Varaždin: Sudjelovanje javnosti i transparentno upravljanje zaštićenim i NATURA 2000 područjima

U gradu Varaždinu je u sklopu projekta Transformacija održan stručni seminar pod nazivom "Sudjelovanje javnosti i transparentno upravljanje zaštićenim i NATURA 2000 područjima". Seminar se održao dana 6. veljače 2017. u konferencijskoj dvorani Hotela Park Boutique, a cilj mu je bio okupiti ključne dionike za zaštitu okoliša i prirode u upravljanju zaštićenim područjima sjeverozapadne Hrvatske te ih upoznati s transparentnim upravljanjem i primjerima dobre prakse uključivanja javnosti u zaštićenim i NATURA 2000 područjima.

Stručni seminar otvorio je dr.sc. Dražen Šimleša s Instituta znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu, a kroz svoje predavanje predstavio je Analizu upravljanja zaštićenim i NATURA 2000 područjima koja je bila izrađena u sklopu projekta za područje 7 županija u Republici Hrvatskoj. Od dr.sc. Mihaele Mesarić iz Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode imali smo priliku čuti nešto više o iskustvima u provođenju monitoringa Natura 2000 vrsta te smo saznali kako lokalna zajednica u navedenom monitoringu ima posebno značajnu ulogu. Predstavljeni primjeri suradnje s lokalnom zajednicom odnosili su se na monitoring lastavica, šišmiša, bijele rode te cvijeta kockavice.

Od ostalih tema predstavljene su bile Prirodne vrijednosti prostora Sjeverozapadne Hrvatske i uočeni problemi sve većeg prisustva invazivnih vrsta od strane Dore Radosavljević iz saveza udruga Dravska Liga, Primjeri dobre prakse kroz projekt "Kupa Natura - živjeti i održavati prirodnu dobrobit Kupe od izvora do ušća" od strane Antonije Vučić (Udruga za promicanje kulture življenja "Zvono uz Kupu-ZUK!" iz Karlovca), Aktivizam i pravni alati u zaštiti prirodnih resursa - Denis Frančišković (Udruga za zaštitu okoliša i prirode "Eko Pan" iz Karlovca) te Aarhuška konvencija i pravo javnosti na sudjelovanje pri postupcima zaštite okoliša - Goran Sabol (Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis).

Kao generalni zaključak samog stručnog seminara nametnulo se uključivanje javnosti kao ključno za transparentno upravljanje navedenim prostorima zbog čega je prijeko potrebno izvršiti edukaciju dionika na svim razinama te uspostaviti čvršću i jaču međusektorsku suradnju na predmetnom području.

Broj 04 / godina 2017.

SADRŽAJ:/ Varaždin: Sudjelovanje javnosti i transparentno upravljanje zaštićenim i NATURA 2000 područjima/ Ocijenimo dobrobiti od zaštićenog područja Regionalnog parka Mura-Drava na području Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije/ Problematika izgradnje male hidroelektrane na Brodarci na rijeci Kupi/ Mađarska ima prvog zelenog pravobranitelja na svijetu

www.zeleni-osijek.hr

NOVI PRISTUP UPRAVLJANJU ZAŠTIĆENIM I NATURA 2000 PODRUČJIMA

Ocjenimo dobrobiti od zaštićenog područja Regionalnog parka Mura-Drava na području Virovitičko-podravske i

Osječko-baranjske županije

Dana 15. 02. 2017. godine u posjetiteljskom centru Dravska priča Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije u Noskovačkoj Dubravi održan je seminar o prepoznavanju vrijednosti zaštićenih područja i vrednovanju ekosustava Regionalnog parka Mura-Drava na području Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije.

Seminar je organizirala Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek u partnerstvu s Pravnim fakultetom iz Osijeka, Udrugom za zaštitu prirode i okoliša Eko Pan iz Karlovca, Zaštitarsko-ekološkom organizacijom Nobilis iz Čakovca te WWF Adria, hrvatskom podružnicom World Wide Found for Nature Austria.

Predavanje na seminaru održala je Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adria na temu "Vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja" pomoću PA-BAT metodologije koja je osmišljena kako bi institucijama za zaštitu prirode pomogla u prikupljanju i usporedbi informacija o ukupnim dobrobitima od zaštićenih područja. Najbitnije teme o kojima se raspravljalo na seminaru su lovstvo, ribolov, gljive i bilje, šume, usluge ekosustava, ratarske i stočarske kulture, tradicijsko znanje i naposlijetku turizam.

