novine u zakonu o...

Novine u Zakonu o proračunu

NE PROPUSTITE SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO DJELATNOSTIMA U SIJEČNJU

Godišnji fi nancijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika

Temeljni kolektivni ugovor za javne službe

Zakon o udrugama u javnoj raspravi

Izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi

Godišnja prijava poreza na dohodak za 2012. godinu

· 20131

Sadržaj

Predgovor1. Odgovornost čelnika za dobar sustav fi nancijskog upravljanja 1.1. Zakonodavni okvir za fi nancijsko upravljanje i kontrole 1.2. Interna pravila i procedure važne za fi nancijsko upravljanje2. Što je važno za dobro i uspješno planiranje proračuna/fi nancijskog plana 2.1. Uloga čelnika u strateškom planiranju 2.2. Sudionici u procesu pripreme proračuna/fi nancijskih planova 2.3. Potreba za uravnoteženjem proračuna/fi nancijskog plana 2.4. Važnost izrade uputa za korisnike i utvrđivanje limita 2.5. Obvezan sadržaj fi nancijskog plana 2.6. Rokovi izrade i usvajanja proračuna/fi nancijskog plana 2.7. Primjena načela transparentnosti 2.8. Operativno planiranje3. Što je važno znati za dobro i uspješno izvršavanje proračuna/fi nancijskog plana 3.1. Pravila izvršavanja proračuna i upravljanja prihodima i rashodima koja se moraju utvrditi zakonom odnosno odlukom o izvršavanju proračuna 3.2. Faze u procesu izvršavanja proračuna 3.3. Posebna pravila upravljanja proračunom koja svaki rukovoditelj treba znati 3.4. Zaduživanje i upravljanje gotovinom 3.5. Odnosi sa trgovačkim društvima u vlasništvu4. Zašto je važno imati dobar računovodstveni sustav 4.1. Troškovno i upravljačko računovodstvo 4.2. Financijsko računovodstvo5. Izvještavanje 5.1. Financijsko izvještavanje 5.2. Izvještavanje o fi nancijskom upravljanju i kontrolama6. Riznica kao model upravljanja – temeljne informacije za čelnike 6.1. Sustavi riznica u kontekstu upravljanja javnim fi nancijama na lokalnoj razini 6.2. Temeljne funkcije lokalnih riznica7. Unutarnja revizija kao podrška radu čelnika8. Najčešće nepravilnosti u radu – zamke koje rukovoditelji moraju znati izbjeći9. Propisi - Zakon o proračunu - Odluka o proglašenju Zakona o fi skalnoj odgovornosti - Odluka o proglašenju Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru - Pregled propisa vezanih uz fi nancijsko upravljanje i kontrole

Danijela Stepić, Ivana Jakir-Bajo, Ivana Maletić,

Marela Knežević, Davor Kozina

FISKALNA ODGOVORNOST

I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

PRIRUČNIK ZA ČELNIKE NA SVIM RAZINAMA

NAKLADNIK: TIM4PIN,10000 Zagreb, Vukovarska 237A http://www.tim4pin.hr e-mail: [email protected]; [email protected]

Datum:

Red.

br.Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost i fi nancijsko upravljanje 250,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati:

Model:

OIB pravne osobe - 51

00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815

Svrha uplate: Kupnja knjige fi n upravljanje i fi skalna odg

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja

Narudžbenica broj ________

1TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

Prema našim najavama s konca prošle godine, stručna literatura u Republici Hrvatskoj od danas je bogatija za novi specijalizirani časopis koji ovim brojem počinje kontinuirano izlaziti.

Već u promotivnom broju, koji vam je i dalje raspoloživ na našoj internet stranici, istaknuli smo da ovim časopisom želimo snažnije razviti međusobnu razmjenu informacija, savjeta, spoznaja i iskustava eksperata, praktičara i znanstvenika koji djeluju u proračunskom i nepro itnom sekto-ru. Premda nam suvremeno informatičko doba i napredne tehnologije pružaju brojne e ikasne i ekonomične mogućnosti smatramo da je pisana riječ u formi tiskanog glasila ipak nužna.

Bogatim sadržajem promotivnoga i ovoga, prvoga broja novoga časopisa TIM4PIN MAGAZIN vje-rujemo da smo vam uvjerljivo predstavili naše nastojanje da časopis postane izvor relevantnih in-formacija i pouzdani vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolje domaće i svjetske prakse te aplikativnih znanstvenih dostignuća u području djelovanja javnog i nepro itnog sektora.

Koncepciju časopisa i ubuduće ćemo razvijati u dva temeljna segmenta – prvi koji će sadržajno obuhvaćati stručne i znanstvene teme od općeg interesa i drugi koji ćemo sustavno obogaćivati temama koje proizlaze iz vaših brojnih speci ičnosti u pojedinim djelatnostima.

Iskreno se zahvaljujemo svim čitateljima koji su nam već u ovoj inicijalnoj fazi svojom pretplatom na časopis ukazali svoje povjerenje.

Bili bismo vam također vrlo zahvalni kada biste svojim stavovima, idejama, prijedlozima, suge-stijama i pisanim prilozima doprinijeli da časopis u svom razvoju konceptualno i sadržajno zaista bude po mjeri vaših informacijskih potreba.

Sa željama za osobnim i poslovnim uspjehom u Novoj 2013. godini, pozdravljam vas s pošto-vanjem!

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tehnička urednica: Maja Petričko, mag.oec.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Gra ička priprema za tisak: Gordana Vinter

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN

Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN

2 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

PRIKAZ KONFERENCIJE:Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja Europskoj unijiZagreb, 30. studeni 2012. godine ....................... 4

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Vesna Lendić KasaloJavna rasprava o prijedlogu novog Zakona o udrugama ................................................... 11

Ivana Jakir BajoPrimjena izmjena i dopuna Zakona o proračunu .................................................. 18

Ivana Jakir-BajoOsvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ................................................................ 21

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Danijela StepićMarela KneževićGodišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola za 2012.

– obveznici i rokovi – .................................................... 26

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Nikola ĐurićDijana SpitzerFiskalizacija – korisnički pogled na početak uvođenja ............................................................................... 31

RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir-BajoMladenka KaračićUpute Ministarstva inancija uz sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja za proračune i proračunske korisnike................... 34

Sastavljanje i predaja godišnjih inancijskih izvještaja za 2012. u sustavu proračuna ........ 38

Davor VašičekIvana Jakir BajoInventurne razlike u nepro itnim i proračunskim organizacijama .............................. 43

Davor VašičekIspravak vrijednosti dugotrajne imovine u sustavu proračuna za 2012. godinu .............. 47

Upravljačko i troškovno računovodstvo u javnom sektoru - specijalistička edukacija ..... 49

REVIZIJA

Nediljka RogošićRevizija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave .............. 51

PLAĆE I NAKNADE

Mirela BojićMaja PetričkoNovi temeljni kolektivni ugovor za javne službe ................................................................. 57

POREZI

Mirjana Mahović Komljenović Godišnja prijava poreza na dohodak za 2012.godinu ................................................................ 62

Ksenija CipekIva UljanićNovine u oporezivanju dohotka od 01. siječnja 2013. godine .......................................... 69

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Nada ZrinušićProvedba i osiguravanje revizorskog traga u EU projektima .............................................................. 74

Marija TufekčićZnačaj europskih fondova za razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ........................................................................ 80

JAVNA UPRAVA/LOKALNA I PODRUČNA REGIONALNA SAMOUPRAVA

Anita MarkićPrikaz novog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ............... 85

SADRŽAJ


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

SOCIJALNA SKRB

Ivana MaletićKlasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u socijalnoj skrbi .......................... 94

ZDRAVSTVO

Davor VašičekKlasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u sustavu zdravstva ..................... 98

ŠKOLSTVO

Vesna OrlandiniUtvrđivanje i evidentiranje štete prouzročene od radnika ili učenika škole..... 101

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Vesna VašičekIvana MaletićIzvori inanciranja i klasi ikacija prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ........................................................................ 104

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Mladenka KaračićMaja PetričkoOdgovori na pitanja dječjih vrtića vezano uz inancijsko poslovanje ......................................... 107

PRAVOSUĐE

Ivana Jakir-BajoSpeci ične knjigovodstvene evidencije kod sudova i državnih odvjetništava ................ 109

VATROGASTVO

Mladenka KaračićSabina RebrovićEvidentiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi i oročavanja sredstava.......................... 112

NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE

Marija JurčevićZaštićena područja u funkciji lokalnog razvoja .............................................................. 114

ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

Ivana Vargašević ČonkaKnjigovodstvene evidencije godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i naknade za inanciranje građenja i održavanja

javnih cesta ......................................................................... 116

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Davor VašičekAmortizacija imovine nepro itnih organizacija za 2012. godinu ................................. 120

POSLOVANJE SINDIKATA

Mario ŠvigirUsusret EU - sektorska vijeća za socijalni dijalog ............................................................... 124

LOKALNA SAMOUPRAVA

Desanka SarvanNaknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru .................................. 127

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza ................ 131

2. Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike .............................. 132

3. Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama .................................................................... 133

4. Plaće ............................................................................. 133

5. Stope zateznih kamata i eskontna stopa ............................................................................. 135


PRIKAZ KONFERENCIJE

Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja Europskoj unijiZagreb, 30. studeni 2012. godine

Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. Ive Josipovića Centar za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora TIM4PIN organizirao je prvu konferenciju o inancijskom upravljanju i praktičnim aspektima pristupanja Europskoj uniji. Konferencija je održana u Zagrebu 30. studenog 2012. Konferencija ovakvog sadržaja i na ovoj razini organizirana je po prvi put u Republici Hrvatskoj.

Mnogi čelnici u javnom sektoru nisu svjesni važnosti potpisivanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i upravljačke odgovornosti koju imaju. Stoga, važno je bilo da čuju da im Izjava pomaže u uspostavi sustava dobrog inancijskog upravljanja koji je preduvjet zakonitom, namjenskom i učinkovitom korištenju sredstava. Uz to priprema i njih i instituciju u kojoj su čelnici za korištenje EU fondova. Oni spretniji, kreativniji i informiraniji će znatno pro itirati iz EU fondova, razviti i unaprijediti svoje ustanove te se po tome izdvojiti od drugih. Konferencija je osmišljena tako da odgovori na najčešća pitanja iz prakse važna upravo za čelnike na svim upravljačkim razinama.

Konferenciju je ispred organizatora otvorila i u plenar-nom dijelu vodila mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra TIM4PIN.

Konferencija se sastojala od dva dijela: 1. plenarni dio tijekom kojeg su visoki dužnosnici i znanstvenici ukazali na važnost pripreme javnog sektora za korištenje EU fondova i 2. Dvije tematske grupe sekcija na kojima je obrađeno 6 različitih tematskih cjelina kroz 18 različitih prezentacija.

Predavači tijekom plenarnog dijela bili su (nabrojeni slijedom iz-laganja): potpredsjednik Vlade RH g. Branko Grčić, šef delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj g. Paul Vandoren, ministar inancija g. Slavko Linić, guverner Hrvatske narodne banke g. Bo-

ris Vujčić, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku gđa Sanja Mađarević Šujster i glavni urednik TIM4PIN MAGAZINA g. Davor Vašiček.

U plenarnom dijelu istaknuto je da je za Republiku Hrvatsku ula-zak u Europsku Uniju značajan iz više razloga.

Podpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regional-nog razvoj i fondova Europske unije g. Branko Grčić, ukazao je na utjecaj Kohezijske politike Europske unije i novosti u regionalnoj politici Republike Hrvatske. Podpredsjednik je istaknuo da su za korištenje EU fondova najvažniji spremni projekti, jak admini-strativni kapacitet i kvalitetna provedba projekata. Prema sa-vjetima iz Europske unije, trebali bismo imati minimalno 50 po-sto više pripremljenih projekata u odnosu na odobrena sredstva iz EU fodnova ako želimo biti uspješni u korištenju fondova.

Šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj g. Paul Van-doren, svojim je izlaganjem ukazao na važnost aktivnog sudje-

Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN


PRIKAZ KONFERENCIJE

lovanja javnog sektora Republike Hrvatske u zajedničkim po-litikama EU. Čestitao je na organiziranju ove konferencije te je naglasio kako je javni sektor ključan korak u pripremanju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave kao i reforme u javnom sektoru trebale bi nam biti politički i ekonomski prioritet, i to ne samo u teoriji.

Ministar inancija Republike Hrvatske, g. Slavko Linić, naveo je koji su to preduvjeti za posti-zanje dobrog inancijskog po-slovanja, istaknuo je važnost i-

nancijskog upravljanja te žurnog uvođenja inancijske discipline u Republiku Hrvatsku. Osim toga, istaknuo je važnost sudjelovanja Republike Hrvatske u fondovima Europske unije koji će prvenstveno dati Republici Hrvatskoj mogućnost dodatnog izvora inanciranja koji je svakako nužan u kriznim vremenima. Istaknuo je kako je Republika Hrvatska uložila (i dalje ulaže) na-pore ka kreiranju proračuna harmoniziranog s proračunom Europske unije.

Guverner Hrvatske narodne banke, g. Boris Vujčić, predočio je izazove s kojima se Re-publika Hrvatska suočava na samom pragu ulaska u Europsku uniju. Izazovi su prven-stveno vezani uz nužne strukturne reforme i očuvanje monetarne stabilnosti. Naglasio je kako bi se trebali poboljšati ključni faktori gospodarskog rasta. BDP po stanovniku je u Republici Hrvatskoj upola manji nego li je u Europskoj uniji (prosjek EU 27), dug opće države kao udio u BDP-u konstantno raste iz godi-ne u godinu, udio u svjetskom izvozu ima tendenciju pada.

Glavna ekonomistica Svjetske banke za Republiku Hrvatsku, gđa Sanja Mađarević Šujster ukazala je na važnost dobrog upravljanja proračunskim sre-dstvima i donošenja dugoročnih strategija i politika. EU fondovi nam ne mogu pomoći ako sami ne znam što i kako želimo istak-nula je gđa. Mađarević Šujster.

Urednik časopisa TIM4PIN MAGAZIN, profesor na ekonomskom fakultetu u Rijeci, g. Davor Vašiček, istaknuo je važnost znanja i svijesti na razini čelnika, uprav ljača o dobrom inancij skom po slo-

vanju. Čelnici ne smiju pasivno promatrati i čekati da im netko izvana ukaže na nepravilnosti u poslovanju. Sami moraju organizirati i osmišljavati poslovanje u skladu s krite-rijem vrijednost za novac, ali osigu ravajući istovremeno zakonito i namjensko poslovanje. U tome im pomaže i Izjava o iskalnoj odgovornosti kao instrument samoocjene vlastitog sustava inancijskog upravljanja.

Nakon odmora započeo je drugi dio Konferencije u kojem su se po tri sekcije odvijale paralelno te su sudionici birali temu koja im je najbliskija i najzani-mljivija. Održano je ukupno šest sekcija.

U prvom dijelu sekcija obrađene su teme strateškog planiranja, specijaliza-cije regija i stvaranja modernih klastera; pripreme i inanciranja projekata u Republici Hrvatskoj; te s obzirom da se iz primjera najbolje nauči, primjeri projekata u Republici Hrvatskoj i državama članicama EU.


PRIKAZ KONFERENCIJE

Prije svega posebno treba istaknuti mogućnosti koje nam se ulaskom u europ-sku obitelj otvaraju. Ponajprije su vezane uz mogućnost korištenja europskih fondova.

S obzirom da smo po razvijenosti ispod prosjeka zemalja članica, EU za nas iz svog proračuna izdvaja znatno više nego što su naše obveze uplate. Od 2014. do 2020. godine riječ je od oko 10 milijardi kuna godišnje. Da bi se iskoristio taj iznos potrebno je provoditi

projekte u vrijednosti od otprilike30 milijardi kuna, a trenutno, kada se zbroje ulaganja svih općina, gradova, županija i središnje države, jedva dolazimo do iznosa od 8-9 milijardi kuna godišnje. Navedeno pokazuje da nam stiže tsunami novaca koji traži goto-ve projekte ako ga mislimo iskoristiti i doći do rasta i razvoja.

U korištenju ovih sredstava najvećim dijelom će sudjelovati jav-ni sektor investicijama u energetiku, okoliš, promet, društvenu infrastrukturu (a to je opremanje, nadogradnja i izgradnja različite infrastrukture – od vrtića, preko bolnica, fakulteta, škola, sudova, kazališta, domova kulture…), jačanje tržišta rada i zaposlenosti. Upravo zato moramo se prestati zaduživati za pro-vedbu projekata, sredstva nam trebaju za pripremu projekata, u to treba uložiti. Dakle, potrebno je pripremiti projekte i što prije potrošiti EU fondove koji su bespovratni. U prve tri godi-ne članstva sedmogodišnji iznos možemo teoretski potrošiti ako imamo za što i time u ovim kriznim vremenima otvoriti i pokre-nuti razvojne poluge. Ove mogućnosti daju svakako nadu i bude optimizam.

Za projekte poduzetnika, nepro itnih organizacija i jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih kori-snika i trgovačkih društava u javnom sektoru može se i u fondo-

vima kao i u IPA-i, isplaćivati predujam za početak provedbe projekta dok će se daljnje isplate vršiti u skladu s napretkom projekta. Izuzetak su programi u poljoprivredi te neki od programa prekogranične suradnje kod kojih je sredstva moguće dobiti tek po završetku projekta. Međutim, već sada su banke korisnicima IPARD sredstava otvorile posebne, dostupnije i povoljnije kreditne linije, a u budućnosti bi se trebalo očekivati osni-vanje državnog jamstvenog fonda kao podrške provedbi i inan-ciranju projekata koji su odabrani na natječaju s obzirom da godišnji iznosi koje ćemo za ruralni razvoj moći koristiti rastu sa IPA-inih 25 milijuna eura godišnje na 330 milijuna eura u Fondu za ruralni razvoj.

Kada je riječ o su inanciranju za općine, gradove i županije (i njihove proračunske korisnike), koji nemaju snažan iskalni ka-pacitet, inancijsku pomoć u pripremi i su inanciranju projekata trebao bi dati središnji proračun jer je središnjoj državi u intere-su postići ravnomjeran regionalni razvoj. Sve je ovo bilo detaljno obrađeno na sekcijama tijekom Konferencije 30. studenog 2012.


PRIKAZ KONFERENCIJE

U drugom dijelu sekcija obrađene su posebno aktualne teme otvorenosti proračuna i proračunskih korisnika javno-sti te najčešće nepravilnosti u radu. Uz to posebna tematska cjelina bila je posvećena lokal-nom ekonomskom razvoju s uvijek aktualnim temama i-nancijskog poslovanja i upra-vljanja proračunom. Treća sekcija u ovom dijelu bila je posvećena važnosti sustava inancijskog upravljanja i kon-

cepta iskalne odgovornosti što je ujedno bio i light motiv čitave konferencije.

Osnovna poruka i zaključak konferencije je da je informiranost i znanje na razini čelnika ključno u razdoblju koje dolazi. Sve kreće s vrha:

• novi načini rada, razmišljanja kroz uvođenje strateškog planiranja, de iniranja ciljeva i aktivnosti za po-stizanje tih ciljeva te indikatora kojima će se mjeriti ostvarenje postavljenih ciljeva – samo tako uobličeni projekti i utemeljeni na strateškim dokumentima mogu se inancirati iz EU sredstava

• shvaćanje da se treba okrenuti novim izvorima inanciranja jer u proračunu nema više prostora za ula-ganja,

• strog odnos prema trošenju novca, disciplina i svijest da nenamjensko trošenje dovodi do gubitka sredsta-va,

• inzistiranje na zakonitosti i učinkovitosti u radu,

a sve su to preduvjeti dobivanja i nakon toga uspješnog korištenja sredstva EU fondova. Nije dovoljno da samo zaposlenici znaju o ovome, čelnici donose odluke i trebaju imati osnovne informacije koje će im pomoći u snalaženju i odlučivanju.

Prikaz pripremile:

Ivana Maletić i Maja Petričko

Datum:

Red.

br.Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost- popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati:

Model:

OIB pravne osobe - 52

00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815

Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja

Narudžbenica broj ________

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o

iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika,

sastavljanje planova i izviješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izviješća o otklonjenim slabostima i ne-pravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revi-zorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izviješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora najavljuje

RADIONICE ZA OPĆINE, GRADOVE, ŽUPANIJE I PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE PO GRADOVIMA U VELJAČI 2013.

RASPORED RADIONICA PO GRADOVIMA:

Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2.

TEMA RADIONICA JE:Obveze proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i novosti u proračunskim propisima. Osvrt na najčešće nepravilnosti

koje su uočili Ministarstvo inancija i Državni ured za reviziju te kako ih izbjeći. Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: Dva nova priručnika: Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje - priručnik za čelnike na svim organizacijskim razinama i Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća (uključuje CD sa svim materijalima)Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00 kn (uključuje PDV i materijal). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se.


SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA KOJA SE NE PONAVLJAJU

U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h

RASPORED RADIONICA:

DJEČJI VRTIĆI – 14. siječnja 2013.USTANOVE U KULTURI – 15. siječnja 2013.SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 16. siječnja 2013.USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 17. siječnja 2013.FAKULTETI I INSTITUTI – 18. siječnja 2013.USTANOVE U ZDRAVSTVU – 21. siječnja 2013.JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 22. siječnja 2013.OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 23. siječnja 2013.OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 28. siječnja 2013.

TEMA RADIONICA JE:Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično

Detaljan program radionica objavljen je na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijalNaknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 700,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00 kn.Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se online.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora organizira

SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

4. veljače 2013. godine u Zagrebu, hotel Palace, s početkom u 10h do 15.30h

TEMA SEMINARA JE:

Sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja, speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcije, Zakon o udrugama nakon javne rasprave, Zakon o računovodstvu/ inancijskom poslovanju nepro itnih organizacija – očekuje se javna rasprava i ostale aktualnosti

Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr

Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 650,00 kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.

Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]



RADIONICU ZA KOMUNALNA PODUZEĆA, ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE

I TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I/ILI PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE I/ILI DRŽAVE


TEMA RADIONICA JE:

Obveze trgovačkih društava u svezi uspostave sustava inancijskog upravljanja, speci ičnosti inancijskog poslovanja i ugovorni odnosi s nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvima



Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 750,00kn. Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.





Analizom aktualnih problema u primjeni Zakona o udrugama te međunarodnih i europskih propisa koji uređuje slobodu udruživanja izrađen je nacrt prijedloga Zakona o udrugama. Nacrt je 18. pro-sinca 2012. putem internetske stranice Ministar-stva uprave (www.uprava.hr) i Vladinog Ureda za udruge (www.uzuvrh.hr) stavljen na jednomjesečno javno internetsko savjetovanje. U pozivu za savje-tovanje jasno su naznačena otvorena pitanja na koje se u javnom savjetovanju želi dobiti odgovor, a po njegovom završetku, svi pristigli doprinosi bit će javno dostupni. Autorica u tekstu opisuje novosti koje ovaj prijedlog Zakona o udrugama donosi te objašnjava razloge promjena.

1. UvodNakon desetogodišnje primjene Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 11/02), kojim je učinjen napredak u zaštiti ustavnog načela slobode udruživanja i uspo-stavljen poticajan normativni okvir za rad udruga kao najbrojnijih oblika djelovanja civilnog društva, te značajan korak naprijed u jačanju autonomije u radu udruga (kao privatno-pravnih osoba koje osni-vaju i kojima upravljaju njihovi članovi) te kojim su postavljeni temelji za razvoj mjerila, kriterija i po-stupaka za dodjelu dotacija iz državnog i lokalnih proračuna, projektima i programima od interesa za opće dobro koje provode udruge, Ured za udru-ge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo uprave pokrenuli su početkom 2012. javno savjetovanje1 o izazovima u provedbi Zakona o udrugama.

U ovoj prethodnoj javnoj raspravi ukazalo se na različita tumačenja i neujednačenu primjenu odre-dbi Zakona od strane registracijskih tijela – ureda državne uprave u županijama, koji imaju oprečnu praksu u pogledu „priznavanja“ statutarnih odred-

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.1 U javnu raspravu, koja je održana 6. ožujka 2012. i internet-sko savjetovanje koje je trajalo 24 dana, uključilo se preko 120 sudionika iz tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ureda državne uprave u županijama, akademske zajednice i udruga. Prijedlozi i komentari izneseni na raspravi zabilježeni su i objavljeni na internetskoj stranici Ureda, a ukazali su na niz problema u provedbi Zakona.

bi u statutima udruga kojima se uređuje obavljanje prihodovnih i drugih djelatnosti udruge (dosadašnje odredbe Zakona u ovom pogledu ne mogu spriječiti zlouporabu statusa udruge za pribavljanje osobne i-nancijske koristi, ali često i ograničavaju nastojanja pojedinih udruga da registriraju prihodovne djelat-nosti i socijalno poduzetničke aktivnosti u svrhu samo inanciranja), udruživanje udruga u saveze, poštivanje načela demokratskog zastupanja i demo-kratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge i sl., što ponekad dovodi do odbijanja potpuno zakonitih prijava promjena statuta ili re-gistracije udruge, ali i ovjeravanja statuta spornog sadržaja.

Rasprava je ukazala i na manjkavosti u samom tekstu Zakona koje se odnose na nadzor, likvida-ciju, stečaj i brisanje udruge iz Registra udruga, što ima za posljedicu više od 47.000 registriranih udruga i tek nešto više od 800 izbrisanih od uspo-stave samog Registra. Neodgovarajuća klasi ika-cija udruga u Registru udruga prema proizvoljno utvrđenim skupinama i podskupinama djelatno-sti često onemogućuje udruge u zagovaranju svih prava i interesa zbog kojih su osnovane, što je prije svega važno za udruge koje provode aktivnosti od interesa za opće/javno dobro i za to primaju bespo-vratna sredstva iz javnih izvora, za razliku od onih koje su osnovane isključivo u svrhu podmirivanja partikularnih interesa svojih članova. Ova rasprava rezultirala je i nizom vrlo konkretnih prijedloga za poboljšanje odredbi Zakona o udrugama i provedbe-nih propisa.

Slijedom navedenog, imenovana je radna skupi-na za izradu nacrta prijedloga Zakona o udrugama sačinjenu od predstavnika tijela državne uprave, ureda državne uprave koji su nadležni za registra-ciju udruga i organizacija civilnoga društva. Radna skupina je temeljito sagledala sve pristigle primjed-be i prijedloge iz javne rasprave, aktualne probleme u primjeni Zakona i međunarodne propise i praksu koja uređuje slobodu udruživanja i izradila nacrt prijedloga Zakona o udrugama koji je 18. prosin-ca 2012. putem internetske stranice Ministarstva uprave (www.uprava.hr) i Vladinog Ureda za udru-ge (www.uzuvrh.hr) stavljen na jednomjesečno ja-

UDK 3.07Vesna Lendić Kasalo *

Javna rasprava o prijedlogu novog Zakona o udrugama



vno internetsko savjetovanje. U pozivu za savje-tovanje jasno su naznačena otvorena pitanja na koje se u javnom savjetovanju želi dobiti odgovor, a po njegovom završetku, svi pristigli doprinosi bit će javno dostupni. U nastavku su predstavljene najvažnije promjene koje se predlažu kao dodana vrijednost uređenju slobode udruživanja, kao jedne od temeljnih građanskih i političkih sloboda nužnih za funkcioniranje suvremenih pluralističkih demo-kracija2.

2. Područje primjene i cilj prijedloga Zakona o udrugama

S ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvaranja preduvje-ta za djelotvorno inanciranje programa i projeka-ta od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj nacrtom prijedloga Zakona predlaže se jasnije urediti osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registraciju, inanciranje, imovinu, odgo-vornost, statusne promjene, nadzor, prestanak po-stojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, te dje-lovanje predstavništava stranih udruga u Republici Hrvatskoj.

Suprotno od aktualnog Zakona o udrugama koji u članku 1. stavku 2. eksplicitno navodi da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca, prijedlog novog Zakona predvidio je supsidijar-nu primjenu na ostale oblike udruživanja kao što su političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca u pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonima, ako to nije u suprotnosti s odredbama tih posebnih zakona.

Naime, ovako koncipiranom odredbom u Zakonu koji je na snazi ne uvažava se mjesto Zakona o udru-gama u ukupnom pravnom sustavu, posebice u od-nosu na oblike udruživanja koji se uređuju posebnim

2 Sloboda udruživanja zajamčena je brojnim međunarodnim dokumentima: člankom 20. Opće deklaracije o ljudskim pravi-ma iz 1948. godine, člankom 11. Europske konvencije o ljudskim pravima koja je stupila na snagu 1953. godine(koju je Republika Hrvatska potpisala 6. 11. 1996., a rati icirala 5. 11. 1997.) i član-kom 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je stupio na snagu 1976. godine.I Ustav Republike Hrvatske člankom 43. svakom jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzima-nja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga, svatko može slobodno osniva-ti sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog po-retka te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Re-publike Hrvatske.

zakonom. Odnos između Zakona o udrugama i dru-gih zakona kojima se uređuju posebni oblici udruga može se smatrati odnosom između općeg zakona (lex generalis) i specijalnog zakona (lex specialis).

Postojeća supsidijarna primjena vidi se i iz rješenja u zakonima koji uređuju druge oblike udruživanja. Primjerice, u Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica poziva se na Zakon o udrugama kad je riječ o uređivanju likvidacije vjerskih zajednica, a srodne odredbe koje upućuju na Zakon o udrugama mogu se pronaći i u Zakonu o pravima samostal-nih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u kontekstu uređivanja djelovanja umjetničkih organizacija, itd.

Očekuje se da će rasprava pokazati je li ovo ekspli-citno navođenje supsidijarne primjene Zakona o udrugama prihvatljivije od postojećeg rješenja u važećem Zakonu o udrugama.

Ni ovaj prijedlog novog Zakona o udrugama ne bavi se udrugama koje nemaju svojstvo pravne osobe na koje se na odgovarajući način primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo.

2.1. Pojam i načela djelovanja udruge

U prijedlogu novog Zakona o udrugama pojam udruge3 nije se bitno mijenjao, ali su zato de inirana načela neovisnosti, javnosti, nepro itnosti i slobod-nog sudjelovanja udruge u javnom životu, pri čemu neovisnost znači da udruga samostalno utvrđuje svoje ciljeve, samostalno uređuje svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti u skladu s Ustavom i zakonom. Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa zakonom.

Nepro itnost znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati djelatnosti kojima se ostvaruje prihod, sukladno zakonu i statutu, što je dodatno razrađeno u dijelu prijedloga Zakona koji uređuje imovinu i inanciranje udruge. Udruge slo-bodno sudjeluju u oblikovanju javnih politika i jav-nog mnijenja te izražavaju svoja stajališta i mišljenja i poduzimaju inicijative o pitanjima od njihova inte-resa. Ograničava se njihovo sudjelovanje u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili

3 Udruga u smislu prijedloga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više izičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda te ekološka, humanitarna, socijalna, kul-turna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koja nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stje-canja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova-nje toga oblika udruživanja.



kandidata ili prikupljanju inancijskih sredstava za inanciranje političkih stranaka, koalicija ili kandi-

data, ukoliko se inanciraju iz javnih izvora, a što je u prijedlogu Zakona o udrugama regulirano u dijelu koji uređuje dotacije iz javnih izvora.

3. Osnivanje udrugeIako su to neki očekivali, nacrt prijedloga Zakona o udrugama nije „pooštrio uvjete“ za osnivanje udruge. I dalje udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača, pri čemu se ne pravi razlika između domaćih i stra-nih izičkih ili pravnih osoba. Međutim, sukladno međunarodnim pravnim standardima koji obvezuju Republiku Hrvatsku i suvremenoj međunarodnoj praksi prijedlogom novog Zakona o udrugama predviđeno je da osnivač udruge može biti i pu-noljetna osoba bez poslovne sposobnosti i/ili sa ograničenom poslovnom sposobnosti, te maloljetna osoba uz prethodnu izjavu o davanju suglasnosti zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika u skladu sa zakonom.

U trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač mora imati potpunu poslovnu sposobnost, a osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo osoba sa potpunom poslovnom sposobnošću. Sukladno tome, prijedlog Zakona ne predviđa nikakva ograničenja za članstvo u udruzi i propisuje da svaka izička i pravna osoba može, pod jednakim uvjetima utvrđenim Zakonom i statutom udruge, postati članom udruge4.

3.1. Statut udruge

Imajući u vidu da je osnovna obveza države kada je riječ o slobodi udruživanja negativna (obveza da se ne miješa u ostvarivanje slobode udruživanja), te da je sukladno tome statut (a ne zakon) osnovni instrument reguliranja unutarnjeg ustrojstva udru-ge, prijedlog Zakona propisuje obvezni i dispozitivni sadržaj statuta. Statut kao temeljni opći akt udru-ge, koji donosi skupština udruge, obvezno treba sadržavati odredbe o:

4 To je rješenje u skladu s odredbama Konvencije UN-a o pravi-ma djeteta, čiji je potpisnik i Republika Hrvatska. Članak 15. Kon-vencije ističe u stavku 1. „Države stranke priznaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja“, a u stavku 2.: „Uživanju ovih prava ne mogu se postavljati nikakva ograniče-nja osim onih koja su u zajednici zakonski propisana i koja su u demokratskom društvu prijeko potrebna u interesu nacionalne ili javne sigurnosti, javnog poretka (ordre public), zaštite javnog zdravlja ili morala, ili zaštiti prava i sloboda drugih“. Prijedlo-gom novog Zakona ističe se da nema pravnih zapreka da udrugu osnuju i maloljetnici, uz izjavu o davanju suglasnosti zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika.

• nazivu i sjedištu, zastupanju, ciljevima, izgledu pečata udruge,

• djelatnostima kojima udruga stječe prihod sukla-dno zakonu, načinu korištenja ostvarenog viška prihoda nad rashodima,

• uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku član-stva, te pravima, obvezama i odgovornosti i ste-govnoj odgovornosti članova (kako poslovno spo-sobnih, tako i članova bez poslovne sposobnosti i/ili sa ograničenom poslovnom sposobnosti),

• načinu vođenja popisa članova, tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu redovnog i izvanred-nog sazivanja, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te sazivanju skup-štine u slučaju isteka mandata, izboru i opozivu likvidatora udruge,

• prestanku postojanja udruge, imovini, načinu stje-canja imovine te postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge.

Ovakvim rješenjem obveznog sadržaja statuta udru-ge mijenja se postojeća praksa propisana aktual-nim Zakonom koji postavlja zahtjev udrugama da prilikom registracije (i upisa promjena) u statutu navode sve djelatnosti kojima će se baviti (odnosno prijavljuju svaku buduću promjenu djelatnosti) čime je ozbiljno dovedeno u pitanje poštivanje kriterija minimalnog ograničenja nužnog da bi se ostvario legitiman cilj (radi interesa državne sigurnosti ili ja-vnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih) naveden u članku 11. stavku 2. Eu-ropske konvencije o ljudskim pravima5.

5 U ocjeni je li ograničenje slobode udruživanja u suglasnosti sa člankom 11. stavak 2. Europske konvencije o ljudskim pra-vima Vijeća Europe, Europski Sud za ljudska prava primjenjuje sljedeći test: 1) svako ograničenje slobode udruživanja mora biti propisano zakonom. Ovaj uvjet u sebi uključuje dva poduvjeta: a) da se radi o pravnom propisu koji je određene kakvoće, to jest, pisan jasnim i razumljivim jezikom, tako da ga može razu-mjeti prosječno inteligentna osoba; b) da se radi o općem prav-nom propisu koji je dostupan javnosti (zabrana tajnih službenih listova); 2) svako ograničenje slobode udruživanja mora biti u funkciji nekog legitimnog cilja (legitimni su samo oni ciljevi koji su navedeni u članku 11. stavak 2. Konvencije – ove su osnove ograničenja navedene numerus clausus i ne mogu se proširivati propisima države-ugovornice); 3) svako ograničenje slobode udruživanja mora biti nužno u demokratskom društvu, s obzi-rom da je jedini poredak sukladan Konvenciji demokratski po-redak. U ocjeni je li ispunjen ovaj kriterij, Sud primjenjuje test proporcionalnosti: na državi-ugovornici leži teret dokazivanja da se radi o minimalnom nivou ograničenja neophodnom da se ostvari legitimni cilj. U najvećem broju slučajeva pred Sudom, koji se tiču navodne povrede članka 11. Konvencije, Sud je našao da nije ispunjen ovaj posljednji od tri kumulativno postavljena uvjeta - test proporcionalnosti.



Stoga se predloženim nacrtom prijedloga Zakona pokazuje da nužan obvezni sadržaj statuta jesu ci-ljevi, ali ne i djelatnosti udruge. S druge strane, radi zaštite načela tržišnog natjecanja i veće transpa-rentnosti u obavljanju prihodovnih, odnosno go-spodarskih djelatnosti udruga, kao obvezni sadržaj statuta predviđa se navođenje samo onih djelatno-sti kojima udruga stječe prihod sukladno zakonu (posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti, ako takav propis postoji). Dje-latnosti kojima se stječe prihod posebno su uređene u dijelu prijedloga Zakona kojim se uređuje imovina i inanciranje udruge.

3.2. Naziv udruge

Za razliku od aktualnog Zakona o udrugama koji propisuje da uz iznimke određene zakonom, naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku, prijedlog no-vog Zakona dozvoljava da naziv udruge može biti na hrvatskom jeziku, stranom jeziku i na mrtvom je-ziku, ali mora biti na latiničnom pismu. Uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, udruga može imati i naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine, ili na stranom jeziku, ako je to predviđeno statutom.

Prijedlog Zakona na jasniji način propisuje i način korištenja riječi „Hrvatska“ i imena država, međunarodnih organizacija i osobnih imena u nazi-vu udruge.

3.3. Upravljanje udrugom

U prijedlogu novog Zakona o udrugama odredbe o upravljanju udrugom nisu se bitno mijenjale, ali su sukladno zahtjevima iz prethodne javne raspra-ve o primjeni važećeg Zakona detaljno propisane nadležnosti skupštine udruge i osobe ovlaštene za zastupanje udruge. Pri tome je naglašena autonom-nost udruge da statutom uređuje pitanja načina izbora i mandata predstavnika u skupštini udruge ako skupštinu ne čine svi članovi udruge, kao i način sudjelovanja u radu skupštine udruge punoljetnih osoba bez poslovne sposobnosti i/ili s ograničenom poslovnom sposobnosti, te maloljetnih osoba članova udruge. Ipak, od javne rasprave očekuje se da odgovori na pitanje je li možda uputnije Zakonom dodatno i nedvosmisleno precizirati način sudjelo-vanja maloljetnih osoba u radu skupštine i pitanja o kojima mogu odlučivati.

Zbog činjenice da u dosadašnjem radu udruge u svojim statutima pitanja načina sazivanja redovne i izvanredne sjednice skupštine nisu imala uopće uređena ili nisu bila odgovarajuće uređena, dolazilo je do brojnih sporova koje udruge i njihovi članovi

nisu rješavali pred redovnim sudovima (iako se ovdje radi o privatno-pravnim pitanjima), nego su redovito očekivale i tražile da to rješavaju nadležni uredi državne uprave kao registracijska tijela. Kako bi se to ubuduće izbjeglo, prijedlogom novog Zako-na udruge su dužne autonomno urediti čak i način sazivanja skupštine u slučaju kada je predsjedniku udruge i njegovom zamjeniku, odnosno tijelu udru-ge propisanom statutom za sazivanje skupštine istekao mandat.

3.4. Udruživanje udruga i ustrojstveni oblici udruga

U prijedlogu novog Zakona, odredbe o udruživanju udruga i njihovim ustrojstvenim oblicima nisu se bit-no mijenjale. Međutim, odredba da se udruge mogu udruživati u savez, zajednicu, mrežu ili drugi oblik udruživanja bez navođenja minimalnog broja udru-ga potrebnog za udruživanje (u važećem Zakonu to su dvije udruge) implicira da su za osnivanje saveza, zajednice, mreže ili drugog oblika udruživanja, koji je također udruga, potrebne minimalno tri udruge obzirom da je to minimalni broj potreban za osni-vanje bilo koje udruge i nema opravdanog razloga praviti iznimku kod udruživanja udruga u savez, zajednicu, mrežu ili neki drugi oblik udruživanja.

3.5. Strana udruga

Strane udruge mogu ostvarivati svoje ciljeve na području Republike Hrvatske nakon upisa u Registar predstavništava stranih udruga u koji će ih ubuduće upisivati uredi državne uprave prema sjedištu predstavništva, umjesto Ministarstvo uprave kako je bilo do sada.

4. Registracija udruge i javnost Registra udruga

Odredbe o registraciji udruge i predstavništva stra-ne udruge, uključujući i postupak u povodu zahtjeva za upis i upis promjena, u prijedlogu novog Zakona dorađene su prema zahtjevima iz prethodne javne rasprave, a poseban je naglasak stavljen na javnost podataka upisanih u Registar udruga koji se obja-vljuju na internetskoj stranici Ministarstva uprave.

Ubuduće, u Registru udruga bili bi javno dostup-ni: statut, podaci o ciljevima udruge, osobama ovlaštenim za zastupanje, likvidatoru, sjedištu i adresi udruge te kontakt podaci udruge (telefon, fax, adresa elektronske pošte i mrežna strani-ca ako je udruga ima). Imajući u vidu da se uskoro očekuju i izmjene u propisima kojima se uređuje računovodstvo nepro itnih organizacija, predviđeno



je da u Registru udruga putem poveznice na Regi-star nepro itnih organizacija javno budu dostupna i izvješća o inancijskom poslovanju udruge, što bi uvelike trebalo olakšati pristup udruga inanciranju iz javnih izvora i transparentnosti njihova djelo-vanja za opće dobro.

Niz otvorenih pitanja u ovom području (kao što je klasi ikacija udruga prema ciljevima njihova osni-vanja i djelovanja, ujednačeno postupanje nadležnih ureda u vođenju Registra i sl.) trebalo bi biti riješeno Pravilnikom o Registru udruga, koji bi Ministar uprave trebao donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu.

5. Imovina i inanciranje udrugeOdredbe o imovini udruge nisu se bitno mijenjale, ali odredbe o inanciranju udruge temeljito su dorađene u dijelu koji uređuje djelatnosti kojima udruga stječe prihod i u dijelu kojim se uređuju dotacije udrugama iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave i fondo-va Europske unije). Prijedlog novog Zakona potiče udruge da svojim djelovanjem ostvaruju prihode ili se bave socijalnim poduzetništvom6 te propisuje da udruga može obavljati djelatnosti kojima se stječe prihod sukladno statutu udruge i sukladno poseb-nim propisima kojima se uređuju uvjeti za oba-vljanje te vrste djelatnosti, ako takvi propisi postoje (po principu što nije zabranjeno - dozvoljeno je).

Međutim, prihodovne djelatnosti udruga ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za oba-vljanje i unapređenje djelatnosti udruge kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Udruga nema pravo ostvareni višak prihoda nad rashodi-ma kao dobit raspodjeljivati svojim osnivačima, članovima, članovima tijela udruge, direktorima, zaposlenima ili s njima povezanim osobama.

Ovakav način uređenja prihodovnih djelatnosti udruge u praksi bi trebao riješiti sve nedoumice i nepotrebna ograničenja koja su registracijska tije-la i pojedina tijela državne uprave postavljala pred udruge7 koje su obavljanjem prihodovnih djelatno-

6 Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. de inira socijalno poduzet-ništvo kao način rješavanja društvenih problema primjenom po-duzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primje-njujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć).7 Zbog ponekad i opravdanog straha da pojedinci žele iskoristi-

sti pod istim uvjetima kao i drugi pravni subjek-ti željeli osigurati potrebna sredstva za ostvarenje statutom utvrđenih ciljeva udruge ili se žele baviti nekim oblikom socijalnog poduzetništva.

Prijedlog Zakona također jasno propisuje pod kojim uvjetima udruge imaju mogućnost dobivanja dota-cija - bespovratnih sredstava iz državnog proračuna i drugih javnih izvora radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro u Republici Hr-vatskoj. Nadležna državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju pro-vedenog javnog poziva, odnosno natječaja, sklapaju ugovore s udrugama o provedbi programa ili projek-ta od interesa za opće dobro.

Prijedlog Zakona je de inirao što se smatra pod poj-mom programa i projekata od interesa za opće dobro i navedene su aktivnosti udruga od interesa za opće dobro8. Kriterije, mjerila i postupke inanciranja

ti pravni oblik udruge za pribavljanje osobne inancijske koristi izbjegavanjem poreznih i drugih obveza.8 Programima i projektima od interesa za opće dobro smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje kroz dugoročni ili vremenski ogra-ničeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice. Od interesa za opće dobro smatraju se osobito aktivnosti udruga koje doprinose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i diskriminacije, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njiho-vom aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv različitih oblika ovisnosti, razvoju demokratske političke kul-ture, zaštiti i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama u užem smislu i humanitarnoj djelatnosti, zaštiti prirode i okoliša, zašti-ti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, kulture, tehničke i informatičke kulture, sporta, cjeloživotnog učenja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi odnosno poseb-nim propisima mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.



programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge pobliže će biti uređeni Uredbom koju donosi Vlada, na prijedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe prestat će važiti Kodeks pozi-tivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje i-nancijske potpore programima i projektima udruga (NN, br. 16/08).

Važna novina u prijedlogu Zakona odnosi se na činjenicu da udruga koja je iz javnih izvora dobi-la bespovratna sredstva za provođenje programa ili projekata od interesa za opće dobro ili koja je u prethodnoj godini, u skladu sa zakonom, koristi-la porezne i carinske olakšice ne može sudjelovati u izbornoj ili drugoj promidžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, ne može davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati inancijska sredstva za inanciranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata. Zakon za prekršitelje ovih odredbi ne predviđa posebnu sankciju, ali udruge koje će koristiti bespovratna sredstva iz javnih izvora imat će ugovornu obvezu pridržavat se ovih odredbi (u suprotnom, morat će vratiti dobivena sredstva).

Iako se očekuje da će to uskoro biti propisano i no-vim propisima o računovodstvu nepro itnih organi-zacija i u prijedlogu Zakona izričito se navodi da su udruge (i domaće i predstavništva stranih udruga) dužne upisati se u Registar nepro itnih organizacija koji vodi Ministarstvo inancija, voditi poslovne knji-ge i sastavljati inancijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva ne-pro itnih organizacija.

Odredbe o odgovornosti udruge za obveze nisu se mijenjale, ali je dodana odredba o odgovornosti za štetu udruge, osoba ovlaštenih za zastupanje udru-ge i članova udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osobama sukladno općim pro-pisima o odgovornosti za štetu.

6. Statusne promjenePrijedlogom Zakona uređuje se i pitanje statusnih promjena - promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu odluke nadležnog tijela u skladu sa statutom i ovim Zakonom, pri čemu se misli na pri-pajanje, spajanje i podjelu udruge. Uvođenjem statu-snih promjena kao novog poglavlja u Zakon o udruga-ma odgovara se na stvarne probleme i situacije s koji-ma se udruge susreću u svakodnevnoj praksi. Ujedno se statusne promjene ističu i kao dodatni razlog za prestanak postojanja udruga. S obzirom da je riječ o novini u radu udruga, ali i postupanju nadležnih ure-

da državne uprave u županijama, u javnoj raspravi otvoreno je pitanje opravdanosti preciznog reguli-ranja svake od statusnih promjena te postupanja tije-la udruge i nadležnih ureda u slučajevima prestanka udruge zbog statusnih promjena.

7. Nadzor nad radom udrugaPrijedlog Zakona o udrugama nadležnost za oba-vljanje nadzora i dalje na prvom mjestu povjerava članovima udruge. Ministarstvo uprave nadležno je za upravni nadzor, a uredi državne uprave nadležni su za provođenje inspekcijskog nadzora čiji su opseg i postupak sukladno zahtjevima iz prethodne javne rasprave detaljno i jasno propisani. Ministarstvu i-nancija povjerena je ovlast da provodi nadzor nad inancijskim poslovanjem udruga i podnošenjem

propisanih inancijskih izvješća.

8. Prestanak postojanja udrugeOdredbe o prestanku postojanja udruge u prijedlo-gu Zakona nastojale su riješiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima kada nastupi neki od sedam razloga za prestanak postojanja udruge. U slučaju kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, likvidator udruge9 dužan je nadležnom ure-du podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u roku od osam dana od dana donošenja odluke. Nadležni ured donosi rješenje o pokretanju postupka likvidacije kojega provodi likvidator u roku od 60 dana. Postupanje likvidatora detaljno je propisano.

Postupak likvidacije udruge provodi se i u slučajevi-ma smanjenja broja članova udruge ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge10, proteka dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana niti nakon dva puta izrečene prekršajne sankcije te u slučajevima pravomoćne odluke suda o zabrani djelovanja udruge ili o ukidanju udruge.

Postupak likvidacije ne provodi se u slučaju kada udruga prestaje postojati zbog statusnih promjena

9 Likvidator je osoba koju je imenovalo nadležno tijelo udruge na način propisan statutom udruge i koja je kao likvidator upi-sana u Registar udruga. Likvidator ne mora biti član udruge. Li-kvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvida-cije i brisanja udruge iz Registra udruga.10 Kada nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastu-panja te činjenice nije donijelo odluku o prijemu novih članova, osim ukoliko je prijem novih članova, zbog prirode statutarnih ciljeva udruge, objektivno nemoguć.



(pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udru-gom, podjela udruge razdvajanjem), kao i u slučaju skraćenog postupka za prestanak postojanja udruge kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, a većina svih članova skupštine udruge da izjavu pred javnim bilježnikom da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge ra-spodijeljena sukladno statutu i Zakonu, ali solidar-no odgovaraju za obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz Registra udruga. Razlog za pre-stanak postojanja je i stečaj udruge koji se u cijelo-sti provodi sukladno propisima o stečaju u slučaju kada su dugovanja udruge veća od njezine imovine i potraživanja.

U odredbi prijedloga Zakona koja se odnosi na ra-spolaganje imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge, propisuje se da se nakon nami-renja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, preostala imovina predaje udruzi, ustanovi, zakladi ili fundaciji određenoj statutom udruge, a koja ima iste ili slične statutar-ne ciljeve. U potpunosti je otklonjena mogućnost da se imovina udruge, nakon njezinog zatvaranja, može prenijeti u vlasništvo izičke osobe, što u ak-tualnom zakonu direktno kolidira s načelom ne-pro itnosti udruge.

Odredbe o zabrani djelovanja udruge o čemu odlučuje županijski sud na temelju prijave županijskog državnog odvjetnika nisu se mijenjale.

9. Kaznene odredbePrijedlog Zakona za kršenje pojedinih odredbi propisuje samo prekršajne novčane kazne u visi-ni od 1.000 do 10.000 kn za udrugu i 500 do 5.000 kn za odgovornu izičku osobu, čime se vodilo računa o načelu proporcionalnosti da se izrečenim prekršajnim sankcijama ne ugrozi samo postojanje udruge.

10. Prijelazne i završne odredbeDanom stupanja na snagu prijedloga Zakona, udruge će biti dužne uskladiti svoje statute sa Zakonom u roku od godinu dana od stupanja Zakona na snagu.

Kako bi se osiguralo i formalno brisanje udruga koje su prestale djelovati, odnosno koje nikada na-kon registracije zapravo nisu niti počele djelovati, prijedlog Zakona propisuje da će udruge koje ne

usklade svoje statute i djelovanje sukladno odre-dbama ovoga Zakona, nadležni ured po službenoj dužnosti brisati iz Registra udruga, odnosno Regi-stra predstavništava stranih udruga, uz prethodnu javnu objavu poziva eventualnim vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi, u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva.

Ukoliko udruga koja ne uskladi svoj statut i djelo-vanje sukladno odredbama ovoga Zakona nema vjerovnika ili se vjerovnici ne jave u propisanom roku udruga će se brisati iz Registra udruga bez provođenja likvidacijskog postupka. Ukoliko udru-ga ima vjerovnika koji je u propisanom roku prijavio tražbinu provest će se zakonom propisani likvida-cijski postupak.

Donošenjem novog Zakona o udrugama prestao bi važiti Zakon o udrugama donesen 2001. godine osim njegove prijelazne odredbe koja se odnosi na imovinu na kojoj su udruge imale pravo raspola-ganja ili pravo korištenja, odnosno na imovinu sin-dikalnih udruga, o čemu se u javnoj raspravi očekuje i očitovanje zainteresirane javnosti.

11. ZaključakTreba naglasiti da bi usvajanjem prijedloga novog Zakona o udrugama bili učinjeni bitni pomaci u nor-mativnom okviru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj. Međutim, tek koordiniranim, stručnim i odgovornim djelovanjem svih tijela nadležnih za njegovu primjenu, od Ministarstva uprave, ureda državne uprave u županijama, Ministarstva inan-cija i Porezne uprave, Vladinog ureda za udruge, kao i resornih središnjih tijela državne uprave u čijoj su nadležnosti ciljevi i (prihodovne) djelatnosti udruga, kao i pravosudnih tijela, možemo očekivati jačanje odgovornosti udruga za zakonito, demokratsko i transparentno funkcioniranje i konkretne rezultate u autonomnom djelovanju udruga kao najvažnijih i najbrojnijih sastavnica civilnog društva u Republici Hrvatskoj.

www.tim4pin.hr



Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu donesen je na 6. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 30. studenoga 2012. godine. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o proračunu predviđeno je njegovo stupanje na snagu objavom u Narodnim novinama. Isti je objavljen u u Narodnim novinama, br. 136/12 od 7. prosinca 2012. godine. Međutim, dio članaka stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2013. godine. Kako su jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, u vrijeme donošenja ovih izmjena i dopuna, već pripremile prijedloge svojih proračuna za 2013. godinu, kao i korisnici svoje inancijske planove prema odredbama Zakona o

proračunu iz 2009. godine, izmjenama i dopunama Zakona o proračunu propisuje se da određeni članci koji su povezani s izradom i donošenjem proračuna i inancijskih planova primjenjuju počevši od 2013. godine, misleći pri tom na proračunski proces izra-de i donošenje proračuna i inancijskih planova za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu. U ovom članku autorica detaljnije pojašnjava početak primjene pojedinih članaka izmjena i dopuna.

1. Odredbe koje su stupile na snagu i primjenjuju se od 7. prosinca 2012., odnosno 1. siječnja 2012.

Zakonom o proračunu propisano je da načelnik, gradonačelnik i župan dostavlja proračun te izmje-ne i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu inancija, kao i odluku o izvršavanju proračuna Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od dana njiho-va stupanja na snagu. Izmjenom ovoga članka Zako-na o proračunu, a na prijedlog Državnog ureda za reviziju, ukida se obveza dostave proračuna, izmjena i dopuna proračuna i odluke o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave Državnom uredu za reviziju, dok i nadalje ostaje obveza dostave istih Ministar-stvu inancija. To konkretno znači da proračun jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave za

* Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija, načelnica u Sek-toru za izvršavanje državnog proračuna

2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu te odluku o izvršenju proračuna za 2013. godinu treba dostaviti isključivo Ministarstvu inancija, a ne više i Državnom uredu za reviziju. Kako su izmjene ove odredbe stupile na snagu već 7. prosinca 2012. godi-ne, bilo je potrebno sve izmjene i dopune proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve za 2012. godinu, koje su stupile na snagu nakon tog datuma, dostaviti Ministarstvu inancija, a ne i Državnom uredu za reviziju.

Novim izmjenama i dopunama sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te sadr-žaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvr šenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika

uskla đuje se sa sadržajem proračuna i inancijskog plana. Ovim se promjenama jasnije utvrđuje da su izvještaj o izvršenju proračuna i izvještaj o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog ko-risnika dva dokumenta koje Hrvatski sabor odno-sno predstavničko tijelo zasebno donosi. Članak 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu koji donosi promjene sadržaja izvještaja o izvr-šenju stupio je na snagu 7. prosinca 2012. godine te ga jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, kao i izvanproračunski korisnici, prvi put primjenjuju kod izrade godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice za 2012. godinu i godišnjeg izvještaja o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika za 2012. godinu.

Nadalje, promijenjen je i članak 112. Zakona o pro-računu kojim je propisana obveza čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da Mi-nistarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju dostavi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedi nice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u roku od 15 dana nakon što ga donese njego-vo predstavničko tijelo. Dopunama ovoga članka ure đuje se dostava godišnjeg izvještaja Ministar-stvu inancija i Državnom uredu za reviziju i kada predstavničko tijelo nije donijelo isti, na sljedeći način: „Iznimno ako predstavničko tijelo ne do-nese godišnji izvještaj o izvršenju, načelnik, gradonačelnik, župan dostavlja ga Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju u roku od

60 dana od dana podnošenja predstavničkom

UDK 336.2Ivana Jakir Bajo*

Primjena izmjena i dopuna Zakona o proračunu



tijelu.“ Ova je članak stupio na snagu 7. prosinca 2012. godine što znači da će ga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prvi put pri-mijeniti kod dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice za 2012. godinu.

I do sada su jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave objavljivale godišnji i polugo-diš nji izvještaj o izvršenju u službenom glasilu, ali isključivo opći i posebni dio izvještaja, iako to nije bilo na takav način navedeno u Zakonu o proračunu. Sada je polugodišnji i godišnji izvješ-taj o izvršenju proračuna te polugodišnji i godiš nji izvještaj o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika obvezno u cijelo-sti, sa svim prilozima, objaviti na internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog ko-risnika objavljuje se u službenom glasilu jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Time se naglašava načelo transparentnosti što je bitno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u način trošenja proračunskih sredstava.

U situacijama kada nije moguće donošenje proračuna do kraja tekuće godine, i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna s 1. siječnja godine za koju se donosi proračun (primjerice radi održavanja izbo-ra), Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini do-nosi odluku o privremenom inanciranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dru-gih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

Privremeno inanciranje do sada se obavljalo razmjer-no prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu, a najviše do 1/4 ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka. Nakon proteka privremenog inanciranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izda-ci uključili bi se u proračun tekuće godine. Vezivanje visine odluke o privremenom inanciranju uz visinu prihoda ostvarenih u prethodnoj godini donijelo je, do sada, dosta problema u primjeni ove zakonske odred-be. I primjeri najbolje međunarodne prakse ukazuju na potrebu određivanja visine sredstava, koja stoje na raspolaganju u razdoblju privremenog inanciranja, uz rashodovnu stranu proračuna koja je izvršena prethodne godine. Time se i rukovodilo prilikom oblikovanja izmjena članka 42. Zakona o proračunu koji sada glasio: „Privremeno inanciranje obavlja

se razmjerno rashodima izvršenim u istom razdo-blju prethodne godine, a najviše do ¼ ukupno izvršenih rashoda bez izdataka.“ Ove su odredbe stupile na snagu 7. prosinca 2012. godine.

Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su u okviru Zakona o proračunu de inirani posebnim člankom i izdvojeni su od namjenskih prihoda. To su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne i-nanciraju iz proračuna npr. iznajmljivanje prostora i opreme, fotokopiranje, restoran za zaposlene, do-datno učenje stranih jezika i slično.

Stupanjem na snagu Zakona o proračunu iz 2009. godine propisana je obveza uplate svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima u proračun. Sukla-dno navedenom i proračunski korisnici jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave dužni su uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedi-nice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja – vla-stiti prihodi, iz kojeg se inanciraju rashodi i izdaci (aktivnosti i projekti) proračunskog korisnika koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zakonom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vlastite prihode uplaćene u državni proračun ili proračun jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave do kraja proračunske godine, primjerice 2012. godine, Zakon o proračunu iz 2009. godine nije predvidio mogućnost prijenosa nepotrošenog dijela u iduću proračunsku godinu, kao niti leksibilnost u izvršavanju ove vr-ste prihoda (kao za namjenske prihode i primitka koji se mogu izvršavati i iznad planiranih, a do visi-ne naplaćenih iznosa). Zato je dopunjen članak 52. Zakona o proračunu prema kojem se uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visi-ne uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, od-nosno upravnog tijela za inancije. Navedena pro-mjena stupila je na snagu 1. siječnja 2013. godine. To znači da će se ova pravila primijeniti prvi puta u procesu izvršavanja proračuna za 2013. godi-nu i prijenosa nepotrošenih vlastitih prihoda iz 2013. u 2014. godinu.

Zakon o proračunu iz 2009. godine nije ograničavao mogućnost privremenog kratkoročnog zaduživanja,



ali nije niti podrobnije regulirao pitanja uvjeta i načina kratkoročnog zaduživanja što je dovelo do različitih postupanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, odnosno njen čelnik odgovoran je za plani-ranje i izvršavanje proračuna, prikupljanje priho-da i primitaka iz svoje nadležnosti te preuzimanje obveza i njihovo pravovremeno plaćanje sukladno dospijećima. Kratkoročno posuđivanje novčanih sredstava radi likvidnosti i plaćanja obveza po dospijeću temelj je upravljanja inancijskim tokovi-ma i gotovinom te dobrog gospodarenja prihodima i rashodima. Od 1. siječnja 2013. godine jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave mogu se kratkoročno zadužiti najduže do 12 mjeseci bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredi-ta ili zajmova. Kratkoročno se može zaduživati isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.

Odredbe izmjena i dopuna Zakona o proračunu koje omogućavaju jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave da se zaduže za inanciranje projekata iz područja unapređenja energetske učinkovitosti i iznad iznosa mogućeg godišnjeg zaduženja od 20 posto ostvarenih prihoda u godi-ni koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje, u pri-mjeni su već od 7. prosinca 2012. godine.

2. Odredbe koje se primjenjuju u proračunskom ciklusu 2014.-2016.

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu mijenja se sadržaj plana razvojnih programa. Plan razvoj-nih programa je, uz opći i posebni dio, sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sadržaj plana razvojnih programa u proračunu za 2013. godinu i projekcijama za 2014. i 2015. godinu slijedi odredbe Zakona o proračunu iz 2009. godine. Tek kod izrade proračuna jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu je-dinice će izrađivati plan razvojnih programa prema izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, a isti će onda sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pove-zane s programskom i organizacijskom klasi ika-cijom proračuna. To je važno zbog priprema jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje strukturnih i kohezijskog fonda Europske

unije, s obzirom da programi i projekti koji se plani-raju inancirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima.

U međuvremenu predviđeno je i donošenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja prove-dbe razvojnih programa te na taj način osigurati je-dnoobraznu primjenu ovih odredbi kod svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukinula se obveza sastavljanja plana razvojnih programa za proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, sastavni dio inancijskog plana korisnika za 2013. i projekcija

za 2014. i 2015. godinu još je uvijek plan razvojnih programa. Isti se ukida tek u procesu izrade inan-cijskog plana za razdoblje 2014.-2016.

Važna novost je ukidanje mogućnosti da se odredba-ma zakona o izvršavanju državnog proračuna, od-nosno odredbama odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve za pojedinu godinu odlučuje o preraspodjelama iznad 5 posto.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogle su u svojim odlukama o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve za razdoblje 2013.-2015. utvrditi postotak do kojeg je moguća preraspodjela na proračunskim stavkama uz odobrenje gradonačelnika, načelnika i župana, dok od 1. siječnja 2014. godine to više neće biti moguće.

Sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave od iduće godine moći će preraspodjeljivati sre-dstva na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika najviše do 5 posto rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donese-noj od strane predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to načelnik, gradonačelnik, župan odobri.

U tijeku rasprave o prijedlogu proračuna i projekcija sve izmjene i dopune koje Hrvatski sabor odnosno predstavničko tijelo usvoji moraju biti u skladu s utvrđenom svotom dopuštenog manjka proračuna i projekcija.

Onemogućava se, putem amandmana, povećanje rashoda i izdataka na teret proračunske zalihe, na teret dodatnog zaduživanja i što je novina na teret već ranije preuzetih obveza. Ova odredba također je povezana s izradom i donošenjem proračuna i i-nancijskih planova za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu.



Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu1 objavljen je u Narodnim novinama (br. 139/12) i stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine uz Državni proračun Republike Hrva-tske za 2013. godinu i projekcija za 2014. i 2015. Kao i prethodnih godina, Zakonom o izvršavanju uređuju se prihodi, primici, rashodi i izdaci državnog proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te i-nancijskom i ne inancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih priho-da i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje državnog proračuna o čemu autorica piše u ovom članku.

1. UvodUkupni prihodi državnog proračuna za 2013. godi-nu planirani su u iznosu od 113,7 milijarde kuna, a ukupni rashodi od 124,5 milijarde kuna što dovodi do manjka državnog proračuna od 10,9 milijardi kuna.

Proračunska osnovica nije se mijenjala u odnosu na 2012. godinu te ona iznosi 3.326,00 kuna. Ko-risti se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima primjerice dječjeg doplatka, rodiljnih potpora za dio dodatnog rodiljnog dopusta, ispla-ta trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr.

Kao i u 2012. godini, ukupno ograničenje za zadu-živanje svih jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave iznosi najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica.

Vrste poticajnih mjera također se nisu mijenjale u odnosu na prethodnu godinu, ali se njihova visina mijenjala. Za temeljni kapital, subvencije kamata i udio u HBOR kreditima u 2013. godini osigurano je 870 mil kuna. I nadalje će se iz državnog proračuna vršiti povrat poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima s područja posebne državne skrbi i br-dsko-planinskih područja i osiguravati pomoći jedi-

* Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija, načelnica u Sek-toru za izvršavanje državnog proračuna1 Dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju.

nicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i to: 1. pomoći u iznosu od 86,3 mil kuna koji odgo-vara razlici između sredstava utvrđenih temeljem kriterija de iniranih Zakonom o izvršavanju i pro-cijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi koji preuzima državni proračun i 2. pomoći u iznosu od 223,8 mil kuna općinama i gradovima s područja posebne državne skrbi i brdsko-planin-skih područja u visini poreza na dobit koji se ostva-ruje na tom području.

U nastavku teksta, daje se kratki prikaz pojedinih odredbi Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu koje su značajne korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali ukazuju i na obveze koje imaju korisnici, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, na temelju ostvarenih sredstava.

2. Izvršavanje državnog proračuna

Prijenos neizvršenih aktivnosti i projekata u sljedeću godinu

Prema članku 55. Zakona o proračunu, aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u slje-de ćoj godini na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna. Zako-nom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu propisani su preduvjeti za prijenos aktivnosti i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Isti su ostali i za 2013. godinu.

Aktivnosti i projekti koji se inanciraju iz sredsta-va Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2012. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2013. godini, ukoliko su ispunjeni osno-vni preduvjeti:

1. Proračunska sredstva osigurana u državnom pro računu 2012. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju 2012. godine neiz-vršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2012. godine.

2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvrša-vati u 2013. godini uz suglasnost Ministarstva i-nancija.

UDK 354.21Ivana Jakir Bajo *

Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu



3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2013. godine. Uz zahtjev su dužni do-staviti ugovor i račun za obveze nastale u 2012. go-dini, s dospijećem plaćanja u 2013. godini.

Zakonom o izvršavanju de inirani su kriteriji za prije-nos aktivnosti i projekata iz 2013. godine u 2014. godinu kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na aktivnostima i projektima koje se nisu preraspodjeljivale tijekom 2013. godine i za obveze nastale u 2013. godini s dospijećem plaćanja u 2014. godini.

Ministarstvo inancija vodi poseban podizvor 14 - Neutrošena sredstva za inanciranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata za praćenje onih aktivnosti i projekata koji se inanciraju iz pretpristupnih programa pomoći i europskih fondo-va te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj proračunskoj godini u okviru izvora inanciranja 1 - Opći prihodi i primici.

Plaćanje predujmom

Plaćanje predujmom je Zakonom o proračunu pred-viđeno kao iznimka, uz suglasnost ministra inan-cija, odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana. Proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti, ali samo do iznosa utvrđenog Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za određenu go-dinu, odnosno za lokalnu jedinicu odlukom o izvr-šavanju proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

Člankom 9. Zakona o izvršavanju utvrđeno je da korisnici mogu plaćati predujmom bez suglasno-sti ministra inancija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna.

Podsjetimo da se u 2012. godini moglo plaćati preduj-mom do pojedinačnog iznosa od 20.000,00 kuna. Na isti način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisati određeni iznos do kojeg njihovi korisnici mogu plaćati predujmovima bez su-glasnosti načelnika, gradonačelnika ili župana.

Devizna sredstva

Proračunski korisnici državnog proračuna koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, ali isključivo uz prethodnu suglasnost Mi-nistarstva inancija, otvoriti račun.

Navedena obveza se već dugi niz godina propisuje odredbama Zakona o izvršavanju. Važno je naglasiti da se ona isključivo odnosi na proračunske korisnike državnog proračuna, dakle i na fakultete, bez ob-

zira što devizna sredstva koja će im biti doznačena iz inozemstva mogu biti klasi icirana kao vlastiti ili namjenski prihodi i izuzeti od uplate u državni proračun.

Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda u državni proračun

Prihodi državnog proračuna ostvaruju se temeljem zakona i drugih propisa donesenim temeljem zako-na. Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun 1001005-1863000160, a Naredbom o načinu upla-ćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba propi-suju se šifre prihoda po kojima se prepoznaju pojedi-ne vrste prihoda2. Uz šifre, radi prepoznavanja vrste prihoda i uplatitelja, na nalogu za plaćanje ispunja-vaju se podaci u poljima „model“ i „poziv na broj odo-brenja“, kako se propisuje u prilozima Naredbe.

S obzirom da se prihodi uplaćuju na način da obvez-nik plaćanje obavlja temeljem dobivenog naloga od tijela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih uplata, odnosno da se uplati više sredsta-va nego što je naloženo.

Člankom 14. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo inancija. Pro-tiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokre-nuti upravni spor.

Kod pogrešnih uplata, u pravilu se zahtjev podno-si Ministarstvu inancija. Uz zahtjev je potrebno priložiti dokaze na temelju kojih se može utvrditi da se radi o pogrešnoj uplati.

Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumenta-ciju i provjera uplate na račun državnog proračuna), a ako se utvrdi da je riječ o pogrešnoj uplati, Mini-starstvo inancija donosi rješenje o povratu.

Trošenje proračunskih sredstava

Radi održavanja tekuće likvidnosti, na temelju na-loga ministra, mogu se povlačiti raspoloživa sred-stva korisnika. Ako se u tijeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privre-meno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar inancija.

2 U daljnjem tekstu: Naredba.



Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2013. godine uključujući i vlastite priho-de za koje nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2013. godine korisnici su dužni vra-titi u državni proračun.

Način i rok povrata određuje ministar inancija. Uobičajeno, ministar inancija to utvrdi Okružnicom o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja pro-računa i korisnika proračuna za razdoblje od 1. siječ nja do 31. prosinca određene iskalne godine koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministar-stva inancija: www.m in.hr (⇒ Državna riznica ⇒ Državno računovodstvo).

3. Zaduživanje lokalnih jedinica i poticajne mjere

Mjere ograničenja u vezi sa zaduživanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Člankom 16. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s ovlaštenjem iz članka 75., stavka 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena izda-ti suglasnost za zaduženje iznosi najviše do 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskaza-nih u izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine na obrascu PR-RAS.

Ograničenja se ne odnose na jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2012. godine, a nisu korištene u 2012. godini, jedinice lokalne samou-prave na području posebne državne skrbi, jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih pro-grama Europske unije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte).

Premda se na navedene jedinice ne odnosi ogra-ničenje ukupne visine zaduživanja za lokalnu državu od 2,5%, isto su obvezne dostaviti Ministarstvu i-nancija zahtjev za zaduživanje sukladno odredba-ma Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave3. Izuzetak koji se odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO

3 NN, br. 59/09 i 139/10

projekte) po prvi puta ugrađen u izmjene i dopune Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2010. godinu.

Povrati poreza na dohodak i pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Što se tiče povrata poreza na dohodak, i u 2013. go-dini, povrati po godišnjoj poreznoj prijavi obvezni-cima poreza s područja posebne državne skrbi i br-dsko planinskih područja, vratit će se na teret priho-da koji pripada državnom proračunu (čl. 36.).

Nadalje, jedinicama lokalne samouprave na podru č jima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivat će se i u 2013. godini pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brds ko-planinskom području. Člankom 35. Zakona o izvr šavanju propisuju se kriteriji za utvrđivanje visine po moći županijama, te pomoći gradovima i općinama prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi.

Pomoći županijama odnose se na ulaganja u razvoj-ne programe županija, općina i gradova na njihovu području. Najmanje 75% iznosa dobivene pomoći temeljem navedenih kriterija županije trebaju ra-spodijeliti na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz državnog proračuna, s tim da županije propisuju i kriterije za raspodjelu navedenog dijela pomoći.

Župan je dužan do 30. ožujka 2013. godine donije-ti raspored sredstava na općine i gradove s njihova područja i dostaviti ga Ministarstvu inancija u roku od 15 dana nakon donošenja. Ako županija ne do-nese raspored sredstava općinama i gradovima sa svojega područja, Ministarstvo inancija će obusta-viti doznaku pomoći iz državnog proračuna za 2013. godinu. Županije mogu koristiti pomoći samo za ula-ganja u kapitalne programe - rashode za nabavu ne-inancijske imovine. Općine i gradovi mogu koristiti

pomoći samo za inanciranje rashoda za materijal i energiju i za ulaganja u kapitalne programe – rasho-di za nabavu ne inancijske imovine.

Županije, općine i gradovi, koji su izravni korisnici pomoći, dužni su tromjesečno izvještavati Ministar-stvo inancija o korištenju pomoći. Općine i gradovi koji su korisnici pomoći koje im rasporedi županija, dužni su tromjesečno izvještavati svoju županiju o korištenju pomoći. Ministarstvo inancija obustavit će doznaku pomoći, ako županije, općine i gradovi ne obavještavaju u propisanom roku, namjenski ne koriste odobrena sredstva pomoći ili ako kupuju dionice ili udjele u trgovačkom društvu protivno članku 64. Zakona o proračunu.



4. Materijalna i ostala prava

Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa

Člankom 19. Zakona o izvršavanju propisano je da su u državnom proračunu utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osnovi-ca za obračun navedenih naknada i drugih primanja u 2013. godini iznosi, kao i do sada, 3.326,00 kuna.

Visina dnevnice i naknada

Člankom 15. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vla-da Republike Hrvatske na donošenje odluka o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozem-stvu radi isplate naknade korisnicima proračuna kada ostvaruju pojedina prava iz tih odluka. Visina dnevnice za službena putovanja u zemlji utvrđena je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima.4

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom ra-čunu, priznaju se u punom iznosu. Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Važno je naglasiti kako navedena Odluka, kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, za korisnike koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna5, ostaju na snazi sve dok Vlada ne donese odluke, na temelju članka 16. Zakona o izvršavanju, što je utvrđeno u prijelaznim i završnim odredba-ma, točnije u članku 45. Zakona o izvršavanju.

Sredstva za osiguranje imovine i zaposlenika

U skladu sa člankom 18. Zakona o izvršavanju, pro-računski korisnici su obvezni u svojim inancijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.

U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu, razdjelu Ministarstva inancija planirana su sredstva:

− za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imo-vine koja je zbog pojačanog rizika i velike poje-dinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti,

4 NN, br. 117/125 NN, 8/06

− naknadu štete na neosiguranoj imovini koja se doznačuju korisnicima na njihov zahtjev uz prila-ganje dokaza o nastaloj šteti i

− osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.

Treba naglasiti da se iz državnog proračuna plaća premija za policu osiguranja kojom su od poslje-dica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i u školama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vrtićima, kazalištima i ostalim korisnicima je-dinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz državnog proračuna trebaju uslijed nesretnog slučaja kopiju police, potrebno je obratiti se na adresu: Ministarstvo inancija, Katančićeva 5, Zagreb.

Ostalo

Proračunski korisnici, koji se inanciraju iz držav-nog proračuna, obvezni su nadležnom ministar-stvu dostaviti rješenje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika i to u roku 8 dana od dana zasnivanja, odnosno prestanka radnog od-nosa. Navedeno je potrebno radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sre-dstava u 2013. godini za plaće i druge rashode (čl. 14. Zakona). Treba naglasiti da to znači da npr. cen-tri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministar-stvu socijalne politike i mladih, a ne Ministarstvu inancija. Ministarstvo socijalne politike i mladih

kao nadležno ministarstvo nema obvezu dostave prikupljenih rješenja Ministarstvu inancija.

Temeljem članka 17. Zakona o izvršavanju, doprino-si za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike iz članka 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara vratit će se po-slodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka, te Lovasa i To-varnika na teret tih doprinosa. Zahtjev za povrat podnose poslodavci. Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavo-du za zdravstveno osiguranje.

5. Korištenje namjenskih i vlastitih prihoda

Korištenje namjenskih prihoda i primitaka

Prema članku 48. Zakona o proračunu, namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, dona-cije, prihodi za posebne namjene, prihodi od pro-



daje ili zamjene imovine u vlasništvu države, nak-nade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela, a zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.

Tako je člankom 37. Zakona o izvršavanju propisa-no izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka za znanost, visoko obrazovanje, zdra-vstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode i Državni zavod za zaštitu priro-de. Ustanove socijalne skrbi izuzete su od obveze uplate donacija i pomoći.

Na isti način trebaju postupiti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako nisu u mogućnosti proračunom obuhvatiti sve namjen-ske prihode i primitke svojih korisnika te osigura-ti izvršavanje aktivnosti i projekata inanciranih iz tih izvora po kriterijima iz članka 50. Zakona o proračunu.

Nadležna ministarstva obvezna su nadzirati ostva-renje i trošenje namjenskih prihoda. Prema Zakonu o sustavu državne uprave, poslovi državne uprave jesu, uz ostalo i provedba upravnog i inspekcijskog nadzora, ovisno o posebnim propisima kojima je nadzor uređen. Ministarstva, kao središnja tije-la državne uprave, u provedbi upravnog nadzora, nad ziru osobito zakonitost rada i postupanja te ako u provedbi upravnog nadzora ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju poduzet će uz ostalo i druge mjere propisane posebnim zakonom u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

Člankom 37. Zakona o izvršavanju predviđa se mogućnost da nadležna ministarstva propišu mje-rila i način korištenja donacija za koje nije utvrđena namjena korištenja.

Važno je spomenuti da se člankom 50. Zakona o proračunu daje leksibilnost u izvršavanju namjen-skih prihoda i primitaka na način da se propisuje mogućnost njihova izvršavanja u iznosima većim od planiranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvarenja prihoda. Dodatno, neiskorišteni namjen-ski prihodi i primici u jednoj godini mogu se prenije-ti i trošiti u drugoj godini.

Navedeno je izuzetno bitno jer često proračuni i proračunski korisnici ne mogu predvidjeti i točno isplanirati koliko će npr. donacija ili pomoći ostva-riti pa se u praksi znalo događati da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu i ne mogu je koristiti.

Korištenje vlastitih prihoda

Zakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i de inirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslo-va na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne inan-ciraju iz proračuna. Navedeni prihodi uplaćuju se u proračun i ne mogu se prenositi u sljedeću godinu. Zakonom o izvršavanju može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun što se i čini člankom 38. Zakona o izvršavanju.

Prema navedenom članku, obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na znanost, visoko obrazo-vanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut, a nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje tih prihoda.

Zakon daje mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitih prihoda koje proračunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pra-vilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministarstva inancija.

Vlastite prihode korisnici koriste za podmirenje rashoda nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od po-trebnog za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelat-nosti (čl. 39.).

Ono što je novost, od 1. siječnja 2013. godine, od-nosno od stupanja na snagu članka 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračun jest mogućnost da se uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih, odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite priho-de također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva inancija, odnosno upravnog tijela za inancije.



Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola sastoji se od izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola te izvješća o obavljenim revi-zijama i aktivnostima unutarnje revizije. Obveznici izrade ovih izvješća dužni su ista predati Ministar-stvu inancija, Središnjoj harmonizacijskoj jedinici do 31. siječnja 2013. godine za proteklu godinu. Meto-dologija izrade godišnjeg izvješća o sustavu unutar-njih inancijskih kontrola de inirana je Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inan-cijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11). Autorice u ovom tekstu daju pregled obveznika izra-de navedenih izvješća te detaljnije objašnjavaju što se kroz navedena izvješća prati. Također, pojašnjavaju povezanost i razlike između Izvješća o sustavu inan-cijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI – FUIK) i Izjave o iskalnoj odgovornosti.

1. Uvod Svi korisnici proračuna obveznici su podnošenja Izjave o iskalnoj odgovornosti i slijedom toga, svi su u obvezi analizirati sustav inancijskog upravljanja i kontrola u njegovim ključnim područjima: plani-ranje i izvršavanje proračuna/ inancijskog plana, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje. Pored toga, veći korisnici proračuna, kao primjerice kori-snici državnog proračuna razine razdjela, te jedini-ce lokane i područne (regionalne) samopurave (izu-zev manjih gradova i općina) u obvezi su izraditi i Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola, odnosno u obvezi su analizirati sustav i-nancijskog upravljanja i kontrola kroz komponente unutarnjih kontrola.

Važno je naglasiti da je primarna svrha i Izjave o iskalnoj odgovornosti i Godišnjeg izvješća o susta-

vu inancijskog upravljanja i kontrola da putem njih proračunski korisnici provedu samoprocjenu susta-

* Danijela Stepić, mag.oec., Ministarstvo inancija – Središnja har-monizacijska jedinica.** Marela Knežević, mag.oec., Ministarstvo inancija – Središnja harmonizacijska jedinica.

va inancijskog upravljanja i kontrola, preispitaju i analiziraju vlastite sustave upravljanja i kontrola te za uočene slabosti i nedostatke, te evenutualne ne-pravilnosti poduzmu mjere za njihovo rješavanje i uklanjanje.

Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola koje se dostavlja Središnjoj harmoniza-cijskoj jedinici služi i za procjenu stupnja razvijeno-sti ovih sustava kod korisnika proračuna te pred-stavlja podlogu Središnjoj harmonizacijskoj jedinici za utvrđivanje mjera za daljnji razvoj.

Informacije iz Godišnjih izvješća o sustavu inan-cijskog upravljanja i kontrola Središnja harmoni-zacijska jedinica, u suradnji s Državnom riznicom, nadopunjava s informacijama o razvijenosti sustava inancijskog upravljanja i kontrola iz dostavljevenih

Izjava o iskalnoj odgovornosti.

Unutarnja revizija kao sastavni dio sustava unu-tarnjih inancijskih kontrola u funkciji je praćenja i procjene njegove prikladnosti i djelotvornosti te davanja preporuka za poboljšanja i unapređenja po-slovanja.

Obveznici uspostave unutarnje revizije de inira-ni su Pravilnikom o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 35/08) i uključuju: ministarstva i središnje državne urede, izvanproračunske zavode, županije, Grad Zagreb, županijska središta i gradove s više od 35.000 stanovnika.

Pored navedenih, obveznici uspostave unutarnje re-vizije su i korisnici proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposlenih i imaju godišnje rashode i izdatke veće od 30.000.000,00 kn.

Navedeni korisnici proračuna mogu uspostaviti unutarnju reviziju ustrojavanjem jedinice za unu-tarnju reviziju ili u slučaju malih korisnika pro-računa (u smislu proračunskih sredstava kojima raspolažu i broja zaposlenih) najčešće se unutarnja revizija uspostavlja putem sporazuma s nadležnim ministarstvom/institucijom ili jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave.

UDK: 657.21Danijela Stepić*

Marela Knežević**

Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola za 2012.

– obveznici i rokovi –



Kroz godišnja izvješća o obavljenim revizijama i aktiv-nostima unutarnje revizije, Središnja harmonizacijska jedinica dobiva informacije vezane za organizacijsko ustrojstvo unutarnje revizije, kapacitete unutranjih revizora, podatke o obavljenim unutarnjim revizija-ma, uključujući preporuke dane za unapređenje poslo-vanja te uz koje je područje iz Upitnika o iskalnoj od-govornosti vezana obavljena unutarnja revizija, glav ne zaključke o funkcioniranju sustava inancijskog uprav-ljanja i kontrola koje se izvode na temelju obavljenih unutarnjih revizija tijekom godine kao i prijedlozima za razvoj unutarnje revizije.

2. Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola

Sadržaj i struktura, obveznici izrade i rokovi dostave Godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola određeni su Naputkom za izradu Godiš-njeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 132/11).

U skladu s Naputkom, Godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola sastoji se od:

- izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kon-trola te

- izvješća o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije.

2.1. Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola

Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola u obvezi su izraditi i dostaviti Središnjoj harmonizacijskoj jedinici:

• središnja tijela državne uprave, • izvanproračunski korisnici državnog proračuna, • županije i Grad Zagreb, • županijska središta,• gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Kroz godišnje izvješće o sustavu inancijskog uprav-ljanja i kontrola, obveznici njegove izrade izvješćuju Središnju harmonizacijsku jedinicu o funkcioniranju sustavu inancijskog upravljanja i kontrola kroz kom-ponente sustava inancijskog upravljanja i kontrola.

Godišnje izvješće o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola izrađuje se na obrascu GI-FUIK koji je sa-stavni dio Naputka.

Obrazac GI-FUIK priprema voditelj za inancijsko upravljanje i kontrole, odnosno osoba koju čelnik korisnika proračuna ovlasti za uspostavu i razvoj inancijskog upravljanja i kontrola, a odobrava ga

čelnik korisnika proračuna.

2.2. Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije

Godišnje izvješće o obavljenim revizijama i aktiv-nostima unutarnje revizije (obrazac GI-UR) izrađuju i dostavljaju Središnjoj harmonizacijskoj jedinici korisnici proračuna koji su u skladu s odredbama članaka 2. i 3. Pravilnika o unutarnjoj reviziji kori-snika proračuna obveznici uspostavljanja unutarnje revizije. Obrazac GI-UR priprema voditelj unutarnje revizije, odnosno unutarnji revizor ukoliko vodi-telj nije imenovan, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna.

Obrazac GI-UR sadrži sljedeće dijelove:

I. Opći dio

- opći podaci o korisniku proračuna,- podaci o jedinici za unutarnju reviziju i unutar-

njim revizorima,- primjena standarda i metodologija rada unutar-

nje revizije;

II. Posebni dio

- pregled obavljenih revizija,- glavni zaključci koji se odnose na funkcioniranje

sustava inancijskog upravljanja i kontrola,- aktivnosti koje je poduzeo čelnik korisnika pro ra-

čuna s ciljem provedbe značajnijih preporuka te značajne preporuke koje nisu provedene,

- nepridržavanja ili pogrešne primjene zakona i drugih propisa te sumnje na prijevaru,

- prijedlozi za razvoj unutarnje revizije.

U dijelu obrasca koji sadrži pregled obavljenih re-vizija, od korisnika proračuna traži se povezivanje obavljenih revizija s područjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (primjerice, koliko su oba-



vljene revizije povezane s područjima planiranja i izvršavanja proračuna, računovodstva, javne naba-ve i izvješćivanja).

Na taj način osiguravaju se informacije koliko su područja ključna za iskalnu odgovornost ujedno bila revidirana od strane unutarnje revizije te koje je preporuke za poboljšanje tih područja dala unu-tarnja revizija. Time je vidljiv doprinos unutarnje revizije pravovremenom uočavanju određenih ne-dostataka i njihovom otklanjanju, što će u konačnici pomoći čelniku korisnika proračuna za davanje Izja-ve o iskalnoj odgovornosti.

3. Povezanost i razlike Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola i Izjave o iskalnoj odgovornosti

Jedna od karakteristika uređenih sustava inan-cijskog upravljanja i kontrola je kontinuirano praćenje i procjena njihove prikladnosti i djelotvor-nosti, a obavlja se stalnim praćenjem, samoprocje-nom i unutarnjom revizijom. Stalno praćenje pro-vodi se kao dio svakodnevnih aktivnosti, odnosno sastavni je dio provođenja poslovnih aktivnosti i uočavanja slabosti i poteškoća te poduzimanja mje-ra za rješavanje istih na razini pojednih aktivnosti, postupaka, procesa i slično. Samoprocjena susta-va inancijskog upravljanja i kontrola detaljniji je i sustavniji postupak, provodi se na godišnjoj razini s namjerom da se sustav inancijskog upravljanja i kontrola sagleda kroz sve njegove komponente, od-nosno njegova ključna područja.

Do uvođenja obveze davanja Izjave o iskalnoj od-govornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12), samoprocje-

nu sustava inancijskog upravljanja i kontrola kori-snici proračuna provodili su jedino putem Upitnika za samoprocjenu sustava inancijskog upravljanja i kontrola koji je sastavni dio obrasca GI-FUIK.

Upitnik za Izjavu o iskalnoj odgovornosti zasniva se na istom načelu kao Upitnik o samoprocjeni su-stava inancijskog upravljanja i kontrola u smislu da sadrži niz pitanja za samoprocjenu sustava inan-cijskog upravljanja i kontrola, s time da su pitanja grupirana po ključnim područjima za inancijsko upravljanje i kontrole, a vezanim uz proračunski ciklus (planiranje proračuna/ inancijskog plana; izvršavanje proračuna/ inancijskog plana; javna nabava; računovodstvo; izvještavanje).

U ovoj fazi razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola, putem Izjave o iskalnoj odgovornosti, svi

korisnici proračuna izvješćuju o postignutom stup-nju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontro-la u područjima planiranja, izvršavanja proračuna/inancijskog plana, javne nabave, računovodstva i

izvještavanja, s naglaskom na poštivanje zakonskih i podzakonskih propisa.

Veliki korisnici proračuna o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola izvješćuju i detaljnije putem Upitnika o samoprocjeni sustava inancijskog upra-vljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK), a kako bi se su-stav inancijskog upravljanja i kontrola procijenio i sa šireg aspekta, odnosno proanalizirao kroz sve njegove komponente (kontrolno okruženje, upra-vljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacije, praćenje i procjenu).

Promatrano s aspekta komponenti sustava inan-cijskog upravljanja i kontrola u Upitniku o iskalnoj odgovornosti najviše su zastupljena pitanja vezana za kontrolne aktivnosti i to većinom one kontrole koji proizlaze iz zakonske regulative. Dio pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti odnosi se i na ele-mente kontrolnog okruženja te informacije i komu-nikacije, ali to je zastupljeno u manjem omjeru.

S druge strane, u Upitniku o samoprocjeni sustava i-nancijskog upravljanja i kontrola najviše su zastupljena pitanja vezana uz kontrolno okruženje koje sa svojim elemetima predstavlja temeljne pretpostavke za cjelo-vit razvoj sustava inancijskog upravljanja i kontrola. U okviru kontrolnog okruženja prati se između osta-log područje etike i integriteta, uređivanje situacija sukoba interesa, način i pristup rukovođenja, način na koji su unutar organizacijske strukture uređene ovlasti i odgovornosti, razvijenost planskog pristupa poslovanja, upravljanje ljudskim potencijalima.

Također, kroz Upitnik o samoprocjeni sustava inan-cijskog upravljanja i kontrola analizira se i razvije-nost procesa upravljanja rizicima, što predstavlja relativno novi proces u institucijama javnog sekto-ra koji se treba razvijati kao sastavni dio procesa upravljanja, osobito planiranja i donošenja odluka. Upravo stoga razmatra se koliko se prilikom izra-de strateških i godišnjih planova uzimaju u obzir događaji koji mogu nepovoljno utjecati na ostvarenje ciljeva, jesu li dokumentirani podaci o rizicima i u kolikoj je mjeri uspostavljen sustav izvješćivanja o rizicima, jesu li imenovane osobe odgovorne za koor-dinaciju uspostave procesa upravljanja rizicima te jesu li imenovani koordinatori za rizike i izvješćuju li proračunski korisnici druge razine prvu razinu o najznačajnijim rizicima.

Kao i Upitnik o iskalnoj odgovornosti i Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i



kontrola sadrži značajan broj pitanja vezano za kon-trolne aktivnosti. Međutim ono što se kroz Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola traži jest šire razmatranje na koji su način te kontrole aktivnosti uređene, primjerice zahtije-vaju se detaljnije informacije o sadržaju i strukturi određenih pisanih procedura kojima se uređuje pro-ces evidencije poslovnih događaja, proces strateškog planiranja, proces ugovaranja i nabave i sl.

U području informacija i komunikacija u Upitniku o samoprocjeni sustava inancijskog upravljanja i kontrola također se ide korak dalje od izvješćivanja na temelju propisanog zakonskog okvira, odnosno veći se naglasak stavlja na uređnost internog susta-va izvješćivanja za potrebe inancijskog upravljanja. Tako se u ovom dijelu razmatra način izvješćivanja te analiziranja izvršenja inancijskog plana, razvije-nost računovodstvenih sustava, praksa sastavljanja dodatnih internih izvješća za potrebe inancijskog upravljanja, informatiziranost poslovnih susta-va i dokumentiranost ključnih poslovnih procesa te razvijenost sustava informacija i komunikacija između prve i druge razine proračunskih korisnika.

Upitnik o samoprocjeni sustava inancijskog upra-vljanja i kontrola sadrži i pitanja koja se odnose na način praćenja i procjene sustava inancijskog upra-vljanja i kontrola kroz koja se razmatra način usposta-ve izvještajnog sustava najviše razine rukovoditelja u cilju dobivanja informacija o funkcioniranju sustava inancijskog upravljanja i kontrola; način na koji se

osigurava da se procedure, interni akti provode u praksi i ažuriraju prema potrebi, praćenje provedbe preporuka vanjskih i unutarnjih revizora te uspo-stava izvještajnog sustava koji osigurava praćenje funkcioniranja sustava inancijskog upravljanja i kontrola za drugu razinu proračunskih korisnika.

Daljnji razvoj sustava inancijskog upravljanja i kon-trola ići će u smjeru pronalaženja jednoobraznog pristupa u izvješćivanju, međutim sada u vremenu kada se sustav razvija i kada je istovremeno potreb-no osigurati minimalne zahtjeve, ovi modeli poka-zali su se kao nužna potreba.

4. ZaključakIzvješćivanje o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola trenutno je u javnom sektoru uređeno kroz dva modela:

a) putem Godišnjeg izvješća o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola koje se izrađuje sukladno Na-putku za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unu-tarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru te

b) podnošenjem Izjave o iskalnoj odgovornosti koja se izrađuje sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji

Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primje-ni iskalnih pravila.

U ovoj fazi razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontrola putem Izjave o iskalnoj odgovornosti svi korisnici proračuna izvješćuju o postignutom stup-nju razvoja sustava inancijskog upravljanja i kontro-la u područjima planiranja, izvršavanja proračuna/inancijskog plana, javne nabave, računovodstva i

izvještavanja, s naglaskom na poštivanje zakonskih i podzakonskih propisa.

Veliki korisnici proračuna o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola izvješćuju i detaljnije putem Upitnika o samoprocjeni sustava inancijskog upra-vljanja i kontrola kako bi se sustav inancijskog upra-vljanja i kontrola procijenio i sa šireg aspekta, odno-sno proanalizirao kroz sve njegove komponente.

Iako se korisnicima proračuna trenutni način izvješ-ćivanja čini dodatnim poslom ili im nije jasna svrha izvješćivanja, treba reći da je to način pravovre-menog otkrivanja slabosti i nedostataka u sustavu inancijskog upravljanja i kontrola s ciljem njegova

daljnjeg razvoja. Oba upitnika predviđaju plan otk-lanjanja uočenih slabosti koji je podloga za izradu Plana uspostave i razvoja inancijskog upravljanja i kontrola sukladno Pravilniku o provedbi inan-cijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru.

Daljnji razvoj sustava inancijskog upravljanja i kon-trola ići će u smjeru pronalaženja jednoobraznog pristupa u izvješćivanju (jedan oblik izvješćivanja), međutim u fazi kada se sustav razvija i kada je isto-vremeno potrebno osigurati minimalne zahtjeve ovi modeli pokazali su se kao nužna potreba.

