvi: i ne uvedi nas u iskuenje, mi se molimo Bogu da nas sauvaod nas samih, dok u ovoj posljednjoj mi se molimo, da nas izbavi od zloga, to jest odonoga koji na svakoj klizavici iskuenja eka ljude sa svojim otvorenim eljustima.

U jednom Kranskom drutvu palog brata treba smatrati kao ovjeka u iskuenju,i cijelo drutvo je duno moliti se Ocu nebeskom, da ga povrati od iskuenja i spasi odsotone. I ovo po primjeru Krista, koji ree Petru: imone, imone, evo vas ite sotona dabi vas inio kao penicu. I ja se molih za tebe da tvoja vjera ne prestane (Luka 22,31).

5

nikolaj velimirovic - oce nas

Documents