Bila je ovo dobra prilika i da se susretnu brojni dionici ovog zaštićenog područja koji su, svatko iz svoje perspektive, iznosili mišljenja, trenutne probleme i predlagali rješenja istih.

Iz perspektive lovačkih udruga kao jedan od glavnih problema detektirane su biciklističke rute odnosno sve veći broj biciklista koji prolaze kroz lovište - šumske prosjeke i krune riječnih nasipa. Po njihovom mišljenju veći broj biciklista remeti mir u lovištu. Također ukazuju na opasnost za bicikliste tijekom lova - nenamjerno ranjavanje se već događalo u prošlosti. Također je sve veći pritisak različitih korisnika na područjima šuma i lovišta - rekreativci, izviđači, škole u prirodi. Sudionici iz Hrvatskih šuma su izjavili da se biciklistička ruta mora dogovoriti i biti usuglašena s lovcima, pa tek onda sa šumarima jer tako stoji u Pravilniku o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda. Također je naveden i uvijek prisutan problem krivolova od strane lokalnog stanovništva, ali zbog veličine područja teško je nadzirati ovakve aktivnosti. Na području Regionalnog parka u ove dvije županije korist lokalnog stanovništva od lovstva i lovnog turizma ocijenjena je kao trenutno niska, ali s potencijalom razvoja.

Na području Regionalnog parka nema niti jedne prodane dozvole za branje gljiva, odnosno postoje zakonska ograničenja za berbu gljiva, a koje se nitko ne pridržava te osobe samovoljno beru gljive. Sudionici su se složili da postoji potencijal da se jača gljivarski turizam, ali i da treba educirati javnost o sakupljanju gljiva kao i da je potrebno raditi na dodatnom istraživanju gljiva.

Predstavnici ribolovnog sektora su kao glavne probleme istaknuli smanjenje ribljeg fonda u kopnenim vodama te kao glavne uzročnike navode klimatske promjene, sušnije godine, promjene toka rijeke, nestanak rukavaca, preopterećenost hidroelektranama, smanjenje površina močvarnih područja. U Republici Hrvatskoj ne postoji službena crna lista alohtonih vrsta, no zadnjih 16 godina se prati stanje ribljeg fonda. Ribiči (osim gospodarskih) nemaju pravo na prodaju ribe koju ulove. Učestala je nezakonita prodaja u restoranima i tome je teško stati na kraj, a kazne se često opraštaju. Koristi ribolova ocijenjene su kao vrlo značajne za lokalno stanovništvo (osobna korist, riba kao prehrambena namirnica), ali vrlo malih prihoda (budući da nema gospodarskog ribolova). Postoje veliki potencijali za razvoj ribolovnog turizma, od čega bi profitirali lokalni ponuđači, prodavaonice ribolovne opreme, itd. Poljoprivredna proizvodnja odnosno proizvodnja hrane u području Regionalnog parka ocijenjena je kao najveći potencijal kako za osobnu korist tako i

www.zeleni-osijek.hr

Ideja o gradnji HE Brodarci rodila se nakon izgradnje kanala Kupa-Kupa koji je grad Karlovac branio od poplava. Zamišljena je kao sastavni dio sustava obrane od poplava grada Karlovca i sela nizvodno od samoga grada. U sustav obrane od poplave spada i izgrađeni kanal Kupa-Kupa te njegove pripadajuće retencije u poplavnim šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur). Intencija je bila da se visoki vodni val iskoristi u proizvodnji električne energije kao i da HE skreće dodatnu vodu u kanal Kupa-Kupa. Ovaj plan i idejno rješenje napravljeni su početkom 70-ih godina prošlog stoljeća.

Novi plan bio je izgraditi MHE Brodarci instaliranog protoka 120 kubičnih metara u sekundi te ukupne godišnje proizvodnje od 15,8 GWh u prosječno vlažnoj godini. Glavni argument izgradnje ove MHE bilo je kanaliziranje vode iz rijeke Kupe u kanal Kupa-Kupa te tako rasteretiti korito Kupe nizvodno od kanala.