S obzirom na važnost uloge unutarnje revizije dio godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola je i izvješće o obavljenim revizijama i akti-vnostima unutarnje revizije.

Na temelju pojedinačnih izvješća o sustavu inan-cijskog upravljanja i kontrola (obrazac GI-FUIK) te izvješća o obavljenim revizijama i aktivnostima unutarnje revizije (obrazac GI-UR), Središnja har-monizacijska jedinica izrađuje Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske putem kojega se izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o aktivnostima koje su provedene na području razvoja sustava unu-tarnje inancijske kontrole, o stanju i budućim pravci-ma razvoja sustava unutarnje inancijske kontrole.

Ujedno se putem ovog izvješća izvješćuje i Europ-ska komisija, budući da je razvoj ovog sustava bit-na odrednica za procjenu spremnosti zemlje za učinkovito upravljanje javnim sredstvima, bez obzi-ra iz kojih izvora potječu, nacionalnih ili sredstava iz europskih fondova.



Početkom mjeseca prosinca 2012. godine, Sabor je iz-glasao Zakon o iskalizaciji u prometu gotovinom1 te je time javnost upoznata s osnovama ovoga snažno najavljivanog i zahtjevnog procesa u našoj zemlji. Zakon je pritom stvorio niz nedoumica i pitanja oko njegove primjene. Očekivanja za otklanjanje najvećeg broja nepoznanica usmjerena su na provedbeni akt, odnosno pripadajući Pravilniku kojeg je ministar inancija dužan objaviti u roku od mjesec dana od

dana prihvaćanja Zakona. U trenutku pisanja ovoga priloga taj je rok protekao, no javnost još nije dobila na uvid sadržaj Pravilnika. Stoga, važno je podsjetiti na činjenice koje su neprijeporne prema Zakonu te na obveze korisnika koje iz njega proizlaze. U napisu se iznose naglasci koji su s aspekta praktičara u imple-mentaciji uočeni kao vrlo značajni.

Osnovne pretpostavke i uvjeti koji su dani u Zakonu jesu korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te internetsko pove-zivanje za elektroničku razmjenu podataka s Mini-starstvom inancija, Poreznom upravom. Fiskalni račun bi stoga bio ispis gotovinskog računa (plaćen gotovinom, karticama, čekovima) koji bi, osim stan-dardnih podataka, sadržavao Zaštitni kod i JIR (Je-dinstveni Identi ikator Računa).

1. Terminski plan uvođenjaObveznici iskalizacije (Zakon o iskalizaciji, čl. 3.) se uključuju u proces iskalizacije prema sljedećem terminskom planu (čl. 37.):

(1) Od 1. siječnja 2013. godine, obveza iskalizacije propisuje se za velike i srednje velike poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju te za obveznike iskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, oba-

vljaju djelatnost Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.).

(2) Od 1. travnja 2013. godine, obveza iskalizacije propisuje se za obveznike iskalizacije, koji nisu

* Mr. sc. Nikola Đurić, Libusoft Cicom d.o.o., Zagreb.** Dijana Spitzer, Libusoft Cicom d.o.o., Zagreb.1 U daljnjem tekstu Zakon.

obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka i to obveznike iskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju

djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak.

(3) Od 1. srpnja 2013. godine, obveza iskalizacije propisuje se za sve obveznike iskalizacije.

(4) Ministar inancija propisat će pravilnikom način testiranja sustava elektroničkih naplatnih uređaja koje mogu provesti obveznici iskalizacije prije početka obveze iskalizacije.

Svakako treba provjeriti pripadnost jednoj od gor-njih kategorija kako bi se moglo nabaviti i instalirati programsku podršku na vrijeme, u skladu s tim ro-kovima.

2. Certi ikati i programske aplikacijeOsim brige o rokovima primjene iskalizacije i nabav-ke odgovarajuće programske/informatičke opreme, potreba svakog korisnika je da u FINI dobije (nabavi, odnosno kupi) digitalni certi ikat kojim će se digi-talno potpisivati elementi računa koji se dostavljaju Ministarstvu inancija, Poreznoj upravi. Cijena na-vedenog certi ikata iznosi 300 kn (plus PDV) za rok važnosti od 5 godina, što znači 60 kn godišnje.

Slijedeće o čemu treba voditi računa je da prilikom edukacije za rad s iskalnim promjenama u aplika-ciji treba nužno provjeriti omogućuje li aplikacija ispunjenje svih zakonskih obveza iz Zakona o iska-lizaciji:

• Fiskalizacija svakog računa koji se plaća gotovi-nom (novčanice, kartice, čekovi) i jesu li na računu svi obvezni novi elementi: - novi oblik računa u obliku Broj računa / Po-

slovni prostor / Naplatno mjesto (može kao dodatak uz postojeći stari broj računa koji je određen aplikacijom),

- vrijeme izdavanja računa,- šifru ili naziv djelatnika koji je izdao račun (u

pozadini mora biti pridružen njegov OIB koji se šalje u PU),

UDK 336.2Nikola Đurić*

Dijana Spitzer**

Fiskalizacija – korisnički pogled na početak uvođenja



- ZKI (zaštitni kod izdavatelja) koji izdavatelj mora formirati na računu prije slanja računa u PU,

- JIR (jedinstveni identi ikator računa) koji se dobije iz PU za svaki račun kao potvrda iska-lizacije.

• Mogućnost ponavljanja izračuna ZKI za svaki izda-ni račun (Porezna uprava kod neposredne posjete može tražiti to ponavljanje, kako bi provjerili da nije bilo izmjena na odabranom izdanom računu, jer ZKI u sebi sadrži funkcionalnu ovisnost o ele-mentima računa: OIB izdavatelja, broj računa, da-tum i vrijeme, ukupni iznos i drugo).

• Mogućnost unosa promjena o poslovnom prosto-ru i iskalizacija tih podataka.

• Naknadna iskalizacija svih računa koji iz nekih razloga nisu dobili JIR. Navedena se akcija mora izvesti u roku slijedeća dva dana.

3. Računi Obveznik iskalizacije svakako treba nabaviti ovjereni blok računa u PU, kojim se osigura va daljnji rad u slučaju potpunog „ispada“ računalne opreme (računalo/blagajna, trajni ispad inter-neta i slično). Ovaj način rada je sličan izdavanju paragon blokova kakve smo koristili u prošlosti, ali uz dodatne obveze. Nakon rješavanja ispada računalne opreme (rok je samo dva dana), svi tako izdani paragon računi se moraju unijeti u blagajnu, svi se moraju iskalizirati (što nije naknadna, već redovna iskalizacija) i svi dobiveni JIR-ovi za takve račune se moraju prepisati u blok prethodno izda-nih računa na njihove kopije.

Ne manje važna obveza od prethodno nabrojanih je donošenje internog akta kojim se određuje slije-dnost računa. To znači da se u tom aktu (koji se ne šalje u PU, ali mora biti trajno prisutan u poslovnom prostoru) mora naznačiti kako se odbrojavaju računi (slijednost) - na nivou čitavog prostora (mrežni rad više blagajni koje imaju zajednički brojač računa) ili na nivou svake blagajne. Također se treba odrediti imena (oznake) svih poslovnih prostora (koje se ne smiju ponavljati). Ovdje je važno naglasiti da se te oz-nake ne moraju poklapati s izičkim poslovnim pro-storom. Na primjer, ako u istom izičkom poslovnom prostoru, za koji je napisano gdje se nalazi i kakva su mu radna vremena, postoji djelatnost maloprodaj-nog i veleprodajnog poslovanja, onda se ti poslovni prostori mogu označiti kao MALO i VELE (na istoj adresi, s različitim ili istim vremenima rada). Može se reći da je slijednost izdavanja računa po prostoru te se time odvajaju brojači maloprodajnih računa od veleprodajnih računa, koji moraju imati raspon od 1 do n za svaku kalendarsku godinu, bez praznina

u tom slijedu. Jasno je da i za storno računa vrijede ista pravila kao i za račun, te to također mora biti ugrađeno u spomenute aplikacije.

Obveznik iskalizacije je dužan nabaviti nalje-pnicu kojom se obavještava kupca da obavez-no treba uzeti račun i imati ga kod sebe sve do izlaska iz poslovnog prostora. U slučaju ne poštivanja te odredbe, kupac za vrijeme provjere na izlasku iz poslovnog prostora može biti kažnjen, a također i prodavač, kao i vlasnik, u slučaju da mu nisu omogućili dobivanje računa.

Na osnovu postavljenih pitanja od strane korisnika, (potencijalnih) obveznika iskalizacije, donosimo dva konkretna primjera kako se mogu riješiti odre đene situacije regulirane Zakonom.

Primjer 1: Moguća realna situacija na blagajni: ku-pac pusti da mu se izda račun, blagajnik pretposta-vi da će biti plaćeno gotovinom i izlista račun (au-tomatski ga je i iskalizirao), ali kupac provjerom svog novčanika ustanovi da nema dovoljno novaca i pruža karticu. Prodavač mora u takvom slučaju stornirati u potpunosti prethodno izdani račun (vr-sta plaćanja – gotovina), iskalizirati ga i izlistati, te ponovo unijeti novi račun (vrsta plaćanja – kartica) te i njega iskalizirati i izlistati. Iz toga slijedi pouka da kupca prije samog izlistavanja računa (i njegove iskalizacije unutar tog postupka) treba pitati kako

će platiti račun, kako bi se izbjegle ovakve situacije.

Primjer 2: Najčešći upiti vezani uz izdavanje računa dolaze od komunalnih društava, a odnose se na izda-vanja računa za sve ostale usluge koje navedeno ko-munalno društvo može pružati po pojedinačnom zahtjevu (na primjer usluga pražnjenja septičke jame, usluga odvoza glomaznog otpada i drugo). Takvi računi nisu izuzeti iz obveze iskalizacije, ali samo ako su načini plaćanja u skupini iskalne gotovine (gotovina u užem smislu, ček, kartica). Ako se izdaju



računi koji predviđaju transakcijsko plaćanje (s je-dnog na drugi žiro račun ili plaćanjem putem opće uplatnice), ne treba se obavljati postupak iskali-zacije prema Poreznoj upravi, u smislu dobivanja i ispisivanja JIR-a (niti ZKI). Za plaćanja koja nisu tipa gotovina (virman, opća uplatnica) ne provodi se po-stupak iskalizacije i račun se ispisuje bez ZKI i JIR. Ostali elementi računa koje propisuje Zakon o iska-lizaciji, poput novog ispisa računa u obliku Broj/Po-slovni prostor/Naplatno mjesto, kao i vrijeme računa te djelatnika koji je izdao račun, bit će prisutni na svim tipovima računa.

Detalje o ostalim sličnim pitanjima na koje je Porez-na uprava dala svoje mišljenje mogu se pronaći na web stranici http://www.porezna-uprava.hr/ iska-lizacija/ iskalizacija.asp.

4. Blagajnički maksimumZakonom o iskalizaciji u prometu gotovinom uvo-de se nova pravila u blagajničko poslovanje, a to uključuje i (ponovna) ograničenja vezana uz držanje novca u blagajni odnosno obvezni tzv. blagajnički maksimum. Od 1. siječnja 2013. godine, svi obvezni-ci iskalizacije obvezni su svojim internim aktom o poslovanju gotovinom utvrditi i visinu blagajničkog maksimuma. Pritom će se rukovoditi svojim po-trebama i uvjetima sigurnosti, a gornje granice utvrđene su u propisanim svotama. Maksimalne propisane svote blagajničkog maksimuma ovise o veličini poduzetnika, pri čemu se za kategoriziranje poduzetnika prema veličini, primjenjuju kriteriji iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN, br. 29/02, 63/07, 53/12), a ne kriteriji rele-vantni za inancijsko izvještavanje prema Zakonu o računovodstvu. Sukladno tome, poduzetnici se dije-le na subjekte malog gospodarstva i ostale subjekte. Prema čl. 2 navedenog Zakona, malo gospodarstvo čine subjekti ( izičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvari-vanja dobiti, odnosno dohotka na tržištu) koji:

1) zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 ra-dnika;

2) u poslovanju su neovisni2;

2 Neovisnost u poslovanju, u smislu ovoga Zakona, znači da druge izičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju kriterijima, pojedinačno ili zajednički, nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva. Neovisnost u poslovanju postoji i ako je prekoračen udio od 25% u slučajevima: ako udio u vlasništvu ili pravu odlučivanja u sub-jektu malog gospodarstva ima investicijski fond ili drugi institu-cionalni ulagatelji, pod uvjetom da nemaju kontrolu nad subjek-tom malog gospodarstva, bilo pojedinačno ili zajednički, ili ako

3) ostvaruju ukupni godišnji promet do 60.000.000,00 kn, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotraj-nu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 30.000.000,00 kn.

Subjekti malog gospodarstva razvrstavaju se na: mikro subjekte, male subjekte i srednje subjek-te.

Mikro subjekti malog gospodarstva su oni koji prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 ra-dnika.

Mali subjekti malog gospodarstva su oni koji:

1) prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika,

2) ostvaruju ukupni godišnji promet do 16.000.000,00 kn, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotraj-nu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 8.000.000,00 kn.

Srednji subjekti malog gospodarstva su oni čiji je godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji pro-met ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veća od granica utvrđenih za male subjekte.

Sukladno ovoj podjeli, propisana je i visina blagaj-ničkog maksimuma i to:

• za mikro subjekte i izičke osobe do 10.000,00 kn,

• za male subjekte do 30.000,00 kn, • za srednje subjekte do 50.000,00 kn, • za sve koji prelaze mjerila za malo gospodarstva

do 100.000,00 kn i• za one koji obavljaju mjenjačke poslove (bez obzi-

ra na veličinu) do 100.000,00 kn.

Utvrđena visina blagajničkog maksimuma odre-đena je na razini pravne osobe u cjelini. Iznimno, obveznici iskalizacije koji prelaze mjerila za malo gospodarstvo mogu odrediti visinu blagajničkog maksimuma po prodajnom mjestu/prostoru, i to najviše do 15.000,00 kn.

raspored udjela u vlasništvu u subjektu malog gospodarstva nije moguće odrediti, te se na osnovi posebne pisane izjave subjekta malog gospodarstva može opravdano pretpostaviti da druge izičke ili pravne osobe, koje ne udovoljavaju kriterijima iz stavka

1. ovoga članka, pojedinačno ili zajednički nisu vlasnici više od 25% udjela.


RAČUNOVODSTVO

Ministarstvo inancija svake godine daje poseb-ne upute uz sastavljanje godišnjih inancijskih iz vještaja obveznicima u sustavu proračuna. Riječ je o okružnici o predaji i konsolidaciji inan-cijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika prora-čuna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosin-ca. Uz okružnicu koja će biti objavljena u drugoj polovini siječnja 2013., Ministarstvo inancija već je uputilo korisnicima dopise o načinu postupanja i evidentiranja više uplaćenog poreza na dohodak i prorez te troškova stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, čiji se pregled daje u nastavku teksta.

1. Više uplaćeni porez na dohodak i prirez

Ministarstvima i drugim državnim tijelima razine razdjela organizacijske klasi ikacije upućen je 3. prosinca 2012. poseban dopis (KLASA: 400-06/12-01/562; URBROJ: 513-05-02/12-1) o načinu postu-panja i evidentiranja više uplaćenog poreza na doho-dak i prirez.

Porezni propisi obvezuju poslodavca da sastavi godišnji obračun poreza na dohodak prilikom isplate zadnje plaće u godini u slučajevima kada je porezno opterećenje tijekom godine bilo različito, pa radnik, na temelju godišnjeg obračuna poreza, zbog rav-nomjernog godišnjeg oporezivanja, odnosno izrav-nanja porezne osnovice, ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza. Obveza se odnosi na radnike:

• koji su bili u radnom odnosu kod poslodavca, od-nosno ostvarivali primitke u cijelom poreznom razdoblju,

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija, načelnica u Sektoru za izvršavanje državnog proračuna** Mladenka Karačić, dipl.oec, Ministarstvo inancija

• nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između općina i gradova koji su propisali plaćanje prireza na porez.

Razlike od utvrđenog iznosa godišnje porezne obve-ze poslodavac može izravnati prilikom zadnje ispla-te plaće u godini:

• umanjenjem tekuće porezne obveze radnika koji je tijekom godine preplatio porez na dohodak,

• umanjenjem tekuće porezne obveze radnika s područja iste općine ili grada,

• zahtijevati povrat pisanim putem od ispostave Porezne uprave prema svom sjedištu.

Proračunski korisnici državnog proračuna čije se plaće isplaćuju iz državne riznice bili su obvez-ni prilikom unosa zahtjeva za plaćanje, u sustav državne riznice, za plaću za studeni koja se isplatila u prosincu, za iznos više uplaćenog poreza na doho-dak i prireza (koji nije moguće vratiti radniku iz obračunatog poreza na dohodak i prireza svih rad-nika tog poslodavca s područja jedne općine) teretiti račun 129110003 - Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak.

Pri tome je bilo potrebno u polje “Korisnik pro-računa“ unijeti razdjel i glavu, a korisnici u su-stavu kolekcije na nalog za plaćanje (virman) u poziv na broj zaduženja unose 129139-razdjel/glava s kontrolnim brojem-RKP, model 33. Kon-trolni brojevi razdjela/glava nalaze se na Inter-net stranici Ministarstva financija www.mfin.hr (Državna riznica–Računovodstvo–Proračunsko računovodstvo).

U siječnju, prilikom predaje ID obrasca za prosinac, nadležnoj ispostavi Porezne uprave, potrebno je po-dnijeti zahtjev za povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza. Uz zahtjev se dostavlja speci ika-cija potraživanja po pojedinim općinama/gradovi-ma te uputa za uplatu na račun državnog proračuna 1001005-1863000160, s modelom 33 i pozivom na broj 129139-razdjel/glava s kontrolnim brojem-RKP. Pojedine ispostave Porezne uprave traže da

UDK:657.2Ivana Jakir-Bajo*

Mladenka Karačić**

Upute Ministarstva inancija uz sastavljanje godišnjih inancijskih izvještaja za proračune i proračunske korisnike


RAČUNOVODSTVO

se uz zahtjev za povrat priloži i popunjeni nalog za plaćanje (virman).

U tom slučaju, pod broj računa uplatitelja, unosi se račun vrste 17 na koji se plaća porez na dohodak za općinu od koje se traži povrat, a u poziv na broj zaduženja, podaci koji se kod plaćanja poreza i prire-za unose u poziv na broj zaduženja 1406-OIB, model 68. Broj računa primatelja je 1001005-1863000160, model 33, poziv na broj odobrenja 129139-razdjel/glava s kontrolnim brojem-RKP.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji su iznos više uplaćenog poreza na dohodak i prire-za platili iz državnog proračuna na teret računa 31111 - Bruto plaće, trebaju tražiti povrat na račun državnog proračuna 1001005-1863000160 s modelom 64 i pozivom na broj 7196-RKP-2012. Korisnici koji ne posluju preko računa državne riznice te su iznos više uplaćenog poreza na doho-dak i prireza platili sa svog računa, u zahtjevu za povrat navode svoj račun.

Ako proračunski korisnik ima nepodmirenih obveza u evidenciji Porezne uprave, temeljem zah tjeva za povrat, ista zatvara te obveze. U tom slučaju, korisnik je obvezan Ministarstvu inancija dostaviti nalog za preknjiženje u kojem će teretiti odgovarajući rashod prema vrsti zatvorene obve-ze, a odobriti račun 129110003 - Potraživanje za konačni obračun poreza na dohodak. Nalog za preknjiženje potrebno je poslati i u slučaju nesla-ganja iznosa koji je isplaćen iz riznice terećenjem konta 129110003 s iznosom za koji se traži povrat od Porezne uprave.

Proračunski korisnici, koji imaju potraživanje pre-ma Poreznoj upravi temeljem više uplaćenog poreza na dohodak i prireza, navedeno potraživanje mogu zatvoriti tek po uplati u državni proračun ili na račun proračunskog korisnika. Korisnici kojima je Porezna uprava povrat izvršila na račun državnog proračuna, mogu od Ministarstva inancija, Državne riznice, zatražiti karticu računa 129110003 slanjem zahtjeva na e-mail naveden u samom dopisu. Kako se potraživanja u sustavu državne riznice zadužuju kumulativno po glavama, a ne po korisnicima, ko-risnici treće razine (primjerice sudovi, sveučilišta, fakulteti i sl.) u zahtjevu trebaju navesti iznos potraživanja. Kartica iz sustava državne riznice bit će temelj za zatvaranje potraživanja u knjigovod-stvu korisnika.

U skladu sa uputom iz dopisa, ministarstva su bila dužna obavijestiti proračunske korisnike iz svoje nadležnosti o navedenom postupanju.

2. Evidentiranje troškova stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapoš lja-vanja za 2011. i 2012. te relevantnih zakona jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici državnog proračuna i pro-računski korisnici jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave (dalje u tekstu: poslodavac) mogu primiti nezaposlene osobe na stručno osposo-bljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Polaznik stručnog osposobljavanja za rad ne prima plaću, već Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje novčanu pomoć u visini neoporezivog dijela stu-dentske stipendije koja trenutno iznosi 1.600,00 kn mjesečno i to po potvrđenoj prisutnosti stručnom osposobljavanju za rad. Novčana pomoć je na-mijenjena za pokrivanje osnovnih troškova prijevo-za, toplog obroka i drugog.

Poslodavac uplaćuje obvezne doprinose mirovin-skog osiguranja prema člancima 43. i 44. Zakona o doprinosima (I. i II. stup) tako da osoba ostvaruje radni staž. Hrvatski zavod za zapošljavanje refun-dira poslodavcu uplaćene obvezne doprinose mi-rovinskog osiguranja obračunate temeljem 0,35% prosječne plaće u RH prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Isplata sredstava vrši se jednokratno u roku 30 dana od dana potpisa ugovora, a u slučaju povećanja osnovice za uplatu obveznih doprinosa, razliku iznosa za uplatu doprinosa do kraja ugovo-renog razdoblja snosi poslodavac.

Doznaku sredstava od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave i njihovi korisnici evi-dentiraju na osnovnom računu 65268 - Ostali prihodi za posebne namjene, a plaćanje obvez-nih doprinosa za polaznike stručnog osposo-bljavanja za rad na osnovnom računu 32412 - Naknade ostalih troškova.

Ministarstvima i drugim državnim tijelima upućen je 14. prosinca 2012. poseban dopis (KLASA: 400-06/12-01/590; URBROJ: 513-05-02/12-1) o načinu evidentiranja troškova za polaznike stručnog ospo-sobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Proračunskim korisnicima državnog proračuna koji posluju preko jedinstvenog računa državne riznice, Hrvatski zavod za zapošljavanje refundaciju sre-dstava uplaćuje na račun 1001005-1863000160 s modelom 64 i pozivom na broj 5673-RKP primatelja


RAČUNOVODSTVO

sredstava-P3, gdje podatak P3 samostalno određuje primatelj sredstava, a može imati najviše 11 zname-naka.

Doznaku sredstava od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje proračunski korisnik državnog proračuna, kao poslodavac, evidentira na osno-vnom računu 65268 - Ostali prihodi za posebne namjene, koji je vezan uz izvor 43 - Ostali priho-di za posebne namjene. Podsjetimo da je riječ o leksibilnom izvoru inanciranja u okviru kojeg ko-

risnik može preuzeti i plaćati obveze u visini stvar-no uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava, bez obzira kako su namjenski prihodi i primici planirani u državnom proračunu. Tako se uplaćeni, a manje planirani ili neplanirani prihodi za posebne namjene mogu izvršavati iznad iznosa utvrđenih u državnom proračunu.

Proračunski korisnik državnog proračuna plaćanje obveznih doprinosa za polaznike stručnog osposobljavanja za rad evidentira na osnovnom računu 32412 - Naknade ostalih troškova.

Ako u državnom proračunu na razdjelu/glavi/RKP-u nisu planirana sredstva za ove namjene, na izvoru 43 i stavci 3241, nakon uplate sredstava na račun državnog proračuna od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ministarstvo i drugi korisnik na su-stavu državne riznice treba Ministarstvu inancija dostaviti zahtjev za suglasnost za otvaranje novog izvora/aktivnosti/stavke u državnom proračunu za tekuću proračunsku godinu (http://www.m in.hr/hr/priprema-proracuna).

U skladu s uputom iz dopisa, ministarstva su bila dužna obavijestiti proračunske korisnike iz svoje nadležnosti o gore navedenom postupanju i načinu knjiženja.

3. Povrati sredstava u Državni proračunSukladno Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godine (čl. 8.)1 proračunski korisnici državnog proračuna dužni su sredstva doznačena iz Državnog proračuna do 31. prosinca 2012. uključujući i vlastite prihode, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. pro-sinca 2012. vratiti u Državni proračun. O načinu i rokovima povrata će ove, kao i prethodnih godina, korisnici biti obaviješteni putem Okružnice.

1 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu (NN, br. 24/12 i 132/12).

Dakle, svi proračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz Državnog proračuna do 31. prosinca 2012. podmiriti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iska-zane u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. Sva preostala sredstva uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlastite prihode) koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskaza-ne obveze u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosin-ca 2012., potrebno je vratiti na račun Državnog proračuna 1001005 - 1863000160 s modelom: 64 7196-RKP-2012 (konačan rok uplate bit će utvrđen Okružnicom).

Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu (čl. 58), proračunski korisnici obvezni su više do značena sredstva iz proračuna krajem obra-čunskog razdoblja stornirati s podskupine računa 671 - Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika i iskazati ih kao obveze. Proračunski korisnici državnog proračuna, u bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2012., iskazuju više doznačena sredstva (prije povrata u riznicu), kao stanje na računu 23954 - Ostale ne-spomenute obveze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u 2013. godini), zatvara se račun 23954, a ako su ta sredstva u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. ipak iskazana na podskupini računa 922 - Višak/manjak prihoda, za iznos sredstava vraćenih u proračun u 2013. potrebno je korigirati rezultat.

4. Priznavanje prihoda u 2012.Zbog usklađenosti evidencija proračuna i prora-čunskih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2012. priznaju sredstva koja proračuni uključivo s 31. prosincem 2012. doznače svojim proračunskim korisnicima, a koja su korisnicima zbog tehnike platnog prometa raspoloživa početkom 2012.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu (Čl. 21) propisuje primjenu modi iciranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Za iskazivanje priho-da i rashoda to, između ostalog, znači da se priho-di priznaju na temelju priljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju, a rashodi na temelju na-stanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Međutim postoje situacije kada je potrebno odstupi-ti od postavljenih načela sa ciljem usklađivanja evi-dencija korisnika i nadležnih proračuna. U suprot-nom, konsolidacija ne bi bila moguća, a i realizacija planova utvrđenih za proračunsku godinu bila bi upitna.


RAČUNOVODSTVO

Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz proračuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2012. godini trebaju evidentirati kao aktivna vremenska razgraničenja. U 2013. godini, temeljem primljenih dokumenta institucija ovlaštenih za platni promet razgraničenja se zatvaraju. Za navedeno, Ministar-stvo inancija svake godine šalje korisnicima uputu za knjiženje koju prikazujemo u nastavku.

Knjiženje:

RB Opis RačunDuguje Potražuje

1. Evidencija u 2012.- aktivno vremensko razgraničenje 19211 671

2. Evidencija u 2013. - zatvaranje vremenskog razgraničenja

11121 19211

5. Doznake sredstava pomoći izravnanjaDozvoljena odstupanja od načela iskazivanja prihoda propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu odnosila su se prethodnih godina i na doznake sredstava pomoći izravnanja za de-centralizirane funkcije.

Preostala doznaka sredstava pomoći izravnanja iz državnog proračuna za 2012. za inanciranja mini-malnog inancijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izrav-nanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012.2, dakle doznaka za mjesec prosinac 2012. bit će isplaćena u prvoj polovini siječnja 2013. Lokalne i područne (regionalne) jedinice - korisnici pomoći izravnanja ta sredstva knjiže u prihode 2012., na osnovnim računima unutar podskupine 635 - Pomoći izrav-nanja za decentralizirane funkcije. Korisnici priz-naju u prihode 2012. sredstva koja će dobiti od nadležne lokalne i područne (regionalne) jedinice, ali isključivo za podmirenje obveza po rashodima

2 Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decen-tralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave za 2012. godinu (NN, br. 52/12).

koji se inanciraju iz pomoći izravnanja. Knjiženje je prikazano u nastavku.

Knjiženje kod jedinice lokalne i područne (regionalne) jedinice:


Knjiženje u 2012.1. Potraživanje prema državnom

proračunu i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja

12921 63511/63512

2. Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku

32, 34, 4 (…)

23954

Knjiženje u 2013.3. Primljena sredstva pomoći

izravnanja11121 12921

4. Izvršeno plaćanje korisnicima 23954 11121

Knjiženje kod decentraliziranih korisnika:


Knjiženje u 2012.1. Obveze prema dobavljačima 32, 34, 4

(…)23,24

2. Potraživanja prema jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i prihod iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna

12921 671

Knjiženje u 2013.3. Primljena sredstva od

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

11121 12921

4. Podmirenje obveza prema dobavljačima

23, 24 11121

O navedenom će jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave - korisnici pomoći izravnanja te centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i vatrogasne postrojbe primiti detaljnu upu-tu, u Okružnici o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja za 2012.


RAČUNOVODSTVO

Oblik, sadržaj i rokovi inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. nisu se mijenjali u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rokovi predaje inancijskih izvještaja za razdob-lje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. jesu: za pro ra čunske korisnike državnog proračuna i pro-ra čunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 15. veljače 2013., za jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike 28. veljače 2013., za konsolidirane inancijske izvještaje 1. travnja 2013. U ovom članku dan je osvrt na obvezu i obveznike sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja te sadržaj izvještaja.

1. Pregled obveznika i rokova predaje

Razdjeli državnog proračuna konsolidiraju i-nancijske izvještaje svojih proračunskih korisnika i sastavljaju konsolidirani inancijski izvještaj raz-djela. Jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave konsolidiraju inancijske izvještaje svojih proračunskih korisnika i sastavljaju konsolidira-ni inancijski izvještaj proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ministar-stvo inancija na temelju navedenih konsolidira-nih inancijskih izvještaja i inancijskih izvještaja svih izvanproračunskih korisnika (državnog proračuna i županija) sastavlja konsolidirani inan-cijski izvještaj države.

Obveznici popunjavaju inancijske izvještaje u elek-tronskom obliku, s ugrađenim kontrolama, koji se preuzimaju na internetskim stranicama FINA-e, Mi-nistarstva inancija i Državnog ureda za reviziju. Za predaju Državnom uredu za reviziju koriste se isti obrasci kao i za FINA-u.

Za sastavljanje i predočavanje inancijskih izvještaja koriste se elektronski obrasci. Podsjećamo da su svi obrasci dio jedne datoteke, a proračuni i prora-čunski korisnici biraju koji će od inancijskih izvješ-taja popunjavati, prema odredbama Pravilni ka o inancijskom izvještavanju u proračunskom raču-

novodstvu.

Zaglavlje inancijskih izvještaja popunjava se samo na jednom mjestu i to na „Referentnoj stranici“ koja se izlistava i predaje s potpisom zakonskog pred stavnika i pečatom, uz elektronsku verziju obra zaca. Pravilnik o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu ne predviđa predaju inancijskih izvještaja u papirnatom obliku odnosno

putem obrazaca Narodnih novina.

Mjesečni Izvještaj o obvezama za prosinac 2012. ko-jeg predaju proračunski korisnici državnog prora-čuna, nije dio inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. te je potrebno pre-dati dvije referentne stranice i dvije datoteke (mogu biti na jednom CD-u).

Kod preuzimanja inancijskih izvještaja zaposle-nici FINA-e obavezno upisuju datum zaprimanja inancijskih izvještaja, ovjeravaju i potpisuju Refe-

rentnu stranicu. Tako ovjerene referentne stranice predstavljaju dokaz pozitivnog odgovora na pitanje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti da su se kod predaje inancijskih izvještaja poštivali rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

Financijske izvještaje mogu predati isključivo pro-ra čunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru pro-računskih i izvanproračunskih korisnika1 i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz sugla-snost Ministarstva inancija dobili RKP broj.

