Njega i bolesti organa za disanje

Fatima Kolak

Dišni sustav prvi na udaru  !?

Zašto su bolesti dišnog sustava, u sredinama poput naše, na

vrhu ljestvice oboljelih?

Opće je poznato da kroz dišne puteve ulaze u dišni sustav razni mehanički zagađivači (poput prašine, smoga itd.), plinovi, otrovi, alergeni, zarazne klice itd.

No, koliko se zdravstveno obavještavanje i odgoj, za primjer, mnogo bave čuvanjem i unapređenjem zdravlja probavnog sustava i kože, toliko se manje bave sistematski čuvanjem i unapređivanjem zdravlja dišnog sustava.

   

Uzroci bolesti disajnih organa

• U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzročnicima bolesti, smanjuje se imunitet.

• Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih dišnih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što troši energiju.

• Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima.

• Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice.

• Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline.

•   Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.

Hunjavica

• Hunjavica je najpoznatija i najčešća bolest nosa. To je, u stvari, upala nosne sluznice. Bit oboljenja sastoji se u tome da sluznica jako oteče i zacrveni se. Ujedno je izlučivanje sluzi jako pojačano.

• Hunjavica izaziva slijedeče tegobe: jako začepljenje nosa, snažni poticaj na kihanje, tupu bol u glavi, uglavnom u predjelu čela, te neugodno osjećanje i malaksalost.

• Prehlada je uzrok hunjavici.

• Međutim, tu bolest mogu prouzro-kovati podražavajuči plinovi, prašina te mnoge zarazne bolesti

Upala grla

• Bolovi u grlu su najčešće znak za upalu grla ili ždrijela. Upalu najčešće prouzrokuju virusi koji napadaju sluznicu. Sluznica grla je iritirana, crvena i natečena. Time nastaje pritisak na nerve u sluznici koji informaciju šalju dalje do mozga i mi osjećamo bol. 

• U slučaju upale grla, preporučuje se mirovanje i grijanje. Nekada je dovoljno nositi šal da bi za kratko vrijeme nestali simptomi. Jako je važno dovoljno piti, najbolje biljne čajeve, posebno kadulju (žalfiju)

• Nekada može doći i do teških bakterijalnih upala krajnika ili angine. Bakterije streptokoke su opasne jer se preko krvi mogu proširiti po cijelom organizmu i prouzrokovati štetu na zglobovima, srcu ili bubrezima. 

Kašalj

Kašalj se dijeli na više vrsta:• Kašalj iz grla: javlja se iznenadnim napadima,

po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu)

• Kašalj iz dušnika :Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke "laveža" . U početku je, dok traju bolovi, suh a kasnije slijedi iskašljavanje.

• Kašalj kod bronhitisa - Kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran

Bronhitis

• Kada se nakon

prehlade javi

povišena temperatura

s kašljem i bol u prsima,

to su prvi simptomi

akutnog

bronihitisa.

Upala pluća

• Upala pluća ili pneumonija (grčka riječ) je jedna od čestih bolesti pluća. Najčešći uzroci upale puća su bakterije i virusi. Spada u teška oboljenja i pacijenti oboljeli od upale pluća najčešće se upućuju na bolničko liječenje. Nekad je to bila neizlječiva bolest sa velikim procentom smrtnosti.

• S razvojem 

medicine i pronalaskom pencilina smrtnost od ove bolesti je znatno smanjena i skoro iskorijenjena. Danas je upala pluća uglavnom izlječiva bolest.

Tuberkuloza

• Tuberkuloza ili sušica (poznata pod skraćenicama TB ili TBC) je zarazna bolest koju izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis.

• Tuberkuloza je jedna od najraširenijih zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi. Svake godine se zarazi oko 9 milijuna ljudi

• 24. marta 1882. njemački liječnik Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze. Tek je otkriće antibiotika, odnosno streptomicina godine 1946. omogućilo adekvatno liječenje.

• Dugo se smatralo da će tuberkuloza s vremenom biti iskorijenjena, ali je to mišljenje u posljednje vrijeme drastično promijenjeno. Razlog tome je intenziviranje protoka ljudi koji šire zarazu, epidemija AIDS-a koja slabi imunološki sustav bolesnika, te otkriće sojeva bakterija koje su rezistentne na antibiotike.

Trovanje plinovima

• Udisanjem nekih plinova može se doći do trovanja našeg tijela Opasnost od otrovnih plinova naručito je velika u nekim industijskim pogonima i radionicama.Otrovni plinovi štetno djeluju na razna tkiva i mijenjaju tok životnih procesa.

• Prva pomoć sastoji se u udaljavanju unesrećenih iz zagađene prostorije te u davanju umjetnog disanja i masaži srca. Kod težih otrovanja u obzir dolazi i zamjena krvi.

Utapanje i gušenje

• Utapanje je ozbiljan uzrok invalidnosti i smrti.

•   Klasična slika u kojoj žrtva bespomoćno zapomaže i lupa na sve strane u vodi zapravo se rijetko vidi. Češći scenariji su da samo plutaju na površini vode ili tiho nestanu ispod površine.

Gdje i kada se ljudi najvise utapaju?

- u kadi kod djece koja su mlađa od godinu dana, a događaju se kod kratkotrajne odsutnosti roditelja, iako mogu biti i oblik zlostavljanja.- u bazenima kod djece predškolske dobi.- u jezerima, rijekama, moru kod mladih i oraslih, a tipično je da se 90% dogodi u blizini granica sigurnosti; tu se radi i o ozljedama glave i vratne kralježnice kod skokova u vodu, a u mnogim slučajevima otkrije se dodatni utjecaj alkohola ili nekih lijekova.

• Odmah treba nazvati Hitnu medicinsku pomoć. Ako se sumnja na ozljedu glave ili vrata (a gotovo uvijek

• treba sumnjati) treba žrtvu uz što manje pomicanja izvaditi iz vode (posebnu pozornost posvetiti vratnoj kralježnici) i premjestiti ju na sigurno mjesto te početi osnovnu reanimaciju – osigurati dišni put, umjetno disanje i masažu srca. 

Ako žrtva ima znakove promjene svijesti, a diše, treba provjeriti usnu šupljinu i očistiti je od povraćenog sadržaja, blata, trave i sl. da bi se izbjegla mogućnost aspiracije (udisanja stranih tvari u pluća) i zatim osigurati dišni put te ako je disanje regularno postaviti je u bočni položaj. Svaki pritisci na pluća kako bi se izbacila  voda iz njih se ne preporučaju, treba što prije pristupiti mjerama CPR-a. Žrtvu treba i utopliti – skinuti mokru odjeću i umotati u suhu deku ili slično.