Nakon nekoliko desetljeća Hrvatske vode pokrenule su procjenu o potrebi PUO (procjene utjecaja na okoliš) prema Ministarstvu zaštite okoliša i prirode 29.07.2011. godine za zahvat izgradnje MHE Brodarci kao dijela izgradnje sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja. Zanimljivo je da same Hrvatske vode nisu bile i investitor te iste MHE Brodarci nego je investitor u ovome slučaju privatna osoba, tj. tvrtka Tekonet d.o.o. Ministarstvo zaštite okoliša te iste 2011. godine (12.10.) donosi odluku o potrebi provedbe PUO (postupka utjecaja na okoliš).

Broj 01 / godina 2014 /

www.zeleni-osijek.hr

Problematika izgradnje male hidroelektrane Brodarci na rijeci Kupi

za ostvarivanje prihoda kroz plasman proizvoda, obogaćivanje lokalne turističke ponude, itd. Kao problemi su istaknuti: vrlo slaba zastupljenost ekološke poljoprivrede - čak i kad postoji okružena je površinama koje se obrađuju na konvencionalan način, te direktno ili indirektno negativno utječu i na ekološki zasađene površine te na cijeli ekosustav unutar Regioanlnog parka - prskanje pesticidima, pranje strojeva, neadekvatno odlaganje otpada.

Turizam i oko Regionalnog parka Mura-Drava ocijenjen je kao vrlo perspektivan budući da su nam "poklonjena" dva marketinška branda - "Regionalni park Mura-Drava" i "UNESCO Rezervat Biosfere Mura-Drava-Dunav" koji su prepoznati i međunarodno. Također je tu i Paneuropski biciklistički koridor Eurovelo 13 - Ruta Željezne zavjese kao potencijal za razvoj cikloturizma. Veliki potencijali postoje za razvoj ruralnog i ekološkog turizma temeljenog na očuvanoj i zaštićenoj prirodnoj i kulturno-tradicijskoj baštini (OBŽ je ovdje otišla korak dalje). Kao nedostaci navode se: relativno mali broj smještajnih kapaciteta, nepristupačnost i nepovezanost obala Drave s naseljima na Hrvatskoj strani (na Mađarskoj strani postoje kampirališta za organizirane ture kanuima te povezanost s naseljima).

Više od 40 sudionika iz različitih organizacija civilnog društva, institucija, lokalne samouprave, privatnog sektora s područja Virovitičko-podravske, Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Vukovarsko-srijemske županije složilo se da je trenutno stanje rijeke Drave i samog Regionalnog parka zadovoljavajuće, uz velike potencijale za unaprjeđenje, kako u smislu očuvanosti prirodnih karakteristika, tako i u smislu boljeg povezivanja svih dionika, ujednačavanja statusa zaštite i bolje koordinacije s Republikom Mađarskom (koja na istom području rijeke Drave ima proglašen Nacionalni park Dunav-Drava).

Postupak utjecaja na okoliš se nikada nije proveo već su Hrvatske vode (opet kao nositelj zahvata) 24.07.2012. godine ponovile zahtjev za procjenu potrebe provedbe PUO (procjene utjecaja na okoliš) za "Sustav obrane od poplave srednje Posavlje, dio čvora Brodarci 1. faza – MHE Brodarci" prema Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Potrebno je naglasiti dvije stvari! Zahtjev iz 2012. godine identičan je onome iz 2011. godine koji je MZOIP (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) ocijenilo da je provedba PUO potrebna za taj zahvat. Druga stvar je ta da prvo rješenje iz 2011. nikada nije poništeno te je formalno i dalje važeće pri ovom zahvatu!

MZOIP 11.10. 2012. donosi rješenje da PUO nije potrebna za zahvat "Sustav obrane od poplave srednje Posavlje, dio čvora Brodarci 1. faza – MHE Brodarci" čime sada imamo dva potpuno različita rješenja za isti zahvat od kojih prvo rješenje nije poništeno. U ovome trenutku se Pan udruga za zaštitu okoliša i prirode (Eko Pan) uključuje u postupak jer se prema posljednjem rješenju MZOIP počinje provoditi Procjena zahvata na ekološku mrežu.