U nastavku se daje kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje inancijskih izvještaja za 2012.

ObveznikFinancijski izvještaji -

Obrazac

Rok predaje

Predaja

proračunski korisnici državnog proračuna

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO i Bilješke

do 15. veljače

razdjelunadležnom područnom uredu

Državnog ureda za revizijupodručnom uredu FINA-e

(Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)

1 Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 60/12)

UDK 657.2

Sastavljanje i predaja godišnjih inancijskih izvještaja za 2012. u sustavu proračuna


RAČUNOVODSTVO

razdjeli

Konsolidirani izvještaji:Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, RAS- funkcijski i Bilješke

do 1. travnja

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO)

proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 15. veljače

jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

nadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS i Obrazac: P-VRIO)


Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 28. veljače


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)


Konsolidirani izvještaji:Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 1. travnja

područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

izvanproračunski korisnici državnog proračuna

Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 28. veljače


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: RAS-funkcijski, Obrazac: NT, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE

izvanproračunski korisnici županija (ŽUC-evi)

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i Bilješke

do 28. veljače

nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave


područnom uredu FINA-e (Obrazac: BIL, Obrazac: PR-RAS, Obrazac: P-VRIO i Obrazac: OBVEZE)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrva-tski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje obuhvaćeni su u cijelosti, sa svim svojim rashodima/izdacima i izvorima inan-ciranja, Državnim proračunom RH za 2012. Kako se sva njihova plaćanja, odnosno odljevi, ali i priljevi obavljaju preko jedinstvenog računa državne rizni-ce, više ne sastavljaju Izvještaj o novčanim tijekovi-ma kao dio seta godišnjih inancijskih izvještaja.

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave, te vijeća nacionalnih manjina inancijske izvještaje za proračunsku 2012. ne dostavljaju FINA-i i Državnom uredu za reviziju, već samo nadležnoj je-dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, za potrebe konsolidacije i kontrole.

2. Predaja inancijskih izvještaja decentraliziranih proračunskih korisnika

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decen-tralizacije prešli s državne na razinu jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, inan-cijske izvještaje za 2012. dostavljaju nadležnoj je-dinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Državnom uredu za reviziju, FINA-i, ali i ministar-stvu koje je za njih bilo nadležno prije procesa de-centralizacije.

Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju inancij-ske izvještaje i Ministarstvu unutarnjih poslova (Bi-lancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležne jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave konsolidiraju sve inancijske izvještaje javnih vatrogasnih postrojbi.

Osnovne i srednje škole dostavljaju inancijske izvještaje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve inancijske izvještaje škola. Kod Izvještaja o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelokupan izvještaj izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva.

Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lokal-na jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obve-za za zaposlene inanciran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno mini-starstvo te će se konsolidacijom središnje i lokalne države dobiti ukupni podaci za opću državu.

Domovi za starije i nemoćne dostavljaju inan-cijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama i Bilješke). Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje inancijske izvještaje do-mova za starije i nemoćne.

Centri za socijalnu skrb dostavljaju inancijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima, primici-ma i izdacima, dodatni Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima s naznakom: „Izvor i-nanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali priho-


RAČUNOVODSTVO

di“, Izvještaj o obvezama, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i Bilješke).

Ministarstvo socijalne politike i mladih konsolidira sve inancijske izvještaje centara za socijalnu skrb. Pri konsolidaciji Izvještaja o prihodima i rashodi-ma, primicima i izdacima koristi dodatni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naz-nakom: „Izvor inanciranja središnji proračun, vla-stiti i ostali prihodi”. Mjesečni izvještaj o obvezama Ministarstvo socijalne politike i mladih sastavlja koristeći podatke iz svog sustava, jer centri imaju obvezu sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg, a ne mjesečnog izvještaja o obvezama.

Nadležni lokalni proračun, pri konsolidaciji Izvješ-taja o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma, konsolidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb dobili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na Izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema obvezu konsolidacije Bilance i Izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) do-stavljaju sljedeće inancijske izvještaje HZZO-u: do-datni Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: «Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi», Izvještaj o obve-zama i Bilješke. HZZO za potrebe konsolidacije ko-risti samo dodatni Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima s naznakom: “Izvor inanciranja središnji proračun, vlastiti i ostali

prihodi”. HZZO prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Mini-starstva inancija.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve inan-cijske izvještaje, s time da kod Izvještaja o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima konsolidi-ra samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nadležnog lokalnog proračuna.

3. Neke napomene o popunjavanju inancijskih izvještaja

Bilanca (Obrazac: BIL)

Kako članak 84. Pravilnika o proračunskom raču no-vodstvu propisuje da se na kraju godine saldo na po-dskupini 922 utvrđuje prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama (višak priho-da poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od ne inancijske imovine i manjak prihoda od ne inancijske imovine, višak primitaka od inan-cijske imovine i manjak primitaka od inancijske

imovine), na razini osnovnog računa, u Obrascu: BIL nije moguće istovremeno iskazati i višak i manjak prihoda unutar istih kategorija.

Uz “prebijanje” rezultata po istovrsnim kategorija-ma, određena je i obveza korekcije rezultata. Tako za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su:

− 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU,

− 63122 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU,

− 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih orga-nizacija,

− 63241 Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU, − 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, − 6334 Kapitalne pomoći od proračunskih kori-

snika temeljem prijenosa sredstava EU, − 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unu-

tar općeg proračuna, − 6352 Kapitalne pomoći izravnanja za decentrali-

zirane funkcije, − 6632 Kapitalne donacije i − 67121 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu

ne inancijske imovine,

a koji su utrošeni za nabavu dugotrajne ne inancijske imovine, zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka priho-da od ne inancijske imovine.

Osim u slučaju ostvarenja prihoda poslovanja koji se koriste za rashode za nabavu ne inancijske imovine, korekcija rezultata predviđa se i u slučaju ostva-renja prihoda od prodaje ne inancijske imovine i njihova korištenja za kapitalne rashode koji se eko-nomski klasi iciraju i u rashode poslovanja (razred 3). To je omogućeno i Zakonom o proračunu2 koji u članku 70. kaže da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske dugotrajne imovine države odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste samo za kapitalne rashode. Pod kapitalnim rashodi-ma podrazumijevaju se:

− rashodi za nabavu ne inancijske imovine (razred 4),

− rashodi za održavanje ne inancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja),

− kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim druš-tvima u kojima država, odnosno jedinica lokal ne i područne (regionalne) samouprave ima odlu ču-jući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći

2 Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12).


RAČUNOVODSTVO

trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan jav nog sektora),

− dodatna ulaganja u ne inancijsku imovinu (45 Rashodi za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini) i

− ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora).

Važno je istaknuti da se Zakonom o izmjenama i do-punama Zakona o proračunu3 mijenjao upravo nave-deni članak 70., na način da se sredstva od prodaje i zamjene ne inancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i od naknade štete s osnova osiguranja koriste za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja.

Dakle, u odnosu na dosadašnju praksu, mogućnost korištenja prihoda od prodaje i zamjene ne inan-cijske imovine te od nadoknade štete proširila se i na mogućnost korištenja istih za otplate glavnice. Međutim, navedene zakonske promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2013. godine, a korisnici korekcije rade sa datumom 31. prosinca 2012., tako da se ko-rekcije za 2012. godinu rade kao što su se radile i za 2011. godinu, ne primjenjujući izmijenjene odredbe članka 70. Zakona o proračunu.

Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu, u procesu korekcije rezultata za iznose prihoda od prodaje ne inancijske imovine, koji su tijekom godi-ne utrošeni za inanciranje rashoda poslovanja koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda:

− rashodi za održavanje ne inancijske imovine (3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja),

− kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim druš-tvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlu ču-jući utjecaj na upravljanje, ali isključivo za nabavu ne inancijske imovine (38612 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru i 38622 Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan ja-vnog sektora),

također se zadužuje račun viška ili manjka prihoda od ne inancijske imovine, a odobrava račun viška ili manjka prihoda poslovanja.

3 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12).

Iako Pravilnikom o proračunskom računovodstvu nije posebno naglašeno, iz odredbi Zakona o proračunu, proizlazi da se proces korekcije provo-di i za iznose prihoda od ne inancijske imovine koji su tijekom godine utrošeni za inanciranje izdataka za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava (532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru i 534 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora) koji pripadaju kategoriji kapitalnih rashoda.

Treba naglasiti da je Zakonom o proračunu utvrđeno da isključivo država i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave mogu ulagati u dionice ili udje-le u trgovačkim društvima ako su za kupnju osigu-rana sredstva u proračunu i ako se s time štiti javni interes odnosno interes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, ovo se pravilo ne odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici pomoći za područja po-sebne državne skrbi iz državnog proračuna.

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)

Financijski izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima sastavlja se na Obrascu: PR-RAS. Izvještaj ne sadrži podatke o planiranim veličinama.

Ukupni prihodi (AOP 377) su zbroj prihoda poslo-vanja (AOP 001) i prihoda od prodaje ne inancijske imovine (AOP 251), a ukupni rashodi (AOP 378) su zbroj ukupnih rashoda poslovanja (AOP 244) i rashoda za nabavu ne inancijske imovine (AOP 303). Sučeljavanjem ukupnih prihoda i rashoda izračunava se podatak o ukupnom višku/manjku prihoda (AOP 379 ili 380). Jedna od numeričkih kon-trola kojom se provjerava točnost podataka u inan-cijskom izvještaju je sljedeća:

AOP 379 = AOP 001 + AOP 251 – AOP 244 – AOP 303

ili

AOP 380 = AOP 244 + AOP 303 – AOP 001 – AOP 251

Napomena: iznos na AOP 379 (Ukupan višak priho-da) upisuje se samo kad je iznos na AOP 377 (Ukupni prihodi) veći od iznosa na AOP 378 (Ukupni rashodi), a iznos na AOP 380 (Ukupan manjak prihoda) upisuje se samo kada je iznos na AOP 378 (Ukupni rashodi) veći od iznosa na AOP 377 (Ukupni prihodi).

Nakon podataka o prihodima i rashodima, u Izvješ-taju se iskazuju podaci o primitcima od inancijske imovine i zaduživanja i izdacima za inancijsku imo-


RAČUNOVODSTVO

vinu i otplate zajmova te se utvrđuje višak/manjak primitaka.

Ukupni prihodi i primici (AOP 598) dobiju se zbrajanjem ukupnih prihoda (AOP 377) i primitaka (iskazanih na AOP 384), sučeljavanjem s iznosom ukupnih rashoda (AOP 378) i izdataka (AOP 490) iska-zanih na AOP 599 utvrđuje se višak/manjak prihoda i primitaka. Ostvareni rezultat iskazan u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima treba biti identičan rezultatu iskazanom u Bilanci.

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza (Obrazac: P-VRIO)

U ovaj Izvještaj, unose se podaci o događajima koji nisu rezultat transakcija, a utjecali su na promjene u stavkama Bilance. Dakle, u Obrascu: P-VRIO iskazuju se sve promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, koje su utjecale na smanjenje ili povećanje imovine i obveza, a nisu direktna posljedica tran-sakcija iskazanih u prihodima i rashodima.

Obrazac: P-VRIO sljedećeg je sadržaja:

− stupac 1 - broj računa iz računskog plana,− stupac 2 - naziv računa, − stupac 3 - AOP oznaka, − stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine – povećanje i− stupac 5 - ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine – smanjenje.

Pojedinačni događaji unose se u Obrazac: P-VRIO, kao smanjenje ili povećanje u vrijednosti i obujmu imovine ili obveza (nikako istovremeno i jedno i drugo). Promjene u vrijednosti i obujmu evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine ili obveza, u korist ili na teret računa u podskupini 915. Svaka promjena se s računa podskupine 915 također pre-nosi u korist ili na teret vlastitih izvora, tako da na kraju obračunskog razdoblja račun podskupine 915 nema stanja. To je izazvalo dvojbe kod korisnika te su pojedini jedan te isti događaj evidentirali istovre-meno i kao iznos povećanja i smanjenja.

U Obrascu: P-VRIO jedan poslovni događaj ili transakcija iskazuje se, ovisno o efektu koji ima na

imovinu/obveze, u stupcu 4 kao iznos povećanja ili u stupcu 5 kao iznos smanjenja (nikako i jed-no i drugo).

U Obrascu: P-VRIO za različite poslovne događaje i transakcije istovremeno mogu biti popunje-ni stupac 4 Iznos povećanja i stupac 5 Iznos smanjenja na istoj AOP oznaci.

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasi ikaciji (Obrazac: RAS - funkcijski)

Obrazac: RAS- funkcijski više ne prati rashode iz go-diš njeg plana razvrstana po ključnim funkcijama.

Obrazac: RAS – funkcijski sadrži sljedeće podatke:

- stupac 1 – brojčana oznaka funkcijske klasi ika-cije,

- stupac 2 – naziv,- stupac 3 – AOP oznaka,- stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

prethodne godine i- stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine.

Izvještaj o rashodima prema funkcijama sastavljaju jedinice lokalne i regionalne (područne) samou-prave i razdjeli državnog proračuna. Funkcijski se klasi iciraju rashodi poslovanja i rashodi za nabavu ne inancijske imovine, dok se izdaci za inancijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a time niti uključuju u ovaj Izvještaj.

Temeljna kontrola podataka unesenih u Obrazac: RAS-funkcijski je sljedeća: zbroj rashoda po svakoj od funkcija (AOP 001 + 018 + 024 + 031 + 071 + 078 + 085 + 103 + 110 + 125) treba odgovarati iznosu na AOP 356 Ukupni rashodi u Obrascu: PR-RAS.

Detalje u Izvještaju teško je prekontrolirati osim uspoređujući ga s izvještajima ostalih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na temelju uočenih značajnijih odstupanja u iskazu potrošnje za pojedine funkcije, može se ispitati radi li se o nepravilnostima u sastavljanju izvještaja ili o stvarnom razlikovanju u inanciranju pojedinih funkcija.


RAČUNOVODSTVO

Zakonodavac je računovodstvenim propisima, kako za proračunske tako i za nepro itne subjekte, propi-sao obvezu provođenja popisa, unošenja podataka o popisu u popisne liste te potrebu formiranja po-vjerenstva za popis koje sastavlja izvještaj o rezul-tatima obavljenog popisa. Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od propisanih obveza, na koju treba gledati s njene suštinske strane. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem i stoga kvalitetno obavljeni popis jamči realnost bilance. Popis je prije svega kontrola ispravnosti postupanja s imovinom i obvezama, ali i provjera kvalitete oba-vljanja računovodstvenih poslova. Utvrđene razlike mogu biti rezultat propusta u obje aktivnosti. Or-ganizacijski i drugi aspekti uređuju se internim ak-tima i odlukama koje su u nadležnosti zakonskog predstavnika. U članku se podsjeća na neke aspekte provođenja popisa, te postupanje i knjiženja razlika utvrđenih popisom.

1. Obveza popisa i izvještaj o obavljenom popisu (inventuri)

Potreba i važnost provedbe redovnog popisa cjelo-kupne imovine i obveza za proračune, proračunske korisnike i nepro itne organizacija suštinski je vrlo bitan u kontekstu realnog iskazivanja inancijskog rezultata, ali i nadzora poslovanja. Obveza obavljanja popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslo-vne godine određena je člancima 15, 16. i 17. Pravi-lnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN 114/10) te na isti način u člancima 13, 14 i 15. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organiza-cija (NN 10/08; 7/09).

Na kraju svake poslovne godine obvezan je po-pis imovine i obveza sa stanjem na datum bilan-ce odnosno 31.12. Iznimno, subjekti koji obavljaju knjižarsku ili bibliotečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine.

* Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fa-kultetu Sveučilišta u Rijeci** Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija RH

Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popi-snim listama. Zakonski predstavnik proračunskog i nepro itnog subjekta obvezno donosi odluku o popi-su. Povjerenstva za popis osnivaju se prema veličini kao i speci ičnostima organizacije.

Svako povjerenstvo obvezno je nakon obavljenog popisa sastaviti izvještaj o rezultatima obavljenog popisa i uz njega priložiti popisne liste.

Izvještaj povjerenstva o obavljenom popisu treba sadržavati:

- mišljenja o utvrđenom manjku, odnosno višku,- prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka, od-

nosno viška,- mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima

kao i nenaplativim te zastarjelim potraživanjima,- mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotreblji-

ve dugotrajne ne inancijske imovine i obustavlje-nih investicija,

- primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju mate-rijalnim i novčanim vrijednostima o ustanovlje-nim razlikama i moguće druge primjedbe,

- objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su nastali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog zamjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija isto-vrsnog materijala, sitnog inventara, i dr.,

- prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

2. Postupanje s inventurnim razlikamaNakon razmatranja izvještaja o obavljenom popi-su zakonski predstavnik dužan je, sukladno raču-novodstvenim propisima, donijeti odluku temeljem koje se usklađuju stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u analitičkom i sintetičkom knjigovod-stvu s njihovim stvarnim stanjima ustanovljenim u izvještaju o popisu. Prethodno, zakonski predstav-nik treba odlučiti i o:

1. nadoknađivanju utvrđenih manjkova, 2. priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova,

UDK 657.2Davor Vašiček*

Ivana Jakir Bajo**

Inventurne razlike u nepro itnim i proračunskim organizacijama


RAČUNOVODSTVO

3. otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza,

4. rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventa-ra,

5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjko-ve, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvar nog stanja, zastaru i nenaplativost potra ži-vanja i slično.

Usklađivanje u poslovnim knjigama obavlja se s datumom pod kojim je obavljen popis, a to je u pra-vilu 31.12. Utvrđene popisne (inventurne) razlike - viškovi i manjkovi, evidentiraju se u knjigovod-stvenim evidencijama temeljem naloga za knjiženje ( temeljnice) koji u tu svrhu sastavlja ovlaštena oso-ba za računovodstvo, a u skladu sa svojim odlukama ovjerava zakonski predstavnik.

Postupci se razlikuju kod nepro itnih i proračunskih subjekata s obzirom da su u primjeni različiti raču-novodstveni sustavi. Porezni aspekti utvrđe nih razlika na teret pravne osobe ovise prvenstve-no o njenom poreznom statusu u sustavu PDV-a i poreza na dobit. U nastavku se komentiraju tipična računovodstvena postupanja i komentar poreznog statusa kod ove dvije skupine pravnih osoba.

2.1. Inventurne razlike kod nepro itnih organizacija

Načelno, s obzirom na primjenu načela nastanka događaja viškovi utvrđeni popisom iskazuju se na odjeljku 3633 - Ostali nespomenuti prihodi, budući da nije predviđen poseban odjeljak za iskazivanje po pisnih viškova. Prihodi priznati zbog viškova dugotrajne imovine postupno će se u vremenu korištenja neutralizirati obračunatom amortiza-cijom. Viškovi utvrđeni godišnjim popisom često su rezultat pogreški u knjigovodstvu, a za nepro-itne organizacije koje su obveznici PDV-a važno

je znati da za tako utvrđene viškove ne nastaje obveza plaćanja PDV-a jer isti nemaju obilježja prometa.

Primjer:

1. Udruga je provedenom inventurom utvrdila kao in-venturni višak 2 stola. Interno je procijenjena naba-vna vrijednost u iznosu od 3.400,00 kn, a ispravak vrijednosti 2.000,00 kn.

2. Popisom je utvrđen višak gotovine od 300,00 kn u glavnoj blagajni.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Ustanovljeni višak opreme:

- procijenjena nabavna vrijednostprocijenjeni ispravak vrijednosti- inventurni viškovi

3.400

2.0001.400

0221

02913633

2. Ustanovljeni višak u blagajni 300 1131 3633

Računovodstvena evidencija inventurnih manjkova ovisi o tome odnosi li se manjak na imovinu nabavlje-nu u razdoblju prije stupanja na snagu nove Uredbe o računovodstvu ili nakon toga (dakle 1. 1. 2008.). Računovodstveni postupak nadalje ovisi o odluci zakonskog predstavnika o načinu postupanja s inven-turnim manjkovima. Za inventurni manjak može se:

- teretiti odgovorna osoba - tako utvrđeni manjak iskazuje se kao potraživanje od radnika (supstitut pro-daji) uz istodobno isknjižavanje nedostajuće imovine;

- teretiti radnik koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe za utvrđeni manjak (direktor, ravnatelj, upravno vijeće i sl.), a to nije učinio - tako utvrđeni manjak smatra se primi-tkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom);

- teretiti nepro itnu organizaciju - (odluka da odgovornost za manjak nije individualizirana) za utvrđeni manjak iskazat će se rashod za “novu” imovinu, odnosno kao umanjenje vlastitih izvora za “staru” imovinu.

Nepro itne organizacije koje nisu u sustavu PDV-a nisu u obvezi plaćanja PDV-a na manjkove.

Nepro itne organizacije, obveznici PDV-a, obraču-navaju PDV za manjkove za koje se tereti odgovorna osoba, kalo, rasip, kvar i lom nastao u većem izno-su od iznosa utvrđenog Odlukom nadležne komore, tehnološki manjak iznad normativa i za manjkove koji su utvrđeni bez prisutnosti ovlaštene osobe iz Porezne uprave, a odnosi se na neodgovarajuću kva-litetu ili zastarjelost zalihe.

Primjer:

Inventurna komisija je utvrdila manjak aparata nabavlje-nog prije 1. 1. 2008. Knjigovodstveni podaci su sljedeći: trošak nabave je 15.600,00 kn, a ispravak vrijednosti 6.240,00 kn. Procijenjena tržišna vrijednost aparata je 9.150,00 kn (od toga PDV-a 1.830,00 kn). Za manjak je terećena odgovorna osoba. Nepro itna organizacija je u sustavu PDV-a.


RAČUNOVODSTVO

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Ustanovljeni manjak -

nabavna vrijednost- ispravak vrijednosti- vlastiti izvori

15.6006.2409.360

02915111

0221

2. Potraživanje od odgovorne osobe za nastali manjak:- procijenjena tržišna vrijednost aparata- prihod od prodaje aparata- obveza za PDV (25%)

9.150

7.3201.830

1231

36212492

Ostvareni prihod evidentira se na 3621 - Prihodi od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. U slučaju kada bi se radilo o imovini čija nabavna vrijednost u trenutku nabave nije iskaza-na u cijelosti kao rashod (“nova dugotrajna imovi-na” za koju se obračunava amortizacija) u knjiženju br. 1 umjesto terećenja konta 5111 Vlastiti izvori, iskazao bi se rashod u visini neotpisane vrijednosti odnosno računu 4623 - Ostali nespomenuti rasho-di - manjak po inventuri. Inventurni manjkovi za koje se ne tereti odgovorna osoba iskazuju se kao rashod na odjeljku 4623 - Ostali nespomenuti rashodi.

Primjer:

Popisom je utvrđen manjak materijala u vrijednosti 1.400 kn. Za prouzročeni manjak tereti se nepro itna organizacija (nije obveznik PDV-a) budući da je manjak prouzročen provalom.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Manjak na teret

nepro itne organizacije 1.400 4623 0612

Inventurne razlike obvezno treba provesti i u analitičkoj evidenciji dugotrajne ne inancijske imo-vine radi usklađenosti sintetičke i analitičke eviden-cije. Zalihe se u sustavu nepro itnog računovodstva u pravilu ne prate bilančno već su predmet eviden-tiranja u pomoćnim knjigama i evidencijama. Udio zaliha u strukturi imovine kod ove kategorije pra-vnih osoba u pravilu nije velik. Pretežno se radi o manjim zalihama potrošnog materijala za redov-

nu djelatnost. Inventurne razlike na ovoj imovi-ni knjiže se najčešće, dakle samo u spomenutim pomoćnim knjigama, a njihovo postojanje pouzdan je pokazatelj pravilnosti postupanja s ovom vrstom imovine.

Rashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imovina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupotrebljiva.

Primjer:

Nepro itna organizacija donijela je odluku o rasho-dovanju potpuno amortiziranog računala čija na-bavna i otpisana vrijednost prema podacima iz računovodstva iznosi 6.000,00 kn. Računalo će se prodati u otpadni materijal i time ostvariti prihod od 500,00 kn.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Rashodovanje računala

po odluci 6.000 0291 02212. Račun kupcu

sekundarnih sirovina 500 1611 3621

Dugotrajna imovina se, i nakon što je u cijelosti otpi-sana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do tre-nutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.

Primjer:

Neprofitna organizacija donijela je odluku o ras-hodovanju uredskog namještaja koji nije do kraja amortiziran. Nabavna vrijednost uredskog na mje-štaja iznosi 50.000,00 kn, a ispravak vrijednosti 40.000,00 kn.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Rashodovanje uredskog

namještaja po odluci 50.00040.00010.000

02915111

0221

Obrazloženje:

Ako “stara”imovina u trenutku rashodovanja po odluci nepro itne organizacije nije u cijelosti otpi-sana ostatak vrijednosti teretit će vlastite izvore s


RAČUNOVODSTVO

obzirom da su oni i formirani u trenutku nabave, a nabavna vrijednost u cijelosti je priznata kao rashod sukladno ranije važećim propisima.

Kada je riječ o imovini koja je nabavljena nakon 1. 1. 2008. godine i nije u cijelosti amortizirana, nea-mortiziranu vrijednost rashodovane imovine knjižit će se na teret odjeljka 4621 - Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine.

2.2. Inventurne razlike kod proračunskih subjakata

Prethodno navedene odluke zakonskog predstav-nika u pogledu odgovornosti za inventurne razli-ke odnose se naravno i na sve pravne osobe pa tako i na proračunske subjekte. Prikazani pri-mjeri jednako su realni i za njihovo poslovanje. Ipak, računovodstveno evidentiranje i postupci s utvrđenim inventurnim razlikama drugačiji su što proizlazi iz primjene drugačijeg računskog plana i modi iciranog računovodstvenog načela nastanka događaja. Razlike utvrđene popisom mogu se pojavi-ti na svim oblicima imovine. Postupanje s popisnim razlikama u sustavu proračuna znatno je jednostav-niji s poreznog aspekta s obzirom da su proračunski subjekti u pravilu izuzeti iz sustava PDV-a i poreza na dobit. U slučajevima kada je neki proračunski subjekt u ove porezne sustave ukupnim ili dijelom svojih aktivnosti nalaže mu da se u poreznom smi-slu ponaša istovjetno kao poduzetnik. U nastavku se prikazuju neki tipični slučajevi inventurnih razlika kod proračunskih subjekata koji nisu u sustavu PDV-a i poreza na dobit.

U trenutku stjecanja dugotrajne materijalne imovi-ne njena ukupna nabavna vrijednost se iskazuje kao rashod što ima za posljedicu da se iskazani manjko-vi ne odražavaju na inancijski rezultat. Manjak dugotrajne ne inancijske imovine ne iskazuje se kao rashod već smanjenje nedostajuće imovine na teret vlastitih izvora u skupini 91. Također, suklad-no računovodstvenim pravilima, popisom utvrđeni višak ove imovine iskazuje se kao izravno povećanje odnosne imovine u korist vlastitih izvora (posred-stvom podskupine 915 - Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza).

Kratkotrajna materijalna imovina također se sukladno računovodstvenim propisima iskazuje kao rashod već u trenutku nabave i u pravilu se ne prati bilančno. To implicira da se konstatira-ni manjkovi neće odraziti na financijski rezultat s obzirom je on već u cijelosti terećen ukupnom

nabavnom vrijednošću ove imovine. Konstatira-ni viškovi kratkotrajne imovine, također odrazit će se financijski rezultat samo neizravno kroz smanjenu potrebu nove nabave, a time i manji trošak u budućnosti.

Iznimke su djelatnosti proizvodnje, trgovine i zdra-vstva gdje se trošak kratkotrajne imovine priznaje u trenutku njene stvarne potrošnje pa se i inventurne razlike odražavaju na prihode i rashode. Tako inven-turom utvrđeni manjkove predstavljaju povećanje materijalnih rashoda (podskupina 322) uz istovre-meno smanjenje zaliha na računima skupine 06. U slučaju da se utvrđeni manjak tereti odgovorna osoba umanjenje vrijednosti zaliha iskazuje se na računu 38591 – ostali izvanredni rashodi uz isto-dobno iskazivanje potraživanja od odgovorne osobe i odgovarajućeg prihoda ( 1741/741).

Primjer knjiženja:

1. Ustanovljeno je neevidentirano pravo vlasništva na kč.589 – građ.zemljište čija tržišna vrijednost je procijenjena na 120.000 kn,

2. Ustanovljen je manjak računala u odjelu infor-matike čije nabavna vrijednost iznosi 5.000 kn, a ispravak vrijednosti 2.000 kn. Za manjak se inan-cijski tereti zaposlenik - odgovorna osoba.

3. Ustanovljen je manjak stolica čije nabavna vrijed-nost iznosi 3000 kn, a ispravak vrijednosti 2500 kn. Za manjak nije moguće utvrditi individualnu odgo-vornost te on tereti pravnu osobu.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

Zemljište1. Procijenjena vrijednost 120.000

120.0000111291512

9151291111

Manjak računala na teret radnika2. Isknjiženje

-nab.vrijednost- ispravak vrijednosti-smanjenje izvora- terećenje radnika

5.0002.0003.0003000

029229111117222

02211

97222 Manjak namještaja3. Procijenjena nabavna

vrijednostProcijenjeni ispravak vrijednostiPromjena obujma imovine Smanjenje izvora imovine

3.000

2.500

500

500

02922

91512

91111

02212

91512


RAČUNOVODSTVO

Postupak utvrđivanja ispravka vrijednosti dugo-trajne imovine je obvezna radnja koju valja provesti prije sastavljanja bilance na kraju proračunske go-dine. Ispravak vrijednosti odražava aproksimativno trošenje dugotrajne ne inancijske imovine i nema utjecaja na inancijski rezultat jer su ukupne naba-vne vrijednosti imovine već nadoknađene iz prihoda razdoblja u kojima je imovina nabavljena. Ispravak se provodi primjenom propisanih stopa ispravka vrije-dnosti. U nastavku ukratko podsjećamo na osnovni postupak izračuna i knjiženja ispravka vrijednosti.

1. Otpis vrijednosti dugotrajne imovineProračun i proračunski korisnici provode ispravak vrijednosti ili otpis dugotrajne imovine. To znači da se vrijednost dugotrajne imovine otpisuje ili “ispravlja”, tj. smanjuje, no po toj osnovi se ne iskazuje rashod amor-tizacije. Nemogućnost iskazivanja rashoda amortiza-cije propisana je i u čl. 21. Pravilnika o računovodstvu i računskom planu proračuna (NN, br. 114/10.), a proizla-zi iz činjenice da je ukupna vrijednost imovine priznata kao rashod već u trenutku nabave. Budući se ne iskazuje rashod po osnovi amortizacije to se smanjenje vrijed-nosti dugotrajne imovine po osnovi ispravka vrijedno-sti istodobno iskazuje i kao izravno smanjenje izvora vlasništva (dakle bez uporabe podskupine 915).

Ovakvo računovodstveno postupanje propisano je u st. 6 čl. 20. Pravilnika gdje je navedeno da se za ispra-vak vrijednosti imovine umanjuju vlastiti izvori. Vrije-dnost dugotrajne imovine ispravlja se primjenom godišnjih stopa ispravka vrijednosti koje su objavlje-ne u tablici koja je sastavni dio Pravilnika. Još od 1. siječnja 2008. godine primjenjuju se nešto izmijenje-ne stope isprav ka vrijednosti koje su Pravilnikom iz 2010. godine preuzete. Tada su stope ispravka do-punjene dvjema speci ičnostima. Za patente, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično ispravak vrijednosti provodi se prema stopama koje su uvjetovane trajanjem iz ugovora, a ispravak vrijednosti vojne ne inancijske imovine provodi se po stopama koje odlukom utvrđuje čelnik proračunskog korisnika uz suglasnost Ministarstva inancija.

* Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fa-kultetu Sveučilišta u Rijeci

Stope ispravka vrijednosti dugotrajne imovine

Red.br.

Naziv sredstva ili skupine sredstvaVijek

trajanjaGodišnja stopa (%)

1 2 3 4I. GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1.

stambeni i poslovni objektiod betona, metala, kamena i opekeod drveta i ostalog materijala

8020

1,25

5

2. ceste, željeznice i slični prometni objekti 25 43. ostali građevinski objekti 20 5II. POSTROJENJA I OPREMA 1.

Uredska oprema i namještajračunala i računalna opremauredski namještajostala uredska oprema

485

25

12,520

2.

Komunikacijska opremakomunikacijski uređajipokretni komunikacijski uređaji

552

202050

3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 204. Medicinska i laboratorijska oprema 5 205.

Instrumenti, uređaji i strojeviprecizni i optički instrumentimjerni i kontrolni uređaji:- mehanički- elektronički

85 85

12,520

12,5

206. Sportska i glazbena oprema 5 207. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20

III. PRIJEVOZNA SREDSTVA 1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu

osobni automobili i vozila hitne pomoći85

12,520

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,53.

Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu brodovi veći od 1000 brt

820

12,55

4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10IV.

KNJIGE Knjige u knjižnicama

5

20

V. VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA 1. Istraživanje rudnih bogatstava 10 102. Ulaganja u računalne programe 4 253. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA patenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava,

višegodišnji zakup i sličnoprema trajanju iz ugovora

VIII. Vojna ne inancijska oprema prema stopama iz Odluke iz članka 59. stavka 4. ovoga Pravilnika


Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine u sustavu proračuna za 2012. godinu


RAČUNOVODSTVO

Osnovica za primjenu godišnje stope ispravka vrijednosti je nabavna vrijednost (trošak nabave) ili procijenjena vrijednost (za sredstva kojima se u trenutku primitka nije znala vrijednost). Ispra-vak vrijednosti dugotrajne imovine obavlja se jed-nom godišnje - u pravilu na kraju godine i ne treba ga obavljati češće (tijekom godine) jer se promjene bilježe samo u imovini i izvorima vlasništva (nemaju utjecaj na nastanak rashoda). Podaci o dugotrajnoj imovini u knjigovodstvu se obvezno vode, u tzv. pa-rovima računa (konta) pa su za dugotrajnu imovinu koja se otpisuje propisani računi ispravaka vrijed-nosti (019 i 029).

Sukladno čl. 19. st. 2. Pravilnika prag razvrstavanja dugotrajne imovine u tzv. “sitni inventar”, odno-sno kriterij za mogućnost jednokratnog popisa je povećan na 3.500,00 kn.

Napominjemo da “sitni inventar“ predstavlja du-gotrajnu materijalnu imovinu male vrijednosti te se, sukladno Pravilniku može, ali i ne mora je-dnokratno otpisati. Ovakva odredba omogućava računovođama da na temelju svoje prosudbe, a slijedeći logiku jedinstvenog razvrstavanja dugo-trajne imovine istog pojavnog oblika, odrede koju će imovinu jednokratno otpisati, a koju će pratiti u okviru dugotrajne imovine i postupno otpisivati u korisnom vijeku uporabe. “Sitni inventar“ dakle moguće je knjigovodstveno:

1. Klasi icirati u sitni inventar i jednokratno otpisati stavljanjem u uporabu.

2. Klasi icirati u dugotrajnu ne inancijsku proizve-denu imovinu i postupno otpisivati tijekom kori-snog vijeka uporabe.

3. Klasi icirati u dugotrajnu ne inancijsku proizve-denu imovinu i jednokratno otpisati.

Dugotrajnom imovinom koja se postupno otpisuje primjenom propisanih stopa ispravaka vrijednosti obvezno se smatra imovina čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija je pojedinačna nabavna vrijed-nost veća od 3.500,00 kn.

Za patente, koncesije, licence, prava korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe, i sl. za koje u bilanci postoji sadašnja vrijednost stopa ispravka vrijedno-sti računa se tako da se sa 100 dijeli preostali vijek trajanja (ukupni vijek trajanja je uvijek onaj iz ugo-vora) i tako dobivena stopa primijeni na sadašnju vrijednost.

Na novonabavljene patente, koncesije, licence, pra-va korištenja tuđih sredstava, višegodišnje zakupe primjenjuje se stopa ispravka vrijednosti izračunata na način:

stopa ispravka vrijednosti = 100 / ukupni vijek trajanja iz ugovora

ispravak vrijednosti = stopa ispravka vrijedno-sti x nabavna vrijednost / 100

Skrećemo pozornost na čl. 20. st. 4. Pravilnika u po-gledu otpisa neproizvedene nematerijalne imovine koji glasi: “Ako se za neproizvedenu nematerijalnu imovinu (patenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, dugogodišnji zakup i slično) ne može utvrditi koristan vijek upotrebe, takva imo-vina se ne otpisuje do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.“

Primjer: Obračunan je ispravak vrijednosti imovine za 2012. godinu.

Obračun ispravka vrijednosti za 2012. g.

Rb.Naziv

sredstva Nabavnavrijedn.

stopa otpisa

Otpisanodo

1.1.2012.

Otpisu 2012.

Ukupno otpisano

31. 12. 12.

Sad.vrijedn.(3. - 7.)

1 2 3 4 5 6 7 81. Zgrada 300.000 1,25% 242.000 3.750 245.750 54.2502. Namještaj 23.000 12,5% 14.375 2.875 17.250 5.7503. Računala 10.000 25% 4.000 2.500 6.500 3.5004. Automobil 51.000 20% 20.400 10.200 30.600 20.400

5. Ukupno 384.000 280.775 19.325 300.100 83.900

2. Rashodovanje dugotrajne imovineRashodovanje imovine provodi se u slučajevima kada je imovina zbog svojih funkcionalnih svojstava neupotrebljiva. Postupak rashodovanja najčešće ini-cira popisna komisija, a odluku o rashodovanju do-nosi zakonski predstavnik. Prije rashodovanja po-trebno je obračunati ispravak vrijednosti do trenu-tka rashodovanja. Za razliku od redovnog godišnjeg ispravka vrijednosti prilikom rashodovanja imovi-ne za neotpisanu vrijednost prikazuju se promjene obujma imovine uporabom podskupine 915.

Primjer: Na prijedlog popisne komisije, a po odluci dekana rashoduje se neupotrebljivo računalo čija je nabavna knjigovodstvena vrijednost 7.000,00 kn, a ispravak vrijednosti na dan 31.12.2012. 6.000,00 kn.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Rashodovanje računala 1000 91512

- isknjižavanje računala- isknjižavanje računala

7.0006.000 02922

02211

1a. Smanjenje izvora 1000 91111 91512


RAČUNOVODSTVO

Cilj i svrha programa edukacijeProračunske reforme u RH pokreću promjene u pri stupu upravljanju proračunskim sredstvima, stavljajući naglasak na povezivanje ciljeva i prora-čunskih sredstava.

Pred upravljačku strukturu postavlja se odgovor-nost ne samo za visinu i vrstu troškova u odnosu na planirane iznose nego i za postignute rezultate, odnosno za realizaciju ciljeva iz planova i progra-ma unutar ograničenih proračunskih sredstava. Pri tome je važno zadovoljiti standarde kvalitete u pružanju javnih usluga i rokove u kojima se očekuje njihova realizacija.

Proračunske reforme koje idu u smjeru razvoja plan ske i programske faze u proračunskom ciklusu, te stavljanja većeg naglaska na realizaciju ciljeva i postignute rezultate za uložena proračunska sred-stva, za korisnike proračuna uvode i određene nove pristupe u upravljanju proračunom. Zahtijeva se po-vezivanje strateških i inancijskih planova, razvoj programskog planiranja kroz de iniranje ciljeva programa i razvoj pokazatelja uspješnosti te susta-va praćenja realizacije. Stoga će biti važno ojačati inancijsko upravljanje i kontrole u procesima koji

su ključni za kvalitetno upravljanje proračunskim sredstvima, a uključuju planiranje, programiranje, izradu inancijskog plana, realizaciju inancijskog plana, uključujući procese ugovaranja i nabave, praćenje realizacije inancijskog plana te sustave in-ternog izvješćivanja.

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i ra-čun skom planu (Narodne novine, broj 114/2010) i Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u prora-čunskom ra čunovodstvu (Narodne novine broj, 32/2011) donesenim na temelju Zakona o proračunu (NN 87/08) uređeno je računovodstvo proračuna. U skladu s time uspostavljeni računovodstveni sustavi kod korisnika proračuna primarno su u funkciji i-nancijskog računovodstva namijenjenog za vanjsko

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

najavljuje specijalističku edukaciju:

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU

izvješćivanje. Financijsko računovodstvo u funkciji je da osigura evidenciju nastalih poslovnih događaja, kontrolu o tome je li realizacija proračunskih sre-dstava u skladu s planiranim iznosima te jesu li plaćanja prethodno odobrile za to ovlaštene osobe.

U idućem razdoblju treba razvijati računovodstvene sustave za potrebe internog izvješćivanja, odnosno za potrebe inancijskog upravljanja, što uključuje razvoj računovodstva troškova i upravljačkog ra-čuno vodstva. U tom kontekstu Ministarstvo inan-cija donijelo je i objavilo Smjernice za upravljačku od govornost i smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo koje valja primjeniti u praksi.

Razvoj u sustavu proračuna u smjeru povezivanja ciljeva-planova-proračunskih sredstava zahtijeva i razvoj računovodstvenih evidencija i sustava izvješ-ćivanja koje prate veze između planskih dokumenata i proračunskih sredstava potrebnih za njihovu rea-lizaciju i u fazi planiranja i u fazi realizacije. To pri-mjerice uključuje razvoj evidencija koje prate vezu između planova nabave i inancijskog plana, eviden-cije ugovorenih obveza i slično, što zasad u dijelu ko-risnika proračuna nije u dovoljnoj mjeri razvijeno. Razvoj programskog planiranja također zahtijeva razvoj računovodstvenog praćenja koje će osigura-ti potrebne informacije za upravljanje programima što uključuje informacije o troškovima programa, vrstama troškova, mjestima nastanka troškova, in-formacije potrebne za praćenje indikatora i slično.

Razvoj računovodstva troškova i upravljačkog raču-novodstva treba poslužiti kao podloga za razvoj kvalitetnih inancijsko-informacijskih sustava kod korisnika proračuna.

Sadržaj i način izvođenja edukacije Program edukacije predviđa 24 sata podijeljeno u dva modula. Prvi modul je 14 sati, drugi modul je 10 sati. Moguće je praćenje edukacije na razini mo-dula.


RAČUNOVODSTVO

Program edukacije

Tema Vrijeme

I modul

Međuzavisnost inancijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva u javnom sektoru - obilježja proračunskog računovodstva -obilježja upravljačkog i troškovnog računovodstva - područja primjene upravljačkog računovodstva u javnom sektoru

4 sata

Interni obračun i izvještavanje po segmentima

2 sata

Tradicionalne i suvremene metode obračuna troškova

4 sata

Troškovi kao instrument određivanja cijena javnih usluga- Speci ičnosti implementacije u sektoru

zdravstva i visokog obrazovanja - Metoda ciljanih troškova

4 sata

II modul

BSC model i njegova primjena u upravljanju proračunskim korisnikom

4 sata

Benchmarking u javnom sektoru 2 sata

Organizacijski i informacijski aspekti procesne orijentacije

2 sata

Studija slučaja 2 sata

Izvođači edukacije:

Prof.dr.sc. Vesna Bosilj Vukšić, Dr.sc. Sanja Broz Tominac, Dr.sc. Verica Budimir,Martina Dragija, univ.spec.oec.,Doc.dr.sc. Ivana Dražić Lutilsky,Mr.sc. Ivana Jakir-Bajo,Mr.sc. Ivana Maletić,Prof.dr.sc. Milena Peršić,Danijela Stepić, mag. oec.Prof.dr.sc. Vesna Vašiček, Prof.dr.sc. Davor Vašiček

Literatura:

V. Vašiček, I. Dražić Lutilsky (2011) Upravljačko računovodstvo javnog sektora, Upravljačko raču no-vodstvo i računovodstvo troškova- izabrane teme / Vašiček, Vesna; Dragija, Martina (ur.). Zagreb: Hrva-tska zajednica računovođa i inancijskih djelatnika

Smjernice za upravljačko i troškovno računovodstvo (http://www.m in.hr/hr/regulativa-i-propisi-veza-ni-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole

Mjesto i vrijeme vrijeme izvođenja edukacije: Za-greb, 19.- 22. ožujak 2013.

Naknada za sudjelovanje: 3.200,00kn (I modul – 2.000,00kn, II modul 1.200,00 kn)+PDV

Polaznici dobivaju certi ikat o pohađanju specija lis-tičke edukacije.

Naziv

OIB

Adresa

Ime i prezime polaznika

e-mail

Kontakt telefon

Datum:

Potpis:

Prijavnica




REVIZIJA

Državni ured za reviziju je obavio reviziju inan-cijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova pred-stavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave za 2011., u skladu s odredbama Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN, br. 24/11 i 61/11). Za svaku obavlje-nu reviziju je sastavljeno izvješće koje je dostavlje-no subjektu revizije i Hrvatskom saboru te obja-vljeno na web stranici Državnog ureda za reviziju. Također je sastavljeno zbirno izvješće o obavljenim revizijama koje je dostavljeno Hrvatskom saboru u skladu s odredbama navedenog Zakona. Autorica u ovom članku piše o glavnim preporukama i uočenim nedostacima tijekom provedenih revizija.

1. UvodDržavni ured za reviziju (dalje u tekstu: Ured) ima iskustva u obavljanju revizije inancijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka, nezavisnih zastup-nika i nezavisnih članova predstavničkih tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave subjekata, jer se te revizije obavljaju od 2007. Revi-zijom je utvrđeno da nezavisni zastupnici i nezavisni članovi predstavničkih tijela obuhvaćeni revizijom, obavljaju poslovanje u skladu s propisima, dok se kod političkih stranaka neke nepravilnosti kontinuirano ponavljaju. U nekim slučajevima postoje objektivne poteškoće jer su političke stranke organizirane po teritorijalnom principu, odnosno imaju više organi-zacijskih jedinica koje vode zasebne poslovne knji-ge. Također imaju posebne žiro račune, što otežava upravljanje i kontrolu poslovnih događaja.

S obzirom da političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave imaju važnu ulogu u društvenom i političkom životu, da raspolažu

* Mr. sc. Nediljka Rogošić, pomoćnica Glavnog državnog revi-zora, Središnji ured državne revizije, Zagreb

s vrijednosno značajnim inancijskim sred stvima očekuje se da njima upravljaju pravilno i učinkovito te da njihovo poslovanje bude transparentno.

Iz navedenih razloga se ovim člankom želi ukaza-ti na nepravilnosti koje se najčešće ponavljaju kod političkih stranaka, potrebu poduzimanja mjera radi otklanjanja nepravilnosti te usklađenja poslo-vanja s odgovarajućim propisima.

2. Provedba revizijeOdredbama članka 27. Zakona o inanciranju poli-tič kih aktivnosti i izborne promidžbe je propisano da Ured provodi reviziju godišnjeg inancijskog po-slovanja i godišnjih inancijskih izvještaja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih čla-nova predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Revizija se provodi na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuje rad Ureda i međunarodnim revi-zorskim standardima.

Financijska revizija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tije-la lokalnih jedinica za 2011., obavljena je na način i prema postupcima koji su utvrđeni Zakonom o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11), okvi-rom revizijskih standarda Međunarodne organiza-cije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i Ko-deksom profesionalne etike državnih revizora.

2.1. Ciljevi revizije

Ciljevi revizije su bili:

• provjeriti istinitost i vjerodostojnost inancijskih izvještaja,

• provjeriti primjenu zakona i drugih propisa veza-nih uz organizaciju i inancijsko računovodstveno poslovanje,

• provjeriti pravilnost stjecanja prihoda,• provjeriti pravilnost ostvarenja rashoda, odnosno

jesu li inancijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom i sta-tutom te

UDK 657.21Nediljka Rogošić*

Revizija političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


REVIZIJA

• provjeriti pravilnost izvršenja drugih transak-cija.

2.2. Metode revizije

U postupku revizije korištene su sljedeće metode:

• proučena je i analizirana pravna regulativa te do-kumentacija i informacije o poslovanju političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica,

• ocijenjeno je funkcioniranje sustava unutarnjih kontrola radi određivanja revizijskog pristupa,

• uspoređeni su podaci iskazani u inancijskim izvještajima s podacima iz ranijeg razdoblja i po-dacima iz plana,

• provjerene su poslovne knjige i knjigovodstvene isprave koje služe kao dokaz o nastalim poslov-nim događajima te

• ispitana je dosljednost primjene zakona, propisa, pravila, procedura i drugih internih akata.

Za izračun i analizu značajnih pokazatelja, omjera i trendova, primijenjeni su odgovarajući analitički postupci. Obavljena je detaljna provjera računa te računska točnost dokumentacije vezano uz rasho-de za zaposlene, materijalne rashode, rashode za amortizaciju, rashode za donacije (pomoći) te druge rashode.

Provjereni su podaci objavljeni na internetskim stra-nicama političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Obavljeni su razgovori sa zakonskim pred-stavnicima političkih stranaka i drugim zaposleni-cima te pribavljena obrazloženja odgovornih osoba o pojedinim poslovnim događajima. Također, oba-vljeni su razgovori s nezavisnim zastupnicima i ne-zavisnim članovima predstavničkih tijela lokalnih jedinica.

U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju, odredbom članka 14, po okončanju revizije su sasta-vljena izvješća o obavljenoj reviziji, koja sadrže:

• opis činjenica vezanih uz djelokrug rada i unutar-nje ustrojstvo te inancijske izvještaje,

• ciljeve i područja revizije,• metode i postupke revizije,• provjeru izvršenja naloga i preporuka revizije za

2010.,• nalaz, u kojem su ukratko opisane nepravilnosti

prema područjima na koja se odnose (uz svako područje se daje nalog, prijedlog ili mišljenje, od-nosno preporuka za otklanjanje utvrđenih nepra-vilnosti) te

• mišljenje o inancijskim izvještajima i poslo-vanju.

Mišljenja su izražena u standardiziranom obliku, u skladu s prihvaćenim okvirom inancijskog izvješ-ta vanja. Za svaki subjekt je izraženo jedno od slje-dećih mišljenja: bezuvjetno, uvjetno, nepovoljno ili suzdržano. Kod izražavanja mišljenja odlučujuću ulogu ima prag značajnosti, koji se određuje prema utvrđenoj metodologiji.

Na određivanje praga značajnosti utječe značajnost nepravilnosti po vrijednosti i značajnost po prirodi ili sadržaju. Značajnost po vrijednosti se određuje izravno, u apsolutnom iznosu i neizravno u postotku od ukupnih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka ili vrijednosti imovine, a značajnost po prirodi ili sadržaju ovisi o vrsti poslovnih događaja koji su značajnije utjecali na inancijske izvještaje ili poslo-vanje subjekta.

Revizijom su obuhvaćeni svi subjekti koji su u 2011. ostvarili prihode iznad 100.000,00 kn. Osim toga, obavljene su i druge aktivnosti vezane uz provjeru inancijskih izvještaja i poslovnih dokumenata za

960 nezavisnih članova predstavničkih tijela lokal-nih jedinica, koji su u 2011. ostvarili prihode manje od 100.000,00 kn.

3. Najčešće nepravilnosti utvrđene revizijom političkih stranaka

Financijskom revizijom političkih stranaka za 2011. su utvrđene nepravilnosti, koje se odnose na sustav unutarnjih kontrola, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode te korištenje poslovnih prosto-ra bez naknade.

3.1. Sustav unutarnjih kontrola

Sustav unutarnjih kontrola treba osigurati zakonito, ekonomično i učinkovito upravljanje inancijskim sredstvima i drugom imovinom te povećati odgo-vornost osoba uključenih u raspolaganje imovinom.

Uredbom o računovodstvu nepro itnih organizacija, člankom 9., propisano je da se evidentiranje poslov-nih događaja u poslovnim knjigama temelji na vjero-dostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroli-ranim knjigovodstvenim ispravama.

Revizijom je utvrđeno da pojedine političke stranke nisu uspostavile sustav unutarnjih kontrola ili su-stav kontrola nije učinkovit te se nije provodila kon-trola i ovjeravanje dokumentacije na temelju koje su pojedini poslovni događaji evidentirani u poslovnim knjigama. Revizijom je ocijenjeno da bi se uspo-stavom učinkovitijeg sustava unutarnjih kontrola pridonijelo unaprjeđenju pravilnosti poslovanja političkih stranaka.


REVIZIJA

Zbog navedenog, Ured je naložio političkim stran kama ustrojavanje učinkovitog sustava unu tarnjih kontrola te kontrolu i ovjeravanje knjigovodstve nih isprava u skladu s odredbama Uredbe o raču novodstvu nepro itnih organizacija i internim aktima.

3.2. Planiranje

Prema odredbama članka 2. Zakona o inanci-ranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke mogu inancijska sredstva koristi-ti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih svojim programom i statutom, odnosno programom rada i godišnjim inancijskim planom.

Godišnji program rada, u pravilu treba sadržavati opis glavnih aktivnosti, iznos potrebnih sredstava te izvore inanciranja za određeno razdoblje kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje i kontrola i-nancijskog poslovanja političke stranke.

Financijski plan treba biti usklađen s godišnjim pro-gramom rada i mora sadržavati pregled planiranih prihoda i rashoda, prema vrstama za tekuću godinu, odnosno treba sadržavati planirane prihode i rasho-de prema vrstama prihoda i rashoda utvrđenim u Računskom planu za nepro itne organizacije.

Revizijom je utvrđeno da pojedine političke stranke nisu izradile godišnji program rada u zakonskom roku, a kod pojedinih političkih stranaka je utvrđeno da u godišnjem programu rada nisu navedena po-trebna sredstva, ni izvori inanciranja planiranih aktivnosti. Također je utvrđeno da nisu planirale prihode i rashode prema vrstama prihoda i rasho-da utvrđenih Računskim planom za nepro itne or-ganizacije, zbog čega je otežano praćenje i kontrola ostvarenja plana, odnosno usporedba planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda.

Nadalje, pojedine političke stranke nisu sastavile i-nancijski plan u propisanom roku, inancijskim pla-nom nisu obuhvaćene neke vrste prihoda i rashoda te nisu donesene izmjene inancijskog plana u slučaju kada je tijekom godine došlo do značajnijih odstupanja između planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda.

S obzirom da političke stranke mogu inancijska sredstva koristiti isključivo za ostvarivanje cilje-va utvrđenih programom rada, Ured je mišljenja da sve političke stranke trebaju izraditi godišnje inancijske planove i programe rada, kako bi se

osiguralo učinkovito upravljanje i kontrola inan-cijskog poslovanja i postupanje u skladu s propisi-ma te je naloženo da to učine.

3.3. Računovodstveno poslovanje

Revizijom računovodstvenog poslovanja političkih stranaka su obuhvaćeni inancijski izvještaji, poslo-vne knjige i evidentiranje poslovnih događaja te po-pis imovine i obveza.

Političke stranke su obvezne sastavljati godišnje inancijske izvještaje za razdoblje od siječnja do

prosinca i predočiti ih Uredu u roku 60 dana nakon isteka obračunskog razdoblja.

Političke stranke su Uredu dostavile godišnje i-nancijske izvještaje u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija.

Odredbom članka 65. navedene Uredbe je propisano da inancijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku inancijskog položaja i poslovanja ne-pro itne organizacije. Revizijom je utvrđeno da poje-dine političke stranke nisu sastavile temeljne inan-cijske izvještaje na propisan način, odnosno da po-daci iskazani u inancijskim izvještajima nisu točni i istiniti te se razlikuju od podataka evidentiranih u poslovnim knjigama. Zbog navedenog, inancijski izvještaji tih političkih stranaka ne pružaju objekti-vnu i realnu sliku inancijskog položaja.

Političke stranke su za 2011. bile obvezne vodi-ti poslovne knjige u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. Odredbama članka 5. navedene Uredbe su propisane sljedeće po-slovne knjige: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. Od pomoćnih knjiga se obvezno vode: knjiga dugotraj-ne i kratkotrajne imovine, knjiga potraživanja i obve-za, knjiga blagajne, knjiga ulaznih i izlaznih računa te evidencija putnih naloga i korištenja službenih vozila.

Revizijom su utvrđene nepravilnosti vezane uz vođenje poslovnih knjiga kod manjeg broja političkih stranaka. Političke stranke nisu ustrojile poslovne knjige, odnosno nisu osigurale podatke za stranku u cjelini, i nisu ustrojile potrebne pomoćne knjige.

Prema odredbama članka 20. Uredbe o raču-novodstvu nepro itnih organizacija, prihodi i rasho-di se priznaju uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, odnosno prihodi ostvareni na temelju isporučenih dobara i usluga se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati. Prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija), članarina, pomoći, doprinosa i drugi slični prihodi priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do vremena predočavanja inancijskih izvještaja za isto razdoblje. Rashodi se priznaju u izvještajnom razdo-blju na koje se odnose, neovisno o plaćanju.


REVIZIJA

Revizijom je utvrđeno da političke stranke u nekim slučajevima nisu evidentirale poslovne događaje uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja, odnosno da su neki poslovni događaji koji su nastali u 2011. evidentirani u poslovnim knjiga-ma tijekom 2012. Iz navedenih razloga inancijski izvještaji ne daju realnu sliku inancijskog položaja i poslovanja političke stranke. Također je utvrđeno da su neki poslovni događaji koji su nastali 2010. evidentirani u poslovnim knjigama i iskazani u i-nancijskim izvještajima za 2011.

Odredbama članka 9. Uredbe o računovodstvu ne-pro itnih organizacija je propisano da se knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knji-gama temelji na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispra-vama te da zakonski predstavnik ili osoba koju on ovlasti potpisom na ispravi jamči istinitost isprave i realno prikazivanje poslovnih događaja.

Kod pojedinih političkih stranaka, knjigovodstve-ne isprave na temelju kojih su evidentirani poslo-vni događaji, u nekim slučajevima nije potpisao zakonski predstavnik ili nije obavljana kontrola knjigovodstvenih isprava prije unosa podataka u poslovne knjige. Također, u nekim slučajevima su evidentirani poslovni događaji na temelju knjigo-vodstvenih isprava iz kojih se ne može nedvojbe-no utvrditi vrsta poslovnog događaja, odnosno pružene usluge.

Političke stranke su većinom organizirane prema teritorijalnom načelu te djeluju putem središnjice, županijskih, gradskih i općinskih organizacijskih je-dinica (ogranci, podružnice, odbori).

Popis imovine i obveza je propisan odredbama Uredbe o računovodstvu nepro itnih organiza-cija. Političke stranke su dužne popisati imovinu i obveze na koncu svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance (u pravilu koncem godine) radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem. Povjerenstvo za popis osniva zakonski predstavnik, koji na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista odlučuje o manjkovima, viškovima, otpisu i rasho-dovanju imovine.

Revizijom je utvrđeno da političke stranke popisom nisu obuhvatile cjelokupnu imovinu i obveze te nisu uskladile knjigovodstveno sa stvarnim stanjem. Obavljen je popis imovine i obveza koji se odnosi na središnjicu stranke, a popis imovine i obveza or-ganizacijskih jedinica nije obavljen te nije moguće potvrditi odgovara li stanje imovine i obveza iska-zano u poslovnim knjigama stvarnom stanju.

S obzirom da poslovne knjige i inancijski izvještaji trebaju pružiti istinit, pouzdan i točan pregled sred-stava, izvora sredstava te prihoda i rashoda, Ured je naložio obavljanje popisa imovine i obveza te eviden-tiranje poslovnih događaja u skladu s propisima.

3.4. Prihodi

Odredbama članka 2. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe je propi-sano da političke stranke mogu radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva stjecati prihode od imovi-ne u svojem vlasništvu, članarina, izdavačke dje-latnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje promidžbenog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija te iz drugih zakonom dopuštenih izvora. Također je propisano da se političke stranke mogu inancirati iz sredstava državnog proračuna, kao i proračuna lokalnih jedinica, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom.

Revizijom je utvrđeno da su političke stranke u 2011., vrijednosno najznačajnije prihode ostvarile iz državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica, dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina.

Utvrđeno je da političke stranke nemaju evidencije o lokalnim jedinicama koje su ih dužne inancirati, ni podatke o iznosima potraživanja od lokalnih je-dinica. Ured je naložio vođenje evidencije i naplatu potraživanja od lokalnih jedinica u skladu s pro-pisima.

Prema odredbama članka 10. navedenog Zako-na, članarina je redoviti novčani iznos što ga član političke stranke plaća na način i pod uvjetima utvrđenim statutom ili drugim aktom političke stranke, a dobrovoljni prilozi (donacije) su povre-mene ili redovite uplate, kojima izičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac političkoj stranci u iznosu većem od iznosa članarine, kao i pružanje usluga ili davanje proizvoda političkoj stranci bez naplate.

Političke stranke su dužne voditi evidenciju o pri-mitku članarina i dobrovoljnih priloga (donacija) te izdavati potvrde o primitku članarina i dobro-voljnih priloga (donacija).

Revizijom je utvrđeno je da pojedine političke stranke nisu vodile evidenciju o primitku članarina ili nisu izdavale potvrde o primitku članarina. Također je utvrđeno da nisu poduzimale mjere za naplatu članarina u skladu s njihovim internim ak-tima. Ured je naložio vođenje evidencija i izdavanje potvrda o primitku članarina te poduzimanje mjera za njihovu naplatu.


REVIZIJA

Također je utvrđeno da pojedine političke stranke u nekim slučajevima nisu vodile evidencije o pri-mljenim dobrovoljnim prilozima (donacijama), niti su izdavane potvrde o primitku dobrovoljnog priloga (donacije) u skladu s propisima.

Nadalje, u pojedinim slučajevima dobrovoljni pri-lozi (donacije) nisu uplaćeni na središnji račun političke stranke, nego na račun organizacijskih jedinica.

S obzirom da navedeno nije u skladu s odredbama Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izbor-ne promidžbe, Ured je naložio vođenje evidencija i izdavanje potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija), naplatu prihoda od dobrovoljnih priloga (donacija) na račun središnjice te primanje dobro-voljnih priloga (donacija) u skladu s odredbama na-vedenog Zakona.

3.5. Korištenje poslovnog prostora bez naknade

Revizijom inancijskih izvještaja i poslovanja poli-tičkih stranaka za 2011., utvrđeno je da je većina političkih stranaka koristila poslovne prostore na različitim lokacijama, na temelju ugovora zaključenih s lokalnim jedinicama, bez naknade. Ugovori su, u pravilu, zaključeni prije donošenja Zakona o inan-ciranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandi-data te Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Prema odredbi članka 15. Zakona o inanciranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, koji je bio na snazi do ožujka 2011. te odredbe članka 22. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je na snazi od ožujka 2011., između ostalog, zabranjuje se inanciranje političkih stra-naka od strane državnih tijela, javnih poduzeća, pra-vnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrva-tska, odnosno lokalna jedinica ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno lokalnih jedinica.

S obzirom da političke stranke koriste poslovne pro-store bez naknade na temelju ugovora zaključenih u ranijim godinama ili drugih akata, da davanje donacija u obliku usluga iznajmljivanja poslovnog prostora bez naplate od strane lokalne jedinice, pre-dstavlja nedopušteni način inanciranja političkih stranaka te da lokalne jedinice mogu davati poslo-vne prostore u zakup na temelju javnog natječaja u skladu s odredbama članka 6. Zakona o zakupu i ku-poprodaji poslovnog prostora (NN, br. 125/11), Ured

je revizijom političkih stranaka i nezavisnih zastup-nika za 2010., naložio da poslovne prostore koriste u skladu s propisima. Također je u reviziji lokalnih jedinica naložio da se poslovni prostori daju u zakup u skladu s propisima.

3.6. Nepravilnosti vezane uz dostavljanje i objavu inancijskih izvještaja za 2011.

Prema odredbama članka 30. Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacio-nalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica su dužni sastavljati i podno-siti inancijske izvještaje na način koji je utvrđen propisima o vođenju računovodstva nepro itnih organizacija. Godišnje inancijske izvještaje za izvještajno razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca (godišnji inancijski izvještaj), dužni su dostaviti Uredu u roku 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja.

Uz godišnje inancijske izvještaje, kao njihov sasta-vni dio, dužni su priložiti godišnji program rada i inancijski plan te izvješće o donacijama primlje-

nim tijekom godine sa speci iciranim podacima o izičkim i pravnim osobama koje su dale donacije

(osobno ime, odnosno naziv i adresa), datumu upla-te donacije, odnosno davanja proizvoda ili pružanja usluge bez naplate, o uplaćenom iznosu donacije, odnosno o tržišnoj vrijednosti darovanog proizvo-da ili usluge naznačenoj na računu koji ne podliježe naplati te o vrsti svake pojedine donacije.

Također, prema odredbama članka 39. Zako-na o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica su dužni godišnje inancijske izvještaje objaviti na svojim web-stranicama, najkasnije do 1. ožujka tekuće go-dine za prethodnu godinu.

Vezano uz primjenu članka 30. i 39. navedenog Zakona, Državni ured za reviziju je utvrdio da neke političke stranke nisu dostavile Državnom uredu za reviziju ni objavile inancijske izvještaje za 2011. u propisanom roku, a da neke nisu upisa-ne u registar nepro itnih organizacija.

Također je utvrđeno da veliki broj nezavisnih članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica nije postupio u skladu s odredbama članka 30. Zakona o inanci-ranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, jer nisu dostavili inancijske izvještaje ili izjavu da nisu obvezni sastavljati inancijske izvještaje.


REVIZIJA

Također, u pojedinim u slučajevima sredstva za redovni rad lokalne jedinice nisu uplaćivale na poseban račun nezavisnog člana predstavničkog tijela lokalne jedinice već na poseban račun nosi-telja nezavisne liste koji je otvoren za inanciranje izborne promidžbe, što nije u skladu s odredbama navedenog Zakona.

4. ZaključakZakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izbor-ne promidžbe uređen je način inanciranja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika nacio-nalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica, stjecanje i trošenje sred-stava, vođenje poslovnih knjiga te nadzor i revizija.

Također su propisane i administrativne sankcije te novčane kazne za prekršaje vezane uz povrede na-vedenog Zakona.

S obzirom na nepravilnosti koje se ponavljaju u po-slovanju bilo bi korisno da političke stranke, neza-visni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela lokalnih je-dinica tijekom godine, a obvezno prije sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja provjere i obave kontrolu poslovne dokumentacije, evidentiraju po-slovne događaje te obave sve potrebne aktivnosti u skladu s propisima, kako bi osigurali preduvjete da inancijski izvještaji pruže objektivnu i realnu sliku inancijskog položaja i poslovanja političkih stra-

naka.




TEMA SEMINARA JE:




Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 650,00 kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.




PLAĆE I NAKNADE

Izvor materijalnih prava za zaposlenike u javnim službama prvenstveno je Temeljni kolektivni ugo-vor za službenike i namještenike u javnim službama. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 115/2010) koji je bio zaključen 04. listopada 2010., na vrijeme od tri godine otkazan je Odlukom Vlade Republike Hrvatske (NN, br. 104/2012) u rujnu ove godine uz otkazni rok od tri mjeseca koji je isticao 19. 12. Tijekom otkaznog roka sva materijalna prava utvrđena tim Temeljnim kolektivnim primjenjivala su se na isti način i u istom opsegu kao i u vremenu koje je prethodilo otkazivanju. Kako se nije dogovo-rila produžena primjena njegovih pravnih pravila, očekivalo se novo rješenje odnosno potpisivanje no-vog Temeljnog kolektivnog ugovora. Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u ja-vnim službama potpisan je 12.12.2012., objavljen je u Narodnim novinama br. 141/2012 s tim da je stu-pio na snagu danom potpisa. U ovom članku auto-rice pojašnjavaju primjenu novog Temeljnog kolek-tivnog ugovora, osobito uzimajući u obzir činjenicu da su istovremeno na snazi i granski kolektivni ugo-vori koji se u roku od 30 dana usklađuju s Temeljnim ugovorom.

1. Uvod

Dana 12. prosinca 2012. godine u Banskim dvori-ma je šest od 11 sindikata potpisalo1 Temeljni ko-lektivni ugovor za službenike i namještenike u jav-nim službama (u daljnjem tekstu: TKU) i Dodatak

* Mirela Bojić, dipl. iur., Matica hrvatskih sindikata, Zagreb** Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora1 Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ugovor je potpisao u ime Vlade Republike Hrvatske dok su u ime sindikata ugovor potpisali Spomenka Avberšek u ime Samostalnog sindi-kata zdravstva i socijalne skrbi, Ljubica Pilić u ime Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Jadranka Ivezić u ime Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Ivica Babić u ime Hrvatskog liječničkog sindikata, Antun Guljaš u ime Nezavi-snog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osigura-nju te Boris Pleša u ime Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.

I Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Danom potpisa navedeni su dokumenti stupili na snagu.

Bez obzira što svi sindikati nisu potpisali TKU, isti se primjenjuje na sve javne službe temeljem Zako-na o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tije-lima i reprezentativnosti za kolektivno pregova-ranje (NN, br. 82/12, ispravak 88/12).

TKU, kao i Dodatak I. potpisani su nakon gotovo šest mjeseci pregovaranja. Potpisom Dodatka I TKU pri-vremeno su ograničena određena materijalna prava. Tako se zaposlenima u javnim službama, u 2013. ne isplaćuje regres, a božićnica se ne isplaćuje u 2012. i 2013. Visina dnevnice za službena putovanja u Repu-blici Hrvatskoj od stupanja na snagu TKU (dakle od 12.12.2012.) iznosi 150,00 kuna, a osnovica za ispla-tu jubilarnih nagrada je u 2013. godini smanjena na 500,00 kuna. Za razliku od navedenog, za državne službenike je osnovica za isplatu jubilarnih nagra-da utvrđena u iznosu od 900,00 kuna, ali je utvrđen manji obuhvat onih kojima će se jubilarne nagrade isplaćivati.

Granski kolektivni ugovori (kolektivni ugovori za pojedina područja, odjeljke ili skupine prema Na-cionalnoj klasi ikaciji djelatnosti, koji su zaključeni slijedom TKU moraju se uskladiti sa odredbama TKU i Dodatka I u roku od 30 dana. U tom razdoblju za djelatnosti kojima se granskim kolektivnim ugo-vorom uređuju navedena prava do usklađenja primjenjuju se odredbe ugovora koji je povolj-niji za radnike. To proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN broj 149/09, 61/11 i 82/12) iz koje slijedi da u slučaju kada je neko pravo iz ra-dnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolekti-vnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

U tablici u nastavku daje se pregled granskih kolek-tivnih ugovora koji su na snazi i trebaju se tijekom siječnja uskladiti s TKU.

UDK 330.1Mirela Bojić*

Maja Petričko**

Novi temeljni kolektivni ugovor za javne službe


PLAĆE I NAKNADE

Tablica 1. Granski kolektivni ugovori TKU-a

Naziv granskog ugovora Datum kada je izdan

Datum do kada se

primjenjuje

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

NN, br. 66/2011 30. travnja 2015. godine

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama

NN, br. 7/2011 31. prosinca 2014. godine

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje

NN, br. 142/2010 22. listopada 2014. godine

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja


Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi


Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna

NN, br. 146/2011 21. studenoga 2015. godine

Materijalna prava zaposlenika u pojedinim djelat-nostima unutar javnih službi (zaposleni u osnov-noškolskim i srednjoškolskim ustanovama, ustano-vama znanosti i visokog obrazovanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna) uređena su dakle, u dva kolektivna ugovora: TKU i granskom kolektivnom ugovoru određene djelatnosti.

2. Dnevnice za službeno putovanje u zemljiVisina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj od stupanja na snagu novog TKU (dakle od 12.12.2012.) iznosi 150,00 kuna.

Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnov-noškolskim ustanovama u članku 30. stavku 3. utvrđeno je da se visina dnevnice isplaćuje u visini kako je to uređeno za državna tijela, a to je 150,00 kuna. Visina dnevnice od 150,00 kuna primjenjuje se od 12.12.2012. godine, a ne od trenutka kada je sklo-pljen novi TKU za državne službenike i namještenike (2. kolovoza 2012, NN, br. 89/12) jer se u tom perio-du na zaposlenike osnovnih škola primjenjivalo po-voljnije pravo utvrđeno TKU-om za javne službe.

Za službeno putovanje u trajanju od 8 do 12 sati isplaćuje se 50% iznosa pune dnevnice (75,00 kuna), a za putovanje duže od 12 sati isplaćuje se puna dne-vnica (150,00 kuna), a ukoliko je zaposleniku osigu-ran odgovarajući smještaj i dnevna prehrana, iznos

dnevnice može se umanjiti za 70% tj. isplaćuje se 30% punog iznosa dnevnice.

Međutim, ako je zaposlenik upućen na službeno pu-tovanje s učenicima koje traje najmanje 8 sati ili ako provodi izvanučioničnu nastavu sukladno propisa-nom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedišta škole, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice (150,00 kuna) bez obzira na to da li mu je na puto-vanju osigurana prehrana.

Dakle, u osnovnoškolskim ustanovama se od 12. 12. 2012. isplaćuje dnevnica u visini od 150,00 kuna.

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjo-škol skim ustanovama de inira visinu dnevnice u iznosu od 170,00 kuna (članak 28. stavak 2). U skladu s tim u srednjoškolskim ustanovama se isplaćuje dnevnica od 170,00 kuna dok se granski kolektivni ugovor ne uskladi s TKU.

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdra-vstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelat-nost socijalne skrbi uređuje dnevnice i naknade troškova službenog putovanja na način kako je to utvrđeno u TKU, uz to da se zaposlenicima u ustano-vama socijalne skrbi, prema odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, za službeno pu-tovanje s korisnicima (ljetovanje, zimovanje, organi-zirani odmor i dr.) isplaćuje puni iznos dnevnice bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje i Kolektivni ugovor za zaposlenike u usta-novama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju uvjete za isplatu dnev-nica i naknada za troškove službenog putovanja što znači da se primjenjuju odredbe TKU.

Dakle, za zdravstvo, socijalnu skrb, znanost i vi-soko obrazovanje te kulturu primjenjuje se visina dnevnice od 150,00 kuna od 12. 12. 2012.

3. Jubilarne nagrade

Vezano uz isplatu jubilarnih nagrada puno upita odnosilo se na jubilarne nagrade za koje su radnici stekli pravo u prosincu 2012., a isplaćuju im se u siječnju 2013. Postavilo se pitanje isplaćuje li im se nagrada prema osnovici de iniranoj u 2012. ili no-voj de iniranoj za 2013. U članku 4. Dodatka I. TKU utvrđeno je da osnovica za isplatu jubilarnih nagra-da u 2013. godini iznosi 500,00 kuna. Mišljenja smo da se navedena odredba odnosi na prava ostvarena u 2013., a ne u 2012. jer je obveza isplate jubilarne nagrade za poslodavca nastala u godini u kojoj je ostvareno pravo te se na pravo iz određene godine primjenjuje i propis koji je vrijedio u toj godini.


PLAĆE I NAKNADE

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovno-školskim ustanovama, Kolektivni ugovor za za-poslenike u srednjoškolskim ustanovama, Ko-lektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelat-nost socijalne skrbi de iniraju da o visini osnovi-ce za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu izno-si najmanje 1.800,00 kuna neto. S obzirom da je potpisan novi TKU između Vlade i sindikata za osnovicu od 500,00 kn u 2013. ista se treba pri-mjenjivati.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje i Granski kolektivni ugovor za zaposle-nike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne sadržavaju odredbe koje utvrđuju to pravo te se primjenjuje TKU.

Dakle, u osnovnim i srednjim školama, zdravstvu, socijalnoj skrbi znanosti i visokom obrazovanju te kulturi primjenjuju se odmah (od 1. siječnja 2013.) odredbe novog TKU o osnovici za isplatu jubilarnih nagrada u visini od 500,00 kuna.

4. Naknade za trošak prijevozaNaknade za trošak prijevoza novim TKU uređuju se člankom 67. na drugačiji način u odnosu na dosadaš-nji TKU s tim da je u prijelaznim i završnim odred-bama de inirano da se ta nova rješenja primjenjuju od 1. siječnja 2013. I kod prava na naknadu za trošak prijevoza treba uzeti u obzir odredbe granskog ko-lektivnog ugovora do njegova usklađenja s temelj-nim kolektivnim ugovorom jer se, ako je to pravo povoljnije (za radnika) uređeno granskim kolekti-vnim ugovorom, u siječnju odnosno do usklađenja primjenjuju odredbe granskog ugovora.

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovno-škol skim ustanovama, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi uređuju naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla te se do izmjena i usklađenja s TKU primjenjuju dosadašnje odredbe, dok Kolektivni ugovor za znanost i vi-soko obrazovanje i Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna ne reguliraju

to pravo.

Dakle u osnovnim i srednjim školama, zdravstvu i socijalnoj skrbi do usklađenja granskih kolektiv-nih ugovora sa TKU troškovi prijevoza na posao i s posla isplaćuju se kao i u 2012. odnosno po odre-dbama granskih kolektivnih ugovora.

Za razliku od njih u znanosti i visokom obrazo-vanju te kulturi čiji granski kolektivni ugovori ne utvrđuju ovo pravo, primjenjuju se odmah (od 1. siječnja 2013.) odredbe novog TKU o isplati nak-nade za troškove prijevoza na posao i s posla.

Tako je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i spor-ta poslalo osnovnim, srednjim školama i učeničkim domovima uputu sljedećeg sadržaja:

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTAKLASA:402-01/12-01/00001UR BROJ: 533-18-12-0036

Zagreb, 28. prosinca 2012. godine

OSNOVNIM ŠKOLAMA SREDNJIM ŠKOLAMA UČENIČKIM DOMOVIMA OSNIVAČIMA ŠKOLA Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave - svima -

Predmet: Naknada troškova prijevoza na po-sao i s posla zaposlenika osnovnih i srednjih škola

- obavijest, daje se

S obzirom da je 12. prosinca 2012. godine zaključen novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12 – dalje u tekstu: TKU), kojim je naknada troškova prijevoza na posao i s posla zaposlenika u javnim službama uređena na drukčiji način u odnosu na do tada važeći TKU, školske ustanove se obraćaju Mi-nistarstvu znanosti, obrazovanja i sporta upitima o tome kako će se navedena naknada obračunavati u 2013. godini.

Budući je pravo na naknadu za trošak prijevoza za zaposlene u osnovnim i srednjim školama ugovo-


PLAĆE I NAKNADE

reno povoljnije u njihovim granskim kolektivnim ugovorima no što je to ugovoreno novim TKU-om, zaposlenima u tim službama pripada za njih najpo-voljnije pravo, što proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 82/12).

Dakle, sve dok su navedeni granski kolektivni ugovori na snazi odnosno do njihove eventualne izmjene (Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnov-noškolskim ustanovama – NN 66/11 i Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustano-vama – NN 7/11), naknada troškova prijevoza za-poslenika osnovnih i srednjih škola i nadalje se tre-ba obračunavati u skladu s istima.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će pra-vovremeno obavijestiti školske ustanove o mogućim promjenama putem svoje web stranice www.mzos.hr.

S poštovanjem,

GLAVNA TAJNICA MINISTARSTVASara-Sanela Butorac, dipl. iur.

Čim je novi TKU objavljen dobiven je veliki broj upita vezano uz primjenu odredbi članka 67. kojim se de i-nira isplata naknade za trošak prijevoza.

Tijekom siječnja očekuju se službena tumačenja Po-vjerenstva o primjeni ovih prilično nejasnih odredbi.

U nastavku dajemo pregled najčešćih pitanja, a odgo-vori su dani uzimajući u obzir tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene kolektiv-nog ugovora za državne službenike i namještenike kojim su na vrlo sličan način utvrđene naknade za trošak prijevoza.

Pitanje

Naknada prijevoza zaposlenika u Zagrebu koji dolazi na posao automobilom. Isplaćujemo li im 75% vrijed-nosti mjesečne pokazne karte ZET-a, ili oni ispunjavaju dnevno prijeđene kilometre, pa im se isplaćuje 0,75 kuna po prijeđenom kilometru.

Odgovor

S obzirom da se u ovom slučaju radi o mjesnom prije-vozu primjenjuju se stavci 1. i 2. članka 67. Dakle za-posleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog

prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na po-sao i povratak s posla. Zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prije-voza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada umanjuje za 25%.

Međutim samo ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji zaposleniku omogućava redoviti do-lazak na posao i povratak s posla, zaposleniku se nadoknađuju troškovi prijevoza koji se utvrđuju u vi-sini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru (0,75 kuna), ako je to za poslodavca povoljnije. Napominje-mo da je navedeno u skladu s tumačenjima koja je dala Komisija za tumačenje odredaba i praćenje pri-mjene Kolektivnog ugovora za državne službenike. Tumačenja za novi TKU za javne službenike još nisu dana.

Pitanje

Molimo vas pojašnjenje za slučaj kada radnik za do-lazak na posao i odlazak sa posla koristi osobni au-tomobil, a mjesni i međumjesni prijevoz nije organizi-ran, da li se u takvim slučajevima primjenjuje toč. 6 čl. 67. tj. 0,75 kn po prijeđenom kilometru ili 75% troška za prijevoz (kojeg troška za prijevoz-mjesečne karte, stvarnog troška...)

Odgovor

Zaposleniku se nadoknađuju troškovi mjesnog jav-nog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na po-sao i povratak s posla.

Zaposleniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada umanjuje za 25% tj. ista iznosi 75% mjesečne naknade.

Za međumjesni prijevoz zaposlenik može odabra-ti hoće li mu poslodavac platiti kartu ili će mu biti isplaćena naknada.

Međutim, ako zaposlenik traži da mu se za među-mjesni prijevoz isplaćuje naknada (0,75 kn/km), od-nosno ne želi da mu se plaća karta za organizirani prijevoz, a to je nepovoljnije za poslodavca, naknada


PLAĆE I NAKNADE

troškova prijevoza isplatit će mu se u visini cijene karte najpovoljnijeg organiziranog javnog prijevo-za.

Pitanje

Molim Vas da mi pojasnite novine oko prijevoza na posao temeljem novog TKU:

1. Osoba dolazi na posao vlastitim automobilom. Udaljena je od posla 30km. Međumjesni prijevoz je osiguran, ali s njime nije moguće doći na posao jer sati dolaska i odlaska se ne poklapaju sa rad-nim vremenom. Što treba isplatiti i što staviti kao podlogu za plaćanje?

2. Osoba dolazi na posao međumjesnim prijevozom (autobusom). Plaćamo joj cjelokupni trošak prije-voza? Je li to u redu sa novim TKU?

3. Mi u prvom mjesecu isplaćujemo cipelarinu (zaje-dno sa plaćom) za 12. mjesec 2012. Zanima da li je mogu isplatiti u prvom mjesecu za 12. mjesec?

Odgovor

1. Zaposleniku koji ima organiziran javni prijevoz, ali mu vozni red ne omogućava redoviti dolazak na posao i s posla može se isplatiti naknada od 0,75 kuna po kilometru ako je to povoljnije za posloda-vca. Zaposlenik se obraća poslodavcu sa zahtjevom kojim traži isplatu naknade za prijevoz osobnim au-tomobilom. Poslodavac uspoređuje cijenu mjesečne ili pojedinačne karte najpovoljnijeg prijevoznika na toj relaciji s iznosom naknade za osobni automobil (30km x 2 x0,75) te izdaje rješenje o naknadi za prijevoz.

Ako su se prema navedenim kriterijima stekli uvjeti za isplatu naknade za prijevoz osobnim automobi-lom, zaposleniku se do 15. u mjesecu za tekući mje-sec isplaćuje akontacija u visini od 50% utvrđene naknade. Pravo na isplatu razlike zaposlenik ostva-ruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara (putni radni list) na kojem evidentira stvarne do-

laske (datum i prijeđene kilometre) i predaje ga do 3. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Npr, u siječnju se isplaćuje akontacija od 50% do 15. siječnja. Zaposlenik do 3. veljače predaje obračun za siječanj. Do 15. veljače se isplaćuje razlika za siječanj prema obračunu i akontacija za veljaču.

2. Ako zaposlenik koristi međumjesni javni prije-voz koji mu omogućava redoviti dolazak na posao nadoknađuju mu se troškovi u visini stvarnih izda-taka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte ili mu poslodavac kupuje godišnju, odnosno mjesečnu kartu. Zaposlenik se predajom zahtjeva izjašnjava na početku godine što želi, a posloda-vac mu izdaje rješenje. Ako želi naknadu stvarnih troškova isplata se vrši na temelju predočenog računa, odnosno kupljenih pojedinačnih karata.

Napominjemo da poslodavac uvijek mora voditi računa o tome da odobrava naknadu u visini cijene najpovoljnijeg prijevoznika, ako na toj relaciji pro-metuje više prijevoznika koji omogućavaju redoviti dolazak na posao.

3. Ako ste do sada ovu naknadu isplaćivali u tekućem mjesecu za prethodni mjesec pa, slijedom toga, nak-nada za prosinac 2012. nije isplaćena, mišljenja smo da je možete isplatiti u siječnju, jer se odred-be članka 67. TKU (čl. 92.) primjenjuju od 1. siječnja 2013. godine.

Veliki broj ustanova u znanosti i visokom obrazo-vanju te kulturi koje od 1. siječnja 2013. primjenjuju odredbe novog TKU o isplati naknade za troškove prijevoza na posao i s posla javio se da neće stići za siječanj prikupiti svu potrebnu dokumentaciju za izračun i isplatu naknada za troškove prijevo-za u siječnju. Jedini savjet u tom slučaju je ispla-tu u siječnju izvršiti na način kako su to činile do donošenja novog TKU te prilikom isplate u veljači izvršiti ispravak isplata u siječnju temeljem u međuvremenu prikupljene dokumentacije.


POREZI

Obveza sastavljanja kao i mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave obveznika poreza na doho-dak te obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za 2012. uređena je odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, koji su se tijekom 2012. mijenjali. Radi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 22/12) koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012. te Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 61/12) koji je stupio na snagu 1. lipnja 2012., promijenjena je visina osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka umirovljenika te veličina poreznih razreda, radi čega je u odnosu na prethodnu godinu, izmijenjen i obrazac godišnje porezne prijave. Stoga se konačan obračun poreza na dohodak za 2012. utvrđuje primjenom prosječnih godišnjih poreznih stopa, dok se porez-na prijava podnosi na novom Obrascu DOH. Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju po-reznu prijavu za 2012., istu podnose nadležnoj ispo-stavi Porezne uprave po isteku godine, a najkasnije do 28. veljače 2013. godine.

1. UVODGodišnja prijava poreza na dohodak za 2012. podnosi se sukladno odredbama čl 39. do 44. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 - 22/12, u nastavku Zakon) te čl. 81. do 89. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 61/12, u nastavku Pravilnik).

U godišnjoj poreznoj prijavi obveznici poreza na doho-dak iskazuju podatke o ostvarenom dohotku u kalen-darskoj godini kao poreznom razdoblju, pri čemu se osnovica poreza na dohodak poreznih obveznika re-zidenata (koji u RH imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, ili su zaposleni u državnoj službi RH i s te osnove primaju plaću) utvrđuje prema načelu svjetskog dohotka, što znači da su rezidenti obvez-ni plaćati porez na ukupno ostvareni dohodak prema svim izvorima u tuzemstvu i u inozemstvu.

Osnovica poreza na dohodak poreznih obveznika nere-zidenata (koji u RH nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište a ostvaruju dohodak koji se oporezuje pre-ma odredbama tuzemnog Zakona), utvrđuje se prema načelu tuzemnog dohotka, što znači da se nerezi-dentima oporezuje samo dohodak koji je ostvaren u tuzemstvu.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo inancija – Porezna uprava, Ispostava Samobor

2. Podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak

Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a s obzirom na obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, razlikujemo tri vrste poreznih obvez-nika, i to:

- porezne obveznike koji obvezno moraju pod-nijeti poreznu prijavu,

- porezne obveznike koji nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, ali istu dobrovoljno podnose na vlastiti zahtjev radi korištenja prava na godišnje osobne odbitke te ravnomjerno godišnje opore-zivanje, te

- porezne obveznike koji ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu.

2.1. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu

Prema čl. 39. Zakona te čl. 85. Pravilnika, godišnju poreznu prijavu za 2012. obvezno podnose porezni obveznici ako su u poreznom razdoblju ostvarili:

- Dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovi-nu) kod dva ili više poslodavaca istodobno.

- Dohodak od samostalne djelatnosti (obrta, slo-bodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te drugih djelatnosti), koji se utvrđuje na temelju podataka iskazanih u propisanim poslovnim knji-gama.

- Dohodak kojeg je rezident ostvario izravno iz ino-zemstva pri čemu su predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka u tuzemstvu plaćeni u manjem izno-su od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama tuzemnog Zakona.

- Dohodak za kojeg je Porezna uprava zatražila od po-reznog obveznika da naknadno plati porez na doho-dak.

- Dohodak na koji se plaća porez na dohodak po od-bitku ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza.

- Dohodak od nesamostalnog rada koji prema poseb-nom Pomorskom zakoniku (NN, br. 181/04 do 61/11), ostvare članovi posade broda u međunarodnoj plo-vidbi koji su rezidenti, a koji doho dak podliježe opo-rezivanju.

UDK 336.2Mirjana Mahović Komljenović*

Godišnja prijava poreza na dohodak za 2012.godinu


POREZI

Posebno se napominje da porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2012. u poreznoj prijavi iskazuju samo dohodak za koji je propisana obveza podnošenja porezne prijave i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka od nesamostalnog rada kojeg ostvare rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji sukladno posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju. Međutim, ako porezni obveznik uz dohodak za koji obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamo-stalnog rada, iskaže i dohodak iz ostalih izvora, tada je u prijavi obvezan iskazati ukupno ostva-reni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima, osim dohotka za koji se godišnja po-rezna prijava ne može podnijeti te dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni po-dnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu u propisanom roku do kraja veljače 2013. za prošlu godi-nu, ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrdit će nadležna ispostava Porezne uprave procjenom, a prema odred-bama čl. 82. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 136/12).

Primjer:

Doktor stomatologije ili dentalne medicine koji temeljem rješenja nadležnog ministarstva zdravstva obavlja sa mos-talnu djelatnost, je tijekom 2012. uz ostvareni dohodak od obavljanja stomatološke djelatnosti prema poslovnim knji-gama, ostvario dohodak od nesamostalnog rada – plaću za rad u nepunom radnom vremenu na Stomatološkom fakultetu, primitke po osnovi ugovora o djelu na koji je obračunan i plaćen predujam poreza na dohodak po sto-pi od 25% te dohodak od imovine i imovinskih prava na koji se prema rješenju Porezne uprave plaća mjesečni pre-dujam poreza na dohodak po stopi od 12%.

U godišnjoj poreznoj prijavi koju obvezno mora pod-nijeti radi obavljanja samostalne djelatnosti, porezni obveznik je dužan iskazati samo ostvareni dohodak od stomatološke djelatnosti prema podacima iz poslo-vnih knjiga, te dohodak od nesamostalnog rada odno-sno plaću za nepuno radno vrijeme. Iako je ostvario i drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu te dohodak od imovine i imovinskih prava, navedene dohotke nije obvezan unijeti u poreznu prijavu.

Međutim, kada bi u prijavi uz dohodak od nesamo-stalnog rada i samostane djelatnosti želio iskazati i dohodak ostvaren po osnovi ugovora o djelu na koji je plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 25%, tada je obvezan u poreznoj prijavi iskazati ukup-no ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima, što znači i dohodak od imovine i imovinskih prava na koji je tijekom godine plaćao predujam pore-za na dohodak po stopi od 12%. U tom slučaju se može

dogoditi da porezna prijava ima negativan učinak, jer se kod utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, može utvrditi razlika poreza za uplatu zbog oporezivanja dohotka od imovine i imovinskih prava te drugog dohotka po višoj poreznoj stopi od one stope koja se primjenjivala pri plaćanju predujma poreza na doho-dak tijekom poreznog razdoblja.

2.2. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu

Obveznici poreza na dohodak su izičke osobe koje tijekom poreznog razdoblja ostvaruju dohodak prema različitim izvorima – od nesamostalnog rada, samo-stalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapi-tala, osiguranja i drugih primitka, pri čemu se plaćeni predujam tijekom godine na neke od navedenih primi-taka, smatra konačim porezom, neovisno od toga po kojoj poreznoj stopi je porez na dohodak obračunan i uplaćen. Stoga i postoji određena kategorija poreznih obveznika koji za ostvarene dohotke nisu obvezni po-dnijeti godišnju poreznu prijavu.

Prema čl. 40. Zakona, godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti porezni obveznici ako su u poreznom razdoblju ostvarili:

- Dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovi-nu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca odnosno isplatitelja ali ne istodobno.

- Dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga.

- Dohodak od kapitala.- Dohodak od osiguranja. - Drugi dohodak.

Sve navedeno vrijedi pod uvjetom da porezni obvez-nici nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu za dohodak za kojeg je propisano obvezno podnošenje porezne prijave prema čl. 39. Zakona.

Međutim, porezni obveznici koji nisu obvezni po-dnijeti godišnju poreznu prijavu, mogu na vlasti-ti zahtjev istu podnijeti dobrovoljno, ako im je to u interesu, ali tada su u godišnjoj prijavi obvezni iskazati ukupno ostvareni dohodak u 2012. po svim izvorima dohotka.

Potrebno je napomenuti da je izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak sa primjenom od 1. ožujka 2012. propisano da se i mirovine rezidenata ostvare-ne u inozemstvu smatraju oporezivima dohotkom od nesamostalnog rada, što znači da se inozemne miro-vine rezidenata oporezuju na isti način kao i mirovi-ne ostvarene u tuzemstvu, osim ako međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno. Ali iznimno, a sukladno čl. 85. st. 4. Pravilnika, porezni obveznik nije obvezan pod-nijeti godišnju poreznu prijavu za ostvarene mirovi-ne kod dva ili više isplatitelja istodobno, uz uvjet da


POREZI

u poreznom razdoblju nije ostvaren ukupan godišnji primitak po toj osnovi od svih isplatitelja u ukupnom iznosu većem od iznosa osobnog odbitka na koji porez-ni obveznik ima pravo temeljem porezne kartice, te da pored mirovine nisu ostvareni i drugi primici od nesa-mostalnog rada.

Nadalje, sa primjenom od 1. ožujka 2012. uvodi se i nova odredba o oporezivanju dividendi i udjela u do-biti (koja je ranije bila propisana za razdoblje od 1. 1. 2001. do 31. 12. 2004.) koja propisuje da se dohotkom od kapitala smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. Navedeno znači da se od 1. ožujka 2012. na sve isplaćene dividendi i udjela u dobiti (neovisno u kojem razdoblju je dobit ostvarena) plaća predujam poreza na dohodak isto-dobno s isplatom, kao porez po odbitku po stopi od 12% uvećano za stopu prireza porezu na dohodak, a bez priznavanja osobnog odbitka iz čl. 36. Zakona o po-rezu na dohodak.

Međutim, odredbama čl. 10 t. 19. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kn godišnje, ali umanjenje za neoporeziv dio primitaka do 12.000,00 kn, može se priznati tek na temelju podnesene godišnje porezne prijave kada se obavlja godišnji obračun pore-za na dohodak.

Prema tome, tijekom poreznog razdoblja, na isplaćenu dividendu, potrebno je obračunati predujam poreza na dohodak kao porez po odbitku po stopi od 12%, uvećano za stopu prireza poreza na dohodak, i to na ukupnu svotu isplaćene dividende i udjela u dobiti, dok se neoporezivi dio primitka do iznosa od 12.000,00 kn godišnje može iskoristiti tek podnošenjem godišnje porezne prijave. Međutim, kako se porezna prijava ne mora podnijeti, već se podnosi dobrovoljno, potrebno je u istoj iskazati ukupno ostvaren dohodak u porez-nom razdoblju, što može umjesto očekivane razlike poreza na dohodak i prireza za povrat, po konačnom obračunu dovesti i do razlike poreza i prireza za do-datnu uplatu.

Primjer:

Dioničko društvo „ABC“ je dioničaru Petru Periću sa prebivalištem u Samoboru, 1. 4. 2012. donijelo odluku o isplati dividende u svoti od 14.000,00 kn, na koji primi-tak je obračunan predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u kapitalu po stopi od 12% što iznosi 1.680,00 kn. Budući u odluci grada Samo-bora nije propisana stopa prireza poreza na dohodak, to će dioničko društvo Petru Periću na žiro račun isplatiti svotu od 12.320,00 kn, a istodobno obaviti uplatu pre-dujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od divi-dendi u svoti od 1.680,00 kn.

Uz pretpostavku da je Petar Perić u 2012. ostvario samo dohodak od kapitala po osnovi dividende, njemu je u inte-resu dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave na

Obrascu DOH do kraja veljače 2013., jer će podnošenjem iste iskoristiti neoporezivi dio primitaka po osnovi divi-dende od 12.000,00 kn. Stoga će po konačnom obračunu njegov oporeziv dohodak iznositi samo 2.000,00 kn te će ostvariti povrat više plaćenog poreza na dohodak u svoti do 1.440,00 kn. (2.000,00 kn x 12% = 240,00 kn. Uplaćeni predujam - 1.680,00 kn – obveza po konačnom obračunu 240,00 kn).

2.3. Mogući razlozi za dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave

Porezni obveznici mogu dobrovoljno podnijeti godišnju poreznu prijavu, ako utvrde da su tijekom kalendar-ske godine kao poreznog razdoblja preplatili porez na dohodak te kada žele ostvariti pravo na:

- korištenje ukupnog iznosa godišnjeg osobnog odbi-tka,

- ravnomjerno godišnje oporezivanje te izravnanje porezne osnovice radi neredovito isplaćenih plaća tijekom godine, ako poslodavac nije sastavio konačan obračun kod posljednje isplate plaće u 2012. te

- korištenje prava na povećane osobne odbitke po-reznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko pla-ninskim područjima, koji se mogu iskoristiti jedino podnošenjem godišnje porezne prijave.

Budući da dobrovoljno podnošenje godišnje porezne prijave radi ostvarivanja navedenih prava zahtijeva od poreznog obveznika iskazivanje ukupno ostvarenog dohotka u 2012. iz svih izvora, to je prije podnošenja po-rezne prijave uputno utvrditi stvarnu godišnju obvezu poreza i prireza, kako se po konačnom obračunu umje-sto očekivanog povrata preplaćenog poreza ne bi utvr-dila razlika za dodatnu uplatu poreza i prireza.

2.3.1. Pravo na korištenje godišnjeg iznosa osobnog odbitka

Ako porezni obveznik nije tijekom godine mogao isko-ristiti svoje pravo na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka, ima mogućnost za dobrovoljno podnošenje porezne prijave.

Naime, za sve radnike koji su radili kod poslodavca tijekom cijelog poreznog razdoblja i nisu mijenjali prebivalište, odnosno uobičajeno boravište između gradova i općina koji su propisali obvezu plaćanja pri-reza, a nisu iskoristili pravo na ukupan iznos godišnjeg osobnog odbitka zbog neredovitih isplata plaća, ili je plaća redovito mjesečno isplaćivana, ali s različitim poreznim opterećenjem u pojedinim mjesecima, radi čega je porezno opterećenje tijekom godine bilo nerav-nomjerno, poslodavac je bio obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj isplati plaće u godini.

Međutim, poslodavac nije mogao sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada


POREZI

ako su radnici počeli ili prestali raditi tijekom godi-ne ili su mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza. U svim takvim slučajevima, pravo na godišnji osobni odbitak, porezni obveznici mogu ostvariti dobrovoljnim podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

2.3.2. Povećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu

U godišnjoj poreznoj prijavi, porezni obveznik može uvećati osnovni osobni odbitak na ime uzdržavanja djece i članova uže obitelji, ali samo ako se oni u po-reznom razdoblju mogu smatrati uzdržavanim člano-vima. Naime, prema odredbi čl. 36. st. 4. Zakona i čl. 53. st. 1. Pravilnika, uzdržavanim članovima uže obi-telji i uzdržavanom djecom smatraju se izičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 11.000,00 kn (odnosno peterostruki iznos osnovnog osobnog odbi-tka na godišnjoj razini).

Iznimno, pri utvrđivanju dohotka za 2012., a zbog promjene u osobnim odbicima, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, smatraju se izičke osobe čiji oporezivi primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu zakona ne smatraju dohotkom ne prelaze iznos od 10.966,00 kn na godišnjoj razini, u koji iznos se ne uzimaju u obzir ostvareni primici prema posebnim propisi-ma po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opre-mu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

Prema tome, da bi porezni obveznik mogao iskoristiti olakšicu na ime uzdržavanja, uzdržavani članovi obi-telji i djeca u 2012. ne mogu ostvariti oporezive pri-mitke, primitke na koje se plaća porez na dohodak, odnosno druge primitke koji se smatraju dohotkom, u iznosu većem od 10.966,00 kn.

Tako npr. ako dijete poreznog obveznika prima stipen-diju ili je ostvarilo naknadu za rad preko student ser-visa tijekom 2012. u većem iznosu od 10.966,00 kn, za njegovo uzdržavanje roditelj ne može koristiti osobni odbitak, već je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu u kojoj neće iskazati osobni odbitak za dijete. Ali, u tom slučaju i uzdržavani član – dijete može pod-nijeti svoju godišnju poreznu prijavu i koristiti vlastiti osnovni osobni odbitak.

2.3.3. Osobni odbitak na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima

Poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi i brdsko planin-

skim područjima, pravo na uvećani osobni odbitak može se priznati samo u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenom Obrascu DOH, dok se tijekom poreznog razdoblja može koristiti osnovni osobni od-bitak kao izvan područja posebne državne skrbi.

Uvećani osobni odbici koji se priznaju podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak, a ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području poseb-ne državne skrbi, utvrđeni su u iznosima iz sljedeće tablice.

Skupina područja posebne državne skrbi

Mjesečna svota

Godišnja svota

I skupina 3.840,00 kn 46.080,00 knII skupina 3.200,00 kn 38.400,00 knIII skupina 2.400,00 kn 28.800,00 knBrdsko planinska područja 2.400,00 kn 28.800,00 kn

Od navedenih iznosa osobnog odbitka, utvrđuju se i osobni odbici za djecu i uzdržavane članove uže obi-telji, ako borave i imaju prebivalište na području po-sebne državne skrb i brdsko planinskim područjima, a prema faktorima osobnih odbitaka određenim čl. 36. Zakona o porezu na dohodak. (npr. za prvo dijete na području prve skupine, taj odbitak iznosi 1.920,00 kn = 0,50 x 3.840,00, odnosno za prvo dijete na području druge skupine 1.600,00 kn = 0,50 x 3.200,00).

2.3.4. Uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja

Prema čl. 36., st. 12. Zakona, osobni odbitak poreznog obveznika može se povećati i za darovanja dana u tu-zemstvu koja mogu biti u naravi ili novcu doznačena na žiro račun, za točno određene svrhe kao što su: kul-turne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i dr., a koja su dana udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti oba-vljaju u skladu s posebnim propisima, i to do visine 2% od ostvarenih ukupnih primitaka za koje je u pretho-dnoj godini podnesena godišnja porezna prijava te utvrđen konačan porez na dohodak.

Iznimno, osobni odbitak se može uvećati za dana daro-vanja i u visini većoj od 2%, ali pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava (npr. Mini-starstva kulture, Ministarstva prosvjete i športa, Mini-starstva znanosti, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministarstvo branitelja i dr.), koji-ma se provode i inanciranju posebni programi i akcije, a što isključuju redovnu djelatnost daroprimatelja.

Radi uvećanja osobnog odbitka za dana darovanja, po-rezni obveznici uz godišnju poreznu prijavu prilažu vjerodostojne isprave i to preslike naloga o danim da-rovanjima u novcu ili ugovore o danim darovanjima u dobrima i uslugama.

Međutim, ako porezni obveznici nisu još podno-sili godišnju poreznu prijavu, ne mogu ni iskazati


POREZI

povećanje osobnog odbitka za 2012. po osnovi danih darovanja, jer nema ostvarenih primitka iz prethodne godine.

2.4. Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju porezu prijavu

Prema čl. 41. Zakona, godišnju poreznu prijavu za 2012. ne mogu podnijeti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili:

- drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa za ob-vezno mirovinsko osiguranje na temelju genera-cijske solidarnosti, ako je isplatitelj drugog dohotka uplatio doprinose u iznosu koji prelazi najvišu go-dišnju osnovicu utvrđenu prema odredbama Zako-na o doprinosima te za

- dohodak koji se u 2012. oporezivao u paušalnom iznosu, a prema odredbama Pravilnika o djelatno-stima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putni-cima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br 48/05 i 148/09) te Pravilnika o paušalnom oporezivanju sa-mostalnih djelatnosti (NN, br. 143/06 i 61/12) koji se promjenjivao do 31.12.2012.

Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da kada su porezni obveznici dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu, ili je podnose dobrovoljno, u istoj ne mogu iska-zati ostvarene dohotke koji se paušalno oporezuju, kao ni ostvarene dohotke po osnovi povrata doprinosa.

Primjer:

Tijekom 2012. porezni obveznik - profesor s prebivalištem u Zagrebu ostvario je tri vrste dohotka i to:

- dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću za re-dovan radni odnos na fakultetu,

- drugi dohodak - autorsku naknadu za objavljeni stručni članak u zborniku istog fakulteta, gdje je isplatitelj nakon odbitka 30% paušalnih izdataka, obračunao i uplatio porez na dohodak po stopi od 25% te prirez porezu na dohodak po stopi od 18%, te

- dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, koji se oporezuje u paušalnom iznosu, a prema dobivenom rješenju nadležne ispostave Porezne uprave.

Za navedene ostvarene dohotke, porezni obveznik - pro-fesor nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu. Međutim, ako porezni obveznik želi dobrovoljno pod-nijeti poreznu prijavu radi izravnanja godišnje porezne osnovice, u istoj je obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak tijekom 2012. po osnovi nesamostalnog rada - plaće za redovan rad na fakultetu i autorske naknade, ali bez dohotka od imovine po osnovi iznajmljivanja sta-nova, soba i postelja koji se paušalno oporezuje, budući se isti ne može iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi.

2.5. Tabelarni prikaz primitka prema obvezi podnošenja GPP

PRIMICI ZA KOJE SE OBVEZNO PODNOSI GPP

PRIMICI ZA KOJE SE MOŽE DOBROVOLJNO PODNIJETI GPP

• plaća ili mirovina isplaćena isto-dobno kod dva ili više posloda-vaca

(npr. profesor koji radi istovremeno na dva fakulteta ili na fakultetu i bolnici, liječnik koji ima radni odnos u bolnici i u vlastitom poduzeću);• dohodak od samostalne djelatno-

sti utvrđen na temelju poslovnih knjiga - obrt, slobodno zanima-nje, poljoprivreda i šumarstvo, imovina i imovinska prava

(npr. profesor koji uz radni odnos na fakultetu i u bolnici, ostvaruje dohodak po osnovi privatne prakse u vlastitom obrtu a za koju obvezno vodi poslovne knjige);• dohodak ostvaren izravno iz ino-

zemstva, ako porez na dohodak u tuzemstvu nije plaćen prema odredbama tuzemnog Zakona;

• dohodak za koji poslodavac nije obračunao, obustavio i uplatio porez na dohodak i prirez;

• dohodak za kojeg je porezna uprava naknadno zatražila da podnese poreznu prijavu

(npr. ako je dijete ili uzdržavani član ostvario veći primitka od 10.966,00 kn u 2012.);

• plaća ili mirovina isplaćena kod jedno tuzemnog poslodavca ili više njih, ali ne istodobno

(važno je da tijekom 2012. nije pri-znato više od 12 osobnih odbitaka);• dohodak ostvaren od imovine i

imovinskih prava koji se plaća prema rješenju Porezne uprave uz paušalno priznavanje troško-va;

• dohodak od kapitala za udjele u ostvarenoj dobiti na koje se od 1.3.2012. plaća porez i prirez;

• dohodak od osiguranja ako su premije osiguranja bile korištene kao porezna olakšica;

• drugi dohodak ili primici člano-va nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora i vi-jeća, primici ostvareni temeljem ugovora od djelu, primici trgo-vačkih putnika, agenata, akvizi-tera, tumača, prevoditelja i druge slične djelatnosti;

• dohodak kojeg ostvare pomorci u međunarodnoj plovidbi

• stipendije učenika i studenata za redovno školovanje koje su isplaćene u svoti višoj od 1.600,00 kn mjesečno donosno iznad 4.000,00 kn mjesečno za stipendije dobivene na javnim natječajima;

• primici učenika i studenata koji su ostvareni za rad preko učeničkih i studentskih udruga u svoti iznad 50.000,00 kn godišnje

3. Rok i način utvrđivanja i podnošenja porezne prijave

Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezni su je podnijeti po isteku kalen-darske godine kao poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače 2013. za 2012. godinu.

Porezna prijava može se poslati poštom preporučeno ili se predaje izravno referentu u ispostavi Porezne upra-ve koja je mjesno nadležna prema mjestu prebivališta


POREZI

ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ako je porezni obveznik tijekom 2012. mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između općina ili gradova u RH, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim boravištem za utvrđivanjem godišnjeg poreza na dohodak i prireza, smatra se ona općina ili grad u kojem je porezni obvez-nik imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći, od-nosno pretežiti dio godine.

Porezni obveznici koji imaju prebivalište ili uobi-čajeno boravište u gradu Zagrebu (osim Sesveta), godišnju poreznu prijavu podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, Avenija Dubrovnik 32, a mogu je podnijeti i u bilo kojoj drugoj ispostavi Po-rezne uprave na području Grada Zagreba.

3.1. Porezni razredi i godišnja porezna osnovica

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN br. 22/12) koji se primjenjuje od 1. ožujka 2012., povećan je osnovni osobni odbitak sa 1.800,00 kn na 2.200,00 kn mjesečno, a osobni odbitak umirovljenika s 3.200,00 na 3.400,00 kn mjesečno te su izmijenjeni i porezni razredi za primjenu poreznih stopa.

Budući je Zakon o izmjenama i dopunama Zako-na o porezu na dohodak stupio na snagu 1. ožujka 2012., iznimno će se konačan obračun poreza na dohodak temeljem podnesenih godišnjih poreznih prijava za 2012. obračunati primjenom pet pro-sječnih godišnjih poreznih stopa na pet pro sječno utvrđenih poreznih razreda.

Radi novih poreznih razreda izmijenjen je obrazac DOH na kojem se podnosi godišnja porezna prijava za 2012., a izmijenjen je i prilog UPO, kao sastavni dio godišnje prijave, kojem se utvrđuje godišnja porezna obveza.

Prosječne porezne stope za godišnji obračun pore-za na dohodak za 2012.

Godišnja porezna osnovica u kn Visina poreznog razreda u kn

Prosječna porezna stopa

do 26.400,00 26.400,00 12%Od 26.400,00 do 43.200,00 16.800,00 22,83%Od 43.200,00 do 105.600,00 62.400,00 25%Od 105.600,00 do 129.600,00 24.000,00 37,5%

Iznad 129.600,00 40%

3.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza

Prema čl. 37. st. 1. Zakona, porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje, pri čemu se godišnja osnovica poreza na dohodak u pravilu utvrđuje kao ukupan iznos dohotka ostvaren prema svim izvorima dohotka, od čega se odbija osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka te dobiva porezna osnovica, na slijedeći način:

Dohodak od nesamostalnog rada (plaće, mirovine)

+ dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobod-nog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva (umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak),

+ dohodak od imovine i imovinskih prava

+ dohodak od kapitala

+ dohodak od osiguranja

+ drugi dohodak

= ukupan dohodak

- Osobni odbitak iz čl. 36. Zakona i/ili čl. 54. Zako-na kao neoporezivi dio dohotka

= porezna osnovica.

Na tako utvrđeni iznos porezne osnovice, iznimno za 2012. primjenjuje se pet prosječnih poreznih stopa, pri čemu se obračunani iznos godišnjeg poreza na dohodak treba uvećati i za stopu prireza i to kod po-reznih obveznika koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u gradu ili općini koji su u svojim odlukama propisali takvu obvezu.

Od utvrđenog iznosa godišnjeg poreza za 2012. od-bijaju se iznosi plaćenog predujma poreza tijekom po-reznog razdoblja po svim izvorima dohotka te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. Ako je porezni obveznik tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se po-reznom obvezniku bez posebnog pismenog zahtjeva, ili se uračunava u predujam za iduće razdoblje sve dok se ne iskoristi preplaćeni iznos.

No iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju doho-dak od obrtničke djelatnosti, više plaćeni porez vraća se samo na njihov pismeni zahtjev kojeg je obrtnik dužan podnijeti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu za 2012. godinu. U pravilu, povrat više plaćenog poreza obavlja se na tekući ili žiro račun kojeg porezni obveznici imaju otvorenog kod poslovnih banaka, a kojeg su iskazali na obrascu DOH.

Ali, ako se izračunom utvrdi razlika poreza i prireza za uplatu, utvrđeni porez na dohodak po godišnjoj porez-noj prijavi mora se platiti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku, pri čemu se na nepravodobnu uplatu poreza na dohodak i prireza po rješenju koje je postalo konačno, obračunavaju zatez-ne kamate po godišnjoj stopi od 12%.

Potrebno je napomenuti da se, sukladno čl. 113. st. 6. OPZ–a, povrat preplaćenog poreza može vratiti poreznom obvezniku s ili bez pismenog zahtjeva, samo ako porezni obveznik nema istodobno do-spjele, a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja čiju analitičku evidenciju i naplatu oba-vlja Porezna uprava, kao što su: porez na promet nekretnina, porez na nasljedstva i darove, porez na kuće za odmor, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada, novčane kazne, PDV i dr.


POREZI

4. Primjer obveznog podnošenja prijave poreza na dohodak za 2012.

Porezni obveznik – liječnik koji ima prebivalište u gra-du Zagrebu te uzdržava suprugu je tijekom 2012. imao ugovoren radni odnos kod dva poslodavca i to u bolnici na puno radno vrijeme te na fakultetu s nepunim rad-nim vremenom. Bolnica, kao prvi poslodavac kod koje liječnik ima poreznu karticu i koristi osobne odbitke pre-ma Obrascu PK (faktor 1,5 = 1,00 osnovni osobni odbitak + 0,5 za uzdržavanu suprugu), je na Izvješću o plaći, do-prinosima, porezu na dohodak i prirezu - Obrascu IP (s identi ikatorom 1), za 2012. iskazao slijedeće podatke:

Red. br. Opis (podaci o plaći, porezu i prirezu) Iznos1. isplaćena plaća 216.000,002. uplaćeni doprinosi za MO 43.200,003. dohodak 172.800,004. osobni odbitak 38.400,005. porezna osnovica (3-4) 134.400,006. uplaćen porez i prirez 38.987,20

Fakultet je kao drugi poslodavac na Obrascu IP (s identi-ikatorom 2), za 2012. iskazao slijedeće podatke:

Red. br. Podaci o plaći porezu i prirezu Iznos1. Isplaćena plaća 96.000,002. Uplaćeni doprinosi za MO 19.200,003. Dohodak 76.800,004. Osobni odbitak -5. Porezna osnovica (3-4) 76.800,006. Uplaćen porez i prirez 22.656,00

Osim ostvarenog dohotka kod dva poslodavca, liječnik je ostvario i autorske honorare za predavanja na stručnim skupovima te za članke u stručnim časopisima u iznosu od 50.000,00 kn od kojih su isplatitelji uz priznavanje 30% paušalnih izdataka, obračunali i uplatili porez na dohodak po stopi od 25% te prirez po stopi od 18%, što sveukupno iznosi 10.325,00 kn.

U tijeku 2012. godine, liječnik je za vlastiti iznajmljeni stan ostvarivao mjesečne primitke od imovine u svoti od 1.000,00 kn, što na godišnjoj razini iznosi 12.000,00 kn, a za koje je, prema rješenju Porezne uprave, uz prizna-vanje 30% paušalnih izdataka, platio predujam poreza na dohodak od imovine po stopi od 12% u iznosu od 1.189,44 kn. Dioničko društvo je liječniku 15.3.2012. isplatilo i di-videndu iz ostvarenog dobitka u svoti od 12.500,00 kn te istovremeno s isplatom dividende obračunalo i uplatilo predujam poreza na dohodak po odbitku po stopi od 12% , što uvećano za 18% stope prireza iznosi 1.770,00 kn, radi čega je na žiro račun uplaćena svota od 10.730,00 kn.

Za rad u upravnom vijeću kulturno umjetničkog društva „Eskupal“, liječnik je ostvario i naknadu po ugovoru o djelu u ukupnom iznosu od 6.000,00 kn iz kojeg je ispla-titelj obračunao, obustavio i uplatio doprinose za MO u iznosu od 1.200,00 kn te predujam poreza i prireza na dohodak u iznosu od 1.416,00 kn.

Porezni obveznik je za 2012. obvezan podnijeti porez-nu prijavu radi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada kod dva poslodavca istodobno. U prijavi je obve-zan iskazati samo dohodak od nesamostalnog rada po kojoj osnovi utvrđuje godišnju obvezu poreza na doho-dak i prireza, neovisno od toga što je ostvario i druge dohotke na koje je tijekom godine uplaćen predujam poreza po stopi od 25% (za autorski honorar i ugovor o djelu) te predujam poreza po stopi od 12% na dohodak od imovine i imovinskih prava te po istoj stopi i porez po odbitku na isplaćenu dividendu.

Utvrđena razlika poreza i prireza po godišnjoj porez-noj prijavi iznosi 14.164,06 kn, a da je u prijavu unio i druge ostvarene dohotke, utvrđena razlika za upla-tu poreza zbog kumuliranja ostvarenih dohodaka po svim izvorima te oporezivanja istih po višoj poreznoj stopi od 37,5% i 40%, bila bi još veća.

5. Odustanak od porezne prijaveAko porezni obveznik dobrovoljno podnese go diš-nju poreznu prijavu do kraja veljače 2013., a nak-nadno utvrdi da u istoj nije iskazao sve oporezive dohotke koje je ostvario u 2012. radi čega će se po godišnjem obračunu utvrditi razlika za upla-tu poreza, umjesto očekivanog povrata, tada ima mogućnost, sukladno odredbama čl. 65. OPZ-a, odustati od podnošenja prijave. Za odustanak od porezne prijave, porezni obveznik je obvezan pis-menim podneskom obavijestiti nadležnu isposta-vu Porezne uprave i to u roku od 30 dana od dana kada je poreznu prijavu predao. To znači da porezni obveznik koji je poreznu prijavu za 2012. dobrovolj-no predao u Poreznu upravu dana 28.2.2013., od iste može odustati samo do 28.3.2013. godine.

6. ZAKLJUČNE NAPOMENEUtvrđivanje i podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za 2012. za svakog je poreznog obveznika speci ična. Kako se za neke vrste dohodaka, plaćeni predujmovi tijekom godine smatraju i konačnim opo-rezivanjem, to je prije dobrovoljnog podnošenja po-rezne prijave, kada se u prijavi mora iskazati ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno napraviti izračun, je li se poreznom obvezniku isplati podnijeti poreznu prijavu ili ne.

Izračun poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prija-vi potrebo je napraviti i kod onih poreznih obveznika koji poreznu prijavu obvezno moraju podnijeti, kada su u istoj dužni iskazati uz dohodak po osnovi kojeg poreznu prijavu obvezno podnose i dohodak od nesamostalnog rada, ali ne i druge vrste dohodaka. Vrlo često se događa da kumuliranjem ukupno ostvarenih dohodaka po svim izvorima iz kojih su predujmovi tijekom godine plaćeni po nižim poreznim stopama, u godišnjem obračunu potpad-nu u viši porezni razred kada podnošenje prijave ima ne-gativan učinak te se umjesto očekivane razlike za povrat poreza obično utvrdi razlika poreza za dodatnu uplatu.


POREZI

Tijekom 2012. godine, Zakon o porezu na doho-dak mijenjao se i dopunjavao u dva navrata. Neke od značajnih promjena primjenjuju se od početka 2013. godine. Radi se o odredbama o oporezivanju poljoprivrednika te paušalnom oporezivanju sa-mostalne djelatnosti. Niz dodatnih novina uvodi se posljednjim izmjenama Zakona usvojenima koncem prethodne godine. U članku se ukratko prezentiraju osnovne novine koje valja uvažiti od 1. siječnja 2013.godine dok će za njihovu operacionalizaciju valjati sačekati objavu najavljenih pravilnika.

1. UvodZakon o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11 i 22/12; dalje u tekstu Zakon), stupio je na snagu 1. siječnja 2005., a do sada je imao četiri izmjene:

1. Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 73/08) od 1. srpnja 2008. povećan je iznos osnovnog osobnog odbitka sa 1.600,00 kuna na 1.800,00 kuna, te osobni odbitak umirovljenika sa 3.000,00 kuna na 3.200,00 kuna;

2. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o po-rezu na dohodak (NN, br. 80/10) od 1. srpnja 2010. promijenjene su porezne stope i porezni razredi, ukinute su određene porezne olakšice, uvedene su olakšice za uplaćene premije dobrovoljnog mirovin-skog osiguranja, uvedene su nove odredbe u svezi podnošenja godišnje porezne prijave i konačnog obračuna i drugo. Tim su izmjenama uvedene 3 nove stope poreza na dohodak od 12% na mjesečnu po-reznu osnovicu do 3.600,00 kuna, 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 3.600,00 i 10.800,00 kuna te 40% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad 10.800,00 kuna;

3. Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 114/11) koji je na snagu stupio 15. listopada 2011., snižena je kamatna stopa s 4% na 3% po kojoj poslodavci mogu svojim radnicima * Ksenija Cipek, mag. oec, Ministarstvo inancija – Središnji ured porezne uprave, Zagreb ≠≠ Iva Uljanić mag. oec, Ministarstvo inancija – Središnji ured porezne uprave, Zagreb

odobravati kredite te je brisana odredba o obvezi isplate dividende i udjela u dobiti na temelju udje-la u kapitalu na žiro račun kod banke, a uvedena je odredba da su isplatitelji dividendi i udjela u dobiti obvezni voditi evidenciju i Poreznoj upravi dosta-vljati izvješće o isplaćenim dividendama i udjelima o dobiti;

4. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o po-rezu na dohodak (NN, br. 22/12), koji je stupio na snagu 1. ožujka 2012., povećan je osnovni osobni odbitak sa 1.800,00 kn na 2.200,00 kn, te osobni od-bitak umirovljenika sa 3.200,00 kn na 3.400,00 kn, promijenjeni su porezni razredi (s tim da su porezne stope ostale iste), uvedena je nova kategorija opore-zivog dohotka, a to su dividende i udjeli u dobiti iz-nad 12.000,00 kuna godišnje te mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, a usklađene su i odredbe o dodatku na mirovinu koji je prema posebnim pro-pisima postao sastavni dio mirovine od 1. siječnja 2012. te nastavno tome isti više nije oslobođen opo-rezivanja. Zbog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno povećanja praga za ulazak u su-stav obveznika PDV-a s 1. siječnja 2013., izmijenje-ne su i odredbe o oporezivanju poljoprivrednika, te paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti, a koje se primjenjuju od 1. siječnja 2013.godine.

Koncem 2012. izvršene su još jedne izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 144/12) sprimjenom od 1. siječnja 2013. O temelj-nim značajkama zadnjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak daje se osvrt u nastavku teksta.

2. Zakonski okvir za novi jedinstveni obrazac

Zakonom o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon) propisana je obveza podnošenja podataka o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu na doho-dak, a oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja istih propisuje ministar inancija provedbenim pro-pisima, odnosno Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako je za pojedini izvor dohotka na koji se porez plaća po odbitku bio propisan i pojedini obrazac (ili više njih), primjerice za nesamostalni rad, za drugi dohodak i za sve ostale izvore dohotka kada se po-

UDK 336.2Ksenija Cipek*

Iva Uljanić**

Novine u oporezivanju dohotka od 01. siječnja 2013. godine


POREZI

rez na dohodak plaća po odbitku (dohodak od kapi-tala, dohodak od osiguranja, dohodak od imovinskih prava), a Poreznoj upravi podnosili su se mjesečno (do 15. u mjesecu za isplate u prethodnom mjesecu) i godišnje (do kraja siječnja tekuće godine za pretho-dnu godinu). Osim toga, isplatitelj je morao Poreznoj upravi dostavljati još neke obrasce ako je isplaćena samo naknada plaće ili ako postoji samo obveza obračuna i uplate doprinosa obračunanih prema propisanoj mjesečnoj osnovici. Nadalje, osim Porez-noj upravi isplatitelj, odnosno obveznik podnošenja podataka je dužan za sve osiguranike za koje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ima obvezu obračuna doprinosa podnijeti Obrazac R-Sm Središnjem registru osiguranika (REGOS).

U cilju e ikasnijeg prikupljanja podataka o ostvare-nom dohotku izičkih osoba, o obračunanom i upla ćenom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak te o obvezi doprinosa, što su ih obveznici obračunavanja dužni obračunati i uplatiti i o tome izvijestiti Poreznu upravu, pokrenuta je inicijativa za izradu novog jedinstvenog obrasca kojim će se omogućiti prikupljanje objedinjenih podataka za potrebe više institucija na jednom mjestu.

Novi jedinstveni obrazac zamijenio bi slijedeće postojeće obrasce:

- Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (pla ći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu – Obrazac ID,

- Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i upla-ćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosi-ma za obvezna osiguranja – Obrazac IDD,

- Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovi-cama i obračunanim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD-1,

- Izvješće o plaći i mirovini – Obrazac IP,- Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, upla-

će nom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu – Obrazac ID-1,

- „Speci ikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja“ - Obrazac R-Sm.

Novina jest i to da će se na novom obrascu iskaziva-ti i određeni primici koji ne podliježu oporezivanju, što do sada nije bio slučaj, a u svrhu prikupljanja podataka o ukupno ostvarenim primicima po poje-dinom poreznom obvezniku u poreznom razdoblju. Tako je članak 60. Zakona dopunjen novim stavkom 5. kojim se propisuje da su pravne i izičke osobe te druge organizacije, kao i banke i druge inancijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa,

dužne Poreznoj upravi u propisanom roku na pro-pisanom obrascu dostavljati i podatke o isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim propisanim primicima koji se u smislu toga Zakona ne smatraju dohotkom. Pr-venstveno se tu misli na primitke iz članka 9. i 10. Zakona, primjerice, socijalne potpore, doplatak za djecu, primici od kamata na štednju, naknada plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti, primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, naknade štete, stipendije, primici po osnovi službenih puto-vanja, primici po osnovi naknada, potpora i nagra-da i sl. Međutim, za koje sve neoporezive i u kojem roku će isplatitelji biti obvezni dostavljati podatke Poreznoj upravi propisat će ministar Pravilnikom o porezu na dohodak.

Naime, novim izmjenama Zakona propisano je da će ministar inancija, uz suglasnost ministra rada i mirovinskog sustava, Pravilnikom o porezu na dohodak propisati oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom predujmu poreza za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika (i to po-datke o isplaćenim primicima od osiguranja prema članku 31. Zakona, primicima od nesamostalnog rada prema članku 46. Zakona, primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema članku 48. Zako-na, primicima od imovinskih prava prema članku 50. Zakona, primicima od kapitala prema članku 51. Zakona, neoporezivim primicima prema članku 60. stavku 5. Zakona). Izmjene Pravilnika ministar će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjena Zakona, odnosno do kraja siječnja 2013.

Uvođenje novog obrasca pospješit će i naplatu po-reza i doprinosa, omogućit će