norme hrvatskog jezika koje valja usvojiti

2
NORME HRVATSKOG JEZIKA KOJE VALJA USVOJITI 1. Niječnica ne piše se rastavljeno od glagola: ne ću, ne ćeš, ne znam, ne mogu....Sastavljeno se piše samo u glagola: nemoj, nemam, nestati, nestajati, nedostati i nedostajati. 2. Prijedložni izraz u frazemima ići uz dlaku, govoriti u vjetar, poći za rukom ne smatraju se sraslima. 3. U pisanju je primjereno bilježiti d i t ispred c, č u oblicima imenica s nepostojanim a u završetku -dac, -dak, -tac, -tak, - tka, ako je taj završetak ispred otvornika: dc: mladac > mladca, mladci sudac > sudca, sudci razgodak > razgodci iscjedak > iscjedci zadak > zadci tc: bratac > bratca, bratci letak > letci svetac > svetca, svetci zadatak > zadatci napitak > napitci zagonteka > zagonetci pripovijetka > pripovijetci dč: sudac > sudče, sudčev tč: bratac > bratče svetac > svetče, svetčev Ako je ispred završetka –tak zapornik, t se u oblicima ne gubi: listak – listka – listci; naprstak – naprstka – naprstci. Iznimka od ovog pravila je samo imenica otac: oca, oci, oče, očevi, očev. 4. Iznimke o pisanju oblika s rje, tj. je iza pokrivenoga r jesu samo: privrijediti > privreda naprijed > napredak vrijeme > vremenski upotrijebiti > upotreba Dvostruko je dozvoljeno pisati, s time da se prednost daje obliku s je: brijeg > brježuljak, brežuljak brijest > brjestić, brestić drijen > drjenčić, drenčić drijemati > drjemljiv, dremljiv trijebiti > istrjebljiv, istrebljiv trijezan > trjezniji, trezniji U oblicima i tvorenicama ostalih riječi u kojima je dvoglasnik iza pokrivenog r, dvoglasnik se krati prema temeljnom pravilu pa se na mjestu ije piše je:

Upload: profbeba-1

Post on 29-Jan-2016

239 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

language

TRANSCRIPT

Page 1: Norme Hrvatskog Jezika Koje Valja Usvojiti

NORME HRVATSKOG JEZIKA KOJE VALJA USVOJITI

1. Niječnica ne piše se rastavljeno od glagola: ne ću, ne ćeš, ne znam, ne mogu....Sastavljeno se piše samo u glagola: nemoj, nemam, nestati, nestajati, nedostati i nedostajati.

2. Prijedložni izraz u frazemima ići uz dlaku, govoriti u vjetar, poći za rukom ne smatraju se sraslima.

3. U pisanju je primjereno bilježiti d i t ispred c, č u oblicima imenica s nepostojanim a u završetku -dac, -dak, -tac, -tak, -tka, ako je taj završetak ispred otvornika:

dc: mladac > mladca, mladcisudac > sudca, sudcirazgodak > razgodci

iscjedak > iscjedcizadak > zadci

tc: bratac > bratca, bratciletak > letcisvetac > svetca, svetcizadatak > zadatci

napitak > napitcizagonteka > zagonetcipripovijetka > pripovijetci

dč: sudac > sudče, sudčev

tč: bratac > bratče svetac > svetče, svetčev

Ako je ispred završetka –tak zapornik, t se u oblicima ne gubi: listak – listka – listci; naprstak – naprstka – naprstci.

Iznimka od ovog pravila je samo imenica otac: oca, oci, oče, očevi, očev.

4. Iznimke o pisanju oblika s rje, tj. je iza pokrivenoga r jesu samo: privrijediti > privredanaprijed > napredak

vrijeme > vremenskiupotrijebiti > upotreba

Dvostruko je dozvoljeno pisati, s time da se prednost daje obliku s je:brijeg > brježuljak, brežuljakbrijest > brjestić, brestićdrijen > drjenčić, drenčić

drijemati > drjemljiv, dremljivtrijebiti > istrjebljiv, istrebljivtrijezan > trjezniji, trezniji

U oblicima i tvorenicama ostalih riječi u kojima je dvoglasnik iza pokrivenog r, dvoglasnik se krati prema temeljnom pravilu pa se na mjestu ije piše je:crijep > crjepovigrijeh > grješnikprijek > oprječanstrijela > strjelica

ždrijebe > ždrjebetagriješiti > pogrješkakrijepiti > krjeposttrijeska > trješčica

5. Ženska imena tipa Andrea, Mia, Tea između osnove i nastavka dobivaju j u ostalim padežima i u tvorbi posvojnog pridjeva:Andrea – Andreje – Andrejom – AndrejinDorotea – Doroteje – Dorotejom – Dorotejin

Mia – Mije – Mijom – MijinAntonia – Antonije – Antonijom - Antonijin

Page 2: Norme Hrvatskog Jezika Koje Valja Usvojiti

6. Nazivi nastavnih predmeta mogu se pisati ili velikim ili malim početnim slovom: Hrvatski jezik (predmet); hrvatski jezik (jezik).