Postupak glavne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu započeo je 2013. godine te se Eko Pan na javnom izlaganju očituje o nepravilnostima u postupku. Prva primjedba se odnosila na novo rješenje MZOIP iz 2012. godine kojim odlučuje da ne treba provesti PUO za zahvat jer nije nigdje objavljeno na web stranicama MZOIP. Druga primjedba je bila na to da nositelj zahvata nije bio prisutan na javnom izlaganju. Sve ove primjedbe upućene su i pismenim putem MZOIP. Uz sve to, MZOIP je napisalo u zaključku rasprave da nije zaprimilo niti jedno mišljenje ili primjedbu na provedenu javnu raspravu o Procjeni zahvata na ekološku mrežu.

Slijedom navedenih nepravilnosti pri postupku Eko Pan odlučio je, uz pravnu pomoć Zelene akcije, uputiti tužbu Upravnom sudu u Zagrebu 2013. godine na provedeni postupak te uputiti prijavu Upravnoj inspekciji.

Sudski postupak nastavljen je na Upravnom sudu u Rijeci te je isti sud presudio u korist nositelja zahvata 2015. godine. Eko Pan se na tu presudu žalio Visokom upravnom sudu u Zagrebu te je krajem 2016. godine taj sud donio presudu u korist Eko Pana te je postupak koji je MZOIP provodilo od 2012. godine na zahvatu "Sustav obrane od poplave srednje Posavlje, dio čvora Brodarci 1. faza – MHE Brodarci" proglašeno neregularnim te vraćeno na početak.

U međuvremenu je i Grad Karlovac za taj zahvat izdao lokacijsku dozvolu koja je nakon ovakve presude i povučena. Valja naglasiti da se u "Studiji za glavnu ocjenu prihvatljivosti" ovog zahvata navodi da je moguće odumiranje oko 50% svih životinjskih i biljnih vrsta u Kupi oko mjesta zahvata ako bi se ovaj zahvat i ostvario.

www.zeleni-osijek.hr

Mađarska ima prvog zelenog pravobranitelja na svijetu

Mađarska je 2008. godine osnovala instituciju, jedinstvenu u cijelom svijetu - Povjerenik za buduće generacije, ili popularno "Zeleni pravobranitelj". Osnovna djelatnost Zelenog pravobranitelja je osnažiti zagovaranje za očuvanje prirodnog okoliša i štititi međugeneracijsku pravdu.

Područja nadležnosti i djelovanja Zelenog pravobranitelja su široka. Služi kao konzultantsko tijelo Parlamentu u pitanjima okolišnog zakonodavstva, ima ovlasti pokretanja procesa na Ustavnom sudu, ali i intervencije u sudskim parnicama u interesu budućih generacija zagovarajući pravo na zdrav okoliš.

Broj 01 / godina 2014 /

www.zeleni-osijek.hr

Od osnutka, ured Zelenog pravobranitelja otkrio je i razjasnio mnoge aspekte okolišnih sukoba koji su godinama bili predmet sudskih rasprava bez velikih pomaka.

Iako pravobranitelji u Mađarskoj nemaju ovlasti za izdavanje obvezujućih odluka, otkrivanje višeslojnih zakonskih i tehničkih argumenata, kao i identifikacija mogućih rješenja okolišnih sukoba umnogome su pomogli i doprinijeli naporima vlasti i udruga u rješavanju istih. Zeleni pravobranitelj također sudjeluje u raspravama vezanim uz okolišne politike i okolišno pravo i to na način da upućuje prijedloge i komentare.

Novi mađarski Ustav, na snazi od 01. siječnja 2012. sadrži sljedeću formulaciju: "prirodni resursi, posebice poljoprivredno zemljište, šume i vodne zalihe, biološka raznolikost, posebice autohtone biljne i životinjske vrste, kao i kulturni i tradicijski resursi čine zajedničku nacionalnu baštinu; Država i svatko ponaosob obavezni su održavati i čuvati tu baštinu za buduće generacije." Povjerenik za buduće generacije odnosno zeleni pravobranitelj primarno se fokusira na pitanja okoliša, iako njegov djelokrug rada obuhvaća i kulturnu baštinu kao i bioetička pitanja.

Nakon Mađarske, mnoge su europske i svjetske države prepoznale potrebu za uspostavljanjem institucionalne podrške budućim generacijama. U tom svjetlu, Mađarski primjer navodi se kao prvi, i zasad jedini u svijetu te će služiti kao model za uspostavljanje sličnih institucija.

Impresum:

«Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost projektnih partnera i na koji se način ne može smatrati da odražavagledišta Europske unije»

Izdavač: Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek