novinarhrvatske · 2011. 11. 24. · nekome moæda odgovara da se javnost pripremi na istrage,...

glasiloHrvatskognovinarskogdruπtva iSindikatanovinaraHrvatskenovinarnovinar

Poπtarina plaÊena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka

broj 4 - 10/2011.

foto PETAR FABIJAN Novi list

jeæiÊ izvan novog listaanton filiÊ vodi sindikat

vijeÊe za medije pred osnivanjem

policija na htv-u

2 3novinar novinarBROJ 4-10/2011. BROJ 4-10/2011.��

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva iSindikata novinaraHrvatske

SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ



















SADRÆAJ




novinar Prvi broj izaπao je 1946. godine �Godina 64. � IzdavaË: Hrvatsko novinarsko druπtvo i Sindikat novinara Hrvatske, Zagreb, PerkovËeva 2/I, tel. (01) 4828-333, fax (01) 4828-

332 �e-mail: [email protected] �www: http://www.hnd.hr �Za nakladnika: Zdenko Duka �Æiro raËun: 2360000-1101234838 �V.d. glavne urednice: Goga SimonoviÊ �Redakcija:

Ivica GrËar, Jozo PetriËeviÊ �Redaktor: Mirko MihaljeviÊ, e-mail: [email protected] �4500 primjeraka �GrafiËki urednici: Danijel & Goran-Den PopoviÊ/POP &POP, Novomarofska 27, Zagreb, tel. (01) 3023-334, fax (01) 3026-820, e-mail: [email protected] �Tisak NOVI LIST Rijeka �UreivaËki odbor: Abramov Sergej,Elizabeta Gojan, –ivo –uroviÊ, Toni HnojËik, Marinko JurasiÊ (predsjednik), Ranka KovaËeviÊ-JeliËiÊ, Dinko Radaljac, Vlado ©obota, Nevenka ©poljariÊ (potpredsjednica) i Vuk Teπija

UoËi Skupπtine HND Novinari prvo moraju razvlastiti gazde Zdenko Duka str. 4.

Korak do propasti Kako je Novi list otvorio vrata Robertu JeæiÊu Saπa Paparella str. 6.

NaliËje profesije SluËaj »uljak, bez pouka Tomislav Klauπki str. 8.

Stranke, izbori, sloboda medija RazgoliÊavanje politike Igor VukiÊ str. 10.

Neprofesionalno i nekolegijalno KiÊenje tuim perjem Æarko ModriÊ str. 11.

Mediji i crna kronika Stvaranje politiËke praznine Igor LasiÊ str. 12.

VijeÊe za medije Senzacionalno lijepa vijest usred mnoπtva ruænih Vladimir LuliÊ str. 14.

Izborna skupπtina Sindikata novinara Anton FiliÊ novi predsjednik str. 16.

Nagrade Hrvatskog novinarskog druπtva Branka Slavica novinar godine, Draæenu Vukovu ColiÊu æivotno priznanje str. 17.

Jubilej HRT Domagoj VerπiÊ i Joπko MartinoviÊ dobitnici najviπih priznanja Jozo PetriËeviÊ str. 19.

Iz rada HND Gazdek nije klevetao –akiÊa str. 21.

Suradnja hrvatskih i slovenskih novinara str. 22.

Pisma, polemike… Kako nam Marko kvari miran san Æeljko ÆiæiÊ str. 23.

Iz rada HND/VijeÊe Ëasti Kolege, ne krπite Kodeks! str. 25.

Prenosimo iz medija PaviÊu prijeti novi Grupo Nikola Bajto str. 35.

Recite im… Hrvatska pamet i pravopis u kriæaljkama Nives OpaËiÊ str. 36.

Arapski prevrati u pisanju hrvatskih novina Uahid je jedan Mladen Mali str. 37.

Nove knjige naπih kolega i kolegica str. 38.

Iz povjesti HND Put do meunarodnog priznanja Ante GavranoviÊ str. 40.

Susreti: Ivo DruæijaniÊ Opasni karijeristi iz naπih redova Jozo PetriËeviÊ str. 41.

In memoriam str. 44.

Ovaj broj Ovaj broj Ovaj broj Ovaj broj Ovaj broj NovinaraNovinaraNovinaraNovinaraNovinara ilustriran je fotografijama ovogodiπnjih dobitnika nagrade za ilustriran je fotografijama ovogodiπnjih dobitnika nagrade za ilustriran je fotografijama ovogodiπnjih dobitnika nagrade za ilustriran je fotografijama ovogodiπnjih dobitnika nagrade za ilustriran je fotografijama ovogodiπnjih dobitnika nagrade zaNovinsku fotografiju 2010.Novinsku fotografiju 2010.Novinsku fotografiju 2010.Novinsku fotografiju 2010.Novinsku fotografiju 2010.


UoËi Skupπtine HND UoËi Skupπtine HND

Novinari prvo moraju razvlastiti gazdePolitiËke pritiske od prije 20 ili 15

godina zamijenili su vlasniËki pritiscikoji imaju razliËite interese kad

preuzimaju i kupuju medije. Vlasniπtvodanas najviπe ugroæava slobodu medija i

novinarske slobode

Piπe Zdenko Duka

Zbog sniæenihprofesionalnih kriterija inesigurnog socijalnogstanja, novinari suuglavnom nezadovoljni

U svim novinskimredakcijama poniπteni ilipak privremeno ili zastalno suspendiranikolektivni ugovori. Rijetkisu oni Ëija je sigurnostnovinarskog posla danasizvjesna

Izborna je godina pa se svimi nadamo da Êe senegativni trendovisposobnoπÊu i kolektivnompameÊu onih koji dolazezaustaviti i preokrenuti

U ovoj godini rastu prosjeËne naklade dnevnihlistova i to je ohrabrujuÊa Ëinjenica u odnosu nanakladniËki novinski pad u posljednje dvije-trigodine. Pomalo se vraÊa i oglaπavanje ali je onoosjetno ispod brojki od sredine dvijetisuÊitih.Ankete o tome kako graani doæivl javajukorupciju pokazale su veÊe vjerovanje medijimanego prije nekoliko godina kad je i korupcijskihskandala u medijima bilo joπ premalo. Bilo ih je,objavljivani su u medijima, ali nije bilo politiËkioportuno procesuirati ih.

IznoseÊi brojne afere i skandale mediji dolazena svoje. Ovo je prezanimljivo vrijeme, a kad jetako mediji moraju makar nekako profitirati. Nijeuvijek rijeË o istraæivaËkom novinarstvu. IstraæivaËko

je novinarstvo bilo ono kad su se objavljivali razliËitiskandali, pokuπali su se ti skandali u nekimmedijima i jasno dokazati ali oni koji su trebali(pravosudno) reagirati - to tada nisu Ëinili. Tada jebilo teæe iznositi korupcijske priËe nego danas kadatranskripti svjedoËenja ili Ëega drugoga mogu bitilakπe dostavljeni (i) od pravosudnih organa jernekome moæda odgovara da se javnost pripremina istrage, optuænice i sudske procese.

Osim toga je i izborna godina pa se svi minadamo da Êe se negativni trendovi sposobnoπÊui kolektivnom pameÊu onih koji dolaze zaustaviti ipreokrenuti. Koliko god Ëitatelji i gledatelji moædabili nezadovoljni medijima vrijeme je prezanimljivo,i malo je onih nezainteresiranih i iskljuËenih. UO

»I S

KUP©

TINE

HND

UO»

I SKU

P©TI

NE H

ND U

O»I S

KUP©

TINE

HND

UO»

I SKU

P

UO»I

SKU

P©TI

NE H

ND U

O»I S

KUP©

TINE

HND

UO»

I SKU

P©TI

NE H

ND U

O»I S

KUP©

TINE

HND

UO»

I SKU

P©TI

NE H

ND U

O»I S

KUP©

TINE

HND

UO»

I SKU

P©TI

NE H

ND U

O»I S

KUP©

TINE

HND

UO»

I SKU

P©TI

NE H

ND U

O»I S

KUP©

TINE

HNMediji ne posustaju ali se novinarstvo mijenja i

to, Ëini nam se u bitnim problemima - na gore. Zbogsniæenih profesionalnih kriterija i nesigurnogsocijalnog stanja, novinari su uglavnom nezadovoljni.

Ako ga se shvaÊa primjereno, dostojno idostojanstveno novinarski posao je intelektualnovrlo zahtijevan, odgovoran i stresan. To je javniposao i svaka greπka se vidi.

Zakamuflirano vlasniπtvoHrvatsko novinarsko druπtvo Êe 25. studenoga

odræati izbornu skupπtinu a dan poslije, na Danimanovinarstva, raspravljat Êemo o vlasniπtvu umedijima, javnom te domaÊem i stranomprivatnom vlasniπtvu. PolitiËke pritiske od prije20 ili 15 godina zamijenili su vlasniËki pritisci kojiimaju razliËite interese kad preuzimaju i kupujumedije. Vlasniπtvo danas najviπe ugroæavaslobodu medija i novinarske slobode. Transparent-nost vlasniπtva u medijima kljuËna je odrednicaslobode medija pa kad se vlasniπtvo prikriva, tose i Ëini zato da se radi za privatni, vlastiti interesa zakamuflirano kao da se radi za javno dobro,πto bi trebala biti prvenstvena uloga medija.

Kad govorimo o domaÊem privatnom vlasniπtvui stranom privatnom vlasniπtvu u medijima, moglibismo napraviti paralelu s domaÊim i stranimvlasniπtvom u bankama u Hrvatskoj. Devedesetihje godina nekoliko hrvatskih banaka s domaÊimkapitalom propalo a hrvatske je porezne obveznikesanacija tih banaka koπtala i pokoju milijardu kuna.Banke u stranom vlasniπtvu u Hrvatskoj nisupropadale. Tako su sada i hrvatske novine i medijiu stranim rukama ekonomski stabilniji od onih udomaÊem vlasniπtvu. Zaπto?

Pa, zato πto se hrvatski vlasnici medija nerijetkone bave novinarstvom zato πto to silno vole i imajuzato afiniteta nego Ëesto zato πto to pomaæenjihovim drugim poslovima. Pa se Ëesto prelijeva,posuuje ili pak uzima novac iz medija.

Jesu li na redu medijski tajkuniU ovom razdoblju krize i recesije, propadaju

mnogi biznisi pa tako i biznisi nekih naπih medijskihtajkuna. Propast njihovih biznisa upropaπtavamedije i novinare.

Da parafrazimo 1968. - budimo realni,zahtijevajmo nemoguÊe! To je prije svega “razvlaπ-tenje” medijskih gazda! To nije revolucija negozahtjev za samoregulacijskim i zakodavnimnadzorom nad vlasniπtvom u medijima.

VlasniËki kapital u medijima mora biti stavljenpod zakonsku kontrolu jer mediji nisu „roba“ kaobilo koja druga koja se kupuje, prodaje i(li)propada. NaËelno, novinarstvo je proizvodnjajavnog dobra i oni koji æele kapitalom uÊi u medijemorali bi na neki naËin bit i pod stroæimregulatornim odredbama. Jer, uniπtiti jedan medijne znaËi tek uniπtiti jednu tvrtku nego je to iopasna diverzija protiv demokracije, parla-mentarizma, cijelog druπtva i graana.

HND treba utjecati na novu vlast da osuvremeniZakon o medijima. Dvije bitne stvari vaæne sunovinarima. Oni moraju imati moguÊnost suodlu-Ëivanja o postavljanju i smjenjivanju glavnih urednika.I drugo - kapital koji ulazi u medije mora biti Ëist,zdrav i namjenski. To je i neko poËetno jamstvo daÊe takvim i ostati u daljnjoj medijskoj proizvodnji.

Takvo stavljanje gazda pod kontrolu bilo bi nadobrobit novinara, slobode medija te javnosti.

Ovih dana konstituirat Êe se Hrvatsko vijeÊe zamedije, samoregulativno tijelo, u kojem Êe uzpredstavnike novinara biti i predstavnici nakladnika,i tiskanih i elektroniËkih medija.

Ovlasti VijeÊa ne bi bile samo odluke etiËkog tijelana osnovu prituæbi na rad medija nego bi onopretresalo i opÊe trendove u medijskoj industriji inovinarstvu, ukazivalo bi na naruπavanja i krπenjapublicistiËkih naËela. Brinulo bi se i o unapreivanju,usklaivanju i primjeni medijskog zakonodavstva.

HND uspijeva poneke vaæne stvari dogovoriti snakladnicima. Jer, postoje i zajedniËki interesi i zanjihovo ostvarenje treba raditi zajedniËki. I Druπtvoza zaπtitu novinarskih autorskih prava postiglo jedogovor s Udrugom novinskih izdavaËa o prijenosutekstova i zaπtiti autorskih prava.

Odgovorni smo za svoj integritetDok medijski gazde joπ nisu “razvlaπteni” tj.

nadzirani prema planu koji smo gore naveli -priliËno su æestoko suprotstavljeni interesi vlasnikai novinara na πirokom polju novinarskih radnihprava. »injenica je da su u svim novinskimredakcijama poniπteni ili pak privremeno ili zastalno suspendirani kolektivni ugovori. Rijetki suoni Ëija je sigurnost novinarskog posla danasizvjesna, a kad je tako jako je teπko raditi slobodnoi slobodno se, argumentirano suprotstavitiuredniπtvu i upravi, onda kada bi to trebalo. Zbogsvega ovoga - HND i SNH moraju blisko suraivati.

BuduÊnost novinarstva i novinarske profesijeitekako i ponajviπe ovisi o nama samima. Valja usvakom trenutku biti svjestan toga - odabrali smojavni posao koji nije samo informiranje nego je iizvjesno druπtveno poslanje. Zbog toga smo odgovorni- prije svega za sebe, svoj integritet ali djelomiËno i zadruge oko nas, za javnost i za druπtvo�

Æeljko ©epiÊÆeljko ©epiÊÆeljko ©epiÊÆeljko ©epiÊÆeljko ©epiÊ/Zoom/Zoom/Zoom/Zoom/Zoom


Stanje u rijeËkom Novom listu isto je kao u svakojdrugoj hrvatskoj tvrtki koji nije imala sreÊe uprivatizaciji, pa se naπla na korak od propasti.DobavljaËi im papir za tiskanje novina πalju tek poprimitku potvrde o avansnom plaÊanju, a bankene æele davati nove pozajmice veÊ traæe povratstarih dugova. “Ako tim putem krenu i ostalivjerovnici, teπko je prognozirati hoÊemo li moÊinastaviti s izdavanjem novina”, priznaju nam visokopozicionirani sugovornici iz Novog lista. Posljedicaloπeg gospodarenja je i akcija ZagrebaËke banke,koja je ovih dana aktivirala zaloæno pravo i oglasila,po cijeni od 86 milijuna kuna, prodaju 80,3 postodionica Novog lista, paketa koji je petrokemijskitajkun Robert JeæiÊ zaloæio prije godinu i pol kaojamstvo za deset milijuna eura kredita njegovomDiokiju. Nakon πto je Zaba oglasila prodaju, direktorNovog lista radnicima je poruËio da veÊ imainteresenata, pa je vjerojatno zato banka odredilavrlo kratak rok za prikupljanje ponuda.

U neπto viπe od godinu dana iz Novog listaotiπlo je 40 stalno zaposlenih novinara i urednika,otkazano je petnaestak RPO ugovora, a desecihonoraraca potraæili su neki drugi posao jer sehonorari ne isplaÊuju joπ od rujna proπle godine.Sindikati su pristali na prijedlog uprave da sesvakom zaposleniku isplati samo po pola njegoveplaÊe plus minimalac, meutim za listopad im je,barem do zakljuËenja ovog broja Novinara,isplaÊen samo minimalac. Sad se Ëeka novivlasnik i njegovi prvi potezi, no pitanje je kolikoÊe brzo uspjeti preokrenuti trendove u tvrtki koja- prema rijeËima Ëlana uprave - mjeseËno gubipo milijun kuna. Zaposlenici se boje da Êe zapoËetak otkazati kolektivni ugovor.

Nestali i novac i ugled©to se dogodilo s novinama koje su u ljeto

2008, do dolaska sadaπnjeg vlasnika, vlasnikaDiokija Roberta JeæiÊa, na svom raËunu imale 25milijuna kuna, a sada bankama duguju 20-akmilijuna kuna kredita, plus joπ deset milijuna kunaduga raznim dobavljaËima? I kamo je nestao ugledjedinog dnevnog lista koji se devedesetih nijeureivao na PantovËaku? Ne, unatoË JeæiÊevuprijateljstvu sa Ivom Sanaderom nisu postali skloniHDZ-u, kao πto su se Ëitatelji pribojavali, no Ëitanostsvejedno opada, pa im nakon dugog vrludanjaizmeu koncepcija lokalnog i nacionalnogdnevnika, navodno gube publiku u korist drugihdnevnik tiskovina Ëak i u Rijeci.

Teπko je reÊi tko je glavni krivac, a glavniosumnjiËenik je - zavodljivi kapitalizam. Bezobzira na imidæ ljeviËarske redakcije, novinari iurednici koji su kroz tvrtku RijeËki list dræali paketod 50 posto dionica pali su na prvoj ozbiljnijojponudi Roberta JeæiÊa. Prepustili su mu svojenovine otpril ike isto kao πto su i radniceKamenskog prodavale svoje dionice emisarimaMiroslava Kutle, pa se sada kaju za svakudobivenu lipu. Ostalih 30 posto dionica JeæiÊ jenaknadno kupio od investicijskog fonda MDLF.Novinari - dioniËari uzeli su lijep novac, stvorilisi sinekure u Novom listu i nezainteresiranogledali kao novi vlasnik uniπtava novine.

PolitiËki dugoviU trenutku kad su ga pripustili u Novi list, sebe

i svoje kolege osudili su na sadaπnji minimalac.Novi je vlasnik, naime, ubrzano poËeo izvlaËitinovac, a tvrtku je financijski uniπtavao i na drugenaËine. Uz jamstvo za spomenutih deset milijunaeura kredita Diokiju, svojoj je glavnoj kompanijiizravno posudio 17 milijuna kuna s raËuna Novoglista, te je navodno s joπ nekoliko milijuna kunakreditirao neke druge povezane tvrtke. PozajmicaDiokiju trebala je biti vraÊena joπ u listopadu 2009,πto je odgaano nekoliko puta, sve dok nije postalojasno da je taj novac propao - Dioki je samo uprvih deset mjeseci ove godine nakupio 227milijuna kuna duga.

Novac je curio i iz drugih razloga. Primjerice,zbog planiranog pokretanja politiËkog tjednika uredakciju je doveden niz novinara, zadræanih uNovom listu i kad je postalo jasno da od tog projektaneÊe biti niπta, pa je zagrebaËko dopisniπtvonaraslo na 40-ak ljudi. KomentirajuÊi vabljenjenjegovih najbolje plaÊenih novinara u Novi list,Ninoslav PaviÊ nazvao je JeæiÊa “direktoromrestrukturiranja EPH”.

S JeæiÊem su u Novi list stigli joπ neki troπkovi- kao duænik svog partnera Ive Sanadera morao jevraÊati neke njegove politiËke dugove, pa jeprimjerice u zagrebaËko dopisniπtvo primionekoliko bivπih novinara ugaslog Ferala, od kojihse pojedini doduπe niti jednom u tom dopisniπtvunisu pojavili, a Ëak i oni koji ni retka nisu napisalikasnije su od Novog lista dobili izdaπne otpremnine.

AutogolNapokon, kobno je bilo i πto se JeæiÊ pokazao

Ëovjekom bez ikakva smisla za medijski biznis, paje tako, unatoË brojnim upozorenjima 2009. startaosa dnevnim listom Sport plus, koji su oponentinazvali Autogol. Za svog kratkog postojanja, koπtaoga je 16 milijuna kuna. Novinari Novog lista JeæiÊuna duπu stavljaju i nabavke novog informatiËkogsustava, plaÊenog dodatnih desetak milijuna kuna.Uza sve to, JeæiÊ je i πminker, pa je odmah popreuzimanju krenuo traæiti novi prostor zazagrebaËko dopisniπtvo, iako Novi list u svomvlasniπtvu ima ured u BoπkoviÊevoj ulici. Prvo jehtio zakupiti dva kata na vrhu netom preureenog

nebodera na Trgu bana JelaËiÊa, koji je poduzet-niËka obitelj Frankopan taman preuredila. Na krajuje dopisniπtvo smjestio u podjednako reprezen-tativan objekt u Hebrangovoj ulici, koji je adaptiraoTomo HorvatinËiÊ. I tu je nastao znatan diosadaπnjeg duga Novog lista, jer se zakup plaÊao10.000 eura mjeseËno, dakle oko milijun kunagodiπnje. »im je najavljena selidba u Hebrangovu,dio novinara zagrebaËkog dopisniπtva se pobunio,zahtijevali su i vraÊanje prekobrojnih automobila,uzetih na leasing. Lakomislenog vlasnika akcija

Korak do propasti Korak do propasti

KORA

K DO

PRO

PAST

I KOR

AK D

O PR

OPAS

TI K

ORAK

DO

PROP

ASTI

KOR

AK D

O PR

OPAS

TI K

ORAK

DO

PROP

ASTI

KOR

AK D

O PR

OPAS

TI K

ORAK

DO

PROP

ASTI

KOR

AK D

O PR

OPAS

TI K

ORAK

DO

PROP

ASTI

KOR

AK D

O PR

OPAS

TI K

ORAK

DO

PROP

ASTI

KOR

AK D

O

Kako je Novi list otvorio vrata Robertu JeæiÊu

»eka se novi vlasnik injegovi prvi potezi, no

pitanje je koliko Êe brzouspjeti preokrenutitrendove u tvrtki -

zaposlenici se boje da Êeza poËetak otkazati

kolektivni ugovor

Novinari-dioniËari uzelisu lijep novac, stvorili sisinekure u Novom listu inezainteresirano gledalikao novi vlasnikuniπtava novine

Puπtanjem RobertaJeæiÊa u Novi list

novinari sami sebebacili na minimalac

Prepustili su musvoje novine

otprilike isto kaoπto su i radnice

Kamenskogprodavale svoje

dionice emisarimaMiroslava Kutle,

pa se sada kaju zasvaku dobivenu

lipu

Piπe Saπa Paparella

Kobno kopiranjeNeki od naπih sugovornika kaæu

da je JeæiÊ napravio joπ jednugreπku, prekopirao je sustav ranogEPH, odnosno podijelio novinare udvije kategorije - one odliËnoplaÊene, nerijetko opremljenesluæbenim karticama iautomobilima i nesretnike koji radeisti taj posao za upola manje novca.Redakcija koja je javno propagiralazaπtitu radnika drugih tvrtki takoje i sama dala doprinos stvaranjupovlaπtenih kasta. Na kraju su ipaksvi izjednaËeni, ali na æalost ne ublagostanju, nego u minimalcu� KO

RAK

DO P

ROPA

STI K

ORAK

DO

PROP

ASTI

KOR

AK D

O Pπtednje nije oduπevila, pa je πef dopisniπtva zbog

te inicijative umalo smijenjen.

Rupa bez dnaUza svu tu rastroπnost, doπla je i svjetska

financijska kriza, prodana naklada se smanjila na24.000 primjeraka i zadnje dvije godine Novi listzavrπava sa 13, odnosno 18 milijuna kuna gubitka.Novac na raËunu se istopio i koËija je ponovnopostala bundeva. Sukladno tome, novinarizagrebaËkog dopisniπtva pozvani su da se jedne

lipanjske noÊi, a da nisu izvijestili dotadaπnjegnajmodavca, presele i vrate u BoπkoviÊevu, koja jetri godine zjapila prazna. “OsjeÊao sam se kaolopov”, svjedoËi jedan od onih koji su se tada selili.Iako svih tih troπkova sada viπe nema, upravaNovog lista tvrdi da se i dalje svaki mjesec stvaranovih milijun kuna gubitka. »udno, s obzirom nato da su prosjeËni mjeseËni prihodi desetak milijunakuna, za plaÊe i doprinose - dok su isplaÊivani -troπilo se oko 4,5 milijuna kuna, pa je nejasno ukojoj to rupi i dalje nestaje toliki novac�

Jurica GaloiÊJurica GaloiÊJurica GaloiÊJurica GaloiÊJurica GaloiÊ/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell


©to je ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizijeponukalo da se na rastanku zahvali Dijani »uljakna dosadaπnjem radu?

Nikome do sada nije uËinjena ta Ëast, premdasu s Prisavlja u protekla dva desetljeÊa odlazilimnogo kvalitetniji profesionalci, i to pod mnogomanje kontroverznim okolnostima. Recimo, baremnisu bili pod policijskom istragom.

Ali Dijana »uljak ipak je dobila specijalantretman. Ne samo da je izbjegla izvanredni otkazzbog sumnji u sukob interesa, korupciju i tko znaπto joπ, nego je dobila priliku Ëasno se rastati sHRT-om uz srcedrapateljno pismo u kojem jezahvalila “kuÊi koja ju je profesionalno odgojila”,πirokogrudno poruËila kako zbog toga ne æeli javnojteleviziji biti “kamen oko vrata”, te usput iskoristitipriliku pokazati se kao velika profesionalka kojane æeli obavljati novinarski posao u situaciji kad je“izgubila potporu dijela javnosti”.

Kao da joj je ta potpora ikad trebala.Ona je uglavnom sve postigla uz potporu

politike i policije, ravnatelja i urednika, prijatelja iortaka. Da joj je doista bilo stalo do miπljenjajavnosti, onda bi vjerojatno pokupila prnje joπ tamo1993. godine, nakon πto je na mostarskomHeliodromu “iz sigurnog, ako ne udobnogsmjeπtaja” HVO-a ispratila muslimanske zaroblje-nike tamo odakle se mnogi viπe nisu vratili.

Tim izvjeπtajima osigurala je, poput mnogihratnih izvjestitelja, ulaznicu u HTV-ovu novinarskuelitu, ali i zaradila stigmu koja ju nije prestala pratitiiduÊih dvadeset godina karijere na Prisavlju.

Progon unutarnjih neprijateljaAli kamo sreÊe da je to bilo jedino sporno u

karijeri Dijane »uljak. I kamo sreÊe da je Dijana »uljakbila jedina neuralgiËna toËka u inaËe neokaljanimprofesionalnim standardima Hrvatske televizije.

Njezina karijera zapravo se moæe promatrati poputgeoloπkog rasjeka: skidajuÊi sloj po sloj, otkrivajuÊigodinu za godinom, izlaæe se cjelokupna slika javnetelevizije u posljednja dva desetljeÊa.

Kako se mijenjala Dijana »uljak, tako semijenjao i HRT. Naravno, ne uvijek nabolje.

Nakon novinarske inicijacije u ratnim godinama,preπlo se na tesanje hrvatske demokracije i progonunutarnjih neprijatelja. Dijana »uljak u Motriπtimaje uËila zanat od Miljenka Manjkasa, najboljegpropagandista meu novinarima i najboljegnovinara meu politiËkim komesarima, a i danasse vrti njezin razgovor sa Zrinkom Vrabec nakonprosvjeda za Radio 101.

Tada je nauËila ono πto Êe kasnije primjenjivatiu svakoj emisiji koju je ureivala: kako izazvatipaænju, pa makar i negativnu, ma koliko ju tokoπtalo. U profesionalnom, etiËkom, moralnom iljudskom smislu.

Kao πto je logor HVO-a proglasila “sigurnimmjestom” za stotine uhiÊenih Muslimana, takoje i Zrinku Vrabec upitala: “Otkud tol ikanetrpeljivost prema vladajuÊoj stranci?”. Onojkoja je od te 1996. godine pa nadalje odHrvatske napravila konc-logor za demokraciju,slobodu govora i slobodu medija.

Kad je umro Franjo Tuman, pao HDZ i MijenkoManjkas napustio HTV, Dijana »uljak je ostala. Novagarnitura nije joj se zahvalila na “dotadaπnjemradu”, a ona je spokojno Ëekala novu priliku.

U prijevodu, pojavila se u svakoj veÊoj aferi kojaje drmala Prisavlje.

Privilegirana i nedodirljivaNakon πto je ubijen Davorin ZeËeviÊ, partner

tadaπnje urednice HTV-a Ivane ©ikiÊ, aktualiziralose pitanje povezanosti poznatih novinarki i urednicajavne televizije s pripadnicima kriminalnog

NaliËje profesije NaliËje profesije

SluËaj »uljak, bez poukaMnogi su po uzoru na nju, i prije nje, uzimali ili pronevjerili novac, radili zakonkurenciju, sluæili politici, promovirali interesne grupacije, naplaÊivali priloge igostovanja u svojim emisijama, sramotili profesiju, πirili mrænju s ekrana, lagali imanipulirali, ili se jednostavno druæili s pripadnicima organiziranog kriminala...

Ne samo da je izbjeglaizvanredni otkaz zbog sumnjiu sukob interesa, korupciju itko zna πto joπ, nego jedobila priliku Ëasno serastati s HRT-om uzsrcedrapateljno pismo ukojem je zahvalila “kuÊi kojaju je profesionalno odgojila”

Ona je uglavnom svepostigla uz potporu politike

i policije, ravnatelja iurednika, prijatelja i ortaka

Da ne idemo predaleko,zaπto bi Dijana »uljakbila progonjena poredæive Hloverke Novak

SrziÊ? Trebalo bi valjdaiÊi po nekakvom redu.

Po hijerarhiji

Piπe Tomislav Klauπki

Sustav ostaje nedirnutKad bi njezin odlazak s Prisavlja znaËio da Êe HTVubuduÊe biti bolji, profesionalniji i poπteniji, tada biDijana »uljak doista zasluæila da joj se javno zahvali

Uostalom, bilo bi pogreπno progoniti Dijanu »uljak pored Vanje SutliÊa,bivπeg ravnatelja koji se naπao na udaru kaznene prijave zbog nesavjesnogposlovanja i krivotvorenja poslovnih rezultata HRT-a. Pogreπno bi bilopribijati Dijanu »uljak na stup srama pored Josipa Guberine, bivπegravnatelja Glazbene produkcije, nakon πto se neposredno nakon njegovaodlaska u mirovinu - uz otpremninu - otkrilo da je potpisivao laæneautorske honorare u milijunskom iznosu.

I da ne idemo predaleko, zaπto bi Dijana »uljak bila progonjena pored æiveHloverke Novak SrziÊ? Trebalo bi valjda iÊi po nekakvom redu. Pohijerarhiji.

Uglavnom, koliko god odlazak Dijane »uljak s HTV-a bio epohalan dogaajna medijskoj sceni, na HTV-u se niπta epohalno nije dogodilo. Jedan simbolje otiπao, ali sustav je u velikoj mjeri ostao.

Sustav u kojem su mnogi - po uzoru na »uljak, kao i prije nje - uzimali ilipronevjerili novac, radili za konkurenciju, sluæili politici, promoviraliinteresne grupacije, naplaÊivali priloge i gostovanja u svojim emisijama,sramotili profesiju, πirili mrænju s ekrana, lagali i manipulirali, ili sejednostavno druæili s pripadnicima organiziranog kriminala, obavjeπtajnogpodzemlja, s policijom i tajnim sluæbama...

Ukratko, Dijana »uljak nije bila anomalija. Niti je anomaliju predstavljalofunkcioniranje javne televizije u proteklih dvadeset godina. Sve je to bilo uskladu sa zadanim smjernicama.

I stoga, kad bi njezin odlazak s Prisavlja znaËio da Êe HTV ubuduÊe bitibolji, profesionalniji i poπteniji, tada bi Dijana »uljak doista zasluæila da jojse javno zahvali. Bila bi to, naime, najbolja stvar koju je uËinila kaonovinarka javne televizije. Neki bi rekli, i jedina dobra�

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESI

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESI

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESI

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFES

IJE

NALI

»JE

PROF

ESIJ

E NA

LI»J

E PR

OFEpodzemlja. Dijana »uljak imala je u svom æivotu i

takvih kontakata, puno prije afere s “mafijom naPrisavlju”, ali je nakon iscrpne istrage Ëelniπtvojavne televizije svejedno ustvrdilo da takve osobene nanose πtetu toj kuÊi.

VeÊu πtetu nanosila je Ivana DragiËeviÊVeliËkoviÊ koja je u internom e-mailu upuÊenomogranku HND-a na Prisavlju izrazila zabrinutosttakvom praksom. Ona je bila pozvana na“informativni razgovor”, a ne »uljak.

Uglavnom, bio je to dokaz da je Dijana »uljakponovno postala privilegirana osoba na Prisavlju.Dolaskom Ive Sanadera na vlast i ona se vratilameu elitu. »ak su je njezini protivnici na HTV-upoËeli nazivati “prisavskim Sanaderom”: nedodirlji-vom i zaπtiÊenom od svih kritika, prigovora, pa iprofesionalnih normi.

Svaki njezin skandal ili propust prolazio jenekaænjeno. Prozirna koπulja u veËernjim Vijestimaili napuπtanje emisije neposredno prije emitiranja.ViπemjeseËni godiπnji odmor umjesto suspenzije ilaæna bolovanja kao uzmak od kritika.

U izbornoj noÊi 2007. godine, negdje oko polaosam naveËer, proglasila je na osnovu izlaznihanketa Ljubu JurËiÊa buduÊim premijerom. U iduÊojprilici najavila je gostovanje Æeljka Keruma uZagrebu, a on se javljao s porte dopisniπtva HTV-au Splitu. Najavila je i uæivo intervju s DamiromPolanËecom, iako je razgovor snimljen ranijetijekom dana.

Afere bez sankcijaPokrenula je hajku na jednodnevne goste iz BiH

koji ne troπe niπta, a zauzimaju mjesta na plaæi. Usvoje emisije dovodila je ljude s kojima je pila kavu iliviπe od toga, od Tome HorvatinËiÊa do Olivera GrbiÊa.

Treba li reÊi da zbog svega toga nije bilonikakvih sankcija. DapaËe, prije godinu danazaradila je i poviπicu.

A onda je zaredala s mnogo ozbiljnijim aferama.Nakon priËe o mafiji, »uljak se naπla i u srediπtuafere Moire, kad je gradonaËelnik SlavonskogBroda otkrio da je preko PR agencije koju je vodilaprijateljica Dijane »uljak i Hloverke Novak SrziÊsreivao gostovanja na HTV-u. Sankcija nije bilo.

A onda se doπlo do Core medije.Prije tri godine u javnost su izaπli dokumenti o

tajnom vlasniËkom udjelu Dijane »uljak u produ-centskoj tvrtki njezina supruga. Prije dvije i polgodine Mladen BajiÊ dobio je te papire na ruke. Inaravno, niπta nije poduzeo.

Dijana »uljak nastavila je uredno raditi, ureivatiinformativne emisije, kreirati program i negirati bilokakvu vezu s onime za πto ju se optuæuje.

Da bi danas, nekoliko mjeseci nakon rastavebraka i nekoliko dana prije dogovornog odlaska sHTV-a, novinarima objavila sljedeÊe: “Mogu ja bitivlasnica svega, ali zna se tko je odgovoran -direktor.” ZnaËi, vlasnica je ipak bila.

Pa kako sve to ne bi zasluæilo zahvalnostravnateljstva Hrvatske radiotelevizije�

Æeljko LukuniÊÆeljko LukuniÊÆeljko LukuniÊÆeljko LukuniÊÆeljko LukuniÊ/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell


Mediji trebaju biti neovisni i slobodni, kako odpolitike, tako i od gospodarstva, zakljuËili supredstavnici politiËkih stranaka, okupljeni nedavnou Novinarskom domu, na tribini u organizacijiHrvatskog novinarskog druπtva. U ovo vrijeme i izusta politiËara, to zvuËi kao predizborna parola. Iprema njoj se treba odnositi sa skepsom i oprezom.Razmjerno visoka razina slobode medija uHrvatskoj izborena je umnogome nasuprotnastojanjima politiËkih stranaka. Koje su i tadajavno isticale da su bez ostatka za slobodumedija. Sjetimo se samo odugovlaËenja sdodjelom koncesija za privatne televizije i radiostanice te namjeπtanja natjeËaja podobnimkoncesionarima. Ili orkestrirane kampanje tuæbiza klevetu protiv novinara, mahom iz tiskanihmedija i pokuπaja da se zakon o kleveti pooπtri,u zaπtitu visokih duænosnika.

No, uz uporno novinarsko zalaganje i uzpomoÊ odvjetnika i sudaca, Europske unije pa ipokojeg politiËara (u pravilu u vrijeme kad je uopoziciji), stiglo se do sadaπnje razine medijskihsloboda. One su na nacionalnoj razini doista takveda se moæe prihvatiti izjava Nenada StaziÊa izSDP-a, izreËena na HND-ovoj tribini, da su medijidanas u Hrvatskoj slobodni od politiËara i da supolitiËari ti koji se boje medija.

NesluÊeni zanosAli oprez, politiËari Ëim dobiju priliku odmah

skroje novi Kazneni zakon s prijeteÊom odredbomo “sramoÊenju”. Zakon Êe stupiti na snagu 2013.i tada Êe vjerojatno, nakon prvih pokrenutihpostupaka i javnih reakcija, biti mijenjan ipopravljan. Posve nepotrebno na to Êe se potroπitigolema energija.

S druge strane, ovim izborima prethodi dosadnezapamÊena medijska situacija. Ni na jednimizborima nisu sve tri nacionalne televizije (javna idvije privatne) bile s toliko kritiËkog i populistiËkogzanosa usmjerene protiv stranke na vlasti.Zaokupljenost HDZ-a drugim problemima i padgledanosti, otvorio je put informativnom programuHTV-a prema nesluÊenim prostorima.

Vidi se, meutim, koliko javnoj televizijinedostaje “gazda”, odnosno, “patron” kako kaæuFrancuzi. Kod njih je jaka tradicija razmiπljanja otome kako javne elektronske medije uËinitinezavisnijim unatoË financijskoj potpori dræave.Francuzi imaju na umu Ëovjeka koji je na Ëelutelevizije i u njoj ima najveÊu moÊ, a lea mu ËuvavijeÊe koje predstavlja javnost. Gazda mora imatistanovit ugled i prepoznatljivost u javnosti, kao iznanje da potakne stvaranje kvalitetnog i masovnogledanog TV-programa. Nema takvih puno ni u

jednoj zemlji, a evo, na brzinu, dva prijedloga:Dubravko MerliÊ i Kreπimir DolenËiÊ.

Virus govornih manaTelevizijski Ëelnik morao bi brzo krenuti u oπtru

borbu protiv virusa koji je poharao mnogetelevizijske govornike. RijeË je zapravo o najobiË-nijim govornim manama, s kojima se nekad nateleviziji lako obraËunavalo. Ne mora to biti stand-ard Gordane Bonetti, ali sad se Ëuju straπne stvariu Dnevniku i sportskom programu. Najgore je πtose izgovor tih slova (l, Ë, Ê, π, æ) moæe ispraviti iuvjeæbati prije izlaska pred kameru. ©to radi Sluæbaza govor? Nije valjda ukinuta radi πtednje.

TV-kritiËari upozoravaju i da se na televizijama(ne samo na HTV-u) zaboravilo da oni koji ulazekroz ekrane u stanove mnogih ljudi trebaju biti okuugodni, televiziËni. Nije to diskriminacija, negonaprosto, priroda medija. Pogledajte informativneemisije u BiH (primjerice OBN) ili srpske i slovenskeTV-dnevnike. Vidjet Êete kako sada vizualnozaostajemo za dræavama pred kojima smoprednjaËili joπ u socijalizmu.

Ali, kad se raspravlja o izgledu spikera natelevizijama, to znaËi da su rijeπeni vaænijiproblemi koji se tiËu slobode medija. O utjecajukorporacija, odnosno, oglaπivaËa ne treba troπitipreviπe rijeËi. S ponekim oglaπivaËem moæe imatiproblema poneki medij, pa i nekoliko njih, ali potome se nigdje u demokratskim zemljama nemjeri sloboda medija. OglaπivaËi naprosto nikadneÊe biti tako snaæni da zaguπe protok informacijana druπtvenu πtetu.

Lokalna apatijaMnogo vaæniji druπtveni uËinak mogao bi se

moæda ostvariti usmjeravanjem paænje premalokalnim medijima. Mediji u mnogim manjimgradovima u vlasniπtvu su lokalnih uprava i njihovihpoduzeÊa. NajËeπÊe je rijeË o radio postaji i tjedniku.Zbog vlasniËkih odnosa jako trpi njihov sadræaj.Novinari nemaju volje baviti se zanimljivim irelevantnim stvarima jer znaju da Êe ubrzoneizbjeæno nagaziti na interes svojih vlasnika. Kadbi se nekim propisom lokalne uprave natjerale naprivatizaciju tih medija, recimo, po jednu kununovinarima koji tamo rade, nastupila bi æivost.

Ne bi to bio lak proces. Bilo bi tu i bankrota, alibi se mnogi brzo snaπli natjerani novom situacijom.Sadræaj bi odjednom postao atraktivan, uz boljinadzor nad politiËarima i lokalnim proraËunima.Profitirala bi i lokalna ekonomija jer bi mediji vodiliraËuna o sluπanosti i Ëitanosti pa bi privukli ioglaπivaËe. Oni bi pak dobili nove potroπaËe, itd.Dræava bi mogla te preporoene medije i na kratki

rok, dok ne stanu na Ëvrste noge, poduprijetikakvom financijskom potporom, kao πto sada, smnogo nejasnijim druπtvenim uËincima, daje novacza vjetroenergiju ili biogorivo.

Prijateljsko podeπavanjeUmjesto sterilnog naklapanja o “utjecaju

korporacija”, bilo bi bolje poticati i obuËavatispecijaliste za prikupljanje oglasa. Radio Student,na kojem se uËe studenti novinarskog fakultetaimao je spot za vlastiti program sa sloganom“Napokon, radio bez reklama”, u kojoj se ismijavareklamna industrija! I to se vrtilo i vrtilo, umjestoda je profesor zaduæen za radio lijepo studentimapokazao πto je sloboda medija: “Makni to iz etera,i evo zadatka za kolokvij, tko do ispitno roka neskupi toliko i toliko plaÊenih reklama za Radio Stu-dent, neÊe dobiti potpis!” Radio Student inaËe imanevjerojatno dobar glazbeni program i to mu jezasad uvjerljivo najbolji dio ukupnog programa.

Da je sloboda medija zaæivjela kao priznatavrijednost u druπtvu pokazuje i naËin na koji je IvoSanader pokuπavao utjecati na medije kad je biopremijer. Nije se usudio na grubosti. S ljudima izvodeÊih medija bio je prijatelj, podeπavao je politikuprema nekim njihovim prijedlozima. Smanjio porezna dodanu vrijednost za novine, za televizije, kojetada prema premijeru nisu bile neprijateljskiraspoloæene, bio je zaduæen njegov glasnogovornik.To meko povlaËenje konaca samo je katkadnadopunjavao vreÊom javnog novca kojom bi kupioglasnije kritiËare iz Zadra i Osijeka.

Ili bi poticao bogatog stranaËkog prijatelja dakupi Novi list, u nadi da Êe s vremenom promijenitinjegovu orijentaciju. Naravno, u takvim sluËa-jevima mora postojati i dobra volja s druge strane.Nitko nije prisilio novinare Novog lista da prodajusvoje dionice i ukinu jedan samoupravni medijskimodel, bez straπnog izdavaËa koji tjera da svi piπupo njegovu diktatu ili koji smanjuje plaÊe kakomu se prohtije.

Javnost sve saznaIskustva s medijima koji su bili preblizu

Sanaderu i HDZ-u pokazala su osjetljivost togodnosa. Kao da s novinama u ruci sjediπ pokrajkamina. Grijeπ se, toplo je, pa zadrijemaπ, a nanovine padne æeravica i eto nevolje. Novine Êeplanuti, ali ne na kiosku.

Poslije izbora svi Êe se opet vratiti svome posluu potrazi za zadovoljstvom Ëitatelja i sluπatelja.To bi trebalo biti najvaænije. U maloj zemlji poputHrvatske teπko je sakriti bilo πto i zato se, i kaonovinari, moramo zaËuditi nad fenomenom da seza Fimi mediju nije saznalo nekoliko godina prijeno πto je konaËno izbila afera. “Mediji imajuodliËne izvore informacija”, izrekla je u oËajupremijerka Jadranka Kosor na konferenciji zamedije, kad je potvrivala da se HDZ nalazi podistragom. Kraj tolikih dnevnika, tjednika, radijskihi TV-postaja, portala, blogova i vragova, zar jeneobiËno πto je javnost saznala za dubrovaËkisluËaj izvaenog zdravog bubrega? UnatoË tomeπto ni ærtva, njezina obitelj kao ni bolniËko osoblje,nisu htjeli da javnost to sazna�

Stranke, izbori, sloboda medija

RazgoliÊavanje politikeNi na jednim izborima nisu sve tri nacionalne televizije(javna i dvije privatne) bile s toliko kritiËkog i populistiËkogzanosa usmjerene protiv stranke na vlastiPiπe Igor VukiÊ

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

IJA

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

IJA

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

IJA

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

I

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

IJA

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

IJA

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

IJA

STRA

NKE,

IZBO

RI, S

LOBO

DA M

EDIJ

A ST

RANK

E, IZ

BORI

, SLO

BODA

MED

I

Ako ove informacije proËitate igdje drugdje,znajte da su UKRADENE, objava je tiskana uzsve veÊi broj Ëlanaka u jednom popularnomdnevnom listu. Jedan poznati tjednik veÊ viπeod godinu dana smatra potrebnim upozoriti dase podaci iz Ëlanaka smiju koristiti samo akose navede izvor. Pretjerano? Nikako. Naæalost,oba takva upozorenja posljedica su æalosneprakse naπih medija.

Ako netko, kao autor ovog Ëlanka, Ëita nekolikonovina, sluπa viπe radio stanica i gleda nekolikoTV dnevnika, i sam Êe se uvjeriti kako su takve, ubiti uvredljive, objave opravdane. Naravno, najËeπÊenije rijeË o najvaænijim vijestima, veÊ o temamakoje nisu “dnevna roba”. No neke redakcije nepreæu Ëak ni od izravne krae. Prije nekoliko godinajedna je “javna” televizija naprosto pokrala snimkekoje je prije toga emitirala jedna “privatna”televizija. No sve je ËeπÊa pojava da neku temunaete na stranicama jednog dnevnika, a iduÊegje dana ugledate na nekoj TV stanici, da biste jezatim pronaπli u treÊim novinama, joπ jednoj

televiziji i zatim opet negdje, moæda u nekomtjedniku te da takva serijska kraa traje tjednima iprovlaËi se kroz viπe medija.

“Resavska πkola” termin je koji je vjerojatnonepoznat mlaim naraπtajima “sedme sile”. Uproπloj dræavi, meutim, koristio se posprdno kadaje neki novinar “prepisao” tui Ëlanak. Sve dopojave Gutenberga i njegovih tiskarskih spravaknjige su se prepisivale. NajËeπÊe u samostanima,gdje su vojske pismenih redovnika prepisivaleBibliju, kao πto je opisao Umberto Ecco u svojemromanu Ime ruæe. A u zapadnobalkanskimkrajevima, izuzimajuÊi istarske glagoljaπe, najveÊa“radionica” prepisivaËa bila je u srpskom manastiruManasija, koji je bio poznat i kao Resava. Tu je u15. i 16. vijeku prepisano mnoπtvo tekstova, a nesamo Svetog pisma veÊ i originalnih radova iprijevoda. Zato i nije Ëudno da su “prepisivaËe” unovinarstvu posprdno slali u Resavu. No, ma πtonetko mislio o proπloj dræavi i socijalizmu,prepisivanja je u novinarstvu doduπe bilo, ali vrlomalo i vrlo rijetko.

Pristojno i nepristojnoIako je “zaπtita autorstva” danas vrlo moderan

pokret, prije stotinjak godina novinari su vrlo rijetkoprepisivali radove svojih kolega. U prvoj poloviciproπlog stoljeÊa u ameriËkom novinarstvu,primjerice, nije bilo pristojno Ëak ni koristitiodgovore koje je netko dao kolegi na otvorenojkonferenciji za novinstvo. Ako je bilo nuæno uvrstitiodgovor na neko vaæno pitanje, oËekivalo se da Êenovinar napomenuti kako je to reËeno na pitanjekolege iz tog i tog lista. To je danas zaboravljeno,vjerojatno opravdano jer je konferencija za πtampuipak javni dogaaj. SliËno je zaboravljen i stavameriËkog dræavnog sekretara Harryja Stimpsonau vrijeme japanskog napada na Pearl Harbour, kojije odbijao osnivanje obavjeπtajne agencije jer “gen-tleman ne Ëita pisma drugog gentlemana”.Zemljaci gospodina Stimpsona ubrzo su poËeliËitati tua pisma, pa to rade i dalje, ali novinari idalje ne prepisuju tue tekstove i veÊina velikihmedijskih redakcija obiËno ima i posebnu sluæbukoja prati konkurenciju i pazi da se sluËajno ne

Neprofesionalno i nekolegijalno

NEPR

OFES

IONA

LNO

I NEK

OLEG

IJAL

NO N

EPRO

FESI

ONAL

NO I

NEKO

LEGI

JALN

O NE

PROF

ESIO

NALN

O I N

EKOL

EGIJ

ALNO

KiÊenje tuim perjem

Piπe Æarko ModriÊ

Ne morate biti prijatelji, ali tui rad treba poπtivati. Kada vas je kolega pretekao, imao boljuideju, bolji izvor informacija, skinute mu kapu, a nemojte se spuπtati na razinu lopova

NEPR

OFES

IONA

LNO

I NEK

OLEG

IJAL

NO N

EPRO

FESI

ONAL

NO I

NEKO

LEGI

JALN

O NE

PROF

ESIO

NALN

O I N

EKOL

EGIJ

ALNO

Stipe MarinoviÊStipe MarinoviÊStipe MarinoviÊStipe MarinoviÊStipe MarinoviÊ/Vrime/Vrime/Vrime/Vrime/Vrime


koriste tui “scoop” Ëlanci niti informacije do kojihje doπla konkurencija. Novinar za kojeg se ustanovida je izmislio ili prepisao informacije moæe seoprostiti s karijerom, kao πto se dogodilo nekimnovinarima, Ëak i nakon πto su za takve radovedobili nagradu.

Urednici potiËu tu poπastPrepisivanje tuih Ëlanaka jedan je problem.

Naæalost, to postaje prava poπast u naπim medijimai za to snose odgovornost ne samo novinari iz“resavske πkole” veÊ i njihovi urednici koji totoleriraju, a moæda i ohrabruju. Kada neki urednikvidi zanimljivu temu u konkurentskom mediju, neprigovara novinaru koji je to trebao saznati, veÊ gaohrabruje da o tome piπe. A Ëak i ako se ne radi oizravnom “prepisivanju”, obrada veÊ potroπeneteme ne moæe dati rezultat drugaËiji od originala.Umjesto da odbiju prepisivaËe urednici ih oËitotoleriraju, ako ih veÊ i ne ohrabruju u toj nemoralnojraboti. Da se radi o nekoliko izoliranih sluËajeva,moæda bi koristilo da ih citiram. No, naæalost,prepisivanje je uzelo toliko maha da bi bilonekorektno navoditi nekoliko primjera a zanemaritimnoπtvo drugih. Zato umjesto primjera i prozivanjaimena i medija mogu samo pozvati odgovorneurednike da stanu na kraj takvoj masovnoj kraitueg rada i tuih ideja.

No nije jedini problem izravno prepisivanje tuihradova. Joπ jedna praksa uzela je maha. Danas jeinternet svakome na raspolaganju i na mnogo-brojnim portalima moæe se naÊi mnogo zanimljivihinformacija. Svaku takvu informaciju dobavio je,napisao i objavio jedan naπ kolega, svejedno bioon u Zagrebu, Pekingu ili New Yorku. I krasti odkolege nije poπteno i - na kraju krajeva - πtetiprofesiji i vaπem radu, jer se stvara atmosfera ukojoj Êe i vama krasti. Intelektualno vlasniπtvo nisusamo opera i romani, veÊ i novinski Ëlanci,reportaæe, komentari. Jedna zagrebaËka radiostanica, na primjer, svaki sat najavljuje vijesti takoda kaæe “Vijesti koje je napisao taj i taj!”. Naravno,taj redaktor koji je donio sveæanj papira do voditeljanije “napisao” vijesti. Te su vijesti pisali novinari,æivi i zdravi novinari, najËeπÊe novinari novinskihagencija koji se rijetko pojavljuju u medijima sasvojim potpisom, ali su sigurno najvredniji dioprofesije. Redaktor je “uredio emisiju” il i“pripremio” vijesti, a pisali su ih drugi. To πto nisupotpisani ne Ëini ih manje vrijednima. Bez novinskihagencija mediji bi teπko opstali a te kratke i brzevijesti osnova su svakog dnevnog medija, osobitoradija i televizije pa bi autore trebalo itekako cijeniti.

Preævakavanje agencijaI konaËno dolazimo do najnovije pojave u naπim

medijima ‡ kiÊenja tuim perjem. PoËelo je u nekimnovinama. Na prvoj stranici pojavi se vijest iz dalekoNepala. Istina, na poËetku vijesti ne piπe Katmandu,nego Zagreb. A zatim dolazi Ëlanak od nekolikostotina rijeËi i potpis navodnog autora. Taj i sampriznaje da je pisao iz Zagreba. Moæemo se kladitida nikad nije bio u Nepalu, a vjerojatno je odinozemstva vidio samo »ateπke toplice, nosuvereno piπe o nekom dogaaju i potpisuje svoje

ime pod takav uradak. Pokrao je svoje kolege Ëijeje radove pronaπao meu agencijskim vijestima ilina internetu i joπ se time hvali.

SliËno, iako neπto drugaËije, moæe se naÊi kodnekih radiπnih dopisnika iz inozemstva. Dopisniklista, recimo iz Berlina, uredno piπe velike Ëlanke odogaajima u Juænoj Americi. Ili dopisnica nekogtjednika iz Londona, piπe o dogaajima u Kini. Tosu obiËno ugledni novinari, vrsni autori, ali redakcijane bi smjela dopustiti da se tako kompromitiraju.Taj Ëlanak iz Kine oËito je nastao koriπtenjem tuemrada, dakle kraom truda kolega. Moæda senekome moæe uËiniti kako je dobro da dopisnik izNew Yorka piπe o graanskom ratu u Angoli, alitime on ruπi ne samo svoj ugled, veÊ i ugled medijau kojem objavljuje. Pa svakome je jasno da jenjegov uradak plod krae.

©to zasluæuje potpisZatim su isto to poËeli raditi na televiziji. U

nekom dnevniku ili emisiji vijesti najavi se novinarimenom i prezimenom i on Ëita “svoj” tekst dok sena ekranu vrte snimke iz »ilea ili Sudana. Ni onnikad nije bio tamo, a snimke su kupljene naeurovizijskoj razmjeni od neke od brojnih TVagencija. Novinar je, doduπe, napisao tekst koristeÊijedan ili viπe Ëlanaka neke agencije ili internetskogportala i zatim ih uskladio sa snimkom. To jevrijedan posao, ali ne zasluæuje potpis. »ak i akobi trebalo potpisati Ëovjeka koji je u redakcijivrijedno tragao po internetu i medijima kako bisaæeo informacije o nekom dogaaju u dalekojzemlji i prezentirao ih uz kupljenu snimku, profesijazahtijeva da se uz njegovo ime objavi i agencija ilimedij koji su koriπteni za pripremu tog uratka.

Kada sam poËeo raditi u novinama, 1957.godine, gotovo svi zagrebaËki novinari radili su ujednoj ulici ‡ Masarykovoj. Tu su bile redakcijeVjesnika, Narodnog lista, VeËernjeg vjesnika,Globusa, samo ulicu dalje bila je Borba, nije dalekobio ni Radio Zagreb ili Tanjug. Kazaliπna kavanabila je mjesto gdje su se kolege iz konkurentskihmedija sastajale cijelog dana, a nedaleki Novinarskiklub na MaæuraniÊevom trgu naveËer, pa su moglirazmjenjivati iskustva, komentirati rad kolega i bezobzira na rivalstvo, bili su prijatelji. Pokrasti kolegubilo je neËuveno. Ta su vremena davno proπla,novinari su danas razbacani po velikom gradu irijetko se viaju osim na radnim zadacima kadasu u izravnoj utakmici. No to ne znaËi da jedopuπteno krasti. Ne morate biti prijatelji, ali tuirad treba poπtivati. Kada vas je kolega pretekao,imao bolju ideju, bolji izvor informacija, skinute mukapu, a nemojte se spuπtati na razinu lopova. Netreba nam resavska πkola�

Neprofesionalno i nekolegijalno

Krasti od kolege nijepoπteno i - na krajukrajeva - πteti profesiji ivaπem radu, jer se stvaraatmosfera u kojoj Êe ivama krasti

NEPR

OFES

IONA

LNO

I NEK

OLEG

IJAL

NO N

EPRO

FESI

ONAL

NO I

NEKO

LEGI

JALN

O NE

PROF

ESIO

NALN

O I N

EKOL

EGIJ

ALNO

NEP

ROFE

SION

ALNO

I NE

KOLE

GIJA

LNO

NEPR

OFES

IONA

LNO

I NEK

OLEG

IJAL

NO N

EPRO

FESI

ONAL

NO I

NEKO

LEGI

JALN

O NE

PROF

ESIO

NALN

O I N

EKOL

EGIJ

ALNO

NEP

ROFE

SION

ALNO

I

SudeÊi prema novoj pojavnosti crne kronike uhrvatskim medijima kroz prethodno, otprilike,desetljeÊe i pol, njoj pripadajuÊa krim-materijazadobila je jednu od kljuËnih pozicija u naπimpojedinaËnim, intimnim æivotima, a s - barem bitako bilo logiËno - kardinalnim posljedicama nazajedniËki nam, druπtveni æivot. Obje ravni,meutim, jednako su neartikulirane ili neosvije-πtene; (niti) u toj dijalektiËkoj igri nema priloæenihuputstava za koriπtenje.

Francuski sociolog Pierre Bourdieu navodipritom da je integralni uËinak crne kronike stvaranjepolitiËke praznine, senzacionalistiËko “svoenjesvijeta na anegdotu i brbljarije (koje mogu bitinacionalne ili planetarne, sa æivotima zvijezda ilikraljevskih obitelji)”, zadræavajuÊi paænju na zbiva-njima bez politiËkog kauzaliteta, po Bourdieuudramatiziranim radi “izvlaËenja pouke” ili transfor-miranja u “probleme druπtva”. Ali, πto je tu stvarnodruπtvena, a bogme i pouËna problematika?

UopÊe ne moramo iÊi daleko od samedomaÊe medijske prakse kako bismo fiksiralimoguÊe odgovore na to pitanje. Evo, primjerice,uzmimo za ilustraciju joπ aktualni, premda viπene tako unosni sluËaj Dragana Paravinje, ili pakAntonije BiliÊ (veÊ bismo dosta toga saznali unekom anketnom socioloπkom istraæivanjudileme - kako nazvati predmet, po ærtvi ilimoguÊem zloËincu). Nakon medijskog preuzi-manja træiπno zrele teme koju je privatnimangaæmanom dotad razmjerno dugo potenciralatek obitelj BiliÊ s prijateljima te suradnicima naFacebooku, dræavni aparat prikljuËio se istrazi sranije nevienim intenzitetom i gorljivoπÊu, noprvenstveno zato da se πansa za dobar stranaËkimarketing na korist vlasti, u tako prikladnomæanrovskom loviπtu ne pretvori u prijetnju. Ukasnijoj fazi istrage - premda nije rijeπeno baπniπta, nego se sve dodatno zakompliciralo - odforsiranja su, zbog sve nepovoljnijeg omjerauloæenog i inkasiranog, u najveÊoj mjeri odustalii mediji i dræava, a BiliÊi su opet priliËno usamljeni.

obogaÊen je cjelogodiπnjim ili sezonski oglaπenimrukavcima kao πto je prije nekoliko godina u modibio npr. progon osumnjiËenih za pedofiliju, modelprikladan za stvaranje robe tamo gdje onanedostaje. Uz to glatko nalijeæe i novodobnometastaziranje televizijskog programa u podæanruforenziËkog SF-a, s dalekoseænim negativnimposljedicama na rad kriminalista i sudaca. Takoer,s razvojem digitalne tehnologije dolazi i doneposrednijeg ukljuËivanja publike u samuproizvodnju, πto u Hrvatskoj kulminira onog momentakada prve redakcije ulaze u kupoprodajnesporazume s maloljetnicima koji pomoÊu kamerena mobitelu snimaju vlastite kolege usred krvavogobraËuna hladnim oruæjem na πkolskom dvoriπtu.

Relativiziranje skrupulaNa djelu je Ëak uvlaËenje u sudioniπtvo, naime,

aktivacijom obiËnog Ëitatelja koji postaje i onaj kojiplasira i onaj koji troπi; novËani honorar pospjeπujebrisanje distance s etiËkim, samim tim i druπtvenimzaduæivanjem. PoremeÊaj odnosa u medijskomproizvodnom procesu uvjetovan je u tom primjeruupravo nametnutim sljubljivanjem proizvoaËa ipotroπaËa u jedinstvenom, træiπno idealnom biÊu(πto se Ëini boljim negoli da u predmetnoj rubriciskonËate kao puka roba). U ratu je to bilo takorekavπi normalno i podrazumijevajuÊe: ljudi su viπe-manje zakonski pucali jedni na druge, ili su mahom(i uvelike posredstvom medija) pristajali da to netkodrugi Ëini u njihovo ime. Danas mediji na raznenaËine potiËu interes za crnu kroniku, pa Ëak i samureprodukciju toga interesa, πto moæe prerasti upoticanje zloËina. To nije najuæi predmet ovogosvrta, no jest simptom koji pokazuje kako na putudo profita kao iskljuËivog cilja u druπtvu koje sevodi za opisanim modelima, nema tih skrupula kojeprema potrebi ne bi bile relativne.

Da bi nam se - druπtvu u cijelosti - uvaliopolitiËki efekt kakvog prepoznaje citirani sociolog,dakle, crna kronika mora postati prvorazredniπareni artikl. Vrijedi i obrnuto, pa kada njezinikreatori od nas kao druπtveno-politiËkih subjekatanaprave puke potroπaËe, onda politiËkim zahvatompostaje i to πto se baπ svime moæe træiti kao pukomrobom. Marketinπke strategije uvlaËenja u takavodnos podrazumijevaju i reËeno kriæanje ulogaproizvoaËa i potroπaËa; smisao jest u iskljuËivojvaænosti krupnoga privatnog profita, ali njegovunesmetanu realizaciju osigurava tek djelotvornoskretanje paænje sa same te Ëinjenice.

Model HorvatinËiÊKoliËina i kakvoÊa politiËkog u medijskom

tretmanu npr. Tomislava HorvatinËiÊa poËiva uodnosu po kojem o faktiËki istom troπku konzumi-ramo najprije njegov veliËanstveni kapitalistiËki

uspon, a potom i povlaËenje po blatu toga istoguglednika, nakon πto je jahtom ubio dvoje ljudi ipostao napadnom, πtoviπe, meunarodno oËitomsmetnjom od koje se valja ograditi Ëak i onima kojisu ga dotad bezrezervno podræavali. Uz to se lakovezuje i romantiËarsko uvjerenje (no koje pospje-πuje prodaju novina) kako zacijelo ima nekog viπegsmisla i plana u tome πto i tako bahate moÊnikedostigne loπa kob. Previa se da je rijeË onakaradno malenom postotku takvih meu takvi-ma, a i to da je toboænja pravda ostvarena doslovcetek preko lea dviju smrtnih ærtava.

“»esto se u pomoÊ poziva filozofe kako bi dalismisao nevaænome, anegdoti, sluËajnom”, poantiraBourdieu, “koji su dovedeni na scenu kako bi stvorilidogaaj: noπenje vela u πkolu, agresija nekogprofesora ili kakav drugi ‘druπtveni dogaaj’ dobrosaËinjen da potakne patetiËne srdæbe a laFinkielkraut ili moralizatorska razmatranja a laCompte-Sponville. Isto traæenje senzacionalnosti,dakle, træiπnog uspjeha, moæe takoer dovesti doselekcioniranja crnih vijesti koje, prepuπtene divljimkonstrukcijama demagogije mogu potaknuti golemiinteres, laskajuÊi najelementarnijim pulsacijama istrastima(...), kao i oblike Ëisto sentimentalnih ilimilosrdnih mobilizacija, ili pak isto tako strastvenihi agresivnih, bliskih simboliËkom linËu s ubojstvimadjece ili incidentima vezanim uz stigmatiziranegrupe”. To stoji, na primjer, u direktnoj vezi s naokoneobjaπnjivim neredima u Engleskoj ovog ljeta.

Zaobilaæenje socijalnog i politiËkogPrilikom veoma sliËnih nereda u Francuskoj

prije pet godina, naime, Alain Finkielkraut - nekoÊveliki miljenik vlasti u Hrvatskoj - izjavio je kakodotiËni mladci u predgraima (podrazumijevalo seda je rijeË o imigrantima, makar i druge generacije)ne cijene πansu pruæenu im od francuske dræave,jer su lijeni i ne vole iÊi u πkolu. Neπto sliËno tomeizreËeno je u povodu engleskih nereda, a takvonerazumijevanje ili hotimiËno zaobilaæenjesocijalnog te politiËkog merituma stvari, o kojemgovori Pierre Bourdieu, karakteristiËno je zamanipulatorski crnokronikaπki produkt u domenikolektivne svijesti: onda kad u tu rubriku silom igrena redakcijskim deskovima dospije neπto zaistadruπtveno relevantno, padaju u vodu svi uobiËajenipokuπaji tumaËenja, te procesi bivaju iπËitavani kaostihije i proizvoljnosti. Pa, Ëini se, da i samuApokalipsu doËekamo posredstvom crne kronike,ni tad ne bismo pouzdano znali kakve ima vezenaπ ultimativni fijasko s okolnoπÊu da upravokupujemo njegovu medijsku promociju�

Mediji i crna kronika

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IK

Stvaranje politiËke praznineManipuliranje i draπkanjejavnosti crnokronikaπkimsadræajima u suπtini ima

komercijalnu i obmanjivaËkupotku, πto je lako iπËitati i iz

nedavnih medijskih praÊenjasluËajeva Paravinja - BiliÊ i

HorvatinËiÊ

Piπe Igor LasiÊ

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IKA

MED

IJI I

CRN

A KR

ONIK

A M

EDIJ

I I C

RNA

KRON

IK

Kriminalna materijazadobila je jednu odkljuËnih pozicija u naπimpojedinaËnim, intimnimæivotima, s kardinalnimposljedicama na zajedniËkinam, druπtveni æivot

Crna kronika zapravo jebogomdana perjanicakomercijalnog infotainmenta -atraktivna, i uzbudljiva izavodljiva, a svatko je tu odËitatelja pomalo i dekster,pomalo sudac, pomalo ærtva ipomalo zloËinac

Perjanica komercijalnogZagledajmo se, radi boljeg razumijevanja stvari,

malo u proπlost. Crna kronika je u prosjeku tekpotkraj devedesetih poËela zamjenjivati dotadaπnjiratni i poratni generalni jad kojem svakako nijetrebala zasebna civilna dopuna u saldu sveopÊegnasilja. Ono πto je pri krvoproliÊu bilo neprijepornodruπtvenim fenomenom, naglo je interpretacijskiprivatizirano - baπ u skladu s globalnim pretvor-benim trendom - na razini osobne, druπtvenoekscesne pojave kojoj Êe se tek naknadno, premadnevnoj potrebi, uËitavati πire konotacije (dok supojave moguÊeg epidemijskog karaktera, a tako iopÊedruπtvenog, poput suicidalnosti meu ratnimveteranima, planski micane od javnosti, ne beznaznaka ideologiziranog pijeteta). Ta rubrika, inaËe,zapravo je bogomdana perjanica komercijalnoginfotainmenta - atraktivna, i uzbudljiva i zavodljiva,a svatko je tu od Ëitatelja te voajera zagledanih uambise individualne tragike, dakle, pomalo idekster, pomalo sudac, pomalo ærtva i pomalozloËinac. Pritom crna kronika ostvaruje itekakodobru simbiozu s drugim informativnim rubrikama,javljajuÊi se u kombinaciji s politiËkim, ekonom-skim, kulturnim, znanstvenim, sportskim, estradnimi svim inim temama. Ta svestranost i jest ononajnapetije u vezi s njom: ipak se ne zna gdje Êese toËno i Ëija, te zaπto i kako - proliti krv.

Dirigirani svenarodni reality-showOvdje tako pratimo dva procesa unutar iste

mijene, politiËki i ekonomski, ruku pod ruku, kaoπto najËeπÊe i jesu nerazdvojni, uostalom. Uæepojmljenom politiËkom aspektu, kakvog naglaπavaBourdieu, svakako Êemo se vratiti, no zadræimo sejoπ naËas kod razmatranja odnosa na ekonomskomplanu. Proizvodnja je s isturanjem crne kronike naprve novinske stranice doæivjela drastiËnepromjene, pa su radikalni reportaæni prosedei kaoπto je, recimo, ispitivanje rodbine unesreÊenog,doskora postali konvencija na koju standardnopristaje i maltretirana strana; navodni javni interespritom ostaje poπteen pitanja o krajnjemposjedniku viπka vrijednosti zaraene prometominformacije. Dirigirani svenarodni reality-show


Uistinu je to senzacionalna vijest, kako je u svomeËlanku veÊ ocijenio jedan kolega. »ak i za naπeprilike u kojima su senzacije svakodnevne, aliuglavnom ruæne.

Hrvatsko novinarsko druπtvo okupilo je, naime,pod svojim krovom predstavnike svih relevantnihmedija u zemlji, tiskanih i eletroniËkih. Toga 4.listopada 2011. godine u Velikoj dvorani Novinar-skog doma naπli su se s novinarima za zajed-niËkim stolom HUP-Udruga novinskih izdavaËa,koja okuplja vlasnike glavnih tiskovina u zemlji,Hrvatska udruga radija i novina, Nacionalnaudruga televizija, HRT, Nova TV, RTL Hrvatska iIAB (Udruga internetskih portala). Potpisali supismo namjere kojim su izrazili æelju da osnujuVijeÊe za medije, samoregulatorno tijelo koje Êepratiti i sankcionirati krπenja profesionalnih,etiËkih standarda u medijima.

Inicijativu su svojim dolaskom na skup podræaliAgencija za elektroniËke medije, Ministarstvokulture i Hrvatska gospodarska komora, obeÊavπida Êe, u razliËitim novËanim iznosima, sudjelovatiu financiranju VijeÊa za medije. Veliku pomoÊ u

VijeÊe za medije VijeÊe za medije

Senzacionalno lijepa vijestusred mnoπtvaruænih

KonaËno su pozvani potpisali pismo namjere kojim su izrazili æelju da osnuju VijeÊe za medije,samoregulatorno tijelo koje Êe pratiti i sankcionirati krπenja profesionalnih, etiËkih standarda u medijima

Nakladnici i drugi kojiodluËuju u medijima sloæilisu se da njihovi novinari iurednici trebaju ubuduÊepoπtivati naËela koja sukombinacija Kodeksa Ëastihrvatskih novinara iPublicistiËkih naËelanjemaËkog VijeÊa za medije

Primirje izmeu vlasnika i nakladnika, s jednestrane, i novinara, s druge, krhko je, ali ga, barem uovome, vrijedi snaæno podræati i njegovati

Piπe Vladimir LuliÊ

realizaciji inicijative pruæila je i njemaËka ZakladaKonrad Adenauer (KAS). Na godiπnjoj razini radudruge bi trebao koπtati neπto manje od 300 tisuÊakuna. HND Êe osigurati prostor u Novinarskomdomu, UNI ekvivalent toj usluzi u novcu, HRT bitrebao dati 50 tisuÊa kuna, a Agencija zaelektroniËke medije 150 tisuÊa kuna. HGK bi pritompokrio UNI-jev dio, a Ministarstvo kulture i KAS suobeÊali osigurati sredstva za poËetak rada ipromociju nove udruge. Bude li sve po planu,udruga bi poËela s radom u prvom kvartalu sljedeÊegodine. Zasad je predvieno da u njoj radi jednastruËna osoba na pola radnog vremena. U VijeÊuza medije bio bi zastupljen jednak broj ËlanovaHND-a i onih koje delegiraju poslodavci, a taj biposao obavljali volonterski.

©to je tu senzacionalno?Veliki su izgledi da VijeÊe za medije, u vrijeme

kad Novinar bude u vaπim rukama bude i osnovano.Inicijativni odbor je sazvao utemeljiteljsku skupπtinuza 16. studenoga 2011. godine i svi akteri supotvrdili svoj dolazak.

BuduÊi osnivaËi nove udruge svojim supotpisima potvrdili da se slaæu s predloæenimtemeljnim dokumentima, u Ëiju je izradu svojevrijeme i znanje u dobroj vjeri uloæila skupinamedijskih struËnjaka, profesora novinarstva, novi-nara, predstavnika poslodavaca, jedan odvjetnik ipuËki pravobranitelj osobno. Meu tim dokumen-tima za novinare i javnost su svakako najvaænijaPublicistiËka naËela. Druπtvene vrijednosti koje tajetiËki kodeks, naime, zastupa u bitnome susuprotne onima koje danas nalazimo u dobromdijelu medija, ne samo hrvatskih, a Ëija jeorijentacija prevladavajuÊe tabloidna.

NaËela su prihvaÊena, vjerujem, kao izraziskrene æelje svih koji su se ukljuËili da se redefinirasadaπnja pozicija novinarstva, novinara i medija unaπem druπtvu. To je pokuπaj da se spasinovinarstvo kakvo gubimo a kakvo priæeljkuju svikada o njemu govore, i profesionalci i publika.Nastojanje je to da se zajedniËki definirajuprofesionalni standardi i unaprijedi medijskaodgovornost, zaπtite ugled i profesionalni interesinovinarstva, te da se promiËe interes korisnika

medija, a time i javni interes. Æelja je to da se budeodgovoran dionik druπtva, koje bez medija koja Êeslijediti ova ili sliËna publicistiËka naËela nemaizgleda da bude uistinu demokratsko. I na koncu,pokuπaj je to spaπavanja posrnule medijskeindustrije, a time i novinarskih radnih mjesta.

Koristi i prednosti takva samoregulativnasustava su viπestruke, pisao je pokojni kolega GezaStantiÊ u informaciji koju je prije πest godinapripremio o vijeÊima za medije (vidi: www.hnd.hr).On je, kaæe, brz, besplatan i πiroko dostupan, te jeproceduralno jednostavan postupak razrjeπavanjamedijskih sporova, πiroko je pristupaËan i gotovoje jedina moguÊnost zaπtite pripadnicima slabijihsocijalnih skupina. Nadalje, znatna je potporaslobodnom i odgovornom novinarstvu, znatno suniæi ukupni druπtveni troπkovi nego pri sudskomrazrjeπavanju sporova i prevencija su zadiranju uneovisnost medija unaprjeivanjem dobrihnovinskih obiËaja.

Po milijun i prvi put- novinarstvo je javno dobro

Krajnje pojednostavljeno bi se moglo reÊi dasu vlasnici medija, prije svega komercijalnihtiskovina, godinama u nas dobro æivjeli od plaÊenihoglasa i sniæenog PDV-a, pa im se u jednomtrenutku uËinilo da je sadræaj πto ga objavljujunebitan. Gotovo da su njihovi vlasnici povjerovalida im za taj posao nisu potrebni novinari, te daoglaπivaËima mogu, kako je to odavna detektirano,prodavati Ëitatelje. Takav naËin razmiπljanjapervertirao je u ono πto imamo posljednjih nekolikogodina, ali sada uz ogroman problem - oglaπavanjeje uslijed krize palo. To se moæe vidjeti i po tomeπto je potroπnja papira u odnosu na isto razdobljelani pala za 30 do 40 posto, prema podacima HGK.Dakle, manje je oglasa, ali i novinskog sadræaja.

Logika vlasnika medija je jasna - zaraditi πtoviπe uz πto manje troπka. No, milijun i prvi put trebaponoviti - mediji tu nisu iskljuËivo radi jurnjave zaprofitom. Onaj koji æeli biti medijski nakladnik moraznati da je njegova uloga u druπtvu mnogo viπe odpuke prodaje proizvoda. Da je novinarstvo javnodobro, kao i zdravstvo, recimo. Ne zato πto bi netkoto naivno ili idealistiËki priæeljkivao, veÊ zato πto jeto i unutarnja logika samoga medijskoga posla.Zato πto se jedino tako na duge staze moæezaraivati. Sve ostalo su samozavaravanje i loπaposlovna politika, a zbog kojih prije svega, kao πto

svjedoËimo, najviπe stradavaju novinari. Repovikoji se vuku za aferom koje je glavni akterugaπeni britanski tabloid News of the WorldsvjedoËe najbolje kako se takva rabota dugo-roËno nikome ne moæe isplatiti. NepostojanjeetiËkih koËnica moæe medije, dakle, skrenuti i ukriminal, pa i u onu vrst politiËkoga kiËapoznatog nam iz proπloga stoljeÊa.

Kako to sprijeËiti, a istovremeno doskoËiti paduËitanosti, gledanosti ili sluπanosti? Formula jesljedeÊa - zavrtjeti krug na drugu stranu i pokuπatipubliku, pa onda i oglaπivaËe, privuÊi kvalitetnijimsadræajem. No, za takav je sadræaj potrebno, meuostalim, poπtivati profesionalne standarde i bitietiËan. A za to je, naravno, potrebno imati educiranenovinare koji Êe znati privuÊi Ëitatelje kvalitetnoispriËanim priËama i istraæivanjima. Novinare kojiÊe biti sukreatori sadræaja, ali imati i stvarnidemokratski utjecaj na unutarnji ustroj redakcije.Neostvarivo? Moæda, ali vrijedi pokuπati.

O kakvom je, dakle, preokretu rijeË?Nakladnici i drugi koji odluËuju u medijima sloæili

su se da njihovi novinari i urednici trebaju ubuduÊepoπtivati naËela koja su kombinacija Kodeksa Ëastihrvatskih novinara i PublicistiËkih naËela njemaË-kog VijeÊa za medije (Deutsche Presserata), kojeuspjeπno djeluje veÊ dugi niz desetljeÊa. Novinarkoji radi u skladu s tim publicistiËkim naËelimauæivat Êe podrπku svog nakladnika, uredniπtva, teËlanova Udruge HVM. Novinar ima pravo i duænostodbiti radni zadatak koji je u suprotnosti sprofesionalnim etiËkim standardima novinarskogposla, piπe u dokumentu s kojim su se svi sloæili.Zakonski su to novinari mogli i prije, ali kako sepridræavati etiËkih naËela ako nemate potporuredakcije, urednika i vlasnika?! Nikako, naravno.

Æaliti se VijeÊu na medije i novinarske prilogemoÊi Êe se svaka fiziËka i pravna osoba, aprituæba Êe biti utemeljena ako su povrijeenaPublicistiËka naËela. Poznato je da se prituæbamoæe i danas uputiti HND-ovu NovinarskomvijeÊu Ëasti, ali je njegov utjecaj pril iËnoskroman, iako mu je rad u druπtvu odavnaprepoznat kao koristan. Jedini je, naime, takavnovinarski samoregulativni institut u zemlji. Unjemu su, meutim, zastupljeni samo novinari,a njegove odluke mediji u pravilu ne objavljuju,osim kada procijene da im to odgovara. BuduÊiosnivaËi HVM-a usuglasili su se sada da Êenakladnik medija za kojega je utvreno da jeprekrπio proklamirana etiËka naËela, jasno i bezkraÊenja objaviti zakljuËak HVM-a koji o tomegovori. I to na istome ili na jednakovrijednome mjestumedijskoga prostora. U sluËaju znaËajnog krπenjanaËela tu Êe odluku objaviti svi mediji Ëlanovi VijeÊa.Uspije li, napredak Êe biti vidljiv i velik.

©to je moguÊe odmahNakladnici su veÊ i sad, prije nego πto je VijeÊe

uopÊe osnovano i poËelo s radom, poruËili takosvojim urednicima i novinarima da je prihvatljivopisanje i izvjeπtavanje koje πtiti i promiËe temeljnaljudska prava i slobode. U medijima se odmahmogu prestati objavljivati sadræaji koji ne πtiteËovjekovu intimu od senzacionalistiËkog i svakogdrugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. VeÊsad se moæe poËeti poπtovati svaËije pravo naprivatnost. Dakle, i prije osnutka VijeÊa moæe sebiti obazriv i odgovoran pri izvjeπtavanju osamoubojstvima, nesreÊama, osobnim trage-dijama, bolestima, smrtnim sluËajevima i nasilnimdjelima. Vijesti o samoubojstvima i pokuπajimasamoubojstava se veÊ sada ne moraju naglaπavatina naslovnim stranicama i udarnim minutama uelektroniËkim medijima, treba ih se svoditi nanajmanju moguÊu mjeru, uz poseban obzir kadje rijeË o djeci. U prilozima o sudskim postupcimaveÊ sad se moæe poπtovati ustavno naËelopretpostavke neduænosti optuæenika te dosto-janstvo, integritet i osjeÊaje svih stranaka usporu. Sve suprotno navedenome viπe neÊe bitipoæeljno niti potrebno raditi, pa Ëak niti ondakada se pokuπa opravdati isplatom plaÊa. Morase konaËno postiÊi druπtveni konsenzus o tomeda je nemoralno i neprihvatljivo zaraivati naljudskoj nesreÊi, pogotovo na nevolji nezaπti-Êenih skupina druπtva.

Na kraju, ali jednako vaæno, nakladnici,urednici i novinari obavezuju se da Êe poπtivatiautorstvo drugih novinara i ostalih sudionika ujavnom informiranju. U svojim prilozima Êenavoditi izvore kojima su se koristili. Plagijat jenespojiv s novinarskom etikom, piπe u Publicisti-Ëkim naËelima.

Ne, VijeÊe nije Ëarobni πtapiÊOpstanak ovakvoga tijela, osim stabilna

financiranja, ovisi i o neprekidnom angaæmanu itrudu svih aktera. Za to je potrebno stalno podizatii razinu odgovornosti i demokratske svijesti u svimsegmentima hrvatskoga druπtva, πto je povezano is razvijanjem kulture konsenzusa. Potrebno je,takoer, neprekidno razvijati i svijest o vaænostizaπtite temeljnih ljudskih prava, poput prava nazaπtitu dostojanstva svake osobe (bila ona iozloglaπeni diktator ili poznati politiËar osumnjiËenza korupciju). Nikakvim sudskim procesima ikazneno-pravnim sankcijama ne moæe sezamijeniti tako πiroko shvaÊen pristup problemu.

Primirje izmeu vlasnika i nakladnika, s jednestrane, i novinara, s druge, krhko je, ali ga, baremu ovome, vrijedi snaæno podræati i njegovati. Da semoæda ne bi krivo pomislilo, ne misli nitko naivnoda je rijeË o nekakvom Ëarobnom πtapiÊu�VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

ME

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

E

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDI

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDIJ

E VI

JE∆E

ZA

MED

IJE

VIJE

∆E Z

A M

EDI

Darko BandiÊDarko BandiÊDarko BandiÊDarko BandiÊDarko BandiÊ/Associated Press/Associated Press/Associated Press/Associated Press/Associated Press


Novi predsjednik Sindikata novinara Hrvatske(SNH) je Anton FiliÊ, sindikalni povjerenik u VeËer-njem listu. Naime, FiliÊ je izabran na izbornojSkupπtini sindikata sa 39 glasova izaslanika iznovinskih redakcija, nasuprot protukandidatkinjeMarijane MatkoviÊ iz Vjesnika koja je dobila 22glasa. Posljednje Ëetiri godine sindikat je vodilaGabrijela GaliÊ iz Novog lista. FiliÊ je kao sindikalnipovjerenik vodio nedavni πtrajk novinara VeËernjeglista koji je trajao 26 dana, πto je bila jedna oddosad najozbiljnijih akcija novinara u Hrvatskoj. Kaokandidat za predsjednika zauzeo se jaËu zaπtituprava i statusa novinara, pri Ëemu je predloæio dase Sindikat novinara u dijalogu s poslodavcima iznovinsko-izdavaËke djelatnosti zauzme za stvaranjeakcijskog plana, prema kojem bi poslodavci umedijskim kuÊama postupno smanjivali brojnovinara sa statusom tzv. vanjskih suradnika (RPO)i prebacivali ih u stalni radni odnos.

Na Skupπtini se raspravljalo o zabrinjavajuÊemradnom i profesionalnom poloæaju novinara imedijskih radnika u Hrvatskoj te naËinima i daljnjimakcijama za prevladavanje toga stanja. Raspravljalose i o buduÊem reguliranju odnosa izmeu novinarai medijskih poslodavaca nacionalnim kolektivnimugovorom. Sindikat novinara zalaæe se za regulira-nje odnosa novinara i zaposlenih u tiskarskoj inakladniËkoj djelatnosti, te njihovih poslodavaca ito putem nacionalnog kolektivnog ugovora.

Prekid nakon osam godinaPregovori o nacionalnom kolektivnom ugovoru

za novinare i radnike u sektoru tiskarske i naklad-niËke djelatnosti prekinuti su, nakon punih osamgodina, poËetkom svibnja jer poslodavci nisupristali na prijedlog koji bi, prema sindikalnom

stavu, osiguravao osnovna prava zaposlenih umedijima. Sindikalni Ëelnici tada su istaknuli danisu mogli pristati na prijedlog poslodavca premakojem bi plaÊa novinara poËetnika bila 3001 kununeto jer ne æele biti “grobari profesije”.

Sindikalni prijedlog bio je da poËetna novi-narska plaÊa iznosi 6500 kuna, odnosno da senajniæa osnovna plaÊa u iznosu zakonskogminimuma od 2814 kuna mnoæi s odgovarajuÊimkoeficijentima koji bi u sluËaju novinara poËetnikaiznosio 3,40.

Medijima u financijskim problemima bilo bi,prema sindikalnom prijedlogu, omoguÊeno sklapa-nje sporazuma o umanjenim pravima zaposlenihna odreeno vrijeme, dok ne izau iz krize. Kakodogovor nije postignut sindikati su prekinuli prego-vore i uπli u kolektivni radni spor s poslodavcima.

U æustroj raspravi na skupπtini sindikalisti suse zaloæili za nastavak pregovora s poslodavcimaoko kolektivnog ugovora, ali su naglasili da semoraju pripremati i za πtrajk ako pregovori ostanubez plodova.

VeÊi dio rasprave posveÊen je zabrinjavajuÊemradnom i profesionalnom poloæaju novinara imedijskih radnika u Hrvatskoj. Posebno je proble-matiËno reguliranje zakonom propisanih prava izradnog odnosa. To se najbolje ogledava u podatkuda mnogi novinari, posebno u pisanim medijima,rade u tzv. RPO sustavu koji im onemoguÊava pravona πtrajk te ostale povlastice iz radnog odnosa.No, istaknuto je i da su novinari Ëesto poslodavcupomogli da im umanji prava, prelazeÊi dobrovoljnou RPO sustav zbog nekoliko tisuÊa kuna veÊe netoplaÊe. Sindikat je posljednjih godina isticao da suosnovni problemi novinarske struke koji su dovelido srozavanja cijele profesije i stalno zastraπivanjeotkazima, viπegodiπnji rad na odreeno vrijeme,rad bez ugovora, plaÊa ili doprinosa te rad u statusutoboænjih samostalnih poduzetnika (RPO)� (NU)

Izborna skupπtina Sindikata novinara

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

A TA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

R

Anton FiliÊnovi predsjednikSindikat novinara u dijalogu s poslodavcimazauzimat Êe se za postupno smanjivanje brojanovinara sa statusom tzv. vanjskih suradnika(RPO) i njihovo prebacivanje u stalni radni odnos

FiliÊ je kao sindikalnipovjerenik vodio nedavniπtrajk novinara VeËernjeglista koji je trajao 26 dana,πto je bila jedna od dosadnajozbiljnijih akcijanovinara u Hrvatskoj

Mnogi novinari, posebno upisanim medijima, rade utzv. RPO sustavu koji imonemoguÊava pravo naπtrajk te ostale povlastice izradnog odnosa

Sindikat novinara Hrvatske i Sindikat grafiËke inakladniËke djelatnosti Hrvatske prekinuli supregovore o kolektivnom ugovoru (KU) za novinare iradnike u sektoru tiskarske i nakladniËke djelatnostijer HUP-ova Udruga novinskih izdavaËa ne pristajena kolektivni ugovor koji bi osigurao baremelementarna prava zaposlenih u medijima, ustvrdilisu na tiskovnoj konferenciji Ëelnici dvaju sindikata.

- Ne moæemo pristati na prijedlog poslodavacajer ne æelimo postati grobarima profesije, a upravoto se od nas traæi - izjavila je predsjednica Sindikatanovinara Gabrijela GaliÊ na konferenciji za novinare.Sindikati su ponudili prijedlog KU-a po kojem bi senajniæa osnovna plaÊa, u iznosu od 2814 kunakoliki je zakonski minimalac, mnoæila s odgo-varajuÊim koeficijentima sloæenosti radnog mjesta,a najniæi koeficijent za novinara poËetnika bio bi3,40. Po tome bi novinar poËetnik primao brutoplaÊu od oko 9500 kuna, odnosno 6500 kuna uneto iznosu. Medijima, koji su u financijskimproblemima bilo bi omoguÊeno sklapanje spora-zuma o umanjenim pravima zaposlenih na odre-eno vrijeme, dok ne izau iz krize.

Poslodavci, meutim, ne æele prihvatiti takvudefiniciju plaÊe, nego ugovoriti samo minimalneuvjete koje radnicima ionako jamËe Zakon o radu,Zakon o minimalnoj plaÊi i Pravilnik o porezu nadohodak, tvrde sindikalci.

Prema prijedlogu poslodavaca, novinar poËetnikimao bi ugovorenu samo najniæu plaÊu od 4000 kunau bruto iznosu, πto neto iznosi 3001 kunu, a to jeËak za 3500 kuna manje od trenutaËne prosjeËnebruto plaÊe u dræavi. Osim toga, poslodavci ne æeleprihvatiti ni dodatak za minuli rad od 0,5 posto pogodini staæa. PrihvaÊanjem takva prijedloga postalobi moguÊe da zaposleni u cijeloj djelatnosti budusvedeni na unificirane plaÊe koje bi bile na razinidaleko ispod prosjeka u dræavi, tvrde sindikalci.

- HUP time æeli smanjiti postojeÊa prava umedijskoj industriji i faktiËki legalizirati ono πtopojedini poslodavci provode u svojim kuÊama -ocijenio je predsjednik Sindikata grafiËara StjepanKolariÊ i dodao “zato prekidamo pregovore iulazimo u kolektivni radni spor s poslodavcima ukojem su moguÊe razne industrijske akcije, a otome Êe uskoro odluËiti Ëlanovi i vodstva obajusindikata”� (NU)

Sindikati novinara i grafiËaraprekinuli kolektivne pregovore

HUP bi pravana kapaljkuPo sindikatima bi novinar poËetnikprimao bruto plaÊu od oko 9500 kuna,odnosno 6500 kuna u neto iznosu, aprema prijedlogu poslodavaca, novinarpoËetnik imao bi neto 3001 kunu, πto jeËak za 3500 kuna manje od trenutaËneprosjeËne bruto plaÊe u dræavi

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

IZBO

RNA

SKUP

©TIN

A SI

NDIK

ATA

NOVI

NARA

I

Marija JuriÊ Zagorkaza pisano novinarstvo

Nataπa BoæiÊ i Draæen CigleneËkiOcjenjivaËka skupina za pisano novinarstvo u

sastavu Sanja ModriÊ, predsjednica, Vlado VuruπiÊ,Josip Bohutinski Toni GabriÊ, Igor Nobilo, Ivo LuËiÊi Hrvoje KreπiÊ odluËila je da nagradu Marija JuriÊZagorka za pisano novinarstvo za 2010. godinudobiju Nataπa BoæiÊ i Draæen CigleneËki. NovinariNovog lista Nataπa BoæiÊ i Draæen CigleniËki objavilisu niz tekstova uz godiπnjicu iznenadnog povla-Ëenja bivπeg premijera Ive Sanadera. Taj materijalje nastao na temelju mnogih razgovora s rele-vantnim sudionicima bliske povijesti i Sanaderovimsuradnicima.

Nikπa Antoniniza novinsku fotografiju

Dragan MatiÊNagradu Nikπa Antonini za novinsku

fotografiju dobio je Dragan MatiÊ za fotografijuNesretna torba objavljenu u Jutarnjem listu iSlobodnoj Dalmaciji 19. prosinca 2010. Susretpremijerke Jadranke Kosor i ameriËkogpredsjednika Baracka Obame mogao je ostatizabiljeæen kao protokolarna slika. Ali u scenuse uplela crvena torba s hrvatskim etno-dizajnom, koju je u pripremi za fotografiranjezaboravila predati suradnicima. Autorski rad vidise u naglasku koji je fotoreporter stavio na torbuostavivπi je u kadru i zamrznuvπi trenutakpoluokreta posramljene premijerke koja se naπlaoklijevajuÊi izmeu torbe i Obame.

Marija JuriÊ Zagorkaza radijsko novinarstvo

Ivana ©ubariÊ-Hedl i Ivica RuæiËiÊOcjenjivaËka skupina za radijsko novinarstvo

u sastavu Daniel Berdais predsjednik, MiloradBoæiÊ, Branka-Marija Muvrin, Diana Koller Lapainei Tatjana Mautner odluËila je da nagradu MarijaJuriÊ Zagorka za radijsko novinarstvo za 2010.

godinu dodijele Ivani ©ubariÊ-Hedl i Ivici RuæiËiÊuza emisiju Inventura - tjedan pod poveÊalomemitiranu na Prvom programu Hrvatskog radija16. sijeËnja 2010.

UredniËko-voditeljski dvojac Ivana ©ubariÊ Hedli Ivica RuæiËiÊ zanatski izvrsno izvedenim nizanjemautentiËnih izjava, ali i dobro pogoenim glazbenimilustracijama, koji obogaÊuju poruku autoraInventure kao rezimiranja tjedna. SuËeljavaju setonski inserti glavnih aktera tjednih zbivanja.

Marija JuriÊ Zagorkaza televizijsko novinarstvo

Andreja Areæina GrgiËeviÊOcjenjivaËka skupina za televizijsko novinarstvo

u sastavu Aleksandar StankoviÊ predsjednik, IvanLovreËek, Milka Ganza, Miπo Maoduπ, Ivana PetroviÊ,Elizabeta Gojan i Miljenko MilanoviÊ, odluËila je danagradu dobije Andreja Areæina GrgiËeviÊ za prilogMeso bez trajanja objavljen na HRT u emisijamaHrvatska uæivo i Dnevnik 21. kolovoza.

Novinarka Andreja Areæina GrgiËeviÊ je u kolovozuobjavila prilog u kojem kroz iskaz svjedoka koji jegodinama radio u mesnoj industriji otvara tzv. “mesnuaferu” koja je tri iduÊa mjeseca bila u srediπtupozornosti hrvatske javnosti. Svjedok je javno upozorioda se na træiπtu prodaje meso starije od deset godina,πto je izazvalo lavinu istraæivanja o tome kakvo mesojedemo. Nizom priloga novinarka je ukazala napostojanje mesne mafije, koja u æelji za zaradom nepreæe od uvoza desetljeÊe starih mesnih preraevina,jer smrznuto meso nema zakonskog roka trajanja.

Æarko KaiÊza najbolji snimateljski rad

Mario BritviÊOcjenjivaËka skupina za televizijsko novinarstvo

odluËila je da nagradu Æarko KaiÊ za najbolji snimateljskirad dobije Mario BritviÊ za filmove Tjeskoba i Dæamonjaprikazane na HRT-u 10. i 21. prosinca.

U filmu Tjeskoba s temom usamljenosti æenana odsluæenju kazne, kamera kao uvod donosi

suprotstavljene slike prirode (leptir) i detaljakaznionice (zid, reπetke, zakljuËavanje vrata). Kodsnimanja ljudi vide se iskljuËivo sjene kaænjenice.Osvjetljenje je kao instrument snimatelja umekπa-no, pa kad bezliËne priËe sjena postanu individua-lizirane kamera uvodi krupni plan. U filmu Dæa-monja, paæljivo komponiranim kadrovima uprirodnom osvjetljenju snimatelj nam pribliæava,ponekad do detalja, park skulptura. Voænjom ikadriranjem nam omoguÊava da osjetimo veliËinui Ëvrstu formu Dæamonjinih djela.

Marija JuriÊ Zagorkaza istraæivaËko novinarstvo

Josip OreËOcjenjivaËki odbor koji Ëine sve tri ocjenjivaËke

skupine, odluËio je da se nagrada Marija JuriÊZagorka za istraæivaËko novinarstvo dodijeli JosipuOreËu za prilog ©ah-mat kamatama (PotroπaËkikod), Graevina joπ nije propala, a kad Êe - ne znase, Sve za imovinu, imovina nizaπto (Latinica).VodeÊi istraæivaËki novinar Josip OreË razgovarajuÊisa svjedocima, koristeÊi vjerodostojne dokumenteukazuje na razliËite vrste druπtvene patologije.

Sve njegove priËe su jasne i argumentirane tebez senzacionalizma. Bilo da se radi o ilegalnomkladioniËkom træiπtu s namjeπtanjem rezultatanogometnih utakmica ili o korupciji, autor demon-strira struËnu dosljednost i moralnu hrabrost.OcjenjivaËki odbor objaπnjava da nije mogaonagraditi prilog Carina bez granica, jer nijeobjavljen. RijeË je o prilogu o fantomskom ca-rinskom odjeljku Kanfanar, koje je trebalo nadziratiizvoz duhanskih proizvoda. Televizijska kuÊa za kojuje radio, naprasno je usred montaæe, prekinulaposao i rekla da Josip OreË viπe nije dovoljno dobar,otkazala mu suradnju a prilog bunkerirala.

PrimajuÊi nagradu bivπi vanjski suradnik HRT-aJosip OreË odræao je vrlo emotivan govor, tijekomkojega su mu i oËi zasuzile, a glas zadrhtao, te je“oprao” Hrvatsku radioteleviziju, na kojoj je radioniz godina. OreË je u svome govoru istaknuo kako

Nagrade Hrvatskog novinarskog druπtva

Tradicionalne novinarske nagrade dodijeljene su u Novinarskom domu.OcjenjivaËke skupine su imale veliki posao, jer je trebalo paæljivoproËitati, presluπati i pogledati sve prijave. Negdje su bili viπe a negdjemanje jedinstveni, ali Ëvrstog su stava da su nagrade doπle u prave ruke

Branka Slavica novinar godine,Draæenu Vukovu ColiÊu æivotno priznanje

Dobitnik HND-ove nagrade za æivotno djelo DraæenVukov ColiÊ treÊinu novËane nagrade, odnosno pettisuÊa kuna, donirao je u Fond solidarnosti HND-a�

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

RSKO

G DR

U©TV

A NA

GRAD

E HR

VATS

KOG

NOVI

NARS

KOG

DRU©

TVA

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

RSKO

G DR

U©TV

A NA

GRAD

E HR

VATS

KOG

NOVI

NARS

KOG

DRU©

TVA

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

RSKO

G DR

U©TV

A NA

GRAD

E HR

VATS

KOG

NOVI

NARS

KOG

DRU©

TVA

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

RSKO

G DR

U©TV

A NA

GRAD

E HR

VATS

KOG

NOVI

NARS

KOG

DRU©

TVA

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA


nagrada pripada i cijeloj Latinici, koja je, kako je rekao,“jedini proizvod koji dobiva nagrade i nakon πto mu jeistekao rok trajanja”. Zahvalio je i HTV-u na kojem seprofesionalno uzdizao tijekom godina, unatoË tome πtosu mu zatim dali otkaz i zabranili mu prilog. Nagradu jepak posvetio Jurici Marcijuπu, producentu Latinice, kojije preminuo u sijeËnju, dva mjeseca nakon πto je dobiootkaz na HRT-u, te svim vanjskim suradnicima u svimmedijima koji nemaju nikakva prava, ali imaju sveobveze prema vlasnicima medija. Marcijuπ je, naime,17 godina radio kao vanjski suradnik na HRT-u.

Otokar Kerπovaniza æivotno djelo

Draæen Vukov-ColiÊMeu one koji svojim opusom zasluæuju sjeÊanje

za uËinjeno i pozornost na ono πto Ëine bez sumnjespada Draæen Vukov-ColiÊ Ëiji æivotopis sumirapovijest suvremenog novinarstva i novinstva, daneizgradnje socijalizma, tranzicije i rata, uz njegovustalnu borbu za demokraciju, vladavinu prava islobodu medija. Njegov razvojni put od angaæiranognovinara u Studentskom listu do nepotkupljivoganalitiËara Tportala oslikava moguÊnost svakognovinara da bira izmeu dirigiranog i slobodarskijegnovinarstva. Draæen Vukov-ColiÊ bio je kazaliπnikritiËar, unutraπnjopolitiËki i vanjskopolitiËkikomentator, dva puta stalni dopisnik Vjesnika iz NewYorka i Bonna, ureivao je tjednik Danas, svojedobnonajutjecajniji politiËke tjednik u regiji. Kaoveleposlanik Hrvatske radio je u BeËu i Sofiji, nakonËega se vratio u Novi list za kolumnista. Sve svojeduænosti i zadatke obavljao je maksimalnoprofesionalno, pa ne Ëudi da je dobitnik mnogihnagrada, pa tako i dvije nagrade Hrvatskognovinarskog druπtva�

Nagrade Hrvatskog novinarskog druπtva

Novinar godine Branka Slavica

Zahvala Skypeom iz New Yorka

Draæen Vukov ColiÊ:Budite bolji i ustrajniji od mene

Novinarstvo nikada nije bilo ni lagodno, a ni lagano zanimanje, niti u onim vremenima crnihlista i zabranjenih imena, obvezatnog jednoumlja i propisanih istina, a niti u ovim vremenimacenzure bez diktature, slobode bez odgovornosti i buduÊnosti bez sutraπnjice

Drage kolegice i kolege!Majka mi je Ëesto govorila da bi ipak bilo mnogo bolje da sam upisao medicinu, otac je

ponekad - naravno u πali - tvrdio da su sportski rezultati ostali ono jedino Ëemu se u naπimnovinama joπ moæe dokraja vjerovati.

Pa ipak, nisam otiπao na medicinu, a o svim moguÊim stvarima o kojima sam pisao uovih Ëetrdesetak godina, najmanje sam pisao o πportu.

I ostao siguran da su i dobre novine i dobri novinari podjednako potrebni kao i dobridoktori kako bi ljudi ostali zdravi i kada nisu bolesni, a demokratsko i otvoreno druπtvo ipakostalo na nogama i u vremenima najgorih politiËkih zaraza i najteæih gospodarskih epidemija.

Novinarstvo nikada nije bilo ni lagodno, a ni lagano zanimanje, niti u onim vremenimacrnih lista i zabranjenih imena, obvezatnog jednoumlja i propisanih istina, a niti u ovimvremenima cenzure bez diktature, slobode bez odgovornosti i buduÊnosti bez sutraπnjice.

Imao sam sreÊu da sam joπ prije trideset godina kao stalni dopisnik Vjesnika u NewYorku, iz kojeg Vam se i danas javljam pukim sluËajem, tek poËeo uËiti koliko je vaæno Ëuvatii braniti dostojanstvo svakog pojedinaca, poπtivati svaku povijesnu i kulturoloπku razliËitost ipreispitivati svaku nametnutu istinu. A sve ono zlo πto se kasnije dogaalo i u nas i u svijetu,velikim je dijelom dokazalo, da nema ni slobode, a ni istine, a pogotovo pravde, i opÊedobrobiti, ukoliko se zapostave ova temeljna novinarska polaziπta.

I zbog toga i danas iskreno æelim da u tome budete i bolji i ustrajniji od mene. I da sezahvalim na ovoj nagradi, punim srcem i raspjevanom duπom. Ali ne i besposlenih ruku. JaÊu i dalje pisati i galamiti, kao da i nisam dobio ovu najveÊu, ali i zavrπnu novinarskunagradu, sve dok Êe me netko joπ Ëitati na tportalu. Iz diplomacije sam se vratio na vrijeme, aza prave novinare ne postoji istek mandata�

Za nagradu Novinar godine OcjenjivaËki odbornominirao je troje kandidata: Branimira Pofuka, Ivicu

Radoπa i Branku Slavicu.Novinar Jutarnjeg lista Branimir Pofuk kvalitetno se

bavi istinskom kulturom prateÊi podcijenjenu klasiËnuglazbu, o kojoj piπe struËno, pristupaËno, duhovito i

nadasve kompetentno. U ovo vrijeme kad medijske kuÊeukidaju ili do neukusa estradiziraju rubrike kulture i

umjetnosti, Branimir Pofuk je jedan od rijetkih kojiodolijeva takvim tabloidnim napadima. U proπloj

godini je objavio niz kvalitetnih recenzija i kritikakoncerata te niz razgovora i reportaæa s najveÊim

glazbenicima danaπnjice.Slobodni novinar Ivica Radoπ objavio je u VeËernjem

listu tri istraæivaËka feljtona Nepoznati Sanader,Jadranka Kosor: od napuπtene djevojËice do najmoÊnije

osobe u dræavi i Nepoznata proπlost obitelji TodoriÊ.RijeË je o osobama koje presudno utjeËu na recentnu

sudbinu Hrvatske, koje autor na temelju opseæne grae i

izjava æivih svjedoka prati od malih nogu do vrhunca moÊi,neke i u slomu koji je uslijedio. Radoπ je u svoje feljtoneuloæio veliki istraæivaËki napor, temeljito ivisokoprofesionalno pristupio opisu dramatiËnih politiËkihzbivanja iz novije hrvatske povijesti.

Novinarka Branka Slavica veÊ je πestu godinu dopisnicaHTV-a iz SAD-a, otkud pokriva i ostale zemlje u tom dijelusvijeta. Lani je bila jedina od hrvatskih novinara koja jeizvjeπtavala sa Haitija nakon potresa. UnatoË oteæanomdolasku, loπim uvjetima boravka, zaraznim bolestima,Branka Slavica je uspjela daÊi na Haiti i svakodnevno slatiizvjeπtaje s ulica, sirotiπta i bolnica i tako gledateljimapribliæiti razmjere i posljedice potresa. Lani je bila i jedanod rijetkih novinara koji je uπao u centar za obukuameriËke vojske Quantico.

O dobitniku su glasovali Ëlanovi Hrvatskog novinarskogdruπtva Ukupno su pristigla 744 listiÊa, a Ëak 20 posto -njih 154, bila su nevaæeÊa. Slavica je dobila 279 glasova,Branimir Pofuk 198 glasova i Ivica Radoπ 113� (NU)

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

RSKO

G DR

U©TV

A NA

GRAD

E HR

VATS

KOG

NOVI

NARS

KOG

DRU©

TVA

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

RSKO

G DR

U©TV

A NA

GRAD

E HR

VATS

KOG

NOVI

NARS

KOG

DRU©

T

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VINA

RSKO

G DR

U©TV

A NA

GRAD

E HR

VATS

KOG

NOVI

NARS

KOG

DRU©

TVA

NAGR

ADE

HRVA

TSKO

G NO

VIN

Hrvatski radio proslavio je sredinom svibnja 85.a Televizija 55. roendan. SveËano je bilo naPrisavlju i u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebugdje su dodijeljene nagrade Ivan ©ibl i otvorenatradicionalna izloæba fotografija kamermana isnimatelja Hrvatske televizije.

Dobitnici Nagrade Ivan ©ibl su Domagoj VerπiÊ,novinar Hrvatskog radija i Joπko MartinoviÊ(posmrtno), novinar i urednik Hrvatske televizije.Nagrada iznosi 25.000 kuna.

Domagoj VerπiÊ reporterski posao poËeo je 1973.godine u Dokumentarnom i zabavnom programuHrvatskoga radija. U Informativnom programu HR bioje urednik UnutarnjopolitiËke redakcije, u redakcijiVijesti ureivao velike informativne emisije. Od 1990.prelazi u novoosnovani Meunarodni odjel gdjesudjeluje u pokretanju i ureivanju jednosatnekratkovalne emisije za Hrvate u prekomorskimzemljama, a 2003. godine pokreÊe i vlastiti projektnovog 24-satnog meunarodnog programa Hrvatskogradija Glas Hrvatske, koji i sada ureuje.

Joπko MartinoviÊ, novinar i urednik Hrvatsketelevizije, osebujnim i originalnim novinarskimradom posljednjih dvadesetak godina nemjerljivoje doprinosio ugledu HTV-a, posvetivπi svoj radiskljuËivo naπim gledateljima. Kao reportera u IP-u, ratnog izvjestitelja koji je prvi od novinara uπaou slobodni Knin, autora Æive istine, Zlatne ribice,Globalnog sijela… voljeli su ga gledatelji svih uzra-sta vjerujuÊi mu kao malo kojem televizijskom licu.

Vesna Karuza-PogorelecProjektom 8. kat postavila je jedan od rijetkih

novih projekata HTV-a, uredniËki s toliko profesio-

nalne odgovornosti, znanja i perfekcije, da se moæereÊi kako je osvjetlala obraz Hrvatskoj televiziji.Svojim je radom zasluæila iskreno poπtovanjetelevizijskih profesionalaca.

Boæidar RoæmanZasluæan je za veliki zaokret u realizaciji izravnih

javljanja radijskih reportera. Na HR je inicirao uvoenjeHD voice mobilne tehnologije i izravno sudjelovao unjezinoj primjeni πto pojednostavljuje ukljuËenje u pro-gram, ubrzava Radio kao medij a omoguÊuje iznimnukvalitetu zvuka i ogromne uπtede.

Damir »uËiÊJedini je autor na HRT-u koji je rad na doku-

mentarnom filmu prenio i u medij dokumentarneradio drame, uspjeπno povezujuÊi televiziju i radio.Montirao je viπe od 120 filmova i televizijskihdokumentaraca. Dobitnik je osamnaest domaÊih imeunarodnih filmskih nagrada.

Darko BuniÊKao voditelj informatiËkih projekata tehniËki je

osmislio i realizirao maksimalno povezivanje poslo-vnih procesa koji sudjeluju u pripremi i emitiranjuprograma, a tijekom 2010. godine odigrao je iglavnu ulogu u tehniËkom osmiπljavanju i imple-mentaciji HIONIS-a, aplikacije za upravljanjevanjskom suradnjom.

Davorka FellerAkademsku montaæerku odlikuju izvanredna

darovitost, emocionalnost i vizualna kultura, udruæenes aktivnim odnosom prema svakoj temi koju obrauje.

Hrvoje –uraπinNovinar i urednik u HTV-ovu studiju Osijek.

Radi za Ëak 24 redakcije i emisije a po potrebi,priloge za Informativni program radi i osobnomdigitalnom kamerom.

Godiπnja nagradaGlazbene proizvodnje HRT-a:Ida DjuriÊ

Od 1969. godine daje neprocjenjiv doprinosvisokoj umjetniËkoj razini Simfonijskog orkestraHrvatske radiotelevizije. SvirajuÊi dionicu violine,iznimnim umjetniËkim radom i inicijativamaneprestano doprinosi razvoju Orkestra. Redovitaje Ëlanica Simfonijskog orkestra s najduljeneprekinutim staæem u jednom od ansambalaGlazbene proizvodnje.

Godiπnju nagradu HR:Iva Mladina

Dala je, kao dugogodiπnja radnica Hrvatskogradija, radeÊi poslove glavne tajnice Hrvatskogradija te ujedno i kao Ëlanica Povjerenstva zakoriπtenje fono grae, osobit doprinos oËuvanjupovijesne, kulturne i materijalne vrijednosti arhivskegrae Hrvatskog radija.

Godiπnja nagrada HTV-a:Josip ©ariÊ

Novinar Hrvatske televizije Josip ©ariÊ u programHTV-a javljao se iz Libije, Egipta i drugih dijelovasvijeta uzdrmanih politiËkim i drugim krizama. Uzznanje i profesionalnost, pokazao je veliku hrabrosti iskustvo u izvjeπtavanju s kriznih podruËja.

Karmelo KursarDjelatnik Tehnike HTV-a Karmelo Kursar snimio

je πest igranih filmova, petnaestak televizijskihdrama te desetke dokumentarnih filmova i serija.Sudjelovao je u filmovima koji su dobili brojnedomaÊe i meunarodne nagrade.

Godiπnja nagrada HR:Miruna KastratoviÊ

Autorica emisija Prva crta i ©esto Ëulo, ohrvatskim braniteljima i osobama s invaliditetom,kao i brojnih emisija o Domovinskom ratu, prva jesaznala informaciju o uhiÊenju Tihomira Purde injegovu, kasnije Ëak 58-dnevnom pritvoru u Zenici.

Godiπnje nagrada HTV-a pripale su Ani Galjer,referentici vanjsko-trgovaËkih poslova (uvoz-izvoz) i Ivici Hræenjaku, voditelju odjela u RJNabava HRT-a�

Jubilej HRT

Domagoj VerπiÊ i Joπko MartinoviÊdobitnici najviπih priznanja

SveËano je bilo na Prisavlju i u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu gdje su dodijeljene nagradeIvan ©ibl i otvorena tradicionalna izloæba fotografija kamermana i snimatelja Hrvatske televizije

Piπe Jozo PetriËeviÊ

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

L

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

LEJ

HRT

JUBI

L

Jure

Miπ

kovi

ÊJu

re M

iπko

viÊ

Jure

Miπ

kovi

ÊJu

re M

iπko

viÊ

Jure

Miπ

kovi

Ê /Cr

opix

/Cro

pix

/Cro

pix

/Cro

pix

/Cro

pix


Nagrada zareportaæuNagrada Joπko MartinoviÊ dodjeljuje se zanajbolju reportaæu emitiranu na Hrvatskoj televizijiu protekloj godini. Nagrada iznosi 5000 kuna.

OcjenjivaËki sud odluËio se zasljedeÊe reportaæe:

Novinarka Elizabet ©krobo u svojoj reportaæipokazala je kako æivi hrvatski branitelj IvanHuzaniÊ. Na rubu egzistencije, ne svojom voljom,Ivan HuzaniÊ æivi u kontejneru. U ulici koja nosiime njegova brata Boæe HuzaniÊa, poginuloghrvatskog branitelja.

Jasna Paro u svojoj reportaæi ukazuje namna jedan od najveÊih problema londonskih ulica.Svakodnevni strah nije zbog moguÊnostiteroristiËkih napada, veÊi je onaj odmaloljetniËke delikvencije. Noæevi su neizostavanpredmet odrastanja londonske mladeæi, ali imeusobne komunikacije.

Ante KolanoviÊ u jednoj garaæi u GraËacu,upoznao je πestogodiπnju Maju i njezina oca.Povratnici iz Srbije nemaju svoga krova nadglavom. Bez majke, prepuπteni jedno drugome idobroj volji susjeda koji im je dopustio da seprivremeno nastane u njegovoj hladnoj garaæi. Utoj garaæi Maja piπe i svoje prve domaÊe zadaÊe.

Branka Slavica, HTV-ova dopisnica izWashingtona, boravila je na ulicama jednog odnajopasnijih i najnasilnijih podruËja na svijetu - upograniËnom meksiËkom gradu Ciudad deJuarezu. Branka Slavica donosi tek djeliÊ svijetau kojem su korupcija, organizirani kriminal inarko karteli jedini i pravi vlasnici ljudi i ulica.

Monika BradariÊ pjevala je unesvakidaπnjem zboru. ZagrebaËki Optimisti sularingektomirani - osobe koje su operacijom,uglavnom zbog raka grla, izgubile svoj prirodninaËin govora. Glasom srca i volje oni ipak govoreali i pjevaju.

Ana JeliniÊ pratila je bezuspjeπan pohodumirovljenog vojnog ratnog invalida kojem nitkood nadleænih institucija u Gradu Zagrebu ne æeliodgovoriti na samo jedno pitanje, kako da ostvarisvoja prava koja mu nitko ne osporava, ali niti neomoguÊuje da ih ostvari.

Sanja MikleuπeviÊ ispriËala je priËu oTiboru, gluhonijemom devetogodiπnjaku izPazina koji uz pomoÊ osobne asistentice unastavi i prevoditeljice znakovnog jezika MireleÆgombe lakπe i ljepπe komunicira s vrπnjacima iuËiteljicama. Zbog osobnog iskustva Mirelapomaæe Tiboru da, za razliku od nje, nikada nedoæivi diskriminaciju.

U prilogu Helene LonËar domaÊa valuta je,uostalom kao i kod veÊine stanovnika, rijetkazvjerka. No raritet koji posjeduje braËni parprezimenom KuniÊ jest skladan i dugotrajan brak inevjerojatna koliËina grablji. Grablji - napravljenihbez ijednog Ëavla, uz pomoÊ tehnike “na liz”�

Hrvatska na 85. mjestu po novinarskim slobodama

Mediji tek djelomiËno slobodniPrema izvjeπÊu udruge Freedom House, od zemalja jugoistoËneEurope ispred Hrvatske je Slovenija na 48. mjestu, kao jedinaiz regije u kategoriji “slobodnih” zemalja, Srbija je 72., a CrnaGora 80. Iza Hrvatske su Makedonija i BiH na 96. mjestu,Albanija 102. i Kosovo na 104. mjestu

AmeriËka neovisna udruga Freedom House, koja prati stanje graanskih sloboda usvijetu, objavila je godiπnje IzvjeπÊe o slobodi medija u kojem istiËe da je 2010. bilagodina u kojoj je pristup slobodnim medijima imao najmanji broj ljudi na svijetu uviπe od deset godina, a Hrvatska je zadræala proπlogodiπnje mjesto i ocjenu medijski“djelomiËno slobodne” zemlje.

U izvjeπÊu Sloboda medija 2011: Globalno istraæivanje neovisnosti medija, kojepokriva 196 zemalja svijeta i odnosi se na 2010. godinu, Hrvatska je svrstana na85. mjesto s rejtingom 41 i statusom zemlje s “djelomiËno slobodnim” medijima.

Freedom House daje ukupnu ocjenu od 0 (najbolje) do 100 (najgore) na temelju 23metodoloπka pitanja i 109 pokazatelja. Od zemalja jugoistoËne Europe, ispredHrvatske je Slovenija na 48. mjestu, kao jedina iz regije u kategoriji “slobodnih”zemalja. Srbija je 72., a Crna Gora 80. Iza Hrvatske su Makedonija i BiH na 96.mjestu, Albanija 102. i Kosovo na 104. mjestu�(n)

Obiljeæen Dan slobode medije

Za slobodno ikvalitetno novinarstvoKada se borimo za istinitije i kvalitetnije novinarstvo i zasigurniji poloæaj novinara unutar redakcija, borimo se i zadobrobit svih graana ove zemlje, za zrelu, svjesnu i kritiËkujavnost, ne samo za vlastita profesionalna i radna prava

Hrvatsko novinarsko druπtvo, zajedno sa Sindikatom novinara Hrvatske, u

povodu Dana slobode medija organiziralo je na kriæanju Gajeve i BogoviÊeveulice skup na kojem se ukazalo na glavne probleme novinarstva i poloæajanovinara danas u Hrvatskoj.

Okupljeni ispred Novinarskog doma u PerkovËevoj ulici u povorci su krenuli dosrediπta grada. Iz HND su pozvali da im se pridruæe i “ljudi iz intelektualne,kulturne javnosti i svi drugi koji zagovaraju vrijednosti slobodnog novinarstva idemokracije”. Napominju kako je Dan slobode medija dan svih onih koji su zaslobodno druπtvo, kvalitetno novinarstvo i bolju Hrvatsku.

“Dobri mediji i kvalitetno novinarstvo su i korektiv vlasti, kulturno i javnodobro koje oblikuje javnost”, poruka je iz HND-a.

- Mi novinari proizvodimo svoje novinarske priloge za graane, za javnost paæelimo poruËiti da kad se borimo za istinitije i kvalitetnije novinarstvo i zasigurniji poloæaj novinara unutar redakcija, borimo se za dobrobit svih graanaove zemlje, za zrelu, svjesnu i kritiËku javnost, ne samo za vlastitaprofesionalna i radna prava. Æelimo Ëist, zdrav kapital u privatnim medijimakoji jedini moæe biti jamac nekoruptivnog i neovisnog novinarstva - poruka jepredsjednika HND-a Zdenka Duke� (N)

Iz rada HND

OpÊinski sud u Viroviticioslobodio novinara

Gazdek nijeklevetao –akiÊaNovinar Virovitica.neta Goran Gazdek nepravo-moÊno je 19. listopada ove godine osloboen tuæbeza klevetu koju su protiv njega podnijeli saborskizastupnik HDZ-a i predsjednika HVIDR-e Josip –akiÊi bivπi predsjednik OpÊine Virovitica Anto Kriπto.

Sutkinja OpÊinskog suda u Virovitici Jasna DeliÊobjasnila je da Gazdek nije æelio povrijediti tuæiteljekada je 7. lipnja ove godine objavio vijest oanonimnoj prijavi protiv njih i joπ dvojice ratnihduænosnika u Virovitici. Gazdek je imao obvezu, ane samo pravo da kao novinar objavi tu vijest,objasnila je DeliÊ. –akiÊ i Kriπto najavili su æalbu.

Hrvatsko novinarsko druπtvo (HND) aktivno seukljuËilo u ovaj sluËaj. Predsjednik HND-a ZdenkoDuka pozvao je –akiÊa i Kriπtu da odustanu odtuæbe, jer za nju nemaju nikakve osnove. “DuænostGorana Gazdeka bila je da kao novinar objavispomenutu toËnu informaciju, a zahtjevi za kaznomi novËanim obeπteÊenjem pritisak su na slobodugovora i novinarskog izvjeπtavanja, te im je namjerazastraπiti ostale novinare i ugroziti egzistencijunaπeg kolege”, rekao je Duka.

Na prvom roËiπtu je kao promatraË bio i glavnitajnik HND-a Vladimir LuliÊ koji je okupljenimnovinarima izjavio da je Gazdek postupio profesio-nalno i u javnom interesu, te je odmah pozvao –akiÊai Kriπtu da povuku tuæbe.

Gazdek je tuæen za klevetu jer je na portaluVirovitica.net objavio da je OpÊinskom dræavnomodvjetniπtvu u Virovitici anonimna skupina graanapodnijela kaznenu prijavu protiv –akiÊa i joπ triosobe. –akiÊ i Kriπto traæe kazneno gonjenjeGazdeka te po 100 tisuÊa kuna odπtete za duπevneboli, πto je novinarov πestogodiπnji prihod.

–akiÊeva tuæba - HDZ-ovpolitiËki pritisak na StankoviÊa

OpÊinskom kaznenom sudu u Zagrebu Udruga HVIDR-a RH koju zastupa njezinpredsjednik, inaËe i saborski zastupnik HDZ-a, Josip –akiÊ nedavno je podnijelaprivatnu tuæbu protiv Aleksandra StankoviÊa, urednika i voditelja emisije HTV-aNedjeljom u 2.

–akiÊ i HVIDR-a traæe od StankoviÊa naknadu πtete od 100.000 kuna, spripadajuÊim kamatama, zato πto je - prema toj tuæbi - “izrekao niz klevetniËkihizjava kojima je nanio πtetu ugledu i Ëasti privatnog tuæitelja, kao udruge hrvatskihbranitelja” i to zbog toga πto je, intervjuirajuÊi Milorada Pupovca u emisiji 16.sijeËnja 2011. godine, izrekao da je premijerka Jadranka Kosor stvorila 500.000branitelja te je nekoliko puta ponovio pitanje gostu Pupovcu “… je li to politiËkakorupcija i tko se u ovoj dræavi bori protiv nje…?”.

Samo izokrenuta logika Josipa –akiÊa - koji juËer u Hrvatskom saboru izriËestajaliπte da u Hrvatskoj ne mogu svi imati ista prava - postavljeno pitanje moæeocijeniti kao klevetanje hrvatskih branitelja. StankoviÊ ukazuje na laæne branitelje jer Ëinjenicu da je brojbranitelja posljednjih godina rastao i da od prije koju godinu postoji Ëak 500.000registriranih branitelja ne moæe nitko osporiti.

PodsjeÊamo da je nakon te veÊ davne emisije Ministarstvo branitelja poslalo zaStankoviÊa optuæujuÊe priopÊenje, a predstavnici koordinacija braniteljskih udrugarazgovarali su o tome sa Ëelnicima HRT-a.

HND ocjenjuje da je ova privatna tuæba politiËara i zastupnika –akiÊa nastavakpolitiËkog pritiska na Aleksandra StankoviÊa Ëija je emisija ostala na Hrvatskojteleviziji joπ jedan od rijetkih prostora medijske slobode, otvorene druπtvene kritikei dijaloga. U –akiÊevoj tuæbi zapravo se radi o pritisku HDZ-a, a posredno Ëak ipremijerke Jadranke Kosor, kako bi se u predizborno vrijeme pokuπalo napokon“disciplinirati” Aleksandra StankoviÊa.

Tuæbe istaknutih politiËara vladajuÊe stranke protiv novinara uvijek su bile jasanznak mrzovolje vladajuÊih na medijske i novinarske slobode�

Za HND Zdenko Duka, predsjednik HND

Gazdeka su tuæili jer je objavio da je protiv njihpodnesena kaznena prijava sa zahtjevom da seistraæi gdje je pola milijuna njemaËkih maraka, kojesu na zahtjev Kriznog πtaba 1991. godine prikupilevirovitiËke tvrtke kako bi se kupilo oruæje za obranu.

Da je Gazdek objavio toËnu vijest joπ su naprvom roËiπtu potvrdile tada i sutkinja i odvjetnicatuæitelja. Gazdek je pak izjavio da je vijest okaznenoj prijavi objavio nakon πto ju je dobio iprovjerio da je stigla u OpÊinsko dræavno

odvjetniπtvo. Naglasio je da nije kanio nikogaklevetati, nego da je profesionalno objavioinformaciju od javnoga interesa.

HND je u svom priopÊenju uoËi drugog roËiπtapodsjetio da je OESS nedavno u Sarajevu, sKonferencije o medijima u JugoistoËnoj Europi,pozvao politiËare i druge javne osobe u regiji, patako i u Hrvatskoj, da pokaæu viπi stupanj tolerancijeprema medijskoj kritici, pa Ëak i onda kada prilozio radu tijela vlasti sadræe netoËne Ëinjenice�

Jubilej HRT

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

Igor

Kra

ljIg

or K

ralj

Igor

Kra

ljIg

or K

ralj

Igor

Kra

lj /Pi

xsel

l/P

ixse

ll/P

ixse

ll/P

ixse

ll/P

ixse

ll


Hrvatsko novinarsko druπtvo (HND) i Druπtvonovinara Slovenije (DNS) smatraju da stanje meunovinarima, u novinarstvu i u medijima ni u jednojdræavi nije dobro, zakljuËeno je na sastankuodræanom 4. studenoga u Zagrebu.

U obje dræave na snazi je medijsko zakonodavstvokoje onemoguÊava novinarima i medijima u cjelini daispune svoju misiju. Medijski zakoni su loπi i u nekimdijelovima u suprotnosti s meunarodnim doku-mentima koji ureuju medijsko podruËje.

HND i DNS stoga pozivaju vlade koje Êe bitiizabrane u obje dræave nakon izbora 4. prosincada bez odgaanja pristupe izradi novog,modernog i europskog medijskog zakonodavstva,koje Êe ukljuËivati najbolju svjetsku praksu. HNDi DNS zahtijevaju i oËekuju da Êe pritom bitipoπtovani temeljni zahtjevi nacionalnih novi-narskih organizacija te da vlade neÊe popuπtatilobijima koji pokuπavaju nadzirati i ograniËitimedije. U obje zemlje najviπe poteπkoÊa dolazi

zbog vlasniπtva nad medijima, pogotovo usluËajevima kada je to vlasniπtvo netranspa-rentno. S tim je povezana uloga vlasnika koji neshvaÊaju ili ne æele shvatiti posebnu druπtvenuulogu medija. Netransparentnost vlasniπtva umedijima i odsutnost svijesti o druπtvenoj vaænostimedija pogubno je za medijski sektor.

HND i DNS oËekuju da Êe obje vlade stvoriti takvozakonodavno i regulatorno okruæje koje Êe osiguratipotpunu transparentnost medijskog vlasniπtva ipostupaka njegova stjecanja. Novinarske orga-nizacije smatraju da je samo Ëisti, namjenski i zdravkapital u privatnim medijima jedino jamstvoneovisnog i nekorumpiranog novinarstva.

U obje dræave nestala je svijest o znaËenjunovinarstva i medija kao Ëetvrte grane vlasti, kojasluæi interesima javnosti. Iz javnosti je iπËezlaposebna uloga koju novinarstvo ima za slobodugovora, ljudska prava i demokraciju uopÊe, πtomora biti saËuvano po svaku cijenu. Dobri mediji i

Iz rada HND

Suradnja hrvatskih i slovenskih novinaraHND i DNS pozivaju vlade koje Êe biti izabrane u obje dræave nakon izbora 4. prosinca da bez odgaanja pristupe

izradi novog, modernog i europskog medijskog zakonodavstva, koje Êe ukljuËivati najbolju svjetsku praksu

Otkaz Angeleskom - cenzorsko nasiljeHrvatsko novinarsko druπtvo πokirano je otkazom kojeg je vlasnik Glasa IstreAlbert Faggian uruËio novinaru Zoranu Angeleskom, kako je navedeno, zbog“povrede ugleda i Ëasti tvrtke”. Naπ kolega i Ëlan Zoran Angeleski sudjelovao je usrpnju na sjednici Gradskog vijeÊa Pule o projektu Brijuni Rivijera, tamo je pozvan itamo je sudjelovao kao Ëlan inicijative Volim Pulu, koja se ne slaæe s tim projektom.

Otkaz Zoranu Angeleskom nezakonit je i klasiËan sluËaj nasilja nad drukËijimmiπljenjem i zastraπivanje i svih drugih novinara u Glasu Istre cenzurom iautocenzurom. ©toviπe, to moæe biti shvaÊeno i kao opÊa poruka upozorenjanovinarskih poslodavaca svim novinarima u Hrvatskoj da paze πto rade da sene zamjere gazdama.

Jasno je da bilo koji novinar, pa tako i Zoran Angeleski, mimo izvrπavanjasvojih novinarskih obveza, ima pravo biti druπtveni aktivist i zalagati se za πtogod æeli, bez straha da Êe zbog svog miπljenja i djelovanja izgubiti posao. Ovajotkaz zbog miπljenja i djelovanja koje se naprosto, eto, ne svia njegovomtrenutaËnom poslodavcu i, moæda, njegovom politiËkom mentoru, skandalozanje sluËaj koji se inaËe ne dogaa u demokratskim zemljama.

Novinari bi trebali biti slobodni ljudi, i po tome πto su po svom poslu javneosobe - imaju pravo, Ëak i druπtvenu obvezu slobodno nastupati i izvan svojihredakcija. HND Êe o ovom cenzurskom otkazu obavijestiti nadleænemeunarodne novinarske institucije�

Za HND Zdenko Duka, predsjednik

Izvrπni odbor HND-a iUpravni odbor DNS-a zakljuËili su

Sporazumo suradnji

1. HND i DNS Êe s ciljem πto tjeπnje suradnjeorganizirati godiπnje susrete izaslanika HND-a iDNS-a na kojima Êe se odrediti podruËja na kojimaÊe ta dva druπtva moÊi tijekom godine usklaenodjelovati, ili jedno drugome pomagati.

2. HND i DNS Êe neprekidno razmjenjivatiinformacije vaæne za novinarstvo, novinare i medije uobjema dræavama, osobito one koje se tiËu dobre i loπeprakse vlasniπtva u medijima, socijalnog poloæajanovinara, etiËkih pitanja i kolektivnih ugovora.

To, meu ostalim, ukljuËuje razmjenu informacijakoje druπtva objavljuju na svojim web stranicama idruπtvenim mreæama. To su informacije koje suznaËajne za struku i koje novinari s obje stranegranice mogu koristiti u radu i borbi za neovisno ikvalitetnije novinarstvo. Druπtva Êe redovitoizmjenjivati publikacije koje izdaju.

3. Druπtva Êe razmjenjivati izaslanike na danimanovinarstva.

4. Druπtva Êe, ako budu ocijenila potrebnim,organizirati zajedniËke okrugle stolove i drugedogaaje te slati zajedniËka priopÊenja za javnost.

5. Druπtva Êe usklaeno djelovati unutar EFJ-a iIFJ-a, kad se radi o pitanjima od zajedniËkog interesa.

6. Druπtva Êe ispitati moguÊnosti izradezajedniËkih projekata u okviru projekataprekograniËne suradnje�

ISPRIKANaπom greπkom u proπlom broju Novinara nisu navedeni autori pojedinihfotografija nagraenih kolega za 2010. godinu te autor naslovnice Tomislav Pavlek.Kao ispriku, a u cilju veÊeg populariziranja i njihovog, kao i rada ostalih fotografa ifoto-reportera, nastavljamo objavljivati njihova djela, obuhvaÊena u knjizi Hrvatskanovinska fotografija. Knjigu je izdao Zbor fotoreportera Hrvatske, uredio IgorNobilo a fotografije su odabrali: Harald Menk, Joe Klamar i Darije PetkoviÊ�

kvalitetno novinarstvo pritom su korektiv i nadzornikvlasti. Stoga moramo naglasiti kako je sve loπijisocijalni poloæaj u kojem æivi sve veÊi broj novinaranajveÊa prijetnja naπoj zadaÊi odgovornogobavljanja temeljne misije neovisnog i autonomnognovinarstva.

HND i DNS pritom ponovno upozoravaju danovinari svoje priloge pripremaju za javnost i zasve graane te da se - kada se zauzimaju za boljenovinarstvo, za svoju socijalnu i profesionalnusigurnost - ne bore samo za vlastita profesionalnai radna prava, veÊ ponajprije za dobrobit svihdræavljana i kritiËke javnosti. Samo u ureenom ineovisnom medijskom okruæju, koje jamËi najviπesocijalne i profesionalne standarde, novinari moguispunjavati svoju zadaÊu na naËin koji od njihoËekuje javnost.

Zbog toga u sluËajevima kada se budemo boriliza svoja prava oËekujemo potporu javnosti, koja jenaπ jedini pravi poslodavac odnosno sudac�

Kad su prije nekog vremena pozvali na JabukuIvana FumiÊa, jednog od rijetkih preæivjelihpartizana, popeo se Ëovjek oËekujuÊi valjda da Êedohvatiti barem koji soËan plod. Prevario se i tekpripomogao da shvatimo kako Drugi svjetski rat unas joπ ne kani samo tako zavrπiti. Naime, na tomnatrulom TV stabalcu igricu vodi voditelj MarkoJuriË i, dakako, kreÊe s pitanjima o partizanskimratnim zloËinima “koji su se dogodili” od 1945, panadalje. “ZnaËi, za sve πto se dogodilo: predajavojske NDH i civila koji su bili na Bleiburπkom polju,sljedeÊih mjeseci i godina na kriænom putu i narazliËitim nekakvim logorima…

Pa, eto, veËeras Êemo o tome porazgovarati sjednim od uglednih antifaπista Hrvatske, bivπimpredsjednikom Saveza antifaπistiËkih boraca,gospodinom Ivanom FumiÊemfl.

Pa razgovor kreÊe:- Gospodine FumiÊu, evo, za poËetak vaπ

komentar, dakle, te situacije da se sada ManoliÊ,Boljkovac, Rade Bulat nalaze kao moguÊi optuæenici.

- Kao πto znate, u æivotu se niπta ne dogaasluËajno. Ovo πto se sad dogaa je predizbornaaktivnost dijela HDZ-a, koja je prije svega iniciranaod Iustitia et pax, rekao bih borbenog dijelaKatoliËke crkve. Vidite, govorimo o poslijeratnimzloËinima; Ëak da su ova trojica poËinila zloËineπto im se pripisuju, a nisu, bili bi zastarjeli, jer nespadaju u ratne zloËine. Rat je, barem za nas,

zavrπio 15. svibnja 1945. ili 9. maja, kad je iformalno NjemaËka kapitulirala i svi njeni sateliti.

Proizvoljne brojke- Dobro, kaæete da je to oblik predizborne

kampanje, ali su Joæa Boljkovac i Joæa ManoliÊ,meu ostalima, bili osnivaËi HDZ-a. Kako Êe sadaHDZ sebi dati nekakve politiËke poene ako krenena svoje osnivaËe?

- Zato πto su obojica uvjereni antifaπisti ikritiziraju i svoju stranku za razne devijacije, kojusu meu ostalim i oni osnivali. Vidite, Ëim je poËelakampanja, Ëim se osjetilo da glavna stranka gubiugled zbog korupcije, kriminala, odmah se zaigralona Drugi svjetski rat. I gle Ëuda! Nema viπe pisanjani o Sanaderu, ni o korupciji, najedanput se tonekako smirilo. Zar ovom narodu joπ trebaju igreoko Drugoga svjetskog rata?

- Pustimo sad taj dio, spominje se gotovosedam stotina jama, grobnica, Ëini se 89.000ærtava koje se nalaze u tim jamama. Pa, evo, dajtemi recite, ne znam, πto je to, zaπto su partizanipoubijali toliko ljudi, evo, dajte mi to objasnite.

- Prije svega mogu reÊi, sve su te brojkeproizvoljne. Vama je poznato da je reËeno kako jeu Jasenovcu ubijeno 700.000 ljudi. A mi, poπtosam Ëlan Savjeta spomen podruËja Jasenovca kaobivπi logoraπ, imamo popis 80.000 poimeniËnihærtava stradalih u Jasenovcu. Imate demografe

ÆerjaviÊa i KoËoviÊa koji su na osnovi dostapreciznih parametara utvrdili da je vezano za sluËajBleiburg, do njega i poslije njega do maksimumnegdje 50.000 ljudi. Tim uveliËavanjem samo seæeli reÊi, poπto se optuæuje dio Hrvata da su ubiliveliki broj Srba, e sad Êemo mi parirati izmiπljanjembroja ubijenih. Drugo, da bi policija podiglaoptuænicu za ubojstvo, mora imati leπ. Da bi podiglaoptuænicu za dva ubojstva, mora imati dva leπa, za89.000 mora imati 89.000 leπeva. Teπko jepovjerovati da policija ulazi u takvu priËu, daprethodno nema definiran broj leπeva o kojem sesada govori. Za dokaz mora biti svjedok, netko tkoje vidio da su ManoliÊ, Boljkovac ili Bulat ubijali.Drugo, da se nau meci, oruæje iz kojeg je netkoubijen. To su dokazi, a ne to πto naete leπ; moæetenaÊi koliko hoÊete leπeva, ali tko je ubio te ljude…Kad veÊ govorimo o ratnim zloËinima, kako to da sepolicija nije potrudila da zatraæi izruËenje gospodinaAschnera, ratnog zloËinca koji je odgovoran zaubojstvo nekoliko desetaka ljudi u Poæegi? Kad jeoptuæen, pobjegao je u Austriju; njega policija netraæi. Kako to da Rojnicu ne traæi, ustaπkog…

Tko je bio okupator- Evo, ne znam πto da vam kaæem na to. Dobro,

to je jedna druga tema…- To je tema! Zaπto se sad upire prstom u NOV?

To nije sluËajnost, Ëesto sluπam optuæbe na naπ

Pisma, polemike…

Kako nam Marko kvari miran sanNaπ marni Marko JuriË, novinar(!), od novinarstva napravi πegu, sprdaËinu. Jer nije mu bilo dosta

svoj ‘’najdraæi’’ narod dijeliti na partizane i ustaπe, nego, eto, i na bogomoljce i neznaboπcePiπe Æeljko ÆiæiÊ

PISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

M

PISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

M

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

IZ R

ADA

HND

Goran JakuπGoran JakuπGoran JakuπGoran JakuπGoran Jakuπ/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell


raËun, kao da su partizani pokrenuli rat protivNjemaËke i Italije, a ne obrnuto, ispada da smo mibili okupatori. Krenite od Jadrana do maarskegranice, da vidite koliko ima nepoznatih grobiπta.Ja ne znam gdje mi je brat ubijen niti pokopan. Tose ne spominje u πkolskim udæbenicima, o tomese nigdje ne govori…

- Po vaπim nekim spoznajama, o kojimbrojkama, ærtvama bi se tu moglo raditi, nakonzavrπetka rata, predaje, na ovim prostorima?

- Ja se dræim procjene koju su napravilidemografi KoËoviÊ i ÆerjaviÊ, to je negdje izmeu45 i 50 tisuÊa…

- To je opet, kak bi reko, jeziva brojka. Recitemi zaπto su ti ljudi ubijeni?

- Pa vidite, jedan dio je ubijen jer su bili ratni zloËinci…- Kako? Sueno im je ili…?- Vidite, kad je rat zavrπio 15. maja, uvijek je

najgore prvih nekoliko dana nakon predaje. Tuimate i liËne osvete i osvete iz raznoraznih razloga.Druga stvar je bila da su ljudi ubijeni, recimo, kodMaribora je zaustavljen vlak s ustaπama koji subili jasenovaËki Ëuvari, jer su ih preæivjeli logoraπiprepoznali i tu su strijeljani, u Mariboru.

- A je li im sueno?- Ne, nije.- A je li se smije ubiti Ëovjeka bez suenja?- Principijelno ne.- Kada se uspostavio red, da li se htjelo

uspostaviti, neki, neki redoslijed, jer ti koji su izosvete ubili, zapravo su opet ubojice. Da li se ondakrenulo s time da se tim ljudima sudi?

- Moæda vi morate znati da su sudovi biliuspostavljeni, da je u prosincu ’41. izdana prvanaredba o ustrojstvu vojnih sudova, i najveÊi brojljudi koji je ubijen, suen je.

- Sueni su koji su ubijali ili koji su ubijeni?- Sueni su svi oni koji su osumnjiËeni da su ubijali

ili da su suraivali s okupatorom ili pomagali pri ubijanju. - Bivπi predsjednik MesiÊ je Ëesto znao govoriti

kako su na Bleiburgu i na Kriænom putu uglavnomubijeni oni koji su poËinili zloËine u Jasenovcu.Dakle, oni nisu bili bez razloga ubijeni. OK, recimoda je bio jedan ustaπa koji je bio Ëuvar ujasenovaËkom logoru i sluËajno je naiπao neki par-tizan i prepoznao ga, da je taj ustaπa ujasenovaËkom logoru ubio njegovu æenu, djecu,roditelje, braÊu, sestre, baπ ih je sve onakopotamanio. I taj partizan je ubio tog ustaπu, togËuvara iz jasenovaËkog logora. Je li se ikad protivtog partizana pokrenuo sudski postupak?

©to je pravednik meu TV voditeljima htio Ëuti,πto li nam poruËiti, bog zna.

Svoenje raËunaTu sada voditelj najavljuje svjedoka “vlastite

istine”, povjesniËara Zlatka HasanbegoviÊa, koji seglasa na telefon. On pozdravlja Ivana FumiÊa zakojeg ima “iskrene simpatije, jer je ostao jedan odautentiËnih predstavnika mentaliteta Titovihpartizana, za razliku od reformiranih”.

- Dobro, ali evo, gospodine HasanbegoviÊu,hajmo se mi dakle pozabaviti…

PovjesniËar HasanbegoviÊ prihvaÊa zabavu, jerpretpostavlja da je rijeË o “izvansudskim masovnim

egzekucijama razoruæanih poraæenih...” I ondanavodi “po metodologiji Meunarodnog crvenogkriæa viπe od 55 tisuÊa ærtava”.

- Ta ista komisija naπla je da je u Jasenovcuubijeno samo tristo Æidova - dodaje FumiÊ - a osimtoga naπ Savez je davno predloæio Saboru da idena jednu nepristranu komisiju koja bi brzo utvrdilastvarno stanje. Ovako, politiziranje brojkama, to jeneozbiljno.

Voen vlastitom idejom voditelj JuriÊ navodi “50ili 100 tisuÊa ærtava” kako bi povukao za rukavondaπnji sustav.

- Jasno da je bio ukljuËen dræavni sustav - prihvaÊaFumiÊ. - Dræava je bila onakva kakvu smo napravili. Akakva je ova? Svaka dræava kad izie iz rata, moraproÊi vrijeme stabilizacije - logiËno zakljuËuje FumiÊ.- Ali naæalost, ima iza sebe i zloËina…

- A i mi smo iziπli iz rata, pa smo eto, krenuli seobraËunavati…

- Jest, ali bilo je zloËina, zar nije, i iza ovograta? U kojem stoljeÊu vi sad æivite. U 21., a ono jebilo 20. stoljeÊe, kad su sve dræave u Europi nasliËan naËin svodile svoje raËune.

Tko je zloËinacVoditelja, koji se rodio, odrastao, πkolovao se,

besplatno kao i svi drugi, u dræavi koju on “dubokodomoljubno” mrzi, uæasno boli πto je “Tumandobio livadu na kraju grada, a Tito najljepπi trg ucentru”. Pa mu nije jasno “kakvi su Hrvati ljudi datakvom ubojici, zloËincu, πefu dræave koja jezapravo zloËinaËka dadu glavni trg u graduZagrebu!”

- Ne moæete vi tu dræavu nazvati zloËinaËkom.Ta je dræava imala ogromne ærtve boreÊi se protivokupatora.

FumiÊ je izostavio dodati: i domaÊih izdajnika,onih Ëiji je idejni voa, a po svemu sudeÊi i voditeljevuzor, razdao najljepπe dijelove, ne svoje, nego naπezemlje! A koje je onaj kojeg voditelj nazivazloËincem - vratio majËici zemlji!

Kad je veÊ rijeË o zlu i zloËinima, FumiÊ nastavljakako je neki sveÊenik lovaËkom puπkom ubio osampartizana, a svjedok tog dogaaja joπ je i danas æiv.

- Naravno, nakon toga je, kad je iziπao iz crkve,i sam bio ubijen. Je li to bila sveÊeniËka duænost?

- Imamo na telefonu Josipa JurËeviÊa, politiËara(ne pripomenuvπi - meπtra za mrænju). GospodineJurËeviÊu, dobra veËer, jel’ se Ëujemo?

»ujemo ga, dakako. (Radi zdrave pameti boljebi ga bilo ne sluπati.) Ipak, za ilustraciju znanstveno-humanistiËko-mentalnog sklopa, Ëujmo pred-stavljenog gospodina.

- Dio toga svjetskog komunizma bio je takoeri jugoslavenski komunizam, koji je svoju πansu dadoe na vlast vidio u tome da se sluæi neogra-niËenim nasiljem. Posljedica toga bio je cijeli nizsustavno provoenih zloËina od samog vrhaKomunistiËke partije na Ëelu s jednim od najveÊihmasovnih ubojica u 20. stoljeÊu u svjetskimrazmjerima, to je Josip Broz Tito.

Uz dlaku logikeNije valjda da nije jasno o kakvoj je znanstvenoj,

politiËkoj i humanistiËkoj figuri rijeË? Nije valjda

Pisma, polemike…

PISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A,

PISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, P

OLEM

IKE…

PIS

MA,

POL

EMIK

E… P

ISM

A, potrebno vjerovati u Boga da bismo Mu zahvaliliπto je dotiËni na izborima za predsjednika Republikedobio takvu siÊu, da se i sam pokloni naciji i kaæe:Hvala, draga nacijo, neÊu viπe nikad!

Slijedi nekoliko glazbenih taktova, potom pitanjevoditelja sugovorniku, umjesto prije svega sebi:Kako bi potekao rat, poraÊe i ukupna povijest, dasu ti vojnici “NDH” uperili svoje oruæje protiv(talijanskog i njemaËkog) okupatora, umjesto protivvlastitog naroda i dræave i zdrave pameti? Ali ne,on nastavlja uz dlaku logike:

- ©to mislite jel’ bi bilo dobro zapravo da sepokrene makar jedna optuænica, pa da se baremneπto proba raπËistiti, samo da se pokaæe volja?

- Neka se podigne optuænica, neka se ispitasvaki zloËin. Ali ovdje se ide na sotoniziranje samojedne strane. Ako Êemo biti objektivni, onda trebaispitati sve zloËine.

- Evo, Dinko ©akiÊ je bio prije 12 godinaprocesuiran i osuen. Dakle, to je druga strana…

- Jest, to je bio ©akiÊ koji je pod pritiskomkomisije Wiesenthala bio izruËen i suen uHrvatskoj, a πto je s drugim zloËincima koji su æivii za koje se dobro zna…Ja sam joπ i dr. FranjiTumanu rekao, ljudi se mire, a ideologije ne. Mise moæemo pomiriti s tim da je netko bio u ovoj ilionoj vojsci, ali ovo su dvije dijametralno opreËneideologije.

- Dobro, ali ako je s Dinkom ©akiÊem jednaideologija doæivjela osudu, zar ne bi s, recimo, neznam kojim partizanom, doæivjela i ta komunistiËkaideologija koja je, dakle, poËinila te zloËine, istotakvu osudu.

»ija je savjest neËista- Opet, ne moæete suditi ideologiji nego

Ëovjeku. Da biste sudili ideologiji, morali bistemalo πire izuËiti pojam ideologije, zaπto postoji,gdje joj je temelj, ciljevi, πto ona znaËi. Nije se©akiÊu sudilo kao ideologu ustaπtva, on to nijeni bio. Sueno mu je kao zloËincu koji je uJasenovcu ubijao ljude i nareivao ubijanje, ane zbog ideologije.

- Dobro, gospodine FumiÊu, dobri ste bili, dobroste se dræali. Hvala vam lijepo na gostovanju.

- Vama hvala na pozivu i drago mi je da sammogao reÊi ovo πto sam rekao.

- Dobro, mi smo sada na kraju naπe emisije -zasmijulji se voditelj s blagom samodopadnomironijom - poπtovani gledatelji, to bi bilo sve, a vamagospodo partizani koji nemate Ëistu savjest, æelimsamo poruËiti da je ateizam pogreπna ideologijaza sve πto ste napravili na ovom svijetu, platit Êetena onom svijetu. Ostanite uz program OTV-a,nadam se da sam vam pokvario miran san jer mije to i bila namjera, barem vama πto nemate Ëistusavjest, uz program Jabuka TV.

A striËekima ustaπama niπta? Tako naπ marniMarko, novinar(!), od novinarstva napravi πegu,sprdaËinu. Jer nije mu bilo dosta svoj ‘’najdraæi’’narod i nakon sto tuænih godina dijeliti napartizane i ustaπe, nego, eto, i na bogomoljce ineznaboπce. Tko Êe sad tu mirnije spavati, nemadvojbe: Oni koji cijeli æivot provode u snu -buncajuÊi�

Novinarsko vijeÊe Ëasti svoju je 30. sjednicuodræalo 14. sijeËnja 2011, a na njoj su rijeπeni ovisluËajevi:

Pismo Marinka RomiÊa s primjedbama natekstove Tomislava »adeæa “Nogomet i boæjaruka” te Predraga Æukine “Englezi se hrabredresovima iz ’66”, objavljene u Jutarnjem listuod 26. lipnja 2010. te na tekst Darka PaviËiÊai Zvonimira Despota “Bivπem predsjedniku kriæje znaËio prijetnju”, objavljen u VeËernjem listu25. kolovoza.

Od rasprave i odluËivanja suzdræao seDrago Hedl, s obzirom na to da radi u redakcijiJutarnjeg lista.

ZakljuËak: Marinko RomiÊ osjeÊa se povrije-enim tekstovima, ali nema elemenata da sezakljuËi da su se autori ogrijeπili o Kodeks Ëastihrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Prva dva teksta objavljena suuoËi nogometne utakmice NjemaËka-Francuska upolufinalu Svjetskog prvenstva. Tomislav »adeæ upodnaslovu izvlaËi: “Od 18 svjetskih prvenstava17 su odnijele momËadi iz katoliËkih zemalja, asamo se jednom dogodilo da katolik ne budenajbolji strijelac…” ToËno je da i Tomislav »adeæ iPredrag Æukina u tekstovima o nogometu provlaËekatolicizam kao bitnu odrednicu pobjedniËkogamentaliteta u nogometu. »adeæ kaæe: “Onaj tko u

sebi nosi vjeru u sveto trojstvo, vjeruje u nogometnumagiju” i “∆iro BlaæeviÊ ne bi bez krunice i molitvedoveo svoju momËad do treÊeg mjesta u svijetu”.Predrag Æukina tvrdi kako RomiÊ nije shvatio ironijuiz njegova teksta. RomiÊ je naknadno objasnioVijeÊu Ëasti da potjeËe iz katoliËke obitelji izMostara, sa susjedima Srbima pravoslavcima i danikada do 1991. nije doæivljavao prenaglaπenoiskazivanje katolicizma.

U treÊem spomenutom tekstu pogotovo nemaelemenata za osudu autora. Darko PaviËiÊ iZvonimir Despot, naime, u feljtonu o uzrocima krizeu Hrvatskoj, u treÊem nastavku citiraju i prepriËa-vaju izvatke iz knjige teologa bioetiËara dr. TonËijaMatuliÊa.

Opomena zbog golfaZahtjev –ure Capora, koordinatora Inicija-

tive graana Sr je naπ, za pokretanjepostupka protiv Antona Hauswitschke zbogtekstova o golfu na Sru, objavljenih u Dubro-vaËkom vjesniku i portalu dubrovacki.hr:”SpliÊani i ZagrepËani odluËuju o sudbiniDubrovnika”, 1. rujna 2010., “DubrovaËkeudruge za borbu protiv golfera dovele ‘pojaËa-nje’ iz Zagreba” od 1. rujna 2010., teksta“VlahuπiÊ: ako ‘ruπimo’ golf moramo znati kojesu posljedice” od 2. rujna 2010., te teksta “U

smjeru javnih ili privatnih interesa?” od 5.rujna 2010.

ZakljuËak: VijeÊe Ëasti izriËe autoru opomenu.Obrazloæenje: –uro Capor æali se na seriju izvjeπtaja

novinara Antona Hauswitschke o golfu na Sru. Smatrada “ovakvo pisanje srozava do dna kriterije novinskogizvjeπtavanja” te da je “motivirano koristi koju taj medijima od marketinπkih i inih usluga kojima se plaÊapristrano pisanje”. Novinar Anton Hauswitschka nijeodgovorio oËitovanjem ni nakon druge molbe da to uËini.Jasno je i zaπto. Kada se, naime, proËitaju tekstovi kojinisu komentari nego klasiËni izvjeπtaji, nemoguÊe jene primijetiti u svakom od njih da se novinar otvorenostavlja na stranu investitora i gradske vlasti. O udrugamakoje su s druge strane barikade govori pak neironiËno nego se gotovo i zgraæa, nazivajuÊi njihoveprosvjede nepristojnima i neciviliziranima. Posebnoga nerviraju aktivisti koji su, kako tvrdi, uvezeni izSplita i Zagreba. Iako citira sve ”zaraÊene” strane,otvoreno je na jednoj, a vrhunac je citiranjeneimenovanoga struËnjaka koji potvruje njegoveteze i teze investitora i gradskih vlasti.

OËita cenzuraZahtjev Maje Sever za oËitovanje u povodu

cenzuriranja emisije Hrvatska uæivo, 10. rujna2010. godine, od strane v.d. urednika Informa-tivnog programa HTV-a Renata KuniÊa.IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z

Iz rada HND

Kolege,ne krπite Kodeks!

VijeÊe Ëasti opet je izreklo viπe teæih i lakπih opomena zbog neuravnoteæenogizvjeπtavanja, krπenja prava djece, ponekad i pristranosti, ali je nekima umjesto kazneposlalo Kodeks Ëasti da ga malo prouËe i ravnaju se po njemu u profesionalnom radu

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

Danijel SoldoDanijel SoldoDanijel SoldoDanijel SoldoDanijel Soldo/Cropix/Cropix/Cropix/Cropix/Cropix


IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE

Iz rada HND VijeÊe Ëasti

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

AS

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

AS

Od rasprave i odluËivanja suzdræao se StipeAlfier s obzirom na to da radi na HTV-u.

ZakljuËak: Renatu KuniÊu izriËe se opomena.Obrazloæenje: Prema navodima Maje Sever,

v.d. urednik Informativnog programa HTV-a RenatoKuniÊ 10. 9. 2010. izriËito je zabranio gostovanjeDomagoja MargetiÊa u emisiji Hrvatska uæivo. MajaSever namjeravala je MargetiÊa pozvati kaorelevantnoga sugovornika o temi afere Hypo, alije, prema njezinu navodu, urednik KuniÊ izjaviokako “taj desniËar i ustaπa” u emisiju moæe doÊi“samo preko njega mrtvog”. Bez obzira na to πtose Renato KuniÊ nije oËitovao o ovoj prijavi,Novinarsko vijeÊe Ëasti nema razloga sumnjati uistinitost navoda Maje Sever. Iz njih, pak, proizlazida zabrana gostovanja Domagoja MargetiÊa nijebila motivirana nikakvim profesionalnim razlozima- niti su izneseni profesionalni argumenti zazabranu njegova gostovanja, niti je, eventualno,predloæen neki drugi relevantan sugovornik. OËitoje, dakle, da se, kad se veÊ nije moglo izravnosprijeËiti otvaranje teme “afere Hypo”, ovimuredniËkim potezom htjelo sprijeËiti iznoπenjeodreenih informacija od neupitnog javnoginteresa, koje kolega MargetiÊ, kao jedan od rijetkihsvjedoka u austrijskoj istrazi o Hypo banci, zacijeloima i koje je bio spreman podastrti javnosti.Novinarsko vijeÊe Ëasti stoga smatra da je rijeË ooËitom primjeru cenzure i teπkog krπenja elemen-tarnih novinarskih sloboda, πto je protivno veÊ iOpÊim naËelima Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara.

Novosti nisu krπile KodeksPismo Udruge hrvatskih branitelja 1990-

1996. RH - reagiranje na objave u tjedniku SNVNovosti broj 563 od 1. listopada 2010.

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da nema krπenjaKodeksa Ëasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Udruga hrvatskih branitelja1990-1996. RH u svom dopisu, uz niz opÊenitihprimjedbi na ureivaËku politiku tjednika SNV Novosti(koje su nepotkrijepljene konkretnim primjerima, pakao takve nisu uzete u obzir) upozorava na dvijenaslovnice toga tjednika - onu od 6. kolovoza 2010.,na kojoj je, u povodu obljetnice akcije “Oluja”prikazan hrvatski vojnik kako davi æenu u lokvi krvi,s naslovom “Olujom do mira”, te onu od 1. listopada2010., na kojoj su, u povodu pada dvaju zrakoplovaHV-a, prikazana dva zrakoplova, uz naslov “Obadvasu pala”. Bez obzira na to πto te i takve naslovnicemogu uznemiriti, pa i povrijediti osjeÊaje pojedinihgraanki i graana, Novinarsko vijeÊe Ëasti smatrada je ne samo pravo nego i obveza novinarapreispitivati i neugodnije epizode hrvatskesadaπnjosti i recentne proπlosti. Novinari stoga nesmiju πutjeti niti o ratnim zloËinima koje je tijekomDomovinskoga rata poËinila i hrvatska strana, kaoπto ne smiju πutjeti niti o danaπnjim evidentnimslabostima u hrvatskom obrambenom sustavu.

Korupcija?Zahtjev IO Zbora zdravstvenih i medicinskih

novinara za oËitovanje u povodu izjava

novinarke Nataπe ©kariËiÊ u intervjuu za por-tal e-novine od 16. rujna 2010. godine.

ZakljuËak: Zboru zdravstvenih i medicinskihnovinara i Nataπi ©kariËiÊ preporuËit Êe se da prob-lem raπËiste neposrednim razgovorom unutar Zbora.

Obrazloæenje: Zbor zdravstvenih i medicinskihnovinara zamjera Nataπi ©kariËiÊ πto je u intervjuuza e-novine ustvrdila kako je “zdravstvenonovinarstvo jedno od najkorumpiranijih zahvaljujuÊi,za poËetak, banalnoj Ëinjenici da i urednici i novinariimaju privilegije pri koriπtenju zdravstvene skrbi,zbog Ëega su beskrajno zahvalni lijeËnicima, pasve do toga da novinari surauju s farmaceutskomindustrijom na isti naËin kao i medicinari. Ovo sefenomenalno pokazalo u jednoj od najveÊih aferahrvatskog novinarstva, koju sam osobno pokrenula2004. godine, kada se pokazalo da su svizdravstveni novinari, osim kolegice iz Novog lista imene, u nekom trenutku suraivali sa zdravstve-nom administracijom i to - ne bi Ëovjek vjerovao -u mandatu koalicijske vlasti”.

Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara nekaæe detaljnije πto toËno zamjera Nataπi ©kariËiÊ.Ona pak u svojem oËitovanju kaæe kako je viπeputa upozoravala svoje kolege u Zboru naneprihvatljive pojave te pozivala da se o eticizdravstvenog novinarstva razgovara i na zboru ina javnim skupovima i tribinama, kao i utekstovima. Zbor se, meutim, ogluπivao na to tepodræavao politiku koja mu je dopuπtala obilatofinanciranje iz farmaceutskih kompanija.

Godine 2004. inzistirala je - kaæe u oËitovanjuali ne i u intervjuu - da se javno obznani pokuπajHZZO-a da podmiti zdravstvene novinare iz tzv.fondova za suradnju s novinarima no taj je skandaltada zakljuËen dogovorom izmeu tadaπnjegaministra zdravstva, tadaπnjeg predsjednika HND-a itadaπnjeg predsjednika Zbora zdravstvenihnovinara. Nataπa ©kariËiÊ zakljuËuje kako niubuduÊe neÊe zaobilaziti temu o sprezi farmaceut-ske industrije, zdravstvenih vlasti i medicinskoglobija s novinarima i urednicima, jer to rezultira”izuzetno neprofesionalnim novinarstvom, koje jeviπe PR prostor za medicinske elite, nego servisvaænih i objektivno tretiranih informacija”.

VijeÊe Ëasti ocjenjuje da problem postoji, dasu zdravstveni novinari meu onima koji su najviπeizloæeni ovom ili onom obliku korupcije. S drugestrane, meutim, sigurno je da nisu korumpiranisvi novinari koji prate zdravstvo, kako to proizlaziiz neprimjerene pa i neodmjerene izjave Nataπe©kariËiÊ. Zbog toga VijeÊe preporuËa da se o tomeproblemu raspravi i raπËisti u okviru Zbora.

Nisu iznijete neistineNa 31. sjednici Novinarskog vijeÊa Ëasti,

odræanoj 11. veljaËe 2011. rijeπeni su ovi sluËajevi:Zahtjev Mate MarkanoviÊa za pokretanje

postupka protiv novinara Branka ©koriÊa iglavnog urednika Branka MijiÊa zbog teksta“MarkanoviÊ osumnjiËen za utaju 90 milijunakuna”, objavljenoga u Novom listu od 17. lipnja2010.

ZakljuËak: Tekstom “MarkanoviÊ osumnjiËenza utaju 90 milijuna kuna” novinar Branko ©koriÊ,koji ga je pisao, i glavni urednik Novoga lista BrankoMijiÊ, koji ga je objavio, nisu prekrπili Kodeks Ëastihrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Mato MarkanoviÊ, predsjednikUprave TrgovaËkog druπtva Teri-Crotek iz Rijeke,tvrdi da je novinar Branko ©koriÊ iznio “nizneistinitih, netoËnih i neprovjerenih informacija”,i to “svjestan da iznosi neistine i s namjerom daomalovaæi” njega, MarkanoviÊa, i da naπkodinjegovoj Ëasti i ugledu. Desetak dana nakonobjave teksta Uprava Teri-Croteka poslala jeglavnom uredniku “Reagiranje”, koje je on,meutim, odbio objaviti, jer se ono, kako jenapisao u oËitovanju VijeÊu Ëasti, nije odnosilona ono o Ëemu se pisalo u tekstu.

VijeÊe Ëasti ocjenjuje da je sporni tekst napisanvrlo korektno, na temelju konferencije za novinareu MUP-u Primorsko-goranske æupanije te sluæbenihstranica MUP-a RH, da se govori o sumnji, navodnojkrivnji i sliËno, a da je u tekstu tiskana i izjava MateMarkanoviÊa. I oprema odgovara sadræaju teksta.Uz to, na temelju kaznene prijave pokrenut je iistraæni postupak.

KritiËki stavovi a ne zla namjeraZahtjev æupanice SisaËko-moslavaËke

æupanije za pokretanje postupka protivDanijela Prerada zbog tekstova “Æupanicateπka 4 milijuna” i “Æupanica: Za savjetnikenije bitna njihova struËna sprema”, objavljenihu VeËernjem listu 2. i 6. listopada 2010. te

protiv Mate Piπkora zbog triju tekstova: “Ma-rina LovriÊ Merzel svoju vlast temelji napolitiËkoj korupciji”, objavljenoga u SlobodnojDalmaciji 23. listopada 2010., zbog teksta“Kupuje vijeÊnike, voli balove i skandale”,objavljenoga u Jutarnjem listu 24. rujna 2010.te zbog teksta “Pobjeπnjela æupanica s 14(dobro plaÊenih) savjetnika”, objavljenog 6.listopada 2010. takoer u Jutarnjem listu.

ZakljuËak: Uvidom u tekstove i reagiranjeæupanice Marine LovriÊ Merzel, koje je poslalaJutarnjem listu i VeËernjem listu, VijeÊe Ëastiocijenilo je da nema razloga za izricanje mjerasisaËkim novinarima, pogotovo ne u vezi svrijednosnim sudovima o njima u dopisu sisaËko-moslavaËke æupanice.

Obrazloæenje: Æupanica SisaËko-moslavaËkeæupanije Marina LovriÊ Merzel optuæila je novinareMatu Piπkora i Danijela Prerada, dopisnike iz Siska,kako o njoj i Æupaniji veÊ mjesecima piπu “bezvjerodostojnih argumenata, manipuliranjempodacima i izvrtanjem Ëinjenica, izvlaËenjeminformacija iz konteksta, subjektivno i tendencio-zno”, s “nizom suptilnih metoda pritisaka”. Zbogtih, po njenoj ocjeni “zlonamjernih i tendencioznihtekstova, koji su uglavnom bombastiËno opremlje-ni”, smatra da su ti novinari prekrπili Ëlanak 3.stavak 2. Zakona o medijima i gotovo sva naËelaKodeksa Ëasti hrvatskih novinara.

U svojem oËitovanju novinari iznose, uz ostalo,kako su svoje tekstove pisali na osnovi podatakaiz ranih institucionalnih dokumenata i odluka, teda su o njima, prema svojoj profesionalnoj savjestii novinarskoj slobodi, iznosili i kritiËke stavove. Tvrdeda imaju dokaze za sve πto su napisali.

BebiÊ vs. BagoZahtjev Gradskog druπtva Crvenog kriæa iz

Osijeka za pokretanje postupka protiv Ilka∆imiÊa zbog teksta objavljenoga 29. listopada2010. godine na portalu index.hr.

ZakljuËak: Novinarsko vijeÊe Ëasti zakljuËujeda u tekstu Ilka ∆imiÊa nema elemenata povredeKodeksa Ëasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Tekst je rezultat temeljitogistraæivaËkog rada, pri Ëemu je novinar javnostipredoËio sve relevantne podatke, ukljuËujuÊi i izjavuravnatelja Gradskog druπtva Crvenog kriæa OsijekMarka –ikiÊa, koji ni u toj izjavi, niti u prijaviNovinarskom vijeÊu Ëasti nije uspio u bitnomeosporiti nijedan navod iz teksta.

Zahtjev Luke BebiÊa za oËitovanje oa) prilogu autora Mislava Bage i urednika

Dnevnika Nove TV, emitiranoga 29. rujna 2010.godine

b) prilogu autora Mislava Bage i uredniceDnevnika Nove TV Ivane IvanËiÊ, emitiranoga 15.prosinca 2010. godine.

c) prilogu autora Mi. Dr. i urednice portaladnevnik.hr Daniele Delale Na, emitiranoga 15.prosinca 2010. godine.

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da navedenimprilozima nije povrijeen Kodeks Ëasti hrvatskihnovinara.

Obrazloæenje: Na temelju svih snimaka kojesu zatraæene i koje je Nova TV dostavila vrlokooperativno, VijeÊe je ocijenilo da su sporni priloziMislava Bage napravljeni vrlo profesionalno,izneseni stavovi odmjereni su i izbalansirani. Bagoje u svojim prilozima pokuπao saznati odgovore napitanja koja zanimaju javnost, pritom je nastojaodobiti πto je viπe moguÊe sugovornika, Ëuti njihovamiπljenja, a izneseni stavovi u velikoj su mjeri sukusonoga πto su rekli sugovornici. Prilozi su raeni uskladu s profesionalnim standardima a miπljenjakoja je Bago iznio kao autor priloga njegov suvrijednosni sud temeljen na informacijama koje jedobio od sugovornika ili predstavljaju opis njegovavienja atmosfere u HDZ-u nakon πto je premijerkanajavila rekonstrukciju Vlade. Ni urednici Nove TVnisu prekrπili Kodeks kao ni portal dnevnik.hr kojije samo prenio ove priloge.

Naruπavanje privatnostiZahtjevi PuËkog pravobranitelja, Odbora za

informiranje, informatizaciju i medijeHrvatskoga sabora te Odbora za ljudska pravai prava nacionalnih manjina Hrvatskoga saboraza oËitovanje u povodu tekstova o MirjaniSanader.

ZakljuËak: S obzirom na to da nijedan od trijuzahtjeva nije potkrijepljen konkretnim novinarskimprilozima, Novinarsko vijeÊe Ëast moæe se o timzahtjevima izjasniti samo naËelno.

Obrazloæenje: »injenica je da pravo na priva-tnost πtite i Ustav RH, i Zakon o medijima i KodeksËasti hrvatskih novinara. VijeÊe, meutim, podsjeÊai na odredbe Zakona o medijima, prema kojima“osoba koja svojim izjavama, ponaπanjem i drugimdjelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskimæivotom sama privlaËi pozornost javnosti, ne moæezahtijevati istu razinu zaπtite privatnosti kao drugigraani”, te da “nema povrede prava na zaπtituprivatnosti ako u pogledu informacije prevladavaopravdani javni interes nad zaπtitom privatnosti uodnosu na djelatnost novinara ili na informaciju”. Sdruge strane, premda u konkretnom sluËaju MirjaneSanader uistinu postoje elementi koji ograniËavajunjeno pravo na zaπtitu privatnosti, VijeÊe upozoravanovinare da, u skladu sa Zakonom o medijima, ali iKodeksom Ëasti hrvatskih novinara, to pravo i daljepostoji. U tom smislu, VijeÊe posebno upozoravanovinare i na Ël. 14 Kodeksa: “Novinar treba πtititiËovjekovu intimu od senzacionalistiËkog i svakogdrugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezanje poπtovati svaËije pravo na privatnost. Nedopustivoje bez njihovog dopuπtenja snimati osobe u okruæenjuu kojem se opravdano oËekuje privatnost. Naru-πavanje neËije privatnosti mimo njegove volje i znanjadopuπteno je samo ako je opravdano iznimnimjavnim interesom.”

Æalbe Marinka RomiÊa i Hrvatskog crvenogkriæa iz Osijeka na odluke NV»-a proslijeene suSrediπnjem odboru HND-a.

Preporuka novinarkiSvoju 32. sjednicu Novinarsko vijeÊe Ëasti

odræalo je 11. oæujka 2011. a na njoj su rijeπeniovi sluËajevi:

Davor JavoroviÊDavor JavoroviÊDavor JavoroviÊDavor JavoroviÊDavor JavoroviÊ/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell


Zahtjev Antonija RepaniÊa za pokretanjepostupka protiv novinarke Tihane TomiËiÊ zbogteksta “VijeÊnici ‘krivi’ πto nisu Obersnelaprijavili DORH-u”, objavljenoga u Novom listu18. rujna 2010. godine.

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da novinarki nijepotrebno izreÊi neku mjeru, ali joj preporuËa dapaæljivo proËita Ustav i Kodeks Ëasti hrvatskihnovinara kako bi shvatila da ne postoje obiËni ineobiËni graani veÊ samo graani, da su predUstavom i zakonom svi isti te da trebaju pridonositijaËanju pravne dræave.

Obrazloæenje: Tihana TomiËiÊ pisala je o tomekako je RijeËanin Antonio RepaniÊ podnioDræavnom odvjetniπtvu kaznenu prijavu protiv cijelegradske vlasti - svih vijeÊnika i πefova svih stranakate gradonaËelnika, i to zato πto sami, mada sutrebali, nisu kazneno prijavili gradonaËelnika VojkaObersnela jer je, prema vlastitom priznanju, troπiosredstva gradskog proraËuna protivno zakonskimodredbama. RepaniÊ smatra da su time, πto nisuprijavili Obersnela, i svi navedeni poËinili kaznenodjelo. Na kraju teksta novinarka pretpostavlja daje Antonio RepaniÊ sve uËinio ogorËen jednimsvojim starim sporom s gradskom upravom iËinjenicom da je protiv nje izgubio sudski spor.

Ne bi bilo niπta sporno da sluËaj i u tekstu i uopremi nije nazvan bizarnim. Antonio RepaniÊ nekomentira tekst veÊ samo pita zaπto novinarkanjega i graane koji æele primjenu zakona smatraneozbiljnim i bizarnim ljudima, pri Ëemu se pozivana OpÊa naËela Kodeksa Ëasti. U svoju obranukolegica Tihana TomiËiÊ navodi da je AntonioRepaniÊ, kao obiËan graanin, dobio puno prostoraza iznoπenje svojih stavova i da je cijeli tekstnapisan njemu u prilog. Ni u tome ne bi bilo niπtasporno da novinarka i dalje uporno ne smatra dase radi o potpuno bizarnom Ëinu. Zaπto bi to biobizaran Ëin i, ako jest, kako bizarnost “jednogaobiËnoga graanina” moæe dobiti toliki prostor uozbiljnom politiËkom dijelu novina?

Opomena Hrvatskom slovuZahtjev Slaane Bukovac za pokretanje

postupka protiv Nevenke NekiÊ zbog tekstaobjavljenoga u Hrvatskom slovu od 19.studenoga 2010. godine pod naslovom “Tkoje stanovita Slaana?”

ZakljuËak: Autorici teksta Nevenki NekiÊ iglavnom uredniku Hrvatskog slova izriËe seopomena.

Obrazloæenje: Novinarka HRT-ova studija u PuliSlaana Bukovac æalila se da je Hrvatsko slovocitiralo njezinu izjavu iz nepostojeÊih izvora, da jenavelo laæne podatke o njezinu privatnom iprofesionalnom æivotu, te da ju je bez dokaza optuæiloza mrænju, a neizravno i za politiËko proteæiranje.

Nevenka NekiÊ u spomenutom Ëlanku (pisanomtako da polarizira na jednoj strani MaruliÊa,knjiæevnike i zemlju u smislu hrvatske zajednice, nadrugoj strani Grad Pulu i dopisnicu HRT-a), navodida je novinarka Bukovac snimala program koji suimali sudionici rovinjskih knjiæevnih susreta kodspomenika Marku MaruliÊu u Puli, ali da nije o tomeobjavila prilog, te da je u uredniπtvu izjavila da ne IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

T


IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

AST

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z R

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z R

æeli raditi taj prilog jer je ona “knjiæevnica, a ovo jebio obiËan desniËarski dernek”. Slaana Bukovacæali se i na tvrdnje u Ëlanku, prema kojima je ona,novinarka Bukovac, u Istri “dobila posao da izvjeπÊujeo susretima ovakve vrste”, da je udana, te da jepuna mrænje prema Marku MaruliÊu, itd.

Slaana Bukovac tvrdi kako nikada nikomu nijedala izjavu o kakvoj se govori u tekstu, te da seËlanak uz neke druge neistine (napr. da sespomenik nalazi na rubu grada, da se radilo ootkrivanju spomenika iako je on otkriven prije dvijegodine, itd.), i uz takvu opremu Ëlanka pretvorio utjeralicu koja je u njoj izazvala povrijeenost, πok ipatnju.

Uredniπtvo je odgovorilo da je Hrvatsko slovoobjavilo demanti Slaane Bukovac u broju od 3.prosinca 2010., ali nije se oËitovalo na traæenjeVijeÊa Ëasti, kao ni autorica teksta Nevenka NekiÊ.

Teæa opomena Marku JuriËuZahtjev Pravobraniteljice za ravnopravnost

spolova, po prituæbama predsjednice Hrvat-skog centra P.E.N-a Nadeæde »aËinoviÊ i Cen-tra za æenske studije, za pokretanje postupkaprotiv Marka JuriËa, urednika, zbog referen-dumskog pitanja u emisiji Markov trg, objavlje-noga na OTV-u 22. oæujka 2010. godine.

ZakljuËak: Marku JuriËu izriËe se teæaopomena.

Obrazloæenje: Nadeæda »aËinoviÊ i Centar zaæenske studije traæili su pokretanje postupka protivMarka JuriËa, urednika, zbog referendumskogpitanja “Je li feminizam zloËinaËka organizacija”te zbog stavova koji su, po njihovu miπljenju, usuprotnosti s brojnim zakonskim odredbama πtose odnose na zabranu diskriminacije po spolu ispolnoj orijentaciji, a koje je voditelj izraæavaotijekom cijele emisije Markov trg.

JuriË je inzistirao na iznoπenju stajaliπta kojasu sadræavala brojne uvrede na raËun æena ærtavaobiteljskog nasilja, æenskih udruga koje se bavenjihovom zaπtitom, koristio brojne pejorativne izrazei stereotipe te vrlo izravno podræavao diskriminacijupo spolu i spolnoj orijentaciji. Primjerice, poredpitanja “Je li feminizam zloËinaËka organizacija”,optuæio je ginekologe, koji obavljaju pobaËaje uskladu sa zakonom, da Ëine ubojstvo (da su imruke krvave do lakata), sugerirao da su homo-seksualne osobe kao i osobe iz mijeπanih brakovanenormalne osobe, da su ærtve obiteljskoga nasiljasame uzrokovale nasilje nad sobom, a djelovanjeæenskih udruga koje se bave zaπtitom tih ærtavapoistovjetio je s nacistiËkom metodologijom.Manjinske seksualne orijentacije svrstao je u obliknastranosti, a za ljude koji im pripadaju predloæioje diskriminaciju kroz izolaciju. Zbog sveganavedenoga, smatra pravobraniteljica, JuriË jezloupotrijebio javni prostor televizijske emisije.

Izvan te teme, u uvodnom dijelu emisije JuriËje komentirao jedan skup, kazavπi da se radi opolitiËkim bitangama i da se neπto moæe uËiniti“jedino toljagom po glavi”.

U svom opπirnom oËitovanju Marko JuriË kaæeda ne osjeÊa da se ogrijeπio o zakon niti da je ikogadiskriminirao po spolu i seksualnoj orijentaciji, tvrdi

da je, naprotiv, viπe puta ukazivao na razne oblikediskriminacije muπkaraca, o Ëemu je, kao i njegovibrojni sluπatelji, govorio, kaæe, argumentirano.©toviπe, ne razumije zaπto pravobraniteljica nijereagirala na to.

JuriË odbacuje da je izricao uvrede i koristiopejorativne izraze, za referendumsko pitanje kaæeda je samo pitanje, a ne tvrdnja, da je to omiljenaformulacija u novinarskom vokabularu zadnjugodinu, a za izraz “ruke krvave do lakata” tvrdi daje izgovoren u kondicionalu.

Na optuæbu za tvrdnju da su homoseksualneosobe kao i osobe iz mijeπanih brakova nenormalneosobe, kaæe da ju je koristio u kontekstu zalaganjaprotiv diskriminacije muπkaraca i da je toizgovoreno u talk show emisiji, u kojoj se govorileæerno, a da ga pravobraniteljica analizira “kaoda se radi o pravnim formulacijama”. Dalje kaæekako se stvara stereotip da je obiteljsko nasiljesamo nasilje nad æenama, a to, kaæe, nije toËno.

Iako je iz transkripta vidljivo da su se javljalisluπatelji koji su svjedoËili o nasilju nad muπkarcima,o Ëemu su govorili i gosti u studiju, a koje se takoerne moæe tretirati kao druπtveno prihvatljivo, prituæbePravobraniteljice za ravnopravnost spolova GordaneLukaË Koritnik na emisiju opravdane su, jer je JuriË,πto je takoer vidljivo iz priloæenog transkripta emisije,kroz cijelu emisiju izraæavao stavove koji devalvirajuzabranu diskriminacije po spolu i spolnoj orijentaciji,dapaËe, izravno je podræavao takvu diskriminaciju.ZnaËaj toga svojega zalaganja u svojem je oËitovanjunastojao umanjiti, ali se od njega nije distancirao.Zbog toga je prekrπio Ëlanak 13. Kodeksa Ëastihrvatskih novinara.

Profesionalno obavljen posaoZahtjev Augusta AlaËa, Hrvoja UrliÊa, Jakiπe

MediÊa, Ljiljane MatiÊ i Juroslava BuljubaπiÊaza pokretanje postupka protiv:

a) Gordana KnezoviÊa zbog teksta “Makar-ska uljara ostala bez 20.000 kvadrata zemlji-πta”, objavljenoga na business.hr 9. stude-noga 2010. godine.

b) Ane DragiËeviÊ zbog istoga tekstaprenesenoga u Slobodnu Dalmaciju i Makar-sko primorje od 16. studenoga 2010. godine.

c) Marija Kavaina zbog teksta “Pravnadræava klizi na nauljenoj Glavici”, objavljenogau Slobodnoj Dalmaciji 20. studenoga 2010.godine.

ZakljuËak: Ni jedan od tuæenih novinara nijeprekrπio Kodeks Ëasti jer su svi profesionalno, uformi vijesti ili komentara, pisali u interesu javnostii to o svim makarskim dogaajima posljednjihgodina, a vezanima uz dobro poznate malverzacijesa zemljiπtem.

Obrazloæenje:a) Tuæitelji tvrde da je Ëlanak Gordena KnezoviÊa

“od poËetka do kraja proæet laæima”, æale se da ihnaziva “organiziranom kriminalnom skupinom”koju, uz niz dræavnih sluæbenika, Ëini i “petmakarskih pretvorbenih profitera”, a svoje navodedokazuju nizom dokumenata. Autor Ëlankaodgovara pak da je pisao bez i rijeËi komentara,iskljuËivo na temelju dokumenata koji otvaraju

brojne sumnji, kaæe da je tuæiteljima dao priliku dase oËituju u tekst te da ih “organiziranomkriminalnom skupinom” i “petoricom makarskihpretvorbenih profitera” naziva vlasnik uljare Olma,koji je protiv njih podigao i kaznenu prijavu USKOK-u, nakon πto je izgubio spor oko sporne zemlje. Tisu izrazi upravo zbog toga i u tekstu ostali snavodnicima, a koriste se i u prijavi USKOK-u.

b) Tuæitelji zamjeraju Ani DragiËeviÊ πto je tekstiz portala prenijela u Slobodnu Dalmaciju iMakarsko primorje. To je toËno, no prenesen jebez komentara i to u rubrici “Drugi o nama”.

c) Tuæitelji tvrde da je Mario Kavain pisao o istojtemi samo pod drugim naslovom, ali da je tekstjednako “neprofesionalan i uz to prepun laæi inesuvislih tvrdnji”. Autor Ëlanka odgovara da seradi o komentaru u kojemu se osvrnuo na tekstoveveÊ objavljene o spornom sluËaju, uz navoenjeizvora i bez spominjanja imena. Uz to, postavlja imi kljuËno pitanje: kako se u prijavi protiv nizanovinara nije naπao i njegov tekst, napisan nekolikodana nakon spornog komentara, a u kojemu jezagrebao u dublju povijest “sporne nekretnine”.

VijeÊe smatra da su novinari profesionalno radilisvoj posao, makar podnositelji tuæbe kao argumentsebi u prilog navode Ëinjenicu da su sve dosadaπnjesudske presude na njihovoj strani. Ova priËa joπnije gotova, jer je ponovno “Ëeπlja” USKOK.

Neprovjereno i neprofesionalnoZahtjev Stipe Petrine za pokretanje postup-

ka protiv novinarke Jutarnjeg lista VanjeNeziroviÊ zbog teksta “Lokalni πerifi na metiUSKOK-a Mali diktatori: Tuku, vrijeaju i namutnim poslovima uzimaju milijune”, objavlje-noga 5. sijeËnja 2011.

ZakljuËak: Vanji NeziroviÊ izriËe se opomenazbog teksta, no za naslov i opremu odnosnofotografiju odgovorno je uredniπtvo.

Obrazloæenje: Stipe Petrina æalio se zbog“neprovjerenog, neprofesionalnog i zlonamjernog”Ëlanka Vanje NeziroviÊ, u kojemu ona piπe onekoliko gradonaËelnika i naËelnika opÊina kojeistraæuje USKOK ili ih je sud veÊ osudio zbogfinancijskih malverzacija.

U dijelu teksta o Stipi Petrini piπe o njegovu“poznatom pismu dræavnom tajniku Ministarstvauprave”, o “sluËaju nunËake” iz 2002., kad jePetrina osuen na zatvorsku kaznu od tri mjesecauz rok kuπnje od tri godine, zbog pokuπajananoπenja teπkih tjelesnih ozljeda. On tvrdi da jetada nepravedno osuen te da se zbog toga æalioEuropskom sudu za ljudska prava. Glavna jefotografija u tekstu ona na kojoj, po nalogu æupanaGorana Pauka, zaπtitari (a ne policija) izbacuju StipuPetrinu sa Skupπtine ©ibensko-kninske æupanije.U tekstu, meutim, vezano uz njega, nema ni rijeËio financijskim malverzacijama i USKOK-u. »injenicaje da ga mnogi zaista smatraju “lokalnim πerifom imalim diktatorom”, da se tukao i da je vrijeao, nozasad nije poznato da bi bio “na meti USKOK-a”niti je “mutnim poslovima uzeo milijune”. Zato ganovinarka nije trebala staviti u taj kontekst.

Igrokaz, satira, cenzuraZahtjev Maje Sever za oËitovanje u povodu

cenzuriranja priloga Matije VukπiÊa o IviciMudriniÊu od strane v.d. glavnog urednikaInformativnog programa Renata KuniÊa uemisiji Hrvatska uæivo na HTV-u 27. sijeËnja2011. godine.

ZakljuËak: »injenica je da je pravo urednikada ureuje i odluËuje πto Êe se objaviti a πtoneÊe, pa se Renatu KuniÊu ne izriËe nikakvamjera. U pismu Êe mu se, meutim, skrenutipaænja na to da se radi komercijalnih razloga nesmije uvoditi cenzura niti ærtvovati profesija. Takvipostupci ne pridonose πirenju slobode medija

nego pretvaraju medije u posluπniËke servisepodobnih u sluæbi vlasti.

Obrazloæenje: Maja Sever ocjenjuje kaocenzuru zabranu emitiranja priloga Matije VukπiÊau njezinoj emisiji Hrvatska uæivo. Za dio emisije ukojemu se govorilo o gubitku stanarskih prava, ooduzimanju vojnih stanova i dodjelama stanova“zasluænima”, Matija VukπiÊ napravio je prilog oIvici MudriniÊu, odnosno stanu koji je dobio nakoriπtenje, a zatim i povoljno otkupio na temeljunavodnih patenata koje je donio u Hrvatsku. Nakraju priloga autor je napravio mali stand up -zamotao je svoj mobitel u foliju i prikazao to kaoizum kojim se blokira signal i na temelju kojega bii on mogao dobiti stan.

VukπiÊ je pristao na nekoliko intervencijaurednice redakcije i suurednice emisije Andrijane©korput, ali i on i Maja Sever smatrali su da ironiËankraj priloga odgovara emisiji kao πto je Hrvatskauæivo, a protiv njega nije imala niπta ni Pravnasluæba HTV-a.

V.d. glavnog urednika Informativnog programaRenato KuniÊ taj je prilog, meutim, izbacio izemisije, uz tvrdnju da u informativnom programune dopuπta satiru. U svojem oËitovanju EtiËkompovjerenstvu, koje je proslijedio Novinarskom vijeÊuËasti, napisao je da nije dozvolio “igrokaz ili kakose ovdje navodi, satiru”, jer smatra da “takvomnaËinu izvjeπtavanja nema mjesta u Informativnomprogramu”. U priopÊenju glasnogovornice HRT-aDoroteje Lazanin Jelenc piπe pak kako je “v.d.glavnog urednika Informativnog programa utvrdioda dio priloga nije napravljen u skladu s pravilimastruke i profesionalnim standardima…”

Maja Sever vodila je tu emisiju Hrvatske uæivoali je nije potpisala kao urednica.

Æalba Mirande PenoviÊ na odluku NV»-aproslijeena je Srediπnjem odboru.

Opomena MiliÊuNa 33. sjednici Novinarskog vijeÊa Ëasti,

odræanoj 8. travnja 2011., rijeπeni su ovi sluËajevi:Zahtjev Darinke Janjanin, predsjednice

VijeÊa srpske nacionalne manjine Grada Rijeke,za pokretanje postupka protiv urednikaDnevnika HTV-a Gorana MiliÊa zbog njegovihkomentara u Dnevniku HTV-a 13. lipnja i 27.lipnja 2010. godine.

ZakljuËak: Novinarsko vijeÊe Ëasti smatra dau Dnevniku od 13. lipnja 2010. Goran MiliÊ nijeprekrπio Kodeks, no da ga je najavom priloga uDnevniku od 27. lipnja 2010. prekrπio, jer je, kaoiskusan novinar, morao znati da takvom najavomπalje poruku koja se moæe oznaËiti govorom mrænje.Zbog toga mu VijeÊe izriËe opomenu.

Obrazloæenje: Darinka Janjanin smatra da jeu Dnevniku emitiranom 13. lipnja 2010. prilog odopunskim izborima za srpsku nacionalnu manjinunapravljen “krajnje neprofesionalno i mimoosnovnih novinarskih postulata: iz Ëitave priËice nevidi se uopÊe o kakvim se izborima radi, zaπto seoni sada odræavaju, tko na njima ima pravo glasa,koga se bira”. U Dnevniku, pak, koji je Goran MiliÊureivao i vodio 27. lipnja Darinka Janjanin smatrada je “u svom prepoznatljivim stilu, koji je Ëesto u

Goran PræekGoran PræekGoran PræekGoran PræekGoran Præek


sebi nosio i nosi poruke govora mrænje (premaSrbima pogotovo) Goran MiliÊ u uvodu priloga oproblemima dræavljana Republike Srbije, kojipokuπavaju vratiti svoje vlasniπtvo nad nekretni-nama u Hrvatskoj, rekao: ‘Roaci su im ubijali ipalili po Hrvatskoj, a oni sad traæe stanove… Ali jaÊu svoj posao svejedno profesionalno odraditi’.”

Novinarsko vijeÊe Ëasti smatra da, πto seDnevnika od 13. lipnja tiËe, Goran MiliÊ nije prekrπioKodeks. Prilog o izborima bio je korektan, uobiËajenza izvjeπtavanje o takvim dogaajima. Novinarkaje dala sve potrebne podatke (o postotku izlaskana izbore, gdje se glasalo, razgovarala je s nekimaod glasaËa o tome πto oËekuju od izbora i sl.). Uprilogu od minutu i pol bilo je nemoguÊe ponovitiono o Ëemu su mediji veÊ izvjeπtavali, a πto DarinkaJanjanin navodi kao - po njenom sudu - krπenjeKodeksa (“ne vidi se uopÊe o kakvim se izborimaradi, zaπto se oni sad odræavaju, tko na njima imapravo glasa, koga se bira”).

Kad je pak rijeË o Dnevniku od 27. lipnja 2010.,u najavi spornog priloga Goran MiliÊ nije izrekaoono πto mu Darinka Janjanin pripisuje (“Roaci suim ubijali i palili po Hrvatskoj, a oni sad traæestanove… Ali ja Êu svoj posao svejedno profesio-nalno odraditi”).

Meutim smisao najave Gorana MiliÊa ipak semoæe smatrati krπenjem Kodeksa, jer iako uvijenoi u kondicionalu, ipak se πalje poruka koja se moæeoznaËiti govorom mrænje. MiliÊ u najavi priloga,prema snimci Dnevnika, doslovce kaæe: “Zamislitekako se osjeÊa lijeËnik kad mu u ordinaciju uepacijent, Ëiji mu je roak spalio kuÊu ili oteo stan,ili uradio i jedno i drugo. E, i ja se pomalo takoosjeÊam dok najavljujem sljedeÊi prilog. Naravno,lijeËnik Êe pacijenta profesionalno lijeËiti, a ja Êuprilog profesionalno objaviti.”

U prilogu Hrvoja Zovka koji potom slijedi,govori se o problemima graana Srbije kojipokuπavaju vratiti svoje apartmane u Pirovcu.Nema ni govora o tome da se netko od osobakoje se javljaju kao sugovornici dovodi u ikakvuvezu s paljenjem kuÊa ili otimanjem stanova.Naprotiv, govori se kako ti ljudi godinamabezuspjeπno pokuπavaju ostvariti pravo na svojevlasniπtvo. MiliÊeva najava, meutim, moæeimplicirati kako su ti ljudi nekome spalili kuÊu ilioteli stan, πto se iz priloga ni na koji naËin ne vidi.

Pristrano i neobjektivnoZahtjev Srpskog narodnog vijeÊa za

pokretanje postupka protiv HTV-a zbogneprofesionalnog prikaza skupa u GraËacu,odnosno obiljeæavanja Dana ustanka.

ZakljuËak:a) Na temelju analize transkripta emisije, urednici

Hrvatske uæivo Sandri Kriæanac izriËe se opomena,jer se jednostranim, tendencioznim, pristranimizvjeπtavanjem, u kojem se preferira prosvjednikekoji predstavljaju marginalne (ultradesne) skupine ikojima se daje neusporedivo veÊi prostor,gledateljima sugerira pogreπan stav o dogaaju.

b) HRT-u se izriËe zamjerka zbog nekolegijal-nosti i nekorektnosti, jer ni nakon ponovljenihpoziva nije dostavio snimku Dnevnika 3 uz pomoÊ

koje bi VijeÊe moglo utvrditi jesu li prekrπeneodredbe Kodeksa.

Obrazloæenje: Srpsko narodno vijeÊe obratilose Novinarskom vijeÊu Ëasti pismom koje jepotpisao Milorad Pupovac, a u kojemu se tvrdi kakoje u emisijama Hrvatska uæivo te Dnevniku 3 od27. srpnja 2010. Hrvatska televizija neprofesio-nalno izvijestila iz Srba u povodu obiljeæavanja Danaustanka naroda Hrvatske i otkrivanja obnovljenogaspomenika ustanku, koje su organizirali SNV, SavezantifaπistiËkih boraca i antifaπista RH te opÊinaGraËac. Pokrovitelj skupa bio je predsjednik SaboraLuka BebiÊ, a na skupu je bio i predsjednik RH IvoJosipoviÊ.

Prema ocjeni SNV-a, samo je izvjeπtaj u Dnevniku2 zadovoljio profesionalne kriterije, i to minimalno,dok je u drugim dvjema emisijama toleriran ipromoviran govor mrænje, a temi se pristupilo krajnjepristrano, neobjektivno i jednodimenzionalno.Pupovac vjeruje kako se ne radi o sluËajnimgreπkama nego o jasnom novinarskom iureivaËkom pristupu. Tvrdi kako je poticanje govoramrænje prema Srbima, omalovaæavanje izanemarivanje te viπegodiπnje nepoπtovanjezakonskih obaveza i preporuka s tim u vezi konstantapolitike HTV-a. Takvim postupcima, tvrdi Pupovac,prekrπeni su ne samo profesionalni novinarskistandardi i etiËki kodeks HRT-a nego i zakoni.

VijeÊe Ëasti viπe je puta zatraæilo snimke spornihizvjeπtaja, ali ih nije dobilo. Prema oËitovanjima v.d.glavnog urednika Informativnog programa HTV-aRenata KuniÊa, urednika Mislava Togonala iurednice Sandre Kriæanec, moæe se zakljuËiti da jeKodeks dominantno prekrπen u Hrvatskoj uæivo,ali i u Dnevniku. O profesionalnoj razini priloga uHrvatskoj uæivo nema dvojbe niti Renato KuniÊ kojije, kako kaæe u svojem oËitovanju, odmah upozorioda je obrada teme bila promaπena jer su seizmijeπale dvije teme - povijesni pregled zbivanja,

argumentiran izjavama povjesniËara, i dnevnidogaaj u kojemu je sva paænja posveÊena samojednoj strani - prosvjednicima. Zbog ocjene da jepritom u Hrvatskoj uæivo uËinjen uredniËki propust,urednik Jozo KapoviÊ upozoren je i opomenut,napisao je KuniÊ u oËitovanju.

U Dnevniku 3 o temi su, nakon izvjeπtaja odogaaju, razgovarali potpredsjednik VladeSlobodan Uzelac i novinar VeËernjeg lista ZvonimirDespot, iznoseÊi opreËne stavove o istom dogaaju.S HTV-a odbacuju optuæbe da se radilo o govorumrænje, neobjektivnosti i preπuÊivanju Ëinjenica kaosustavnoj ureivaËkoj politici kuÊe.

Na temelju transkripta priloga emisije Hrvatskauæivo zakljuËuje se da je Kodeks Ëasti prekrπen pase zato izriËe opomena Sandri Kriæanec, dok se oprilozima u Dnevniku 2 i Dnevniku 3 ocjena nijemogla izreÊi bez odgovarajuÊih snimki.

Jednostrane optuæbeZahtjev Boæe Skoke za pokretanje postupka

protiv urednika emisije Velimira Bujanca inovinarke Marije PajiÊ zbog njihovih tvrdnji iizjava u emisiji TVBujica 13. listopada 2010.na televiziji Jabuka TV. Zahtjev Boæe Skoke zapokretanje postupka protiv autora VelimiraBujanca zbog teksta na portalu zagreban-cije.com od 13. listopada 2010. godine.

ZakljuËak: Uredniku Velimiru Bujancu inovinarki Mariji PajiÊ jednoglasno se izriËeopomena, jer su u emisiji TV Bujica iznijeli teπkeoptuæbe, a da nisu traæili drugu stranu, odnosnomiπljenje Ëovjeka na kojega se optuæbe odnose.

U prilogu na portalu zagrebancije.com iznesenaje i druga strana priËe pa VijeÊe jednoglasnoocjenjuje da tu nije povrijeen Kodeks Ëastihrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Boæo Skoko tvrdi da je u emisijiTV Bujica na Jabuci TV izreËeno niz netoËnosti na

njegov raËun. Prema transkriptu emisije, gost je bioIgor RaenoviÊ dok je Marija PajiÊ napravila prilog ukojemu je bio kao gost i Josip Kregar. Na raËunSkokove tvrtke Millenium izreËeno je niz optuæbi odkojih je RaenoviÊ u razgovoru neke potvrdio dok jeza druge rekao kako ih ne æeli komentirati jer nezna dovoljno o toj temi. VijeÊe Ëasti smatra da suoptuæbe iznesene u prilogu i u emisiji preteπke, a dase o njima ne bi pitalo i drugu stranu.

Opet otkriven identitet djetetaZahtjev Pravobraniteljice za djecu za

pokretanje postupka protiv Marija PuπiÊa iurednika Danislava ©egote zbog otkrivanjaidentiteta djeteta u tekstu “Epilog krvavihobraËuna zaraÊenih romskih klanova”, objavlje-nom u Jutarnjem listu 31. listopada 2010. godine.

Dragutin Hedl nije sudjelovao u raspravi iodluËivanju o toj toËki, jer radi u Jutarnjemlistu, sjednicu je vodila Davorka BlaæeviÊ.

ZakljuËak: VijeÊe jednoglasno izriËe opomenunovinaru Mariju PuπiÊu, jer je otkrio identitet djeteta.Urednik Danislav ©egota nije toga dana ureivaonovine pa nije odgovoran za Ëlanak.

Obrazloæenje: Mario PuπiÊ, dopisnik Jutarnjeglista iz Karlovca, objavio je u Nedjeljnom jutarnjem od31. listopada 2010. reportaæu s fotografijama na dvijestranice o obraËunu dviju romskih obitelji, odnosnonjihovih klanova u okolici Karlovca. Epilog masakravatrenim oruæjem bio je jedan ubijeni, Ëetvero teπkoozlijeenih i petero uhiÊenih, meu kojima je bilo i14-godiπnje dijete. Objavljeno je puno ime i prezimedjeËaka, pa i njegova fotografija, makar mu se na njojne vidi lice jer je sagnuo glavu. To je greπka koja sene smije dogoditi profesionalnom novinaru, tim viπeπto tekst ne bi izgubio na atraktivnosti ni da identitetdjeteta nije otkriven, jer je novinar uloæio u izvjeπtavanjeo tom sukobu dosta truda.

Satisfakcija Zrinki VrabecZahtjev Zrinke Vrabec-Mojzeπ za pokre-

tanje postupka protiv Ivice Radoπa zbog teksta“Put pljaËke Radija 101”, objavljenoga 27.studenog 2010. godine u Objektivu.

U raspravi i odluËivanju o ovoj toËki nijesudjelovao Trpimir MatasoviÊ jer je radio na Radiju101 pa smatra da bi bio u sukobu interesa.

ZakljuËak: Novinaru Ivici Radoπu izriËe seopomena jer u tekstu citira Dragu PeriÊa i DenisaKuljiπa ali ne i Zrinku Vrabec Mojzeπ protiv kojeiznosi niz optuæbi.

Obrazloæenje: Zrinka Vrabec Mojzeπ tvrdi kakoje namjera Ivice Radoπa pri pisanju spornoga tekstabila iskljuËivo tendenciozna i klevetniËka, da binaruπio njezin ugled i ugrozio ljudski i profesionalniintegritet. Tvrdi da je to bio cilj i namjera i izdavaËa.

Traæi ispravke na Ëetiri kljuËne toËke teksta:tvrdi da je joπ 1998. dala neopozivu ostavku namjesto Ëlana Uprave Radija 101 te da prema tomenije mogla uniπtiti taj radio, zatim da nije “iz sjenedrmala ureivaËkom politikom”, kako se to tvrdi utekstu, da je upravo Drago PeriÊ, kojega u tekstuRadoπ neprekidno citira i navodi njegove brojke oposlovanju, u nepunu godinu mandata devastiraoprogram i poslovanje Stojedinice, te da je upravo

to, kao i viπemjeseËne neisplate plaÊe i honoraradovelo do nezadovoljstva i πtrajka novinara.

VijeÊe ocjenjuje da je Ivica Radoπ prekrπio Kodeks,jer je nabrojio “sve grijehe” Zrinke Vrabec Mojzeπ,spomenuo je i njezinu tuæbu protiv Denisa Kuljiπa, acitirao je, makar se ne radi o klasiËnom intervjuu,amo Dragu PeriÊa koji se pojavljuje kao spasiteljStojedinice, dok Zrinku Vrabec Mojzeπ nije kontaktirao.

Upozorenje na senzacionalizamZahtjev Antonije PaiÊ za pokretanje

postupka protiv Darije LeπiÊ zbog teksta ”Strahu ©ibeniku: U teπkom stanju æenska osobazbog HIV-a prebaËena u Zagreb”, objavljenogau ©ibenskom novom tjedniku 3. rujna 2010.

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da novinarka nijeprekrπila Kodeks, no potaknuto opremom teksta,uredniπtvu ©ibenskog novog tjednika poslat ÊeKodeks hrvatskih novinara i pismo u kojemu Êeupozoriti da senzacionalizam nije ono na πto sesmije svesti novinarstvo, te pozvati na veliki oprezkad se piπe o sliËnim temama.

Obrazloæenje: Antonia PaiÊ navodi kako je ona,jedina u to vrijeme, zbog po æivot opasnog zatajenjapluÊa i bez svijesti, 23. kolovoza 2010. prebaËenaiz πibenske bolnice u Kliniku za infektivne bolestiDr. Fran MijhaljeviÊ u Zagrebu. Kaæe kako je nakonteksta u ©ibenskom novom tjedniku gradomkrenula priËa da je upravo ona osoba zaraæenaHIV-om, te da je ta priËa doπla i do njene obitelji idjeteta, zbog Ëega ih javnost poËinje uznemiravati.

Novinarka Daria LeπiÊ u tekstu, meutim, nespominje ni inicijale osobe, ni njenu dob, niprofesiju, niti bilo koju drugu informaciju koja bimogla sa sigurnoπÊu ili makar pribliæno Ëitateljauputiti tko je osoba prevezena iz πibenske bolniceu Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran MihaljeviÊ uZagrebu. Takoer, novinarka izrijekom ne tvrdi daje rijeË o pacijentici zaraæenoj HIV-om, veÊ samonavodi pretpostavke, ali i izjavu lijeËnika koji totakoer ne potvruje. ZakljuËak da se uistinu radio osobi oboljeloj od HIV-a, moæe se izvuÊi jedino iznaslova, dakle redakcijske opreme teksta, za πtonije odgovorna novinarka.

Antonia PaiÊ æali se i na redakciju ©ibenskognovog tjednika, koji je, kako tvrdi, u dva navrataodbio objaviti njezin ispravak u kojemu je navelada ona nije osoba zaraæena HIV-om. Uredniπtvonije bilo ni duæno to uËiniti jer osoba ni inicijalima,ni dobi, profesijom i sliËnim nije bila opisana takoda bi to Ëitatelja moglo navesti na pomisao da seradi upravo o Antoniji PaiÊ.

U raspravi je istaknuto da sliËni tekstovi ukojima se piπe o teπkim bolestima, mogu izazvativrlo teπke posljedice u æivotu osoba s kojima sedovode u vezu te poziva uredniπtvo da ne podlijeæesenzacionalizmu, nego da, kad ulazi u neËijuprivatnost, dobro procijeni πto jest, a πto nije ujavnom interesu.

Nema diskriminacijeZahtjev Slavka MamiÊa za pokretanje

postupka protiv Hrvoja MarjanoviÊa zbogteksta “Dragi biskupe Lastan, Ëinim li grijehako πamaram majmuna”, objavljenoga 11.

sijeËnja 2011. godine na portalu indeks.hr. Istizahtjev: direktor Vigilare Vice John Batarelo iOdbor za ljudska prava i prava nacionalnihmanjina Hrvatskog sabora

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da spornim tekstomnije povrijeen Kodeks.

Obrazloæenje: Slavko MamiÊ tvrdi kako Ëlanakizravno vrijea njegove vjerske osjeÊaje te “potiËena diskriminaciju svih koji smatraju Bibliju svetomknjigom krπÊanske vjere i svih katolika koji vjerujuda je euharistija/hostija Isus Krist”. “»lanak ismijavasve πto je sveto za katoliËke vjernike i to nanajgrublji naËin”, tvrdi. “Jedno legitimno pitanje izjednoga tjednika ovaj autor ne samo da banaliziranego aludira na oralni seks. To je za svakogakatolika sablazan i uæas, a za svakog dobrona-mjernoga graanina vulgarno i poniæavajuÊe”, piπeMamiÊ i traæi da HND sankcionira “ovakvo izrazitoizrugivanje, mrænju i diskriminaciju krπÊana prekomedija te objavljivanje priloga osobito nemoralnogi pornografskog sadræaja” te da “zaustavi valkristofobiËnog govora i pisanja koji prolazi bezikakvih sankcija”. SliËno piπe i Vice John Batarelo,direktor Vigilare, dodajuÊi ovim tvrdnjama i onuda takvi Ëlanci “osim πto diskriminiraju, πire mrænjui netoleranciju prema graanima koji vjeruju u IsusaKrista i Bibliju…” te da, “ako se mrænja inetolerancija ne zaustave, ovo moæe veoma lako ubuduÊnosti ispasti u represiju slabijeg”. On traæida saborski Odbor za ljudska prava i pravanacionalnih manjina “potakne i nadgleda dræavneinstitucije i agencije koje su odgovorne zasankcioniranje ovakvih grubih prekrπaja (primjericeUred puËkog pravobranitelja, VijeÊe za elektroniËkemedije itd)”. Na poticaj te udruge izjaπnjavanjeNovinarskog vijeÊa Ëasti traæi i Odbor za ljudskaprava i prava nacionalnih manjina.

Novinarsko vijeÊe Ëasti ocjenjuje da tekst naironiËan naËin govori o pitanju postavljenomkatoliËkom tjedniku pri Ëemu autor iznosi i svojestavove o masturbaciji. Nema, meutim, govora oπirenju mrænje i netolerancije prema pripadnicimaneke vjere, kao ni o diskriminaciji i kristofobiji. Neradi se ni o “osobito nemoralnom i pornografskomsadræaju”, kako se to tvrdi u predstavci. Novinarui indexu.hr moæe se zamjeriti jedino to πtokomentiraju neπto πto je tiskano u nekom drugommediju.

Nije izvan kontekstaZahtjev Sonje BaraË Rudynski, po odvjet-

niku Toniju VukiËeviÊu, za pokretanje postupkaprotiv urednika Slobodne Dalmacije SaπeLjubiËiÊa zbog citiranja izvan konteksta utekstu pod naslovom ”Moje lezbijstvo u Splituje zloËin” od 7. srpnja 2007. godine, a nakonnjena intervjua s Edom VujeviÊ.

ZakljuËak: Novinarsko vijeÊe Ëasti zakljuËujeda nema elemenata krπenja odredbi Kodeksa Ëastihrvatskih novinara pa se uredniku Saπi LjubiËiÊune izriËe nikakva mjera.

Obrazloæenje: Niti su izjave Sonje BaraËRudynski izvuËene iz konteksta, niti je uredniËkaoprema teksta (fotografija, naslov, podnaslov) uneskladu sa samim tekstom, kako to tvrdi Sonja

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z R


IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z R

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

AS

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

AS



BaraË Rudynski. DapaËe, πto joπ nije Ëest sluËaj uhrvatskim medijima, osjetljivoj temi poloæaja osobahomoseksualne orijentacije u druπtvu i novinarka iurednik pristupili su profesionalno, s punimuvaæavanjem sugovornice i bez senzacionalizma.

©eks vs. PaveliÊZahtjev Vladimira ©eksa za oËitovanje u

povodu teksta Borisa PaveliÊa “KrivicaHebrangove kÊeri” objavljenog u Novom listu8. oæujka 2011. godine.

ZakljuËak: VijeÊe Ëasti ocjenjuje da BorisPaveliÊ nije imao namjere za koje ga se optuæuje,πtoviπe, zagovara nezadiranje u privatni æivotpolitiËara. VijeÊe, meutim, poziva toga novinarada u sliËnim sluËajevima, kad se radi o posebnoosjetljivoj temi kao πto je obiteljska tragedija kojaje zadesila Vladimira ©eksa, bude dodatno paæljivu izraæavanju.

Zahtjev Borisa PaveliÊa za oËitovanje upovodu toga πto su Hina, HRT i Vjesnik objavilireagiranja odvjetnika Vladimira ©eksa naPaveliÊev tekst “Krivnja Hebrangove kÊeri”, ada nisu traæili miπljenje druge, njegove strane.

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da Hina, HRT iVjesnik nisu ni trebali niti smjeli objaviti reagiranjeodvjetnika Vladimira ©eksa, ako nisu objavilioriginalni tekst na koji se reagiranje odnosi. Nijebilo nikakvoga razloga da se objavi to reagiranjeodnosno demanti. Uz to, pri toj objavi niπta nisupitali drugu stranu, Borisa PaveliÊa, Ëime supovrijedili Ëlanak 6 Kodeksa.

Sporan potpis slikeSvoju 34. sjednicu Novinarsko vijeÊe Ëasti odræalo

je 1. srpnja 2011. i na njoj su rijeπeni ovi sluËajevi:Pismo Marka BiliÊa u povodu nadnaslova

Ëlanka o nagraenoj fotografiji World PressFoto za 2010. godinu u Jutarnjem listu 11.veljaËe 2011. godine.

Raspravu o ovoj toËki vodila je DavorkaBlaæeviÊ, jer Drago Hedl radi u Jutarnjem listupa nije sudjelovao u raspravi i odluËivanju.

ZakljuËak: VijeÊe je zakljuËilo kako u ovom sluËajunije povrijeen Kodeks Ëasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Radi se o poznatoj fotografijiAfganistanke Bibi Aishe kojoj je suprug odsjekaonos i uho, jer nije htjela prihvatiti ugovorni brak snjim. Marko BiliÊ smatra da je nadnaslov Ëlanka onagraenoj fotografiji, “©okantno i prekrasno”,krajnje “neprimjeren i morbidan s obzirom na toda se radi o ærtvi nasilja” i nije mu jasno na πto seodnosi rijeË “prekrasno” - “na sam Ëin odsijecanjanosa ili na utjecaj toga Ëina na izgled ærtve”. Ljutiga i πto se osobu koja je napravila “tako gnjusanzloËin naziva suprugom ærtve”, a Ëini mu se da izakljuËak teksta u Jutarnjem listu “daje prizvukprihvaÊanja toga izopaËenog sustava”.

VijeÊe ocjenjuje kako je fotografija kod svih,koji su je vidjeli, postigla cilj - πok i zgraæanje nadtalibanskim reæimom, a posebno, Ëini se, kodgospodina Marka BiliÊa, jer je oËito toliko πokiranslikom da mu se Ëak i rijeË “prekrasno”, napisananema sumnje s dobrom namjerom, uz ovakvufotografiju Ëini neprimjerenom. No iz teksta

Jutarnjeg lista nedvojbeno je jasna osuda Ëina“suenja na talibanski naËin”, a rijeË “prekrasno”u nadnaslovu bez sumnje odnosila se na ljepotuæene i njezin ponos, unatoË zlu koje su joj napravili,te snagu slike, zbog Ëega je i pobijedila u sigurnovelikoj svjetskoj konkurenciji. To potvruje i dioteksta prema kojemu je fotografija “prikazala svubijedu talibanskoga reæima i nasilje nad ponosnomi lijepom æenom”.

Dijete treba πtititiZahtjev Pravobraniteljice za djecu za

pokretanje postupka protiv novinarke DivneZeniÊ zbog tekstova objavljenih u SlobodnojDalmaciji od 11. veljaËe 2011. “Policija Êe mikÊerku prisiliti da posjeti oca dilera u pritvoru”,i 13. veljaËe 2011. “Unuka æeli vidjeti i nas isvog oca, ali majka to ne dopuπta”.

ZakljuËak: Iako je mogla i morala, novinarkaDivna ZeniÊ nije zaπtitila identitet djevojËice o kojojje pisala pa je, namjerno ili ne, prekrπila 14., 15.,19. i 20. Ëlanak Kodeksa. S obzirom na to da joj jeto prvi put, VijeÊe joj izriËe samo opomenu, a neteæu opomenu, koju bi inaËe izreklo za takvo krπenjeKodeksa.

Obrazloæenje: Pravobraniteljica za djecuzahtijevala je pokretanje postupka protiv novinarkeDivne ZeniÊ, upozoravajuÊi da je u spornimtekstovima, protivno etici, objavljen faksimil nalazadjeËjeg psihologa iz Splita u kojemu je napisanozdravstveno stanje djevojËice, iako se radi oprofesionalnoj tajni, te miπljenje Centra za socijalnuskrb iz Omiπa s reakcijama i izjavama djevojËice.Uz to, navedeno je koliko ima godina, da ide uËetvrti razred, da je vrlo dobra uËenica koja se uzto bavi baletom, navedeni su mjesto u kojemu æivii inicijali njezine majke, a k tome joπ i informacijada joj je otac osueni diler, te ime zatvora u kojemuizdræava kaznu. I viπe nego dovoljno, upozoravaPravobraniteljica, da se otkrije njezin identitet, sobzirom na to da æivi u maloj sredini, πto djetetu “uionako sloæenim obiteljskim okolnostima moæenanijeti dodatnu πtetu s dugoroËnim posljedicamai izloæiti ga neprimjerenim reakcijama okoline idrugim problemima”.

VijeÊe ocjenjuje da je novinarka, nema sumnje,imala dobru namjeru pomoÊi jednoj majci,ustraπenoj za dijete i izgubljenoj u hrvatskompravosudnom neredu. Majci, koja se pita zaπtodijete “protiv svojoj volji i miπljenju psihologa”, morapo odluci suda uz prijetnju ovrhe posjeÊivati oca uzatvoru, dok taj isti sud oteæe i nije doniopravomoÊnu brakorazvodnu parnicu, nije odluËiotko je djetetov skrbnik, niti je donio odluku o isplatialimentacije. U tekstu govore i baka i djed po ocute njihov odvjetnik. Prema sudskoj odluci, i baka idjed imaju pravo viati djevojËicu te nudefinancijsku pomoÊ djetetu koje je, navode, “dorazvoda s njima æivjelo Ëetiri godine”. No majka imje, tvrde, kad je otac otiπao u zatvor, to onemoguÊilai to navodno zbog odluke psihologa, iako je sudodluËio drukËije.

U ovoj se priËi oËito obje strane bore za dijetene birajuÊi sredstva, a zamrπeni se obiteljski odnosi,nema sumnje, prelamaju preko lea djeteta. No

koliko je god novinarka imala dobre namjere te jepriËu zaokruæila sa svih strana pribavljajuÊi raznamiπljenja, Ëinjenica je da svi argumenti pravobra-niteljice stoje te da autorica nije zaπtitila identitetdjeteta.

VijeÊe nije nadleænoZahtjev Marinka RomiÊa za oËitovanje u

povodu tekstova u Dnevnom listu (BiH) iVeËernjem listu.

ZakljuËak: VijeÊe Ëasti izraæava razumijevanjeza probleme s kojima se susreÊe gospodin RomiÊi naglaπava da ostaje privræeno naËelima KodeksaËasti na koje on upozorava, ali buduÊi da jepodruËje djelovanja HND-a teritorij RepublikeHrvatske, a ne etniËki prostor, VijeÊe nemanadleænosti razmatrati pitanja koja se tiËu novinarai redakcije izvan Hrvatske.

Obrazloæenje: Marinko RomiÊ iz Mostara (BiH)æali se da dva dnevna izdanja u Mostaru, Dnevnilist i VeËernji list, svojim pisanjem potencirajusukobe meu narodima u Bosni i Hercegovini, aizbjegavaju pisati o zloupotrebama u policiji,sudovima i ministarstvima, o kojima je, kaæe, timredakcijama dostavljao dokumente, te da mu jejedino VeËernji list omoguÊio objavljivanje uPismima Ëitatelja. O tome je, piπe, razgovarao surednikom u VeËernjem listu u Zagrebu VladimiromBariπiÊem, koji mu je rekao da nisu duæni objavljivati“svaËije primjedbe”.

U pozitivnom kontekstuZahtjev Pravobraniteljice za djecu i Mini-

starstva zdravstva i socijalne skrbi za pokre-tanje postupka protiv Branke Prica, Ruæice –ukiÊ te urednice Jelene Badovinac zbog togaπto su u Ëasopisu Extra od 7. oæujka 2011.objavile fotografiju 8-godiπnjega djeËaka spunim imenom i prezimenom, kao ilustracijuteksta o ocu djeËaka Zlatanu ZuhriÊu, podnaslovom “Zuhra: ‘Romina i ja smo postalinerazdvojni’”.

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje kako u ovomesluËaju nije povrijeen Kodeks Ëasti no poziva naoprez u sliËnim sluËajevima kao i na obavezu dase u sliËnim situacijama konzultira i drugi roditelj.Uz to, podsjeÊa kako je red da novinari poπaljusvoje oËitovanje kad su zamoljeni za to, πto ni jednaod navedenih novinarki nije uËinila.

Obrazloæenje: Pravobraniteljici za djecuobratila se majka, bivπa supruga Zlatana ZuhriÊaZuhre, zbog toga πto je fotografija njezina 8-godiπnjeg sina objavljena, uz puno ime i prezime,uz tekst o novoj ljubavnoj vezi njegova oca. Majkaje ustvrdila kako je takvo medijsko izlaganje, ukojem se nije vodilo raËuna o dobrobiti djeteta,njezinom sinu prouzroËilo neugodnosti i neæeljeneposljedice.

VijeÊe je ocijenilo kako objava fotografijedjeËaka s njegovim poznatim ocem nije bila ujavnom interesu, no da je objavljena u pozitivnomkontekstu te da njome nije ugroæena dobrobitdjeteta. Zato ne vidi razloga da se objava fotografijesankcionira jer bi to znaËilo da u medijima viπe nebi smjelo biti djece.

Krajnje neprimjereno pisanjeZahtjev MUP-a za pokretanje postupka

protiv Bjelovarca od 7. travnja 2011. u kojemje objavljen tekst Mirjane RosiÊ-Zrinski “KuÊniporno uradak uËenice osmog razreda”.

ZakljuËak: Novinarki Mirjani RosiÊ-Zrinki iglavnom uredniku Bjelovarca izriËe se teæaopomena zbog krajnje neprimjerenoga pisanja odjeci i krπenju njihova prava na privatnost.

Obrazloæenje: Ministarstvo unutarnjih poslovaupozorilo je da je list Bjelovarac objavio tekstpopraÊen s nekoliko fotografija maloljetnika spodruËja »azme, piπuÊi o djevojËici, uËeniciosmoga razreda osnovne πkole u »azmi ,koja senavodno snimala u seksualno eksplicitnomponaπanju te je taj video-snimak objavljen i nainternetu. VijeÊe ocjenjuje da su i glavni urednik,objavljujuÊi tekst, i novinarka uËinili vrlo teπkupovredu novinarskoga kodeksa veÊ samomnamjerom da piπu o maloljetnici i navodno njezi-nom porno uratku, makar nije Ëak ni dokazano dasnimka nije montirana i makar je odmah povuËenas You Tubea. Novinarka je iπla u πkolu, razgovaralas drugim uËenicima i ravnateljicom te iznijelamiπljenja i atmosferu ruganja, πto je sve moglosamo dodatno naπtetiti uËenici o kojoj se radi.

∆iÊin specifiËni stilPismo Zvonka BrkljaËiÊa u povodu komen-

tara ∆iÊe SenjanoviÊa “Jebala Kate soldata” uNovom listu od 30. travnja 2011. i “©ta æeπÊiantikomunist, to veÊi svetac”, objavljenoga 2.svibnja 2011.

ZakljuËak: VijeÊe smatra kako ∆iÊo SenjanoviÊnije prekrπio Kodeks Ëasti s obzirom na to da seradi o kolumnama odnosno autorskim tekstovimau kojima se koristi specifiËni stil autora.

Obrazloæenje: Zvonko BrkljaËiÊ zamjera autoruπto je vjenËanje princa Williama prokomentiraotekstom pod naslovom “Jebala Kate soldata” abeatifikaciju Ivana Pavla Drugog komentarom “©toæeπÊi antikomunist, to veÊi svetac”. BrkljaËiÊ smatrakako takvim izjavama u dnevnim novinama nijemjesto te kako ovome nije potreban komentar.

Zahtjev Dalibora DobriÊa za oËitovanje upovodu objavljenih fotografija maloljetnikaLuke Rimca na portalu www.jutarnji.hr 14.travnja 2011.

ZakljuËak: VijeÊe nije izreklo nikakvu mjeru, sobzirom na to da je fotografija brzo uklonjena sportala i da nije bilo senzacionalistiËke ili nekedruge πtetne namjere, no upozorava na potrebuopreza pri objavi fotografija u vezi sa smrtnimsluËajevima, osobito kad se radi o maloljetnicima.

Æalbe æupanice SisaËko-moslavaËke æupanije,Marka JuriËa, Boæe Skoke, Marija PuπiÊa, Vladimira©eksa i Brune LopandiÊa, proslijeene suSrediπnjem odboru.

Nepotpuno i nejasnoNovinarsko vijeÊe Ëasti svoju je 35. sjednicu

odræalo 16. rujna 2011. a na njoj su rijeπeni ovisluËajevi:

Pismo Marka MariÊa.ZakljuËak: VijeÊe se nije izjasnilo jer je prijava

nepotpuna: ne zna se je li snimak emitiran, je lipostojao javni interes, πto je toËno snimano.

Obrazloæenje: Marko MariÊ æali se da su 7.oæujka 2011. Ëetiri osobe HRT-a, nenajavljeno ibez prethodnog dogovora, nedopuπteno snimalenjegovo privatno vlasniπtvo, kuÊu i dvoriπte. Timesu, kaæe, naruπile njegovu i privatnost njegoveobitelji, povrijedile njegovo dostojanstvo, naruπileIZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

T


IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

AST

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E

njegov fiziËki i psihiËki mir i nanijele mu duπevnubol. Moli da VijeÊe odgovori je li takav postupak uskladu s pravilima i zakonima novinarske struke.

Pismo Prekrπajnog suda u Zagrebu oneprimjerenom naËinu izvjeπtavanja novinarao postupku koji je u tijeku.

ZakljuËak: Kako predsjednica Prekrπajnogsuda u svojem dopisu nije navela medije i novinarekoji su po njenoj ocjeni neprimjerenim naËinomizvjeπtavanja prekrπili Kodeks, niti je priloæila bilokoji tekst o tome, NV» nema na temelju Ëegaraspravljati o moguÊem krπenju Kodeksa.

Obrazloæenje: NV» je zaprimio obavijest, daklene prijavu, Prekrπajnog suda u Zagrebu s potpisompredsjednice Æeljke Grgec o “neprimjerenomnaËinu izvjeπtavanja novinara o postupku koji je utijeku”.

Predsjednica Prekrπajnog suda tvrdi kakonovinari koji prate tijek postupka protiv prvookriv-ljenika Teodora Celakoskoga i drugookrivljenogaTomislava TomaπeviÊa zbog prekrπaja iz Ël. 7 stavka1. i Ëlanka 11. stavka 1. podstavka 6. Zakona ojavnom okupljanju, Ëine to “krajnje neobjektivno,zlonamjerno i uvredljivo ne samo u odnosu nasutkinju koja vodi postupak veÊ i u odnosu naPrekrπajni sud u Zagrebu, kao instituciju”.

Predsjednica Prekrπajnog suda nadalje tvrdikako su “iz medijskih napisa i objava u elektro-niËkim medijima razvidne brojne direktne iindirektne uvredljive, neprovjerene tvrdnje o naËinuvoenja konkretnog postupka, pri Ëemu se novinarine ustruËavaju iznositi uvredljive sudove oosobnosti sutkinje koja vodi postupak, insinuirajupristranost i nestruËnost iste te na taj naËin kodjavnosti stvaraju neobjektivnu negativnu predodæbuo njenom naËinu obnaπanja sudaËke duænosti iovog Suda u cjelini”.

©teta dobrobiti djetetaZahtjev Gorana Reka za pokretanje postup-

ka protiv novinarke Kristine TurËin i glavnogurednika Jutarnjeg lista Mladena Pleπea zbogteksta “Pijani M.G. Taylor me zlostavljao kroztrudnoÊu”, objavljenoga 19. studenoga 2009.

Raspravu i izjaπnjavanje o toj toËki vodilaje Davorka BlaæeviÊ, jer Drago Hedl radi uJutarnjem listu.

ZakljuËak: Glavnom uredniku i novinarki izriËese opomena, jer VijeÊe smatra kako se takvim isliËnim sluËajevima trebaju baviti socijalne sluæbe,a ne mediji, jer za to ne postoji nikakav javni interes,a da on i postoji, interes djeteta nadreen je njemu.A pisanje o privatnim naruπenim odnosima bivπihpartnera i supruænika te njihovim meusobnimoptuæbama prije Êe naπtetiti nego pridonijetidobrobiti njihova djeteta, oko kojega se najËeπÊespore.

Obrazloæenje: Goran Rek zahtijeva provedbupostupka protiv Kristine TurËin zbog Ëlanka ukojemu je ona citirala rijeËi majke njegova djeteta,Anje DulËiÊ. U tekstu “Pijani M.G. Taylor mezlostavljao kroz trudnoÊu”, Anja DulËiÊ tvrdi kakoju je maltretirao i poniæavao, kako ju je izbacio izkuÊe te kako je dijete æelio nazvati po cirkuskimpredstavama.

Damir SenËarDamir SenËarDamir SenËarDamir SenËarDamir SenËar/Hina/Hina/Hina/Hina/Hina


Goran Rek tvrdi kako je veÊ iz naslova Ëlanka“razvidna pristranost novinarke i æelja da ocadjeteta bezrazloæno i bez argumenata popljuje,predstavi kao alkoholiËara i zlostavljaËa”. Optuæujenovinarku za “senzacionalistiËki, feministiËki iapsolutno pristrani pristup”, tvrdeÊi kako se “nijepotrudila dati elementarna obrazloæenja ili dokazeovih tvrdnju, a bila je duæna to uËiniti, uzevπi u obzirda je Ëlanak pisan povodom novoroenog djeteta”.“Smatram kako se ovime novinarka pobrinula zagotovo siguran PTSP mldb. djeteta JRD koje Êe,sasvim izvjesno, ovaj Ëlanak za 4-5 godina pronaÊii proËitati na internetu”, piπe Goran Rek i zakljuËuje:“»lanak Kristine TurËin primjer je davanja medij-skog prostora neutemeljenim i laænim optuæbamakojima se manipulira javnost u smislu pred-stavljanja oca djeteta kao zlostavljaËa. Naæalost, ana temelju napisa koje sam pronaπao na internetu,ovo nije prvi sluËaj u kojemu Kristina TurËinevidentno vadi Ëinjenice iz konteksta optuæujuÊi oca(oËeve) i nedvojbeno πteti novoroenom ilimalodobnom djetetu, no i Ëitavoj obitelji”.

Kristina TurËin u svojem oËitovanju podsjeÊakako je sporni Ëlanak zapravo drugi tekst o istojtemi. U prvom je, na duplerici i pod naslovom“M.G.Taylor: ©efica Suvaga ne da mi da vidim svogsina!” Goran Rek “iznio, pod punim imenom iprezimenom sve bitne Ëinjenice o svojem sinu,iznoseÊi niz optuæbi na raËun djetetove majke ibake, oËito ne mareÊi kako Êe to utjecati nadjetetovo duπevno zdravlje i je li to ‘psiholoπkonasilje nad djetetom pet godina unaprijed’. ©toviπe,ustupio je redakciji i privatne fotografije, na kojimase nalazi i samo dijete, a kojemu je redakcijasamoinicijativno zamaglila oËi!”. Kristina TurËinkaæe kako u tome prvom tekstu nije bilo izjava teπkooptuæene djetetove majke niti bake pa su se one,zgroæene, javile u redakciju drugi dan nakon objaveËlanka i traæile priliku da reagiraju i odgovore naoptuæbe. »lanak zbog kojega je optuæuje Goran Rek

zapravo je reakcija na prvi, mnogo veÊi tekst ukojemu on prikazuje svoju istinu.

Novinarka podsjeÊa kako dugi niz godina pratiobiteljsku problematiku ali u iznimno rijetkimsluËajevima pristaje otkrivati identitet osoba (Ëak ikad one to æele) kad govore o svojem obiteljskomstanju, ako u obitelji postoji dijete. “Napisala samniz tekstova o anonimnim obiteljima i djeci i nikadaim nije otkriven identitet. I u ovom sluËaju smatralasam da je otac djetetu nanio veliku πtetuotkrivanjem identiteta i privatnosti, no nakon πtoje g. Rek kao otac detaljno objavio sve podatke,smatrali smo da druga strana doista ima pravoodgovoriti”, zavrπava Kristina TurËin.

VijeÊe smatra da je tim Ëlancima napravljenaπteta djetetu, da su pritom sudjelovali i roditelji kojisu dopustili da svoje sukobe rjeπavaju prekodjeteta. Zato VijeÊe upozorava da treba biti krajnjeoprezan pri pristupu ovakvim temama i dobroodvagnuti ima li uopÊe smisla i opravdanja pisatio njima, jer pritom roditelji koriste medij za svojmeusobni obraËun, pri Ëemu strada dijete.

Opomena Pleπeu i PeniÊuZahtjev Strojarsko-tehniËke πkole Fausta

VranËiÊa za oËitovanje u povodu teksta GoranaPeniÊa “Sedam dana u najgoroj πkoli u Hrvatskoj- Strojarsko-tehniËkoj πkoli Faust VranËiÊ”,objavljenoga u Jutarnjem listu 28. oæujka 2011.,i teksta “Ravnatelj: Problem je i s profesorima”,objavljenog 29. oæujka 2011. Povodom tihtekstova zahtjev za oËitovanje podnijela je ipravobraniteljica za djecu Mila JelaviÊ.

Raspravu i izjaπnjavanje o ovoj toËki vodilaje Davorka BlaæeviÊ, jer Drago Hedl radi uJutarnjem listu.

ZakljuËak: Glavnom uredniku MladenuPleπeu i novinaru Goranu PeniÊu izriËe seopomena, jer nema opravdanja da se neku πkolu(a onda i njezine uËenike) proglaπava najgoromIZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

J

Iz rada HND

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJE

∆E »

ASTI

IZ R

ADA

HND

/ VIJ

E∆E

»AST

I IZ

RADA

HND

/ VI

JE∆E

»AS

TI IZ

RAD

A HN

D / V

IJE∆

E »A

STI I

Z RA

DA H

ND /

VIJ

na temelju broja negativnih ocjena i tuËnjavenekolicine uËenika.

Obrazloæenje: U ime uËenika i roditelja uËenikaStrojarske tehniËke πkole Fausta VranËiÊa, ravnateljBoæo ∆uæiÊ tvrdi kako je “ovakvim senzacio-nalizmom stotine uËenika ©kole stavljeno na stupsrama”. “Djeca koja se nalaze u najosjetljivijoj dobiodrastanja, mladost koja se bori za svoje mjesto unaπem druπtvu, izvrgnuta je osudi javnosti”, kaæeravnatelj. A u priloæenom demantiju upozorava:“Ionako krhkog samopouzdanja i samopoπtovanja,stigmatizira ih se neutemeljenim navodima ietiketiranjem kao uËenike najgore πkole”.

Na sliËno upozorava i pravobraniteljica za djecuMila JelaviÊ “UnatoË tome πto u nekim dijelovimanovinskih Ëlanaka novinar spominje i pozitivnepojavnosti (npr. citiranjem pohvala koje uËenici dajuprofesorima) i πto pokuπava kroz razgovor s djecomukazati i na slabosti odgojno-obrazovnog sustava(npr. loπi uvjeti za nastavu na koje ukazuju uËenici),te πto dijelove teksta posveÊuje mladim inovatorimakoji osvajaju odliËja, u spomenutim Ëlancima oStrojarskoj tehniËkoj πkoli Fausta VranËiÊa njenise uËenici naæalost prokazuju u prevladavajuÊenegativnom kontekstu πto dovodi do etiketiranjadjece, uËenika te πkole, uz popratni senzacio-nalizam, a takvo izvjeπtavanje moæe utjecati nanjihovo samopouzdanje i samopoπtovanje koje jevrlo lako naruπiti u osjetljivoj dobi odrastanja”.Pravobraniteljica podsjeÊa takoer da senzacio-nalistiËki napisi koji se odnose na djecu, mogu bitidoæivljeni kao poticaj neprihvatljivom ponaπanju,pogotovo ako djeca u njemu prepoznaju “lak” naËinda zadobiju pozornost javnosti.

Goran PeniÊ u svojem oËitovanju vjeruje kako jesvoje tekstove napravio objektivno i novinarskiprofesionalno. Smatra da bi se vodstvo πkole trebaloviπe zabrinuti zbog loπih rezultata uËenika nego zbognjegovih tekstova. Kaæe kako je, istraæujuÊi u e-maticiovogodiπnje podatke o svim zagrebaËkim πkolama iusporeujuÊi ih s ostalim πkolama u zemlji, doπaodo zakljuËka da je upravo ta πkola ovogodiπnjirekorder po broju zakljuËenih negativnih ocjena napolugodiπtu jer je gotovo 75 posto polaznika πkoleimalo negativnu ocjenu iz barem jednoga predmeta.Zato je dobio zadatak da u toj πkoli provede pet danai da u razgovoru s uËenicima i vodstvom πkolepokuπa doznati “zaπto su oni objektivno trenutnonajgora πkola u Hrvatskoj (htio to ravnatelj priznatiili ne, statistika je takva)”. Tvrdi kako nije bio ciljocrniti πkolu veÊ objektivno prikazati problemehrvatskog obrazovnog sustava te smatra kako je,provodeÊi vrijeme s uËenicima, dobio “najvjero-dostojniju moguÊu priËu”, a da je razgovarajuÊi i sravnateljem, pedagoginjom i ponekim profesorompoπtovao i pravila novinarske struke, tim viπe πto jepisao i o pozitivnim stvarima u toj πkoli.

VijeÊe smatra kako nije bilo opravdanja nitipravih argumenata da se tekstom, agresivnomopremom i filmom o tuËnjavi, emitiranim nainternetskoj stranici Jutarnjeg lista ta πkola, njeziniuËenici i nastavnici tako negativno proskribiraju.

(M. T.)

Antonio BroniÊAntonio BroniÊAntonio BroniÊAntonio BroniÊAntonio BroniÊ/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell

Prenosimo iz medija

PaviÊu prijeti novi GrupoMedijskom tajkunu Ninoslavu PaviÊu ovih danaopako gori pod nogama, a zbivanja od proπlog tjednau njegovu su sjeÊanju vjerojatno osvjeæila onajneugodan remetineËki trenutak otprije 11 godina,kada je koncem 2000., po izbijanju afere Grupo, biopriveden zajedno s Miroslavom Kutlom, AntunomCrlenjakom i drugim Kutlinim suradnicima radi tajnihortaËkih ugovora.

Sada je PaviÊ ponovno meta policijske istragevezane uz transakcije oko preuzimanja tekstilneindustrije Kamensko, u kojoj su Kulte i Crlenjak opetkljuËni akteri, a iz onoga πto se dogaalo proπlogtjedna izvjesno je da je kriminalistiËka obrada dospjelau zavrπnu fazu, pa se u novinarskim krugovimanakratko Ëinilo da Êe doÊi i do PaviÊeva privoenja.

Sasluπanja i privoenjaPolicija je proπle srijede predloæila Dræavnom

odvjetniπtvu sasluπanje 15 osoba, da bi u petak uæupanijska dræavna odvjetniπtva u Zagrebu i Vukovarubilo privedeno 13 ljudi iz tvrtki preko kojih su vrπenetransakcije vezane uz Kamensko. Prema pisanju“Novog lista”, oni su tuæiteljima dali iskaze o timtransakcijama, za koje policija sumnja da su bilevrπene u sklopu udruæivanja radi poËinjenja kaznenihdjela prevare, utaje poreza i pranja novca.

Glavni operativci spomenutih transakcija bili suCrlenjak, posljednji direktor Kamenskog, i Davor VlajËeviÊ,predsjednik nadzornog odbora te tvrtke, obojica inaËebliski Kutlini suradnici. Oni su uz pomoÊ drugihkompanjona, putem 13 razliËitih tvrtki sudjelovali uviπestrukoj preprodaji, tijekom koje je u samo tri mjesecau proljeÊe 2008. godine viπe puta fiktivno poveÊanavrijednost tvrtke Dalta d.d. koju je PaviÊ kao krajnji kupacplatio 33,6 milijuna kuna. Dio tako transferiranog novcakoriπten je prilikom preuzimanja Kamenskog od strane

tvrtki Crlenjaka, VlajËeviÊa i njihovih suradnika. Kako jetvrtka Dalta imala samo fiktivnu vrijednost i sluæila zatransfer sredstava, te se transakcije karakterizira kaopranje novca s utajom poreza.

Tijekom dosadaπnje kriminalistiËke obrade, policijaje u posljednjih nekoliko mjeseci ispitala Ëitav nizosoba i prikupila obilnu dokumentaciju, iz Ëega semoglo zakljuËiti da je policijska obrada dovrπena.Policija je proπlog Ëetvrtka predloæila da se nasasluπanje privede i PaviÊ te da se raspiπe joπ jednatjeralica za Kutlom, koji se u Sarajevu skriva odzatvorske kazne u sluËaju Gradski podrum. No premapisanju portala Index.hr, Dræavno odvjetniπtvo to jeodbilo, zatraæivπi da se prije toga prikupe dodatneinformacije. Na Indexov tekst MUP je reagiraopriopÊenjem kojim je demantirao da postoji loπasuradnja izmeu tuæiteljstva i policije, no njime jezapravo potvrdio da je policijska obrada veÊ upoodmakloj fazi i da je potreban samo joπ jedan korakkako bi Dræavno odvjetniπtvo otvorilo sluæbenu istragu.

Sa skupπtine u bolnicuZanimljivo je da je PaviÊ istoga dana kada se

oËekivalo njegovo privoenje zavrπio u zagrebaËkojbolnici Rebro, iako je dan ranije u dobrom raspoloæenjubio u Splitu na glavnoj skupπtini Slobodne Dalmacije,gdje se dao razrijeπiti s duænosti predsjednika upravei imenovati u nadzorni odbor te izdavaËke kuÊe. ZaPaviÊa se odavno spekuliralo kako je Kutli ostao duæanvelike svote joπ iz vremena tajnih ortaËkih ugovora1990-ih, a pretpostavlja se da mu je dio duga u iznosuod pet milijuna eura vratio upravo tako πto je 2008.kupio tvrtku Dalta od VlajËeviÊeve tvrtke Vilinskepoljane. VlajËeviÊ je netom prije toga kupio Daltu poznatno manjoj cijeni od 13 drugih tvrtki, koje su njenedionice platile joπ manje, a iza njih je kao poËetni

prodavatelj stajao Kutlin vjenËani kum HrvojeGaπparinac, Ëovjek koji je kao pripadnik kneæijskeskupine bio osloboen u famoznom procesu tzv.zloËinaËkoj organizaciji.

Ninoslav PaviÊ Daltu je, pak, kupio preko svojetvrtke Com.com preko koje, inaËe, dræi i 50 postomedijske kuÊe Europapress holding, Ëiji je drugisuvlasnik njemaËka grupa WAZ. Kako su Novosti veÊpisale, u vrijeme kada je PaviÊev Com.com platio 33,6milijuna kuna za Daltu, koncern Agrokor Ivice TodoriÊakupio je za 43,7 milijuna kuna Com.comov udio utvrtki mStart telekomunikacije, koja je bila jednakobezvrijedna kao i Dalta, jer je bila tek osnovana, nijeimala ni imovine ni zaposlenih, niti je uopÊe poslovala.Kako Com.com te godine nije imao drugih ozbiljnihprihoda, izvjesno je da je kupnja Dalte bila financiranatim novcem. No po svim dostupnim informacijama,Ëini se da ta transakcija, iako u svemu sliËna fiktivnimtransakcijama s Daltom, nije postala predmet interesapolicijskih istraæitelja.

To govori do koje je mjere osjetljiva kriminalistiËkaobrada u sluËaju Kamensko, koja se nije samo dotaklanajmoÊnijeg medijskog tajkuna, koji se dugi niz godinatrudio podilaziti vlasti, kako onoj Ive Sanadera tako ionoj Jadranke Kosor, te izgraditi specijalne odnose sglavnim dræavnim odvjetnikom Mladenom BajiÊem,veÊ je doπla i do njegovih aranæmana s najkrupnijimdomaÊim kapitalistom.

Gromoglasna πutnjaIako hrvatski mediji inaËe obilno izvjeπtavaju o

istragama u svim moguÊim fazama, o ovoj se upadljivoπuti, ne samo u PaviÊevim izdanjima, veÊ i u svimmedijima oglaπivaËki ovisnima o Agrokoru. OsimNovosti, koje su prije godinu i pol dana otkrile PaviÊevetransakcije s Kutlom i TodoriÊem, te portala Index kojiredovito o tome piπe, o istrazi protiv PaviÊa i Kutlinihkompanjona u posljednje vrijeme izvjeπtavao je joπsamo Novi list koji, meutim, nikada ne spominjetransakciju s TodoriÊem. No o dogaajima od proπlogtjedna poËeo je u viπe emisija, ukljuËujuÊi i Dnevnik,izvjeπtavati i HTV, πto moæe biti jedan od pokazateljada Êe, unatoË utjecajnim akterima, istraga u sluËajuKamensko teπko moÊi biti stopirana, iako Êe zasigurnoizostaviti TodoriÊa.

Ivica TodoriÊ posljednjih se godina ukljuËio u nizPaviÊevih krupnih operacija, πto ukljuËuje ulazak usuvlasniπtvo turistiËke agencije Adriatica.net,preuzimanje Znanja od PaviÊeve Consultants grupe ikioska od Slobodne Dalmacije, te navedenu transakcijus tvrtkom mStart, Ëiju je bezvrijednost koncem proπlegodine odluËio zamaskirati tako πto je tvrtkudokapitalizirao s Ëak 100 milijuna kuna i prebacio unju Agrokorove informatiËke odjele sa 97 zaposlenih.

No, Ninoslav PaviÊ upustio se u sumnjive rabote i uposlovima sa Slobodnom Dalmacijom i Adriaticom.net,koji su takoer predmet istrage policije i Dræavnogodvjetniπtva, iako je za sada sluËaj Dalta izbio u prviplan. PaviÊ, koji se svim silama trudio da svojegnekadaπnjeg patrona zamijeni novim najmoÊnijimpoduzetnikom u zemlji, nije se ni nakon 11 godina odprivoenja u aferi Grupo”uspio odlijepiti od Kutle, zbogkojeg ovih dana ponovno strepi od privoenja�

Nikola Bajto, Novosti

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PRE

NOSI

MO

IZ

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PREN

OSIM

O IZ

MED

IJA

PRE

NOSI

MO

IZ



Hrvatska pamet ipravopis u kriæaljkamaJoπ kao dijete voljela sam rjeπavati kriæaljke. Dida bi mi kupovao sveπËice s kriæaljkama dæepnoga formata, ja bih nadobudno slala onerijeπene na nagradni natjeËaj, no nikada nisam dobila nikakvu nagradu (tada su se kao nagrade davale knjige). Danas rijeπim kriæaljku udnevnom listu koji kupujemo, a tek me tu i tamo tko nadari cijelom knjiæicom kriæaljki (Bingo, Kviz, Skandi i sl.). U zao Ëas. Tek kad ih je viπena jednom mjestu, vidi se sva neukost i nepismenost njihovih sastavljaËa. Ondje za pravilno pisanje Ë i Ê mare koliko i za lanjski snijeg, pakao rjeπenje piπu gaËice, plaËa, iËe (iÊe i piÊe) i sl. Ne znaju ni to da je dæ znak za jedan glas i da se ne rastavlja, pa ga se nije smjelorastavljati ni u rijeËi dæamija (na 7 polja umjesto da je ostala na 6). Kad “πepaju” i takve puËkoπkolske stvari, zaπto bi (jednako puËkoπkolsko)pisanje refleksa staroga glasa jata bilo bolje?! Pa i nije. Recimo, glagol pravilno glasi smijeπati, glagolski pridjev trpni ne skraÊuje korijenskislog s jatom, pa glasi smijeπan, smijeπana, smijeπano. Ali ne i u naπim kriæaljkama. Ondje je, pogreπno, smjeπano piÊe. Sa satovagramatike hrvatskoga jezika neki su sastavljaËi kriæaljki oËito Ëesto bjeæali, jer ni do danas nisu nauËili da ili nije suprotni veznik negorastavni. Pogreπka je preËesta da bi bila sluËajna.

Atri i natriKad nisu dosegnuli ni elementarnu hrvatsku pismenost, teπko je vjerovati da Êe posuenice iz drugih jezika proÊi bolje. Pa i ne prolaze.

Viπe puta rjeπenje im je aria umjesto arija - valjda zbog potreba nevjeπto sklepane kriæaljke. Ni kemijski element Na, kad ga treba napisatipunom rijeËju, ne prolazi bolje - rjeπenje im je natri, ako se rjeπenjem moæe nazvati notorna pogreπka (treba, naravno, natrij)! No u takvimriËetima moguÊe je πtoπta - pa onda i predvorje u obliku atri (gdje bi nam bio kraj da bar neπto napiπemo toËno, atrij). Kad sam veÊspomenula riËet, vidim da sastavljaËi kriæaljki zapravo ne znaju ni πto je riËet. Njima je riËet - orzo. A nije. Ako pogledate u talijansko-hrvatski rjeËnik (jer morat Êete - orzo je rijeË iz talijanskoga jezika), vidjet Êete: orzo = jeËam. Od jeËma i graha moæe se prirediti jelo kojese zove riËet (po ma. ricset). U prenesenom smislu, riËet moæe biti smjesa svega i svaËega, zbrka, nered - rijeËju, neπto poput opisanihkriæaljki. ObiËno za takvu smjesu kaæemo da je ni pas s maslom ne bi pojeo.

Kako im se na vrh pera sloæiloNo iz takve papazjanije moæe Ëovjek nauËiti i ono Ëega nigdje drugdje nema - npr. da se jeka ili eho kaæe kod nas i eha (pazite, nije

se traæila eventualno mnoæina); da zemljiπna mjera nije hvat nego fat; da se mjesto kraj »azme ne zove Narta nego Nart; da pridjev neglasi ni malen (neodreeni oblik) ni mali (odreeni oblik) nego mal; da se dio konjske opreme s pomoÊu koje se vodi konj ne zovepovodac ili ular nego olar, samo zato jer se tako “majstoru sloæilo” itd. Naravno, pouka ni na tome ne staje. Znate li πto je njima ror?Odvodnik dima iz πtednjaka na drva. Baπ bih voljela vidjeti kojega od tih “znalaca” kako peËe kruh, meso ili kolaËe u dimovodnoj cijevi!Jasno, ror to nije. To je germanizam (od Röhre) za peÊnicu (u razgovornom jeziku kontinentalne Hrvatske i rern, rerna, rol).

Frazeologija nije bolna toËka samo sastavljaËima kriæaljki. U njoj se ne snalaze ni drugi, no svejedno lupaju po njoj æeleÊi biti pametni iuËeni, pa ispadnu neuki i glupi. Tako sam iz jedne takve kriæaljke nauËila neπto πto teπko moæe poprimiti ikakav smisao: tuk na luk (?!), jersastavljaËi nikad nisu Ëuli za (pravilno) tuk na utuk. Ako neπto ne znaju, zaπto time bez provjere barataju? Tako i u novinama (Jutarnji list, 12.svibnja 2011., Magazin, str. 41) piπu: De mortibus nihil male, dajuÊi nam i “prijevod” te latinske uzreËice kako oni misle da glasi: O pokojnimaniπta loπe. Jedino πto nam nisu dali jest toËna latinska izreka, koja glasi: De mortuis ni(hi)l nisi bene (O mrtvima treba govoriti samo dobro).

SrËani i nepismeniSaznala sam i da jalan znaËi πkrt, i da je peta nedjelja nakon Uskrsa - Rogata (?!), i da je defektologija “nauka o prouËavanju defektnih

ljudi”, i da je douπnik, potkazivaË - trojanski konj (?!), i da je pripadnik plemena iz Zapadne Afrike Mavar (πto su onda Mauri?), i da se Ëajkaæe (hrvatski) i tei (?!), i da su “redovnici koji nisu sveÊenici” - laici!!! Kolika je zbrka u glavama sastavljaËa takvih kriæaljki dobro pokazujeupravo potonji “zadatak”. Naime, svaki je redovnik ujedno i sveÊenik, a laici su krπÊani, poboæni ljudi, koji nisu sveÊenici ili klerici.

Nasmijao me i uzvik njamanja (?!) - rjeπenje je njam, kao i novi poËetak, πto je tim “umjetnicima rijeËi” - tabula rasa, a virilni Ëlanim je virilist!!! Time, naravno, samo otkrivaju opÊinstvu da pojma nemaju tko su bili virilisti - Ëlanovi sabora po poloæaju ili roenju, kojinisu bili birani. Uglavnom su to bili velikaπi. Virilan znaËi muπki, muæevan, hrabar, srËan, snaæan i sl.

Ni izleti na kazaliπno podruËje nisu me ostavili ravnoduπnom. Saznala sam da su baleti Labue jezero i Petruπka - priznajem, tosam znala i prije. No dosad nisam znala da je to i La Traviata. U svojoj neukosti mislila da je to Verdijeva opera. Ipak Êu se i dalje radijedræati svoje “neukosti” nego avangardne “uËenosti” tih i takvih “znalaca”. Gdje god zagrebeπ, naletiπ na pogreπke - pravopisne,gramatiËke i materijalne. Tako im je iredenta “pokret za mjerenje dræavnih granica”, a ne teænja nacionalnih manjina u nekoj zemlji dase sjedine s maticom zemljom. Hrvatsku knjiæevnicu Truhelku viπestruko su oπtetili - najprije su je proglasili i bosanskohercegovaËkomknjiæevnicom, a onda su joj promijenili i ime - u Agata. Istina je da se zvala Jagoda i da je bila vrlo privræena Osijeku, koji je i opisivalau svojim romanima (npr. Zlatni danci).

Miπica ili djevojËica?Ako mislite da Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ prolazi bolje, varate se. SastavljaËi kriæaljki misle da je prije njezina romana »udnovate zgode

i nezgode πegrta HlapiÊa bio animirani film, jer traæe od rjeπavaËa da odgonetnu ovakvu zagonetku: kako se zvala miπica koja se vrlosviala HlapiÊu? Odgovor je, naravno, Gita. No Gita je “u originalu” bila djevojËica, kao πto je i HlapiÊ bio djeËak, jer knjiæevnica BrliÊ-MaæuraniÊ nije napisala basnu, pa da su glavni likovi æivotinje, nego klasiËan roman za djecu, a sve su ostalo neke nove prilagodbe.Ovako ispada da je autorica I. BrliÊ-MaæuraniË smislila miπicu Gitu, koju viπemilijunski Ëitatelji njezina djela neÊe u knjizi ni uz najboljuvolju naÊi. NaÊi Êe, naravno, djevojËicu Gitu. Roman o πegrtu HlapiÊu objavljen je 1913. godine, a BlaæekoviÊev animirani film 1997.godine. Pa vi prosudite sami πto je tu kokoπ, a πto jaje. Moæda se pitate zaπto o grai iz kriæaljki piπem u Novinaru, kad kriæaljke nesastavljaju novinari. Zato πto kriæaljke izlaze i u novinama, u kojima nerijetko nalazim takve i sliËne bisere, npr. u onoj iz Jutarnjeg listaod 29. svibnja 2011., gdje se javlja oblik iπto, a rjeπenje je iπta. Makar πta!

Recite im…

Moæda sepitate zaπto o

grai izkriæaljkipiπem u

Novinaru,kad kriæaljke

nesastavljaju

novinari.Zato πtokriæaljkeizlaze i u

novinama ukojima

nerijetkonalazim

sliËne bisere

Piπe Nives OpaËiÊ Gospoa OpaËiÊ s pravom ukazuje na kaos upisanju arapskih rijeËi u hrvatskim medijima ipredlaæe dogovor kako u buduÊe pisati arapski Ëlan- ili al ili el. Po mom miπljenju to nije prihvatljivo.

Osobno se osjeÊam prozvanim jer sam svjedoËiostvaranju tog kaosa, bilo je to prije 20 godina. Te1991. godine u Hini su instalirana dva teleprinteraa na njih su stizali tekstovi francuske novinskeagencije AFP. PoËeo je rat u Zaljevu, pojavilo semnogo novih imena, zemljopisnih i drugih pojmova,a jedina transkripcija kojom smo raspolagali bila jefrancuska. Predloæio sam tadaπnjem ravnateljuJosipu ©entiji da arapska imena piπemo fonetski,πto je odluËno odbijeno i dano mi je na znanje da bito bilo suprotno duhu hrvatskog jezika. Uskoro je©entija zahtijevao da se za neke pojmove rabiengleska transkripcija, jer ih je on znao u takvomobliku. Tako je poËeo kaos. Kada se Hina prikljuËilana servise AP, Reuter, UPI i DPA, a kasnije ITAR-TASS i STA, taj se kaos umnoæio.

U arapskom se piπe al kaidaZa ilustraciju Êu se posluæiti pojmom Al Kaida.

U hrvatskim medijima koristi se: al-Qaeda, Al-Qaida, al Qai’da i al Qae’da. Prepisuje se trans-kripcija, uglavnom engleska, razlika je da li su izvoriameriËki ili evropski. A na arapskom se piπe: alkaida, prvo je slovo k - kaf. U arapskom jezikupostoji pravilo: govori kako piπeπ, piπi kako govoriπ.Svojedobno mi je uvaæeni srpski arabist zagreba-Ëkih korijena prof. dr. Darko TanaskoviÊ objasnioproblem s uËenjem arapskog jezika: da bi ga nauËiomoraπ ga znati Ëitati, a da bi ga mogao Ëitati moraπga znati. Samo da podsjetim. Arapska abeceda ima28 slova, svako slovo oznaËava jedan glas, nekiglasovi arapskog jezika u hrvatskom jeziku nepostoje, a u arapskom ne postoje neki hrvatski

glasovi, na primjer suglasnik v ili samoglasnik o.Jedno bezalkoholno piÊe se na arapskom piπe iËita “kuka kula”, a ime jedne bivπe dræave seizgovaralo: Juguslafija. Nema ni velikih ni πtam-panih ni pisanih slova, postoje samo mala, nekase razliËito piπu na poËetku, u sredini ili na krajurijeËi, ali to su finese i nisu bitne za temu.

TeπkoÊa s Ëitanjem arapskih novina je u tomeπto se ne piπu tzv. kratki vokali, ali nije da se nikadane piπu. Svaki meudræavni sporazum ili ugovor,na primjer, piπe se s kratkim vokalima upravo zatoda bude posve pravniËki odreen.

Ni to nije sav problem. RijeËi koje se jednakopiπu u razliËitim se dræavama drugaËije izgovaraju.Kairski dnevni list Al Gumhurija - Republika, piπese jednako kao i alæirski dnevnik koji se Ëita: ElDæumhurija. Ali oprez, ako se guglirate i upiπeterijeË republika, kliknete prijevod pa kliknete nasluπajte Ëut Êete: al æumhurija.

Ne razumiju isti jezikDakle, u razliËitim dræavama razliËito se izgovaraju

iste rijeËi. I ne samo to, iste rijeËi znaju imati razliËitoznaËenje. Zbog toga se na meunarodnim skupovimaarapskih zemalja govori jezik koji nazivaju i knjiæevnimarapskim jezikom e da bi ga svi sudionici razumjeli. Ikod ovoga hoÊu reÊi joπ neπto. Nikada i nigdje nisamËuo da je itko rekao da govori tuniski, alæirski ilimarokanski jezik. Iako se meusobno ne razumijuuvijek svi govore arapski jezik. U Alæir sam doπao kratkonakon zavrπetka ratnog sukoba s Marokom zbogZapadne Sahare. Ni Alæirci ni Marokanci nisu objavilirazlikovni rjeËnik alæirsko-marokanskog jezika.

Arapski Ëlan uvijek se jednako piπe ali razliËitoizgovara. Na arapskom istoku (maπrek) uglavnomse izgovara al, a na arapskom zapadu (mahrib)najËeπÊe el. Postoji iznimka. Kada nakon Ëlana

slijedi neki od tzv. sunËevih suglasnika tada se Ëlanu izgovoru stapa s tim suglasnikom.

Od 28 slova arapske abecede 14 je takvihslova, meu njima: r, d, s, π...

Primjerice ime bivπeg bivπeg egipatskogpredsjednika je Anuar as Sadat. Jeste li u hrvatskimedijima primijetili da se on tako piπe ili izgovara?

Kad smo veÊ kod egipatskog predsjednikasjeÊam se jedne kratke medijske polemike o tomekako pisati ime predsjednika Mubaraka - da li Husniili Hosni? Njegovo se ime piπe Husni. Opet sepozivam na autoritet prof. TanaskoviÊa - treba slijeditilokalni izgovor, pa ako ga EgipÊani izgovaraju kaoHosni nema nikakvog razloga da ih mi ispravljamo.

RazliËite transkripcijeSvojedobno su mediji u arapskim zemljama

razliËito transkribirali na francuskom ili engleskomjeziku ime pukovnika Kadafija Skori dolazak televi-zijske kuÊe Al Dæazira u Sarajevo mogao bi unijetineke novine pa onda i pomoÊi kod transkripcijearapskih rijeËi. Jedni su ga tada pisali Khadafi, drugiGhadafi. Prvo slovo kaf je guturalni glas koji je kodizgovora teπko razlikovati od glasa g. Koliko vidimfrankofoni su se dogovorili i sada ga piπu: Kadhafi.Problem imaju i Libijci kada transkribiraju njegovoime. Na sluæbenim internetskim stranicama engle-ski se transkribira sa Gathafi, ali na ruskom on jeGaddafi. Valjda je rijeË o duhu jezika.

Slovo kaf kao u imenu Kadafi poËetno je slovo urijeËi al kaida, ali vidimo da se razliËito transkribira.

Za pisanje s poveznicom: al-kaida - ne znamodgovor, moæda se time u nearapskim jezicima æelinaglasiti da se u izgovoru Ëlan i rijeË povezuju.

Mnoge arapske rijeËi postale su nam bliske alipreko turskog jezika, a utjecaj turskog je, pretpo-stavljam, znaËajan u izgovoru arapskog koji sekoristi u BiH. Skori dolazak televizijske kuÊe AlDæazira u Sarajevo mogao bi unijeti neke novostipa onda i pomoÊi kod transkripcije arapskih rijeËi.Osobito me zanima izgovor. Dok zavrπavam ovajtekst u medijima se vrlo Ëesto spominje nogometnitrener Vahid HalilhodæiÊ. Na arapskom uahid je broj- jedan. Samo hoÊu reÊi da mi nije na kraj pametipredlagati da se ime trenera piπe Uahid.

Gdje su hinjeniceI sasvim na kraju neπto o grijehu neËinjenja s

poËetka teksta. Nacionalna novinska agencija Hinaimala bi vaænu ulogu u medijima kada bi uvodilastandarde, kao na primjer transkribiranje iz nelatini-Ënih pisama. Svojedobno su kolege posprdno koristilirijeË “tanjugovπtina” kada je ta agencija pokuπavalauvesti neke standarde. Kako veÊ 15 godina nemam,osim vrlo dobrih osobnih, nikakve profesionalnekontakte s redakcijom Hine, odista ne znam kolikoje nacionalna novinska agencija uspjela nametnutistandard koji bih rado nazvao “hinjenica” - dakleneupitna i granitno Ëvrsta Ëinjenica. Ali znam danajtiraæniji mediji ne preuzimaju Hinu i da stoga inajbolja nastojanja nemaju nikakvog utjecaja, πtomislim da je za profesiju veoma loπe.

Slaæem se s gospoom OpaËiÊ da trebadjelovati i podupirem svako nastojanje da sekaosom u medijima ne sramotimo�

Arapski prevrati u pisanju hrvatskih novina

Uahid je jedanMoæe li se uopÊe postiÊi dogovor o tome kako u buduÊe pisatiarapski Ëlan - al ili el? Po mome miπljenju to nije prihvatljivo

Piπe Mladen Mali

ARAP

SKI P

REVR

ATI U

PIS

ANJU

HRV

ATSK

IH N

OVIN

A AR

APSK

I PRE

VRAT

I U P

ISAN

JU H

RVAT

SKIH

NOV

INA

ARAP

SKI P

REVR

ATI U

PIS

ANJU

HRV

ATSK

IH N

OVIN

A AR

APSK

I PRE

VRAT

I U P

ISAN

JU H

RVAT

SKIH

N

ARAP

SKI P

REVR

ATI U

PIS

ANJU

HRV

ATSK

IH N

OVIN

A AR

APSK

I PRE

VRAT

I U P

ISAN

JU H

RVAT

SKIH

NOV

INA

ARAP

SKI P

REVR

ATI U

PIS

ANJU

HRV

ATSK

IH N

OVIN

A AR

APSK

I PRE

VRAT

I U P

ISAN

JU H

RVAT

SKIH

N

Vjer

an Æ

gane

c Ro

gulja

Vjer

an Æ

gane

c Ro

gulja

Vjer

an Æ

gane

c Ro

gulja

Vjer

an Æ

gane

c Ro

gulja

Vjer

an Æ

gane

c Ro

gulja

/ P

ixse

ll /

Pix

sell

/ P

ixse

ll /

Pix

sell

/ P

ixse

ll


Nove knjige naπih kolega i kolegica Nove knjige naπih kolega i kolegica

Politika, poezija, traËAleksandar StankoviÊIgor MandiÊ na mjesecunakladnik V.B.Z. Zagreb, 2010.

Godinu dana prije nego πto je 2000.godine poËeo raditi na Hrvatskoj radio-televiziji novinar, urednik i pjesnikAleksandar StankoviÊ objelodanio je2001. godine knjigu pjesama Jutrapobijeenih, a nedavno i novo djelo podnaslovom Igor MandiÊ na mjesecu.

Kao πto je veÊ godinama znanoStankoviÊ, u vrijeme obiteljskog ruËka,sijeËe na rezance razno razne (visoke)goste ovog nadasve dinamiËnog politiËkogtalk showa koji prati mnogobrojni gleda-telji diljem zemlje a i πire. Meutim, pub-lici je godinama ostajalo nepoznato daStankoviÊ o istim tim ljudima ujedno i piπe.Narativna poezija ili forma kratke poeti-zirane priËe Ëini se idealnim formatom zaono πto StankoviÊ ima dodati o svim tim(anti)junacima naπih dana koji se smje-njuju s druge strane onog njegovogfamoznog stola u TV- studiju, svim timnaπim, vaπim, njihovim preambicioznimpolitiËarima s misijom, “poπtenim”tajkunima, prodanim duπama, autori-tarnim gradonaËelnicima, dræavotvornimumjetnicima, zvijezdama i zvjezdicama,buduÊim premijerima, ratnim zloËincima,ubojicama i budalama.

Kratke priËe i pjesme koje Ëine ovu zbirkuneobiËnoga naziva - Igor MandiÊ na mjesecu- predstavljaju krajnje logiËan nastavakStankoviÊevog profesionalnog interesa:sjajnu kombinaciju politike, poezije i ËistogtraËa, ali u svemu tome postoji i Ëitav korpusintimistiËki ispisanih stihova koji govore oonom dijelu piπËeva æivota koji nije vidljiv predkamerama. Narativne i anegdotske, samo-preispitujuÊe, vesele ili tuæne - ove pjesme,ispisane jednostavnim, neafektiranimjezikom, ponekad su savrπeno jasne i slucidnom, duhovitom poantom, ponekad,opet, teπko dokuËive, zatvorene u sebe izagonetne poput zen koana. GovoreÊi naizuzetno sugestivan naËin o svakodnevnimdramama i intenzitetu svakodnevice onepredstavljaju autora kao oπtroumnogopaæaËa razno raznih ljudskih osobitosti.

Na predstavljaju tog zasad drugog poredu djela Aleksandra StankoviÊa, uHrvatskom novinarskom druπtvu 29.studenog govorili su: Zoran SimiÊ, BorisRaπeta, Severina, Vlaho BogiπiÊ, IgorMandiÊ i sam autor. Veoma biranim rijeËima

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE

Kvartet BrankaBranko PoliÊNa pragu buduÊnostinakladnik Durieux, Zagreb,2010.

Novinari i publicisti iskazali su se iiskazuju i kao sjajni, rasni pisci u πto semoæemo uvjeriti vrlo Ëesto, a ponajËeπÊena rang listi TV emisije Pola ure kulture,gdje zauzimaju iznimno visoko mjesto.

Premda se Ëitav radni vijek baviomuzikom komentirajuÊi svjetska i domaÊazbivanja na svim programima Zagre-baËkog radija, Branko PoliÊ (1924) unovom se stoljeÊu odluËio i na novi izazov- na pisanje i to ne bilo kakvo, veÊ zavidnomemoarsko.

Pisac se sjeÊa do u tanËine dogaajakoji nisu zanimljivi samo zbog njegovadjetinjstva i odrastanja u ratu i poraÊu veÊsu i dokument jednog zaboravljenogvremena.

Rasporedio je sjeÊanja u Ëetiri knjige,prva je Vjetrenasta klepsidra (2004),druga Imao sam sreÊe (2006), treÊa Parizu srcu ( 2008) a u posljednjoj Na pragubuduÊnosti 2010. godine doznajemo o NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©I

H KO

LEGA

I KO

LEGI

CA N

OVE

KNJI

GE N

A©IH

KOL

EGA

I KOL

EGIC

A NO

VE K

NJIG

E NA

©IH

KOLE

GA I

KOLE

GICA

NOV

E KN

JIGE

NA©

IH K

OLEG

A I K

OLEG

ICA

NOVE

KNJ

IGE

NA©

PrvijenacÆeljko ÆiæiÊÆivot i rijeË - ogledi iz gledanjanakladnik Izvori, Zagreb, 2011.

Splitski novinar Æeljko ÆiæiÊ ogledao sekao publicist, objavivπi nedavno svojprvijenac pod naslovom Æivot i rijeË -(ogledi iz gledanja TV serije RijeË i æivot,na prvom programu HTV).

Od 1983. pa do umirovljenja ispisaoje najmanje 2000 πto reportaæa, πto kraÊihtekstova o obiËnim “malim” i “velikim”ljudima - piπuÊi u Vjesniku, Areni,VeËernjem listu, Vikendu Mili, Mojojsudbini, Komunalnom vjesniku, Solinskojkronici, Panorami i drugim listovima imedijima.

Kako je pisanje ono πto Ëovjeku ne damira ni nakon odraenog radnog novi-narskog vijeka, a æivot nudi neiscrpneteme, ÆiæiÊ je krenuo dalje pa ja takonastala ova zanimljiva knjiga ispisana naviπe od 200 stranica neπto malo veÊa oddæepnog formata.

Autor razmatra moæe se slobodno reÊigotovo sva najvaænija pitanja o crkvi injenoj politiËkoj ulozi.

Crkva, crkveni oci i vjerouËitelji davnosu izaπli izvan crkvenih zidova i u svomeæaru da nas sve spase, ne propuπtajupriliku da se uguraju u sva sredstva javnekomunikacije. Od novina, radija, tele-vizije… Zbog toga graani sve manjevjeruju crkvi.

Isplati se proËitati knjigu�M. K.

Antologijavedrog duhaVojo ©iljakUlicama kruæim,ne bih li se sreonakladnik VBZ, Zagreb, 2010.

Vojo ©iljak neumoran je u publiciranju novihknjiga. Ova nova sadræi 276 kratkih istinitihpriËa. Autor ih ne naziva anegdotama, jer utom obliku nisu pisane, premda su toanegdotalne uspomene o ljudima i do-gaajima u proteklih pola stoljeÊa.

Lica u priËama stvarne su osobe, spravim imenima i prezimenima, a

Marina ApostolovskiStare makedonske obitelji unakladnik ZajednicaMakedonaca u HrvatskojsuizdavaË M-Print d.o.o., Zagreb,2011.

U velikoj dvorani Hrvatskog novinarskogdruπtva 6. travnja promovirana je knjiganaπe kolegice novinarke Marine Aposto-lovske Stare makedonske obitelji uHrvatskoj ili Stari makedonski semejstvavo Hrvatska. Autorica obrauje na 160stranica 14 poznatih makedonskih familijau Hrvatskoj i to na makedonskom jeziku ina Êirilici na 85 stranica te na 70 stranicana hrvatskom jeziku, dok je pet stranicaposveÊeno starim fotografijama Make-donaca koji su æivjeli u Hrvatskoj. IzdavaËknjige je Zajednica Makedonaca uHrvatskoj dok je suizdavaË i πtamparknjige M-Print d.o.o. iz Zagreba. Urednikje Æeljko MiljkoviÊ, a recenzent prof. dr.Goran Kaloera. Likovnu i grafiËku obradupotpisuje Vlado »akmak, prijevod JulijanaTeπija i Ivan »rko, dok su lekturu ikorekturu obavile Milana JelaËiÊ i AdelinaHristovska. Knjiga je πtampana sredstvimaSavjeta za nacionalne manjine pri VladiRH. Autorica je predsjednica Zboranovinara iz medija nacionalnih manjina ionih koji piπu o nacionalnim manjinamapri HND-u. »etrnaest makedonskihfamilija koje autorica obrauje su:Apostolski, Apostoloski, Atanasovski,Bojodæi, Vekovski, VinokiÊ, ZojËeski,

Zloupotreba znanjaAnte GavranoviÊPoslovno novinarstvo izmeuetike i zaradenakladnik Dnevnik d.o.o.,Zagreb, 2011.

Prema rijeËima autora aktualna kriza ubankarstvu, globalnom træiπtu i gospo-darstvu uopÊe upozorila je πiru javnost nadosta drastiËan naËin na vaænost poslo-vnog novinarstva, posebno dijela koji sebavi financijama. Tu misli, prije svega, nakvalitetu i oblike izvjeπtavanja.

Kombinacija porasle sloæenosti iporaslog utjecaja na profesionalnekomunikacije predstavlja snaænu dvos-truku zamku za poslovno, napose finan-cijsko novinarstvo. »itavom tom spektrunovih izazova, zamki i nedoumica valjadodati i utjecaj globalizacije, koja se uposlovnom novinarstvu odraæava unekoliko razina. Prije svega, vodi doodreene dezorijentacije o novim vrijed-nostima i njihovom predstavljanju.

Gospodarske i poslovne priËe su,zahvaljujuÊi prvenstveno digitalnimmedijima, kruæile brzinom koja nijedozvoljavala (ni omoguÊavala) potpunijerazumijevanje procesa ili dogaaja. Velikbroj financijskih podataka prenosi seionako automatski i bez posebnogusmjeravanja sa strane novinara.

Pritom ne smijemo zaboraviti i etiËkeizazove koji su stalno prisutni. Financijskonovinarstvo, pokazalo se, nije bilo imunona pritiske svojih izvora. Nove tehnologijeuËinile su novinarstvo znatno bræim iuËinkovitijim, ali su naπtetile poslovnimmodelima glavnih poslovnih medija. Sveto ima odraza i na novinarsku stranu, gdjesu ozbiljno poljuljani i uzdrmani elementina kojima je godinama poslovno novi-narstvo crpilo svoju snagu: povjerenje,utjecaj i vjerodostojnost.

Pravila ponaπanja koja se odnose naposlovno novinarstvo obuhvaÊaju zlopo-

deficit u potrebnim znanjima i spoznajamavezanim uz krizu i “velike spekulacije”upozorili su da su ulaganja u kvalitetnonovinarstvo i πirenje njihova utjecajainvesticije u druπtvenu skrb protiv rizika,u infrastrukturu demokracije i odrastanjejavnosti. Ako druπtvo zaista æeli danovinarstvo bude signal upozorenja, ondaga mora materijalno, pravno i idejnorazvijati da bi moglo odgovoriti takvoj ulozii zadatku. A to pretpostavlja jasnumedijsku politiku u kojoj ne moæe temeljnicilj biti - infotainment. Danas je to,naæalost, ipak sluËaj.

Svjetsko gospodarsko okruæenje traæii treba, moæda viπe nego ikad ranije,kvalitetno poslovno novinarstvo, bez obzirana sve praktiËne, etiËke i uredniËkepotrebe i teπkoÊe�

J. P.

rabu træiπta, istinitost, korektnost,poπtivanje privatnosti. Veliki dio togpravnog okvira i sustava vezan je uz snagui moÊ novinara - snagu da pokreÊu træiπta.Upravo ta snaga pokretanja træiπta vodido nekih distinkcija koje imaju utjecaj nafinancijsko novinarstvo. Realna je opas-nost da novinari koji prate financijskakretanja pridonesu potencijalno ilegalnimtræiπnim zloporabama, stvaranju etiËkih‘minskih polja’, pa sve do stvaranja panikena træiπtu i utjecaja na πire osjeÊajepotroπaËa. Mediji mogu pogorπati ukupnostanje u oËuvanju stabilnosti træiπta iliutjecati na disfunkcioniranje træiπtakapitala. Zloporaba træiπnih regulacijapretpostavlja da novinsko izvjeπtavanjeima neposredni uËinak na ponaπanjeinvestitora. U sluËaju novinskog izvjeπÊao pojedinoj kompaniji, to izvjeπÊe moæeimati nemjerljiv uËinak na cijene dionica.To, naravno, moæe imati utjecaja naiskuπenja novinara da zloporabe svojupoziciju za privatne svrhe plasiranjempogreπnih ili nepotpunih informacijaprema drugim investitorima.

Koje su moguÊe zloporabe novinarskogpoziva? To su, prije svega, træiπnemanipulacije pomoÊu kojih novinari moguprofitirati kroz manipulaciju cijenamadionica, i to reketarenjem, prodajomfinancijskih instrumenata koje ne posje-duje u vrijeme prodaje, insider tradingom(kontakt s upuÊenom osobom) na osnovuneobjavljenih informacija. Postoje i drugapodruËja zloporabe koja nisu zakonskisankcionirana, ali dovode do loπe praksei smanjuju kredibilitet medija. U to seubraja lakovjernost i neadekvatni skeptici-zam, zatim nedostatak individualizmasamog novinara, u iznoπenju konaËnogstava prema nekoj pojavi.

“Poslovno novinarstvo je kao promatraË,izvjestilac i komentator financijskog træiπtai financijske træiπne politike sve do izbijanjavelike financijske krize - loπe radilo”,zakljuËak je opπirne kritiËke analize.Poslovno novinarstvo je u krizi, kaæu analizeprovedene nedavno u NjemaËkoj, SAD,Velikoj Britaniji, Francuskoj.

Naknadne analize pokazuju da jeposlovno novinarstvo doËekalo globalnofinancijsko træiπte potpuno nespremno,“poput starog arhivara koji se susreÊe sprvim raËunalom s mjeπavinom ignoran-cije i divljenja, bez znanja kako funkcio-nira, bez pojma o posljediËnim povezni-cama koje se nadograuju; u nedoumicikako se postaviti, poslovno novinarstvo sepriklonilo mainstream miπljenjima i praksi”.

Sada je vaæno odræati vjerodostojnostmedija i novinara. Ne mogu novinari bitiglavni nositelji sustava upozorenja, niti jeto njihova funkcija, ali moraju imatidovoljno znanja i hrabrosti ukazivati naanomalije pojava u druπtvu, pri Ëemu sufinancijske i gospodarske vijesti odposebnog interesa.

Poslovnom novinarstvu - smatra autor- oËito nedostaje struËno znanje napodruËju financijskih træiπta i financijsketræiπne politike, a posebno u spoznaji okompleksnom umreæavanju financijskihtræiπta, realnog gospodarstva i politike.Najnovija kriza upozorila je na potrebudodatne struËne dogradnje i specijalizacijenovinara na tom podruËju. Novinarski

njegovom zagrebaËkim studentskimdanima kao i o bogatom tadaπnjemkulturnom æivotu u glavnom graduHrvatske.

Kao student i omladinski aktivist, PoliÊje autentiËni svjedok jednog burnog i maloopisivanog razdoblja u kojem se nado-knauje izgubljeno vrijeme i πteteprouzroËene Drugom svjetskim ratom.

Ovo su sjajni zapisi o razdoblju nakonraskola sa SSSR om, te prvim znakovimaslobodnije buduÊnosti. PoliÊ piπe koristeÊivlastite dnevnike i korespondenciju,neoptereÊen «naknadnim pamÊenjemfl, apamÊenje mu je blistavo, fenomenalno iznalaËki pretoËeno u memoarsko kazivanje.

Ovim sveskom - Ëetvrtom knjigomsjeÊanja - zavrπava se autorova drama-tiËna mladost, zapoËinje ozbiljan æivot. Svese aktivnije poËinje baviti novinarstvom,da bi kasnije na Radio Zagrebu postaolegendarni urednik emisija klasiËneglazbe, novinarski kritiËar, publicist, pisac.

Djelo Na pragu buduÊnosti zakljuËni jesvezak do sada najopseænije auto-biografije u hrvatskoj knjiæevnosti�

J.K.

Podsjetnik i poticajMilan PuljizKamen i draËa - RunoviÊkarapsodijanakladnik ArTresor naklada,Zagreb, 2010.

Kolega Puljiz, korijenima iz RunoviÊapokraj Imotskog, dosad je objavio petknjiga: Pogled u sutra, Pogled u sutra -drugi dio, Uπutkivana misao, Sto pisamapredsjedniku i Graanin predsjednik, dokmu je Kamen i draËa - RunoviÊkarapsodija πesto po redu djelo.

Knjiga govori o zaviËaju, ljudimaRunoviÊa i tog dijela Dalmatinske zago-re… Zajedno s njim iz RunoviÊa sukrenule i slike iz tog doba i kraja njemutako dragog. I πto su godine protjecalebræe i πto je bio dalje od “svoje kuÊe”,slike u njegovoj glavi i srcu bivale suæivotnije, jasnije, punije, s mnogo viπesvakojakih boja, u prekrasnim πarenimokvirima. Pratile su ga gdje god je bio, usvakoj prilici i neprilici.

oni su se veoma pozitivno izrazili o knjiziistiËuÊi da se svojim pisanjem StankoviÊsvrstao u prvu ligu naπih mlaih literata.

Najnovije djelo fltelevizijskog brbljalafl,kako se izrazi Igor MandiÊ, puno je dru-πtvene provokacije kakvu hrvatska knjiæe-vnost nije vidjela u zadnjih pola stoljeÊa.Mene najviπe njegov stil podsjeÊa naglasovitog Majakovskog - veli MandiÊ�

M.K.

- Mnogo sam se puta zarekao da Êu“svoje slike” staviti na papir, da se neizgube u bespuÊima mojega doba i æivota.Novinarski posao bijaπe mi stalna prepre-ka. Evo, preskoËih ju sada - kaæe autor.

Knjiga sadræi devet priËa: Kamen idraËa, Maca i πpica, Kata od svakogzanata, Beπtimadur, Rat, VeËera, LukaVugin, Diploma te Pere i Puljuπa.

Tek se naoko uËini da je ova knjiga mojæivotopis - veli pisac. Ipak su u prvom planuRunoviÊi i RunoviÊani. Oslonjena je naelemente narodnoga, runoviÊkoga æivota,.

Autor podvlaËi da se u “njegovimslikama” zrcali dugo razdoblje - od Prvogai Drugoga svjetskog rada do Domo-vinskoga. Naravno, mnogo sam preuzeood onih koji su mi kazivali, mnogo samsluπao i zapamtio πto je i kako je govorionarod. Na kraju ipak ostaje da su “mojeslike”, “moja sjeÊanja” i “osjeÊanja”,napisana na moj slobodni naËin. Neki sulikovi i zbivanja uistinu postojali, nekimasam dao nova imena a opise prepustiostvaralaËkoj slobodi.

Djelo Milana Puljiza ilustrirano je rado-vima Frane ©imunoviÊa, a posvetio ju jesupruzi Edi za pedeset godina braka�

M.K.

negdje su to nadimci po kojima pre-poznajemo o kome je rijeË.

- Ovo su doæivljaji iz prve ruke - u nekimasam osobno sudjelovao, ponekad sam biou blizini dogaaja, neke su priËe prvi putmeni ispriËane, a neke su se ËestoprepriËavale u druπtvima u kojima sam bio.Pretpostavljam da Êe Ëitatelji prepoznatipojedine sadræaje, premda se vjerojatnoneÊe sloæiti s imenima jer je to do njih stiglomoæda s imenima drugih sudionika. Nadamse da mi imenovani u knjizi neÊe zamjeritiπto o njima piπem - veli Vojo.

Knjiga Ulicama kruæim ne bih li se sreospomenar je i spomenik jednoj generacijii epohi unutar pol stoljeÊa, nikako zlatnoj,ali po mnogo Ëemu blistavoj, za kojommnogi joπ æale i Ëesto ju prizivaju, po dobruspominju u obiteljskim i poslovnimrazgovorima, u kulturnim krugovima. Sdruge pak strane knjiga je oπtroumni zapiso “novom dobu” i “javnim djelatnicima”,o veliËini malenih i bijedi velikih, ojednostavnosti i ljepoti æivota, kada ga seæivi otvorena srca i bez kalkulacija.

Knjiga je bogato ilustrirana obiljemfotografija iz obiteljskog albuma akoriπtene su fotografije i iz drugih izvora�

J. P.

Grozdanovski, Kuburovski, Miladinov,Petleski, Proπev, Hristodulov i »akar�

Milan Cimeπa

Marko LukuniÊMarko LukuniÊMarko LukuniÊMarko LukuniÊMarko LukuniÊ/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell/Pixsell


Pamtim ga iz davnih dana, kao dragog idobrohotnog kolegu, vrsnog novinara - jednog odponajboljih dopisnika πto smo ih u gradu podneSljemena imali od 1945. do naπih dana. Pisao jebritke privredne i politiËke tekstove i komentare -struËno, provjereno, objektivno i profesionalno. Daoje nemali doprinos ugledu naπe cehovske profesije.

Dakako - rijeË je novinaru Ivi DruæijaniÊu,roenom 30. svibnja 1926. godine u RaπÊanima,kod Vrgorca. PodsjeÊanja radi navodim najnuænijepodatke: od 1938. do 1943. pohaa gimnaziju uPoæarevcu. Godine 1944. i 1945. u specijalnojjedinici KNOJ-a (Korpusa narodne odbraneJugoslavije) borio se protiv ËetniËkih terorista uistoËnoj Srbiji.

Godine 1950. radio kao novinar u redakcijiPolitike u Beogradu, od 1951. do 1959. dopisnikPolitike iz Splita, a od 1960. do 1964. rukovodilacdopisniπtva Politike u Zagrebu.

Od 1964. do 1970. urednik - reporter ulatiniËnom izdanju Borbe u Zagrebu, od 1970. do1987. godine dopisnik Televizije Beograd uZagrebu.

Kako ste, kada i gdje poËeli novinarskukarijeru?- Beogradski list Politika objavila je natjeËaj za

primanje mladih novinara. Izmeu viπe od 150prijavljenih kandidata struËni æiri odabrao je njihsedam i primio ih u stalni radni odnos kao “mlaesuradnike”. Njihova imena, pa i moje ime objavljenasu na prvoj stranici tog uglednog lista.

InaËe dnevni list Politiku u Beogradu su poËeliizdavati joπ prije prvog svjetskog rata Slovenci -braÊa Ribnikar.

Roeni ste Dalmatinac iz Zaobiokovlja.- Ja sam sirotinjsko dijete iz RaπÊana, s gornje

strane veliËanstvene planine Biokova. Oca i nepamtim, umro je nakon jedne nesreÊe, a majka semuËila da nahrani i podigne mene i sestru Maru.

Na zavrπetku osnovne πkole uËitelj Kazimir Pekopozvao je moju mater i u mojoj prisutnosti rekao

joj: “Bila bi πteta da Ivan ne nastavi πkolovanje.Govorila si mi o diveru Mati da se obogatio. NapisatÊu mu pismo a ti mu ga poπalji.”

Za dvadesetak dana stric Mate doπao je uRaπÊane i odveo me u Poæarevac. On je najprijeradio u rudniku Drniπ, a potom u Kostolcu, kodPoæarevca. Oæenio je bogatu djevojku i postao jedanod najimuÊnijih ljudi u gradu. Mene je upisao upoæarevaËku gimnaziju i bio moj drugi otac.

Mate DruæijaniÊ, bivπi rudar, bio je jedan odorganizatora antifaπistiËkog pokreta, jedanuhapπenik ga je na muËenju odao, Gestapo ga jeotpremio u zloglasni konclogor Mauthausen.

Nakon toga ja odlazim u partizane, a posvrπetku rata biran sam na razne politiËke funkcije.Ali, brzo sam se zasitio politike i jednostavnopobjegao u novinarstvo.

Odradio sam punu godinu dana u redakcijiPolitike i to mi je najdragocjenije profesionalnoiskustvo. Stekao sam profesionalno zanatskoobrazovanje: πto je vijest, πto je izvjeπtaj, πto -komentar, reportaæa itd.

Rukovodstvo Politike odluËilo je, na mojprijedlog, da u Splitu otvori stalno dopisniËkomjesto. Do te 1951. godine honorarni dopisnik bioje Bruno TomiÊ, novinar Slobodne Dalmacije.

Koliko je za novinarstvo nuæan talent a kolikoteænja da se bude u æiæi javnosti? I koliko odtoga ovisi kvaliteta novinarskog uËinka?- Bez sumnje nuæan je talent. Za novinarski

talent (a on je osnovni preduvjet za novinarskiposao) nuæne su dvije komponente: razumije-vanje druπtvenih odnosa i spremnost, boljereËeno - hrabrost, da se Ëinjenice o tim i takvimodnosima objave.

U pisanom novinarstvu najvaænije je u πto kraÊemtekstu izreÊi πto viπe Ëinjenica, s malo rijeËi izreÊisve nuæno za razumijevanje onoga o Ëemu se piπe.

A u radijskom i televizijskom novinarstvugovoriti jasno bez “ovo”, “ono”, i drugih poπtapalicakoje zamraËuju sliku stanja koju novinar æeli

predoËiti javnosti, zamuÊuju istinu o dogaaju. Panovinarski posao i sluæi javnosti, a ne moÊnicimau redakcijama i politiËkim strankama. Naæalostnaπe novinarstvo prava je umjetnost - da se smnogo rijeËi kaæe malo. Ne zagovaram novinarstvokao presuditelja, veÊ kao sliku stvarnog stanja“dogaaja”.

Cijeli radni vijek bili ste dopisnik. Koje suprednosti a koje oteæavajuÊe okolnosti tognovinarskog posla?- Ne, nisam cijeli radni vijek bio dopisnik. Prvu

godinu radio sam u redakciji Politike u Beogradu,a πest godina u redakciji Borbe u Zagrebu, kadasu izlazila dva svakodnevna izdanja Borbe - ÊiriliËnou Beogradu i latiËno u Zagrebu. Dogaalo se dazagrebaËka Borba objavi i neπto πto u beogradskojnije naπlo prostora u listu. Evo jednog primjera. Uvrijeme kada su Savka DabËeviÊ i Miko Tripalopokrenuli javnu raspravu o reformi federacije, jasam napisao tekst o tome. Meutim, u centralnojredakciji u Beogradu, nisu ga htjeli objaviti. Ali miu Zagrebu, u latiniËnom izdanju objavili smo tajtekst koji sam ja napisao.

Nisam se ograniËavao na “uski” dopisniËki æivoti rad. Pisao sam komentare i druπtvene kronike saæivotnim, socijalnim temama. Na primjer, zadruπtvenu kroniku “©to birokratu znaËi ruka rudara”dobio sam nagradu Zlatno pero Druπtva novinaraHrvatske, za “Poruke jedne pogrebne povorke”primio sam redakcijsku nagradu.

Uz sve to, objavio sam tri knjige mojih tekstovakoji su se mogli naÊi u bibliotekama studijanovinarstva u Zagrebu i Beogradu.

U Zagrebu je bilo mnogo dopisnika. Koji suvam ostali u sjeÊanju?- Bili su to profesionalci, Ëesto smo razmjenjivali

informacije, kao da nismo konkurencija, odljubljanskog Dela do sarajevskog Osloboenja. Itako smo uvijek o svemu bili informirani. Anajinformiraniji gotovo uvijek bio je Jozo PetriËeviÊ,dopisnik Tanjuga…

Susreti

SUSR

ETI/I

VO D

RUÆI

JANI

∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

O

Opasni karijeristi iz naπih redova

SUSR

ETI/I

VO D

RUÆI

JANI

∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

O

Za novinarski talent - a on je osnovni preduvjet za novinarski posao - nuæne su dvije komponente:razumijevanje druπtvenih odnosa i spremnost, bolje reËeno - hrabrost, da se Ëinjenice o tim i takvim

odnosima objave - poruËuje Ivo DruæijaniÊ, umirovljeni urednik i dopisnik iz Splita i Zagreba

Razgovarao Jozo PetriËeviÊU lazak Hrvatskog novinarskog druπtva umeunarodne novinarske organizacije bio je jedanod temeljnih strateπkih ciljeva novog rukovodstva,nakon 1991. Malo je poznato da raniji Saveznovinara Jugoslavije nije pripadao Meunarodnojfederaciji novinara (IFJ) sa sjediπtem u Bruxellesu,a bio je samo pridruæeni Ëlan Meunarodneorganizacije novinara (MOÆ) sa sjediπtem u Pragu.Ideoloπki sukobi tih dviju novinarskih organizacijauvelike su oteæavali komunikaciju meu novi-narskim organizacijama, pa je Jugoslavija - kaonesvrstana zemlja - odluËila suraivati, ali ne iorganizacijski pripadati MOÆ-u u Pragu, dok je sIFJ imala relativno slabije kontakte i skromnusuradnju. Ocjena novog rukovodstva HND-a bilaje da nam je ta suradnja potrebna i da bi namËlanstvo u Meunarodnoj federaciji novinarasigurno pomoglo u ostvarenju postavljenih ciljeva,prije svega u demokratizaciji medijskog prostora.

Dolazak Ëelnika Meunarodne federacije novi-nara (generalni sekretar Aidan White) i Meunarodneudruge izdavaËa novina i Ëasopisa (generalni direktorTimothy Bolding) 1992. godine iskoristili smo dabismo ih upoznali sa stanjem medija u Hrvatskoj inastojanjima cehovske organizacije da se izbori zasvoje mjesto pod suncem, odnosno za nova pravilaigre primjerenija demokratskim zasadama novehrvatske dræave. »elnike najvaænijih svjetskihnovinarskih organizacija je tom prigodom primio ipredsjednik Republike dr. Franjo Tuman, ali susretnije protekao u previπe ugodnoj atmosferi.Predsjednik Tuman je smatrao da je stupanjmedijskih sloboda i medijske demokracije u nas nanajviπim meunarodnim standardima. Miπljenja istavovi Ëelnika meunarodnih novinarskih udruganisu se poklapali s vienjem medijske pozornicenaπeg najviπeg duænosnika, πto se u kasnijojkomunikaciji pokazalo nepovoljnim.

Neæeljen i doma i vaniSve nam to nije davalo velike nade u prijem

Hrvatskog novinarskog druπtva u Meunarodnufederaciju novinara, za πto smo se zduπno zalagali.OdluËili smo stoga neπto agresivnije nastupitiprema nacionalnim novinarskim organizacijama iniπta ne prepustiti sluËaju. Tako smo uputili osobnapisma svim predsjednicima nacionalnih udruæenja,okupljenih oko IFJ, ukazujuÊi da bi nam njihovapodrπka i prijem u Meunarodnu federaciju novi-nara mnogo znaËili na putu jaËanja uloge i znaËenjaHrvatskog novinarskog druπtva, osobito u sloæenimtranzicijskim uvjetima i stvaranju nove demokratske

medijske pozornice. Naime, HND se zaista borioza demokratske odnose u druπtvu i nastojao jesvojim djelovanjem usmjeravati medijsku pozornicuu tom pravcu. U tom pismu smo napomenuli kakobi svaka druga odluka osim prijema bila neoprostivagreπka, jer bi dala povoda svima onima koji nisuæeljeli naπ prijem u meunarodne organizacije danam oteæavaju æivot s napomenom da “nas ni naπine æele u svom druπtvu”.

Lobiranje je urodilo plodom. Kao i u drugimsluËajevima vezanim uz priznavanje hrvatskedræave, najviπe nam je pomogao NjemaËki saveznovinara, ali su i drugi nacionalni savezi iskazalivisoki stupanj solidarnosti. Hrvatsko novinarskodruπtvo je, zahvaljujuÊi tome, u studenom 1992.godine primljeno u Meunarodnu federacijunovinara u statusu pripremnog Ëlana. Bio je to velikiuspjeh, jer je rejting Hrvatske u tim trenucima biona moæda najniæoj meunarodnoj razini (rat sMuslimanima se upravo rasplamsavao) i Hrvat-skom novinarskom druπtvu pripala je Ëast da budeprva udruga u Hrvatskoj uopÊe, koja je primljena uneku meunarodnu cehovsku organizaciju.

PoveÊana odgovornost HNDPrimanje u Meunarodnu federaciju novinara

bitno je poveÊalo odgovornost HND, jer je topretpostavljalo i prihvaÊanje normi i standardaponaπanja novinara, vezano uz etiËke norme IFJ.OmoguÊilo je to i izdavanje meunarodnih novi-narskih iskaznica, πto je olakπavalo rad i djelovanjenovinarima na zadacima u inozemstvu i davalo imodreenu osobnu sigurnost.

No, naπe aktivnosti u Meunarodnoj federacijiiskoristili smo i za pojaËani pritisak na VijeÊe Eu-rope da primi Hrvatsku u svoje Ëlanstvo. Dokazivalismo da smo prijemom u IFJ i ukupnim ponaπanjem,bez obzira na povremene ekscese i “pljuvanja” poHND zbog meunarodne aktivnosti (prozivani smoslugama meunarodnih centara moÊi i drugimpogrdnim nazivima sa strane onih kojima otvaranjeHrvatske nije odgovaralo, πto se kasnije pokazalopotpuno promaπenim prigovorima), zasluæili takavtretman i da Êe to hrvatsku vlast ipak “prisiliti” dase drugaËije ponaπa prema svim onim naËelimaza koja se zalaæe demokratski usmjerena javnost.O tome smo, konaËno, govorili i u Europskomparlamentu u Bruxellesu.

Slamanje predrasudaU svim susretima s izaslanstvima VijeÊa Eu-

rope, Europskog parlamenta i drugih delegacija koji

su u to vrijeme dosta Ëesto dolazili u Hrvatsku kakobi se upoznali sa stanjem medija, upozoravali smona dvije bitne odrednice:

• smatrali smo da je veÊina njih dolazila sunaprijed utvrenim tezama o stanju u naπimmedijima, uglavnom na crno-bijeloj matrici, i zavrijeme boravka u Hrvatskoj samo traæila potvrdutih teza, πto je bilo negativan pristup. ©toviπe,poneke delegacije traæile su selektivne susretesamo s odreenim udrugama i medijima, πto je ionako dosta loπu sliku u meunarodnoj javnostijoπ dodatno iskrivljavalo;

• traæili smo da nam predoËe - i u praksi pokaæu- za kakav se to demokratski oblik na medijskomprostoru zalaæu i (nama) predlaæu; da konkretnimprimjerima ukaæu na to πto je to “nezavisno novi-narstvo”, kako bismo se i mi, u nejasnim tranzicij-skim uvjetima, lakπe odredili prema tim modelima.

Naæalost, sve te delegacije nisu iπle dalje odopÊih kritika i pauπalnih ocjena, pa je to stvaralopotpunu konfuziju, a samom Hrvatskom novinar-skom druπtvu u nekim situacijama ozbiljnooteæavalo djelovanje.

Smatrani smo, naime, srediπtem nepovoljnihinformacija o stanju na medijskom prostoru iproglaπavani Ëak “izdajnicima” profesije i“dræavotvornog novinarstva”.

Prostor za opozicijski tisakTakav se nepovoljan odnos, naæalost, prenosio

na ukupnu poziciju HND u Ëemu su prednjaËilipolitiËari vladajuÊe stranke. Razlog je bio jasan:Hrvatsko novinarsko druπtvo - uz tadaπnju Maticuhrvatsku - bila je jedina relevantna udruga kojunije uspio osvojiti HDZ - usprkos jasnim pokuπajima(izborna skupπtina HND 1994).

Ipak, i ovom prigodom treba naglasiti da namje stalno inzistiranje svih relevantnih meu-narodnih institucija na poπtivanju ljudskih prava,a posebno na slobodi medija, osjetno pomoglo ida je to - bez obzira na veliki broj tuæbi protivnovinara (πto je kasnije eskaliralo!) - osiguralomanevarski prostor za opozicijski tisak, koji je,kasnije, zaista mnogo pridonio demokratizacijidruπtva. Meu najvrednijim dostignuÊima iz togadoba, πto se danas pomalo i zaboravlja, bilo je(izboreno) pravo na drugaËije miπljenje, a da onone bude odmah i sankcionirano.

Punopravni Ëlanovi Meunarodne federacijenovinara postali smo na Kongresu IFJ u Santan-deru, ©panjolska, u svibnju 1995, na sam danraketiranja Zagreba. Koje li simbolike�

Iz povjesti HND

Put do meunarodnog priznanjaUlazak u Meunarodnu federaciju novinara mnogo jepridonio jaËanja uloge i znaËenja Hrvatskognovinarskog druπtva u sloæenim tranzicijskim uvjetimai stvaranju nove demokratske medijske pozornice

Piπe Ante GavranoviÊ

IZ P

OVJE

STI H

ND I

Z PO

VJES

TI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

S

IZ P

OVJE

STI H

ND I

Z PO

VJES

TI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

STI H

ND IZ

POV

JEST

I HND

IZ P

OVJE

S


©to vas ljuti i na πto ste osobito osjetljivi ubranπi u kojoj ste proveli svoj radni vijek?- Slaæem se da novinar, ma koliko bio poπten i

hrabar, ne moæe biti potpuno neovisan od sredineu kojoj djeluje. Mora barem sasluπati i cijenitimiπljenje te “svoje” sredine. Ali, to nikako ne trebaËiniti po cijenu izmiπljanja stvarnosti. Naæalost togaje bilo a opravdavalo se nacionalnim, dræavniminteresima. Ta praksa da se zbog “viπih nacionalnihinteresa” izmiπljaju i dorauju vijesti koje nam iduu prilog, a prikazuju dogaaje koji nas kompro-mitiraju nije joπ potpuno rasvijetljena. Time se zli,protuljudski uËinci pojedinaca neopravdanopripisuju i nevinima. Kompromitacija novinarskogmorala najteæi je udarac novinarskoj profesiji. Udoba nacionalistiËke euforije njoj su bila podlegla ineka ugledna, talentirana novinarska pera.

A ulazak u politiËke i stranaËke forume nespojivje s novinarskim moralom. Takvi sluËajevi bez obziraËime se opravdavali, morali bi biti odstranjivani iznovinarskih redova.

I joπ neπto me jako ljuti. I sada, petnaest godinaod svrπetka obrambenog rata, Ëesto sluπam oproslavi nekog dogaaja izmeu 1991. do 1995.godine “Kada je stvarana Republika Hrvatska”.Republiku Hrvatsku stvorili su Titovi partizani uËetverogodiπnjoj antifaπistiËkoj borbi i u granicamado kojih nikada u naπoj proπlosti nisu dopiralegranice ni jedne hrvatske kraljevine, banovine,kneæevine ili neke druge dræavne tvorevine. Pa,novinari valjda znaju te osnovne Ëinjenice iz naπeproπlosti: da je naπa dræava, Republika Hrvatskaovako nacionalno i teritorijalno zaokruæena uantifaπistiËkoj borbi od 1941. do 1945. godine.

Ima sigurno joπ toga za nezadovoljstvo, iakoje naπe novinarstvo napredovalo premastanju od prije petnaest i viπe godina?- To je posve sigurno. U viπepartijskoj

demokraciji uvjeti za otvoreno, slobodno istvaralaËko novinarstvo neusporedivo su bolji. No,obrana nacionalnih interesa ne moæe opravdatiimpulse mrænje koji su s ekrana i novinskih stupacaupuÊivani u javnost i zagaivali æivotni prostor.Pojedinci su se ponaπali divljaËki i (ËestoizvrπavajuÊi upute moÊnika - karijerista) pa su nekepoπtene i ugledne naπe graane potjerali iz naπe injihove Hrvatske.

Ovdje se prisjeÊam razgovora s MiroslavomKrleæom u njegovoj kuÊi na Gvozdu iznadzagrebaËkog Tuπkanca. U jednom trenutku temuo naπem novinarstvu on je prekinuo rijeËima -“Novinarstvo je preteπka javna parada.”

Kakva je sada slika hrvatskog novinarstva?- Bilo bi neumjesno da ja u 85. godini

ocjenjujem naπe novinarstvo. Kompletno i temeljitone pratim novine i televizijske i radio emisije. Ali, ujedno sam siguran: sada naπ problem moæeprvenstveno biti u talentu i hrabrosti novinara, jeru svim civiliziranim zemljama novinari spadaju u“zaπtiÊenu Ëeljad” Pokazat Êu to na primjeru odprije pedesetak godina kada sam, kao mladi

Ivo DruæijaniÊ, umirovljeni dopisnik i urednik

Njih rado ËitamNa kraju, jedno, moglo bi se reÊi,privatno novinarsko pitanje:sigurno ste imali “svoje pisce”,ne kao prijatelje nego kao pisceËije ste tekstove rado Ëitali ili ih isada najradije Ëitate?- U ovim kasnim godinama ne

pratim sve novine ni sveinformativne TV emisije. Anastojim proËitati tekstove nekihpisaca: JergoviÊa, Pofuka, MandiÊa,IvanËiÊa, Kuljiπa, Ante TomiÊa i joπnekih koji i o ozbiljnim temamaznaju pisati lagano, lako izanimljivo� SU

SRET

I/IVO

DRU

ÆIJA

NI∆,

UM

IROV

LJEN

I DOP

ISNI

K I U

REDN

IK S

USRE

TI/IV

O DR

UÆIJ

ANI∆

, UM

IROV

LJEN

I DOP

ISNI

K I U

REDN

IK S

USRE

TI/IV

O DR

UÆIJ

ANI∆

, UM

IROV

LJEN

I DOP

ISNI

K I U

REDN

IK S

USRE

TI/IV

O DR

UÆIJ

ANI∆

, U

SUSR

ETI/I

VO D

RUÆI

JANI

∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, UUrednici su u novinarstvu posrednici izmeu

novinara i javnosti. Kaæu, dobar urednik jeumjetnik. Kakva su vaπa iskustva saurednicima?- U prvoj godini, kada sam u Politici uËio i nauËio

novinarski zanat, shvatio sam joπ neπto: akonovinarstvo najozbiljnije radiπ, kao profesiju,urednik Êe imati malo brige oko tebe, Ëak i dok simlad novinar. PolitiËki odnosi presudno utjeËu nadruπtvene i ekonomske odnose. Novinar to morarazumjeti, ali i biti Ëovjek sa stavom prema svemuu druπtvu, a ne redakcijski Ëinovnik koji “neπto” ili“o neËemu” piπe ili govori.

Gotovo na prste mogao bih nabrojati sluËajevekada sam se sa πefovima sporio oko objavljivanjateksta a ne o sadræaju. Nije urednik uvijek u pravu,iz njegova ureda æivot u pravilu izgleda ljepπi negojeste stvarno.

A odnos s vlastima? Vas su i tuæakali?- ToËno. Prijetili! Tuæakali! Progonili! Oπtricu svog

pera i glasa upirao sam u “samoupravnubirokraciju” koja je jaËala i πirila naroËito od krajasedamdesetih godina proπlog stoljeÊa i to podlaænim plaπtem samoupravnog socijalizma.

Osveta te birokratske kaste bivala je sve oπtrijado nemilosrdnosti. Nekoliko puta bio sam i sudskimtuæbama gonjen, ali ni jednom nisam osuen.Svjedoci i dokumenti potvrivali su istinitost mojihtekstova. Ali, birokrate u Jugoslaviji smatrali su dase o njima ne smije pisati ruæno.

Bilo je sluËajeva kada je politika æestokoreagirala na vaπe tekstove?- Ne samo æestoko nego do istrebljenja. A pisao

sam istinu. Bio sam jedini novinar u bivπoj dræavi okojem je raspravljano na sjednici jednog Centralnogkomiteta. Zbilo se to 1972. na sjednici CK SKH.Tadaπnji predsjednik Sabora Hrvatske M. Rukavina,izvan dnevnog reda citirao je dijelove mog tekstaobjavljenog tih dana u mnogim listovima πiromJugoslavije ‡ o zabrinjavajuÊem stanju federacije

i stvarnoj prijetnji njenom opstanku. U tekstu jepisalo da je jugoslavenskim Ustavom propisano,da je Savez komunista vodeÊa snaga i garantrazvoja jugoslavenske federacije. Meutim, napisaosam dalje u tom tekstu, Savez komunistaJugoslavije praktiËno se raspada, pa se timeugroæava i opstanak jugoslavenske Federacije.

Moj tekst Rukavina je proglasio antidræavnomrabotom sa ciljem razbijanja Jugoslavije, a kao prvumjeru protiv (toj sjednici prisustvovao sam kaonovinar - izvjeπtaË) mene zatraæio zabranuprisustvovanju sjednicama CK SKH.

Taj Ëlanak koji je proglaπen antidræavnim,objavio je list Saveza sindikata Hrvatske jer ni jednedruge novine nisu se usudile to uËiniti.

U ovu potjeru protiv Ive DruæijaniÊa kao razbijaËaJugoslavije najæeπÊe se ukljuËila Televizija Sarajevo.U centralnoj informativnoj emisiji, u Dnevniku u19,30 sati, prepriËala je na falsifikatorski naËin mojtekst i zatraæila moj sudski progon, jer prizivampropast Jugoslavije! Autor tog pogromaπkog tekstabio je Ëuveni Smiljko ©agolj, koji je nekoliko godinakasnije na Televiziji Zagreb, poslije raspadaJugoslavije, zanosno urlikao u slavu onih πto supokopali tu mrsku tvorevinu Jugoslaviju!

Ovo nije jedini primjer koliko su nisko - sve dotue krvi - padali karijeristi u novinarstvu.

Bilo je i drugih neslaganja s vaπim teksto-vima?- Dio javnosti aplaudirao mi je, a drugi me

osuivao, ponekad i glasno. Jedan sluËaj posebno jeodjeknuo u javnosti. Bio je to jednosatni razgovor s dr.Vladimirom BakariÊem, sniman u Zagrebu direktno uprogram Televizije Beograd. Taj razgovor s najviπimfunkcionarom iz Hrvatske u vrhu jugoslavenskeFederacije bio je presedan u praksi televizijskihintervjua s visokim dræavnim funkcionarom.

Dr. BakariÊ i ja dogovorili smo se dan prijesnimanja da vodimo razgovor, a ne da unaprijedsve pripremimo: pripremljeno pitanje - odgovor, i

tako od poËetka do kraja. Dogovorili smo teme kojesu trenutno najaktualnije u dræavi, a ne pitanja.

I razgovor je tekao neuobiËajeno æivo za tadaπnjenavike politiËara, novinara i televizijske publike kojaje emisiju gledala. Dogaalo se da mi, dr. BakariÊ ija, meusobno i polemiziramo o nekom konkretnomproblemu jugoslavenske druπtveno-ekonomskeprakse. U to vrijeme, sedamdesetih godina proπlogstoljeÊa to je bio presedan, pa je gledateljimadjelovalo gotovo nestvarno.

I javnost je reagirala dvojako. Jedni su miËestitali, a drugi s Ëuenjem pitali - “Pa πto ti sinoÊbi!”. »ak su, u πali, neke kolege novinari govorili -zaπto si se svaao s BakariÊem? A dr. BakariÊnakon emisije rekao je: Najzad razgovor, umjestopripremljenih recitacija!

Bilo je joπ politiËkih funkcionara koji su hrabroπirili demokratske vidike u tadaπnjem jednopartij-skom prostoru. Takav je bio narodni heroj VecoHoljevac, gradonaËelnik Zagreba i odvaæni sponzorprelaska Zagreba preko Save. S njime sam seËeπÊe susretao, a jedan naπ novinski intervjuiskakao je iz tada ustaljene prakse - izbjegavanja“πkakljivih pitanja”.

Koja biste vaπa djela posebno izdvojili? Jerostavili ste tragove i u publicistici?- Imam tri knjige objavljenih tekstova S lica i

naliËja, »ovjek nije od kamena i Vjetrometine. Evosamo dva naslova iz tih knjiga koja pokazuju kojesam aktualne druπtvene teme obraivao: “Priva-tizacija zapljuskuje i prijeti” i drugi naslov - “Ukradi,dræavno je!” Dakle, ono πto se na najgrublji naËindogodilo poËetkom devedesetih i dogaa poslijetoga ja sam navijestio desetak godina prije.

KritiËki sam pisao o praksi samoupravljanja,ali s uvjerenjem da je buduÊnost ËovjeËanstva uhumanizaciji rada i u stvarnom, a ne samodeklarativnom samoupravljanju. I joπ neπto: Jedansam od koautora knjige Suvremeno novinarstvoizdane 1962. godine.

Ivo DruæijaniÊ, umirovljeni dopisnik i urednik

U vrijeme kada su Savka DabËeviÊ i Miko Tripalo pokrenuli javnu raspravu o reformifederacije, ja sam napisao tekst o tome. Meutim, u centralnoj redakciji u Beogradu, nisuga htjeli objaviti. Ali mi u Zagrebu, u latiniËnom izdanju objavili smo taj tekst

U potjeru protiv Ive DruæijaniÊa najæeπÊe se ukljuËila Televizija Sarajevo, u Dnevniku jeprepriËala na falsifikatorski naËin moj tekst i zatraæila moj sudski progon, jer prizivampropast Jugoslavije! Autor tog pogromaπkog teksta bio je Ëuveni Smiljko ©agolj

SUSR

ETI/I

VO D

RUÆI

JANI

∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

SUSR

ETI/I

VO D

RUÆI

JANI

∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

MIR

OVLJ

ENI D

OPIS

NIK

I URE

DNIK

SUS

RETI

/IVO

DRUÆ

IJAN

I∆, U

Milka Planinc i Ivo DruæijaniÊMilka Planinc i Ivo DruæijaniÊMilka Planinc i Ivo DruæijaniÊMilka Planinc i Ivo DruæijaniÊMilka Planinc i Ivo DruæijaniÊ Pero Pirker u razgovoru s Ivom DruæijaniÊemPero Pirker u razgovoru s Ivom DruæijaniÊemPero Pirker u razgovoru s Ivom DruæijaniÊemPero Pirker u razgovoru s Ivom DruæijaniÊemPero Pirker u razgovoru s Ivom DruæijaniÊem Intervju Ive DruæijaniÊa s Mikom TripalomIntervju Ive DruæijaniÊa s Mikom TripalomIntervju Ive DruæijaniÊa s Mikom TripalomIntervju Ive DruæijaniÊa s Mikom TripalomIntervju Ive DruæijaniÊa s Mikom Tripalom Novinar Ivo DruæijaniÊ intervjuirao je i Vecu HoljevcaNovinar Ivo DruæijaniÊ intervjuirao je i Vecu HoljevcaNovinar Ivo DruæijaniÊ intervjuirao je i Vecu HoljevcaNovinar Ivo DruæijaniÊ intervjuirao je i Vecu HoljevcaNovinar Ivo DruæijaniÊ intervjuirao je i Vecu Holjevca

novinar imao otvoreni polemiËki susret s JosipomBrozom Titom.

Nakon πto je obiπao pogone Brodogradiliπta Split,Tito je u pratnji direktora Brodogradiliπta BajeJurjeviÊa, doπao meu novinare. IspriËao je svojedojmove i na kraju poluπaljivo rekao: “Ali nemojteda i sutra, kao danas, Ëitam u novinama o meni onoπto se nije dogodilo.” U izvjeπtaju u Borbi o Titovomboravku u Splitu objavljeno je, da je predsjednik sinoÊbio na predstavi u splitskom kazaliπtu. A Tito se zbogumora ispriËao i nije bio u kazaliπtu.

U trenutku kada je direktor JurjeviÊ htio zavrπitiovaj Titov susret s novinarima, ja sam ustao i glasnose obratio Titu: “Druæe PredsjedniËe, da je radpolitiËara izloæen javnosti kao novinarski - otkrili bisvaπta!” Iznenaen Tito je πapatom pitao JurjeviÊatko sam ja, a potom odgovorio: “Da, politiËare trebaviπe kontrolirati!”

ZnaËi, treba jaËati dostojanstvo novinara inovinarske profesije?- Da! Tim putem vidim buduÊnost novinarstva,

a pamtim (jer ja sam punih 25 godina u mirovini)veoma dobro kako su novinarske organizacije bivπihjugoslavenskih republika odreda bile produæene rukerepubliËkih prevlaujuÊih politiËkih vodstava. Neznam, najiskrenije ovo kaæem, kakvo je stanje sada.

Jesu li vaπa djeca poπla vaπim putem - unovinarstvo?- Moj mlai sin Danko veÊ niz godina radi na

televiziji. I on je, kao i ja davne 1950. godine, posaona Televiziji Zagreb dobio putem natjeËaja, a neprijekim putem ili telefonskim vezama.

Evo i jednog interesantnog detalja o sinu i ocu.U Leksikonu (novinarstva) radija i televizije,objavljenom prije nekoliko godina, biografija sfotografijom Danka DruæijaniÊa objavljena je ispredslike i biografije Ive DruæijaniÊa!

Da se ponovo rodite bili biste?- Opet tvrdoglavi, uporni novinar! Ako bih

proπao neke nove uvjete na natjeËaju…�


IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M

In memoriam

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

Mirko Sajler(1941-2011)

U utorak 21. lipnja u 71. godiniæivota iznenada nas je napustiodugogodiπnji novinar Vjesnika MirkoSajler, dobitnik nagrade za æivotnodjelo Hrvatskog novinarskog druπtva2000. godine. Mirko Sajler je gotovocijeli svoj novinarski vijek, od 1965.godine, kad je doπao iz Glasa Slavonijepa do umirovljenja zbog gubitka vida1998. godine, proveo u Vjesniku, kaonovinar, dopisnik i rukovoditelj IPCVjesnika Osijek.

Roen je u Trnavi kod –akova 11.sijeËnja 1941. godine. Za sebe jeuvijek govorio da se nakon zavrπeneosnovne πkole “poput Ivice KiËma-noviÊa u narodnoj noπnji uputio samu Osijek na daljnje πkolovanje”. UOsijeku je zavrπio Gimnaziju i Peda-goπku akademiju te stekao zvanjenastavnika povijesti i zemljopisa. No,nikada nije radio kao nastavnik,znatiæelja i ljubav prema pisanju odvelisu ga u novinarstvo. U vrijeme svojebogate karijere kao dopisnik iz Slavo-nije pratio je gotovo sve - gospo-darstvo, poljoprivredu, politiËkazbivanja, sport i crnu kroniku. Mnogiga iz doba Jugoslavije pamte kao

Zorislav Ugljen(1921-2011)

U 90. godini umro je umirovljeninovinar Zorislav Ugljen. Roen je u

Franjo Hrg (1933 - 2011)

Poznati IvanËanin - novinar, glaz-benik, pjesnik i dijalektolog Franjo Hrgumro je 4. svibnja u 79. godini æivotaa 5. svibnja pokopan je na gradskomgroblju u Ivancu.

Roen je 21. oæujka 1933. godine uIvancu. Tu je pohaao puËku πkolu, aSrednju vjersku interdijecezanskuπkolu (prije Nadbiskupska klasiËnagimnazija) i realnu gimnaziju zavrπioje u Zagrebu, gdje je potom studiraohrvatski jezik i knjiæevnost na Filozof-skom fakultetu, a na Pedagoπkojakademiji diplomirao je ruski jezik.Usto je uËio glazbu, privatno i takoerna Pedagoπkoj akademiji. Od 1962.godine radio je kao uËitelj u Druπkovcua potom u Ivancu. Predavao je hrvatskii ruski jezik i harmoniku. Godine 1971.zapoπljava se u Radio-stanici Ivaneckao novinar i glazbeni urednik, a viπegodina bio je i spiker, sve dok je za toimao zdravlja. Kao vrstan ËitaË iurednik glazbenih emisija suraivao jes radijem i prije stalnog zaposlenja.ZahvaljujuÊi zavidnom poznavanjuhrvatskog jezika, od rodnog ivaneËkogi drugih kajkavskih govora do hrvat-skog knjiæevnog standarda, te izvrs-nom poznavanju glazbe i vrsnomgovoru, na svim tim podruËjima daoje velik doprinos razvoju Radio Ivanca.

Uz redoviti posao, bavio se dijalek-tologijom i leksikografijom, melografi-

Æeljka MatkoviÊ(1978-2011)

Jedna od najperspektivnijih i neos-porno nadarenih hrvatskih reporterkipronaena je mrtva 25. svibnja u svomstanu. Roena je u Zagrebu 17. veljaËe1978. godine. Od rane mladosti ju jeradoznalost dovela prvo na OTV 1994.godine, da bi od 1997. godine bila uNacionalu, a pisala je za Globus i Fan-tom slobode.

Sa znanjem engleskog i njemaËkogjezika imala je hrabrosti uputiti se naBliski i Srednji istok, pa je u posljednjih20 godina jedina hrvatska novinarkakoja se uspjela probiti do SjeverneKoreje i izvjeπtavati hrvatsku i europ-sku javnost o æivotu iz diktature.

Pamtit Êemo je po putopisnim pri-Ëama “s Puta svile” iz Turske i Irana.Svojom posveÊenoπÊu novinarstvunastavila je obiteljsku tradiciju, alinaæalost druπtveni potresi i kriza umedijima ostavili su dubok i preduboktrag u æivotu nadarene novinarke,gurnuvπi je u grËevitu i neizvjesnuborbu s ovisnoπÊu.(n)�

In memoriam

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

Ivan Jakovina(1933-2011)

Istaknuti poæeπki knjiæniËar, novinar,planinar i pisac Ivan Jakovina, poznatpod nadimkom Mali Pajdo, preminuoje 14. rujna, nakon πto je nedavnoteπko obolio u 78. godini æivota.

Jakovina je radni vijek proveo kaouËitelj, knjiæniËar, ravnatelj knjiænice,a najdulje kao direktor, urednik,tehniËki urednik i novinar lokalnoglista i radija. Poznat je po kolumniIskrice (Poæeπki vjesnik) i Fino inaopako ©ijaËijom (VeËernji list) kojeje naknadno izdana kao knjiga pribiblioteci Posegana. Bio je osnivaË isuradnik Ëasopisa Traæenja, Poæeπkogleksikona, strip revije Patak, Hrvatskepokrajine, Poæeπkog zbornika, Zlatnedoline te dugogodiπnji suradnik Naπihplanina i Hrvatskih planina.

“Stisni mi ruku, ako me Ëujeπ”, rekaomu je u bolnici Tomislav »melar ravnateljGradskog kazaliπta. I on ju je stisnuo, alinije mogao niπta reÊi, prepriËava »melarsvoj bolniËki posjet dugogodiπnjemprijatelju Ivanu Jakovini znanom kao MaliPajdo. Jakovina je nedavno nakonmoædanog udara zavrπio u bolnici.

Mirjana ©peranda, ravnateljicaGradskog muzeja Poæega o MalomPajdi ima samo rijeËi hvale. - Jakovinaje naπ stalni suradnik, korisnik grae,prijatelj, redoviti posjetitelj. Zajednosmo bili na svim kulturnim dogaa-njima. On je jedan nezamjenjiv Ëovjekkoji je straπno zaduæio grad svojimangaæmanom. Manje je poznato je dase u osamdesetima isticao kao nositeljprosvjeda protiv odlaganja nuklearnogotpada u blizini Poæege te se zalagaoza uklanjanje kamenoloma s Lapjakana drugu lokaciju. Takoer je bioutemeljitelj popularnog proljetnogizleta ljubitelja prirode PapuËki jaglaci.

Eduard Strenja(1953-2011)

Eduard Strenja, urednik fotografijeu Glasu Istre, nakon duge bolestizatvorio je zauvijek svoje oËi, poklopioobjektive svojih fotoaparata i takozaledio svoju posljednju ovozemaljskusliku. Strenja je stalno pokazivao svojuveliku ljubav prema prirodi. Kad bigovorio o pticama i ribama, odnosnosvijetu podmorja, onda to nisu bilesamo informacije fotografa u prigo-dnoj akciji, veÊ, pune zanimljivosti,storije putujuÊeg prirodoslovca. Edu-ard Strenja bio je nesumnjivo fotore-porter kojeg je kroz rad vodila umjet-niËka crta, pa su i njegove reportaæesvojevrsni hibrid novinarstva i artizmau kojima je saËuvao neke skrivenezakutke Istre

Vladimir »iËek(1937-2011)

Desetog listopada umro umirovljeninovinar Vladimir »iËek. Roen je 12.oæujka 1937. godine u JakπiÊu uPoæeπkoj kotlini. Nakon zavrπetkasrednje πkole poËeo je raditi kaonovinar prvo u VeËernjem vjesniku, azatim u Vjesniku, Borbi i Mladosti, abio je dopisnik za Hrvatsku i Slavonijuza Studentski list. PoËeo je izvanrednostudirati na Ekonomskom fakultetu.»lan HND-a od 12. sijeËnja 1961. acijeli radni vijek proveo je u GlasuSlavonije, na kraju kao odgovorniurednik izdavaËkih djelatnosti.

U slobodne vrijeme zaljubljenik u πah,postao je s Borom Ivkovom autor knjigeo velemajstoru Veliboru GligoriÊu�

»lan je Hrvatskog novinarskogdruπtva od 1. travnja 1969. godine. Bioje Ëlan uprave Druπtva za hrvatskupovjesnicu, ogranka Paneuropskeunije i Druπtva sv. Grgur. Na njegovpoticaj utemeljeno je novinarskopriznanje Miroslav KraljeviÊ 1971.godine, a 1968. postavljanje njegovespomen ploËe. Za sveukupan profe-sionalni i druπtveno koristan rad dobioje 2004. godine nagradu Grada Poæegeza æivotno djelo.(n)�

Tomislav Balaπ(1954-2011)

Kad je potkraj proπle godine naπBaja posljednji put zakoraknuo uprostore Glasa Slavonije, slutili smo daneπto nije kao prije. Jer TomislavBalaπ, omiljeni fotoreporter naπeglista, nikad ne bi bez pravog razlogaodbio radni zadatak, njegovo je oko usvakom trenutku bilo spremno ovjeko-vjeËiti trenutak dostojan objavljivanjana naπim stranicama. Strast pogledakroz leÊu njegova fotoaparata preta-kao je, naime, godinama u lako pre-poznatljivu ljubav prema Glasu. Pa kadje “otvorio bolovanje”, slutili smogolemu nevolju, koja je i dokazalasvoju opakost na najokrutniji naËin.Naπeg Baje viπe nema...

Roen je 17. prosinca 1954. uOsijeku, gdje je apsolvirao osnovnu isrednju πkolu, da bi, u jeku najæeπÊih

Ante KesiÊ(1921-2011)

U 90. godini, 21, srpnja je umrodoajen hrvatskog novinarstva AnteaKesiÊ. Roen je 24 rujna 1921.godine u Studencima (Srbija).

Novinarstvom se poËeo baviti 1945.godine, u beogradskom ËasopisuOmladina, da bi preπao u Rad pa uIlustrirani vjesnik. U Zagreb je doπaou redakciju Borbe 1952 godine, a naRadio Zagreb dolazi 1954, gdje ostajedo umirovljenja.

Bio je urednik vanjsko-politiËkeredakcije Radio Zagreba i vodeÊivanjskopolitiËki komentator. Kaonovinar obiπao je gotovo cijeli svijet iizvjeπtavao sa svih znaËajnih meuna-rodnih politiËkih skupova toga vreme-na. Spada u red prvih studenataFakulteta politiËkih znanosti, sluæio sefrancuskim i talijanskim jezikom.

Od 15 kolovoza 1943. godine seaktivno ukljuËio u NOB. Odlikovan jenizom odlikovanja meu kojima iMedaljom za hrabrost a dobio je i 20novinarskih nagrada. Izdao je viπeknjiga kao struËnjak za Bliski istok�

Snjeæana Banda(1949-2011)

Ispratili smo 13. lipnja ove godinekolegicu Snjeæanu Banda - umrla je uvoljenom Zagrebu, a pokopana urodnom Karlovcu.

Roena 3.oæujka 1949, πkolovala seu gradu na Ëetiri rijeke, a najveÊi dioradnog vijeka provela je u Zagrebu.

Radila je najprije kao savjetnik uRepubliËkom sekretarijatu za informa-cije Izvrπnog vijeÊa Sabora SR Hrvat-ske, kasnije u Komitetu Izvrπnog vijeÊaSabora za informiranje i Ministarstvuinformiranja Republike Hrvatske.

Godinama i desetljeÊima je obavje-πtavala domaÊe novinare o sjednicamaVlade i Sabora, te drugim vaænimsastancima i sjednicama otvorenim zajavnost, dostavljala dokumente pripre-mljene za novinare koji trebaju izvjeπ-tavati sa sjednice Vlade, Sabora i drugihsastanaka, pripremala i distribuiralavijesti o dogaajima protokolarnogznaËenja, priopÊenja sa sjednice Vladei drugih tijela republiËke uprave.

Organizirala je i vodila press-cen-tre na dogaanjima koja je pratio velikibroj novinarskih ekipa, primjerice naizborima 1990.

Novinari su znali da se Snjeæanimogu obratiti u bilo koje doba dana ilinoÊi i da Êe ona uËiniti sve da impomogne u obavljanju njihovog odgo-vornog posla.

UpamÊena je po mnogo Ëemu, prijesvega bila je izuzetno susretljiva,paæljiva, draga, pouzdana, iskrena,srdaËna, vedra, komunikativna, uvijeknasmijana i vrlo odgovorna osoba.

Bila je prijatelj i najbolji suradniknovinara mnogih novinskih redakcija,radija, televizije i agencije Tanjug πtosu izvjeπtavali s Gornjeg grada.

Poslije odlaska iz dræavne sluæbeSnjeæana Banda bavila se izdavaπ-tvom, a na træiπtu su dobar odjek imaliËasopisi Lady, Style, Auto, Æivot temnoga specijalna izdanja. (p)�

napada agresora na naπ grad, 1.listopada 1991, postao profesionalnifotoreporter Glasa. ÆeleÊi tako naposeban, fotografima svojstven naËin,ovjekovjeËiti dane i mjesece koji idanas svjedoËe kakve smo strahotepregrmjeli tijekom Domovinskog rata.Ubrzo je postao jedna od ikona naπeglista, lako uoËljiva i prepoznatljiva lika.Gdje god bi se pojavio, onako mrπav sËesto neurednom dugom kosom,naizgled namrgoen i krajnje ozbiljan,odavao je upravo ono πto je nosio usvom srcu: profesionalni odnos premapovjerenom zadatku. Pa kad je pos-ljednjih mjeseci nestao iz redakcije,kad ga viπe nije bilo, strahovali smood vijesti koja je i stigla. Djelomice izbog posljedica pretjerano boemskogæivota, kojim je proveo najveÊi dioæivota, naπ je Baja posljednji putzatvorio oËi krenuvπi u vjeËnosttakoer na svoj naËin. Odbivπi darastanak od grada u kojem je roen,napose od sugraana koji su ga dugoprepoznavali i voljeli, bude negdje ubolnici, zauvijek nas je ostavio uæalosti u postelji u stanu svog oca.Ostavivπi iza sebe bogat fotore-porterski opus, ali i zauvijek ispunjenuæelju: da, napokon, dobije vrhunskifotoaparat za kojim je æarko æudio�

D. Keræe

Darinka Janjanin(1956-2011)

Na rijeËkom groblju na Kozali usrijedu, 8. lipnja 2011. sahranjena jeDarinka Janjanin (20.12.1956-4.6.2011), dvadesetogodiπnja aktivis-tica manjinskih, posebno srpskih ali iostalih manjinskih i nevladinih udru-æenja u Republici Hrvatskoj. ©irojhrvatskoj javnosti ostat Êe u pamÊenjukao Ëlanica Programskog vijeÊa HRTV-a i to izabrana kao predstavnicanevladinih organizacija i nacionalnihmanjina 2005.godine. Pune Ëetirigodine beskompromisno se borila zapotpunu demokraciju, demokratizacijuu javnim i elektroniËkim medijima,posebno za veÊu prisutnost pripadnikanacionalnih manjina u njima. Radila jena pokretanju emisije za pripadnikenacionalnih manjina na podruËjuRijeke. Posebne snage usmjerila je napoboljπanje “manjinskih programa”na HRTV-u, Ëesto smo mogli Ëuti njeneoπtre, jasno precizirane i nedvos-mislene kritike i prijedloge na pobolj-πanje programa. Naæalost, njeniprijedlozi ostajali su bez uËinka. Svojemiπljenje i stavove uvijek je argumen-tirano zastupala�

Milan Cimeπa

Luka KuriliÊ(1930-2011)

U 81.godini umro je Luka KuriliÊ,diplomirani ekonomist i novinar, stalnikolumnist u glasilu Hrvatskog druπtvapolitiËkih zatvorenika PolitiËki zatvo-renik. Roen je u SvirËu na Hvaru 22.rujna 1930. godine. Ekonomski fakul-tet zavrπio je u Ljubljani 1975. godine.Bavio se prouËavanjem i analizommeunarodnih ekonomskih odnosa.Objavio je viπe znanstvenih radova ustruËnim domaÊim i inozemnim Ëasopisima. Do umirovljenja je biozaposlen u Institutu za ekonomskaistraæivanja u Ljubljani�

jom, skladanjem i glazbenim aran-æiranjem, poezijom, amaterskom iumjetniËkom fotografijom. Suraivaoje u viπe listova, zbornika i Ëasopisa.

Napisao je knjigu IvaneËki govor irjeËnik (“Ivonjski goavar i rieËnik”),koja zauzima vrijedno mjesto u hrvat-skoj dijalektoloπkoj literaturi.

Osobit je Franjin doprinos u glazbi.Djelovao je kao skladatelj, tekstopisac,prepjevatelj, melograf i autor muziko-loπkih spisa i udæbenika. Bio je i ËlanDruπtva skladatelja Hrvatske, Varaæ-dinskog knjiæevnog druπtva i Maticehrvatske.

Dobio je viπe nagrada i priznanja zasvoje skladbe, poeziju, rad u prosvjetii kulturi, novinarstvo i fotografiju�

Ivan KneæeviÊ

Mostaru 12. sijeËnja 1921. godine, au novinarstvu je od studenoga 1944.godine kao novinar Glasa Petogkorpusa, da bi nastavio prvo kaonovinar a kasnije i urednik u Vjesni-kovom Izboru. Zavrπio je Filozofskifakultet, a poznavao je francuski,njemaËki i talijanski jezik, πto je u tovrijeme bila znaËajna prednost, unovinarstvu posebice. Onda je nazahtjev Fadila HadæiÊa preπao u VUS.Koliko je to bilo moguÊe s tadaπnjimcenzorima, VUS je poËeo nalikovati natalijanske i engleske listove, a bavilismo se otkrivanjem korupcijskih aferau druπtvu πto je bila preteËa istraæi-vaËkog novinarstva kakvo razvijajuNacional i Globus, kazao je HadæiÊ.Razlika je ta da smo u redakciji imalisamo sedam ljudi, uz mene tu su biliSead SaraËeviÊ, Zorislav Ugljen, Mi-lan BekiÊ, Salih ZvizdiÊ i joπ nekolikomlaih suradnika.

Bio je vrstan prevoditelj i analitiËarstrane πtampe i rijetko mu je πto moglopromaÊi, tako da su hrvatski Ëitateljibili u toku sa europskim zbivanjima iæivotom.(n)�

pionira istraæivaËkog novinarstva uborbi protiv korupcije. Razotkrio jeveliku aferu “agrobiznis” ukazujuÊi nabespravno bogaÊenje direktora tadaπ-njih velikih poljoprivrednih kombinata.

Niz godina je bio voditelj velikogregionalnog Vjesnikovog centra uOsijeku u sklopu kojeg su djelovaladopisniπtva i VeËernjeg lista, Sportskihnovosti, Arene... Pod njegovom men-torskom palicom stasali su naraπtajinovinara. Kolege iz Vjesnika uvijek Êese sjeÊati Mirka Sajlera kao istinskogborca za istinu, velikog profesionalca,odliËnog kolege i iznimno dragog isrdaËnog Ëovjeka.(n)�


In memoriam

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN M

EMOR

IAM

IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

MEM

ORIA

M IN

Hrvoje Knez(1954-2011)

U Zagrebu je umro fotoreporterHrvoje Knez. Roen je u Zagrebu 1954.godine, a od 1973. godine radi kaofotoreporter u Sportskim novostima.Nakon osam godina odlazi 1991.godine u Associated Press gdje osta-jebodnjak na filmu i televiziji. HrvojeKnez bio je jedan od prvih zaposlenikaBusiness.hr-a u ljeto 2005. godine.

Radio je godinama kao honoraraci nekako se samo dogodilo da je ostaofreelancer, a zapravo se æelio “srediti”,iskusiti prednosti rada u jednojredakciji. I tako je Hrvoje Knez postaojedan od prvih zaposlenika i jedan odfotografa. Donio je i dobrotu i strplji-vost i spremnost na timski rad. Naljestvicama zaposlenika on je uvijekbio jedan od seniora, ali ne manje

Marija GrgiËeviÊMarija GrgiËeviÊ preminula je

iznenada u Zagrebu 24. rujna ovegodine. U VeËernjem listu pisala jedvadesetak godina, a radila je i uVjesniku. Posljednjih je godina sura-ivala u Hrvatskom glumiπtu i pisalaza Kazaliπte.hr. Kazaliπne kritike pisalaje joπ polovinom pedesetih godinaproπlog stoljeÊa.

Roena u Virju 1. studenoga 1929.godine, πkolovala se u Zagrebu gdjeje zavrπila i Filozofski fakultet i tohrvatski jezik i jugoslavenske knjiæev-nosti. Tijekom studija poËinje raditi uIlustriranom vjesniku. Potom je radila

Berislav MiciÊ(1934-2011)

Fotoreporter, TV snimatelj i kamer-man Berislav MiciÊ umro je 9. lis-topada.

Roen je 12. listopada 1934. uZagrebu, a novinarstvom se poËeobaviti 1957. u Glasniku Fotokemikekao fotoreporter. »lan je Hrvatskognovinarskog druπtva od 1974. godine.Fotografija ga je odvela na televiziju.

U informativno-dokumentarnomprogramu HRTV bio je najprije snima-telj, a potom dugo godina kamerman,sve do odlaska u zasluæenu mirovinu.Taj zahtjevan posao obavljao jesavjesno, poπteno i odgovorno. Uæivaoje lijep ugled meu kolegicama ikolegama, a slovio je kao jedan odnajboljih kamermana πto ih je dosadaimala Hrvatska televizija.

Kamerman ima kontrolu nadpokretima kamere i likovnim odredni-cama kadra. Njegova je uloga iznimnovaæna pri prijenosima, gdje uz likovnukultiviranost dolazi do izraæaja injegova brzina reakcije, uvjeæbanost ikoncentracija.

Na tom poslu MiciÊ je bio gotovonezamjenjiv. Izvrsno je suraivao sreæiserima i realizatorima. Iza njegasu ostale stotine i stotine prijenosaiz studija, ali i mnogih vaænih do-gaaja diljem zemlje πto ih je TVdirektno prenosila

Uz to upamÊen je i kao divanËovjek, drug i prijatelj. Ljudi su gauvijek sa simpatijama spominjali. A onje uspostavio viπe nego ljudske vezes njima - napose sa najbliæim suradni-cima. Izdaπno je pomagao savjetima ina drugi naËin mlaim kolegama, nakoje je prenosio svoje veliko znanje iiskustvo. (jp)�

Vjekoslav Welle (1942-2011)

Preselio se u vjeËnost joπ jedankolega - umro je u listopadu ovegodine u Zagrebu Vjekoslav-VjekoWelle.

Novinar Welle roen je u mjestuBakarac, nedaleko Rijeke 3. travnja1942. Diplomirao je komparativnuknjiæevnost na Filozofskom fakultetuSveuËiliπta u Zagrebu 1969. Pohaaoje Vjesnikovu novinarsku πkolu (Mun-kova novinarska πkola) od 1967 do1969, a suraivao je u gradskojrubrici Vjesnika.

Stalno radi od 1. sijeËnja 1971. kaovanjsko politiËki novinar u dnevnikuVjesnik, gdje piπe Ëlanske i teme oLatinskoj Americi, Dalekom istoku,JugoistoËnoj Aziji, te o NR Poljskoj ukojoj boravi u viπe navrata kao izvjes-titelj prilikom posjeta naπih visokihrukovodilaca toj zemlji.

Iz Vjesnika odlazi u Fokus 1978, apotom u Vikend 1989. u kojem ureujeposebne stranice za naπe radnike naprivremenom radu u inozemstvu.

Istodobno surauje u svim listovimaVjesnikove kuÊe, a piπe i za poljskenovine o jugoslavenskim aktualnostima.

Nakon toga radio je kao novinar,komentator i urednik u ©kolskimnovinama, a za svoj rad primio jeveÊi broj nagrada i druπtvenihpriznanja. (jp)�

Zora Koprivnjak(1951-2011)

Zora Koprivnjak napustila nas je12.7. 2011. u 60. godini. Roena je uValpovu 21.10. 1951, diplomirala je naFilozofskom fakultetu u Zagrebu 1976.godine.

Zora je zapoËela svoj profesionalninovinarski angaæman na RTV Zagrebu Obrazovnom programu. Startala jekao suradnik, u pet godina proπla jeput od suradnika do producenta ireæisera. Puno je radila na znanstve-nim temama. Nakon RTV Zagrebdobila je posao na Radio Osijeku, gdjeje od rujna 1978. poËela raditi kaodopisnica Vjesnika i VeËernjeg lista.Bila je πef dopisniπtva koje je pokrivaloistoËnu Slavoniju - Vinkovce, Vukovar,Æupanju. Godine 1987. preπla je uunutraπnju rubriku Vjesnika u Zagrebu,gdje je radila do kraja 1989. prateÊiSSRNH, raanje i poËetke viπestra-naËja u Hrvatskoj. U sijeËnju 1990.otiπla je s porodicom u Dæakartu,Indonezija. U Indoneziji je bila do lipnja1997. kad se vratila u Zagreb. Povra-kom u Zagreb vratila se i novinarstvukao direktorica i glavna i odgovornaurednica Progressive magazine, gdjeju je zatekla smrt. SpecijaliziraniËasopis Progressive magazine projectje britanske izdavaËke kuÊe Crier Me-dia Groupe kao dio meunarodne iregionalne mreæe takvih specijalizi-ranih magazina.

Kao novinar Zora Koprivnjak bila jebeskompromisna, istina joj je bila prijesvega. »esto je svojim temama iËlancima zadavala brige ne samoonima na koje su se ti tekstovi odnosilinego i urednicima. Dosta tekstova kojeje VeËernji list objavljivao pod naslo-vom Embargo nastali su u suradnjiZore i Borisa Osima, ili ih je ona samapisala. Svojim angaæmanom znaËajnoje pridonijela i razvoju kulturnemanifestacije VinkovaËkih jeseni.

SjeÊat Êemo se Zore kao upornenovinarke,vesele kolegice, uspjeπnedirektorice, menadæerice i novinarkemeunarodnog magazina u koji jeuvela mlade novinare i osposobila ihda nastave gdje je ona stala�

K. I.

spretan od mnogih mlaih. Odradio jemnogo terena, uvijek jednostavan ukomunikaciji, profesionalac kojem semoglo bez problema reÊi da trebaneπto ponovo fotografirati. I kada muse dogodila teπka bolest, Hrvoje Knezje uvijek ostajao vezan uz redakciju,optimistiËan i snaæan�

u Horizontu, Vjesniku, Interpublicu,Narodnom listu s kojim nakon spajanja1959. nastaje VeËernji list. »lanicanovinarskog druπtva postala je joπ 1.listopada 1949. godine.

Prve kazaliπne kritike poËinje pisatiu VeËernjem listu sredinom 1950-ih.Kritike kazaliπnih predstava objav-ljivala je potom i u Vjesniku, Varaæ-dinskim vijestima, Vijencu, a od 2010.bila je stalna kritiËarka Kazaliπte.hr teËlanica redakcije i kolumnisticaËasopisa Hrvatsko glumiπte. Pisala jetekstove i za radio i televiziju te prevo-dila s francuskog, talijanskog, ruskogi slovenskog. Uvijek je znala razlikovatiprofesionalizam od amaterizma, njenje stil bio besprijekoran, kritiËarskaoπtrica neobiËno oπtra, ali i lucidna, πtosu joj priznavali i oni koje nije mazila.Kao doajenka kazaliπne kritike, umedijima je djelovala do same smrti.

U povijesti hrvatske kazaliπnekritike, Marija GrgiËeviÊ ostavila jeduboki trag. O njoj je joπ davnih dana1969. godine Nikola BatuπiÊ dao sjajnui teπko usporedivu analizu njezinapisanja i kritiËarske osobnosti: “MarijaGrgiËeviÊ neprestano je nazoËnasvojom rijeËi u svim kazaliπnimdogaajima. Objektivna i nepristrana,ona je u mirnim tokovima svojihËlanaka pedantno i predano biljeæilasve uspone i padove zagrebaËkihkazaliπnih umjetnika i njihova ostva-renja, odlikujuÊi se rijetkom iskreno-πÊu i nikada zakulisnom malicioz-noπÊu. Kadikad odveÊ uglaena, neæeleÊi da nepotrebno uzbuuje ranjivii uvijek osjetljiv kazaliπni organizam,ona je i kroz tako intonirane Ëlankeuvijek uspijevala odrediti sve temeljnekoordinate kazaliπne predstave”�

Strenja je umro 27. rujna 2011.Roen je 20. oæujka 1953. u Puli.Strojarski je tehniËar, a suraivao kaofotoreporter i novinar u Kulturnomvjesniku, LovaËkom vjesniku, ËasopisuIstra, Slobodnoj Dalmaciji, NedjeljnojDalmaciji, Novom listu. Dobitnik jenagrade Nikπa Antonini.

U Glasu Istre proveo je najveÊi diosvog profesionalnog novinarsko-reporterskog rada i profesionalno sebavio fotografijom viπe od tridesetakgodina. Imao je pedesetak samostalnihi sudjelovao u viπe skupnih izloæbi (odPule i prvih koraka u Foto klubu Uljanik,preko Rovinja, Osijeka, Kornata doToronta i Tajvana), za koji je primio nizdomaÊih i inozemnih nagrada i priz-nanja, meu kojima i nagradu Hrvat-skog novinarskog druπtva.(n)�

booking: [email protected]

dolomitiCIVETTA

8.-15. 1. 2012.

hotel SAVOIA Masarè sul lago, Alleghe***

355 € 7 polupansiona7 half board+ ski-pass (6 dana)

... za novinare (iskaznica)... for journalist with press-card

... za goste... for their guests

320 €30 €

CROATIANN RDICwalkingCENTER

1

SKICiVETTA

HRVATSKO NOVINARSKO DRU©TVO sekcija nhvinara skijaπa

CROATIAN JURNALISTS' ASSOCIATION the Jhurnalists’ skiing section

»lan meunarodnog skijaπkog kluba novinara - SCIJ

Member of the international Journalists’ Ski Club - SCIJ

prvenstvo novinara skijaπa i njihovih gostijuweek on the snow for journalists and friends

IBAN IT20 L081 4061 0000 0000 7042 364 • BIC/SWIFT CCRTIT2T38A • Cassa Rurale Val di Fassa e Agordino • Via Marmolada • 32023 Caprile di Alleghe (BL)




275 €25 €




200 €20 €


320 €125 €


275 €109 €


200 €91 €

7 dana

6 dana

4 dana

popusti za djecu: 0-2. godine GRATIS • 2.- 8 godina -40% • 8-12 godina -25% • iznad 12 godina -10%

svi paketi poËinjuu nedjelju 8. sijeËnja 2012.

po osobi na hotelski bankovni raËun/for 1 person to hotel bank accountAKONTACIJA/ADVANCE 100 €




350 €30 €

doplata za jednokrevetnu sobu / additional payment for single room: 15€ dnevno DA SE RAZMEMO: odnosi se na one u jednokrevetnoj sobi!!!nedjelja 8. 1. dolazakponedjeljak 9. 1. slobodno skijanjeutorak 10. 1. slobodno skijanjesrijeda 11. 1. natjecanje u veleslalomuËetvrtak 12. 1. slobodno skijanjepetak 13. 1. natjecanje u skijaπkom trËanjusubota 13. 1. slobodno skijanje i dovidjenja




305 €25 €




220 €20 €


350 €125 €


305 €109 €


220 €91 €

7 dana

6 dana

4 dana

IBAN IT98 X081 4061 0000 0000 5024 612 • BIC/SWIFT CCRTIT2T38A • Cassa Rurale Val di Fassa e Agordino • Via Marmolada • 32023 Caprile di Alleghe (BL)

hotel BARANCE Masarè sul lago, Alleghe***

popusti za djecu: 0-2. godine GRATIS • 2.- 8 godina -40% • 8-12 godina -25% • iznad 12 godina -10%

novinarhrvatske · 2011. 11. 24. · nekome moæda odgovara da se javnost pripremi na istrage,...

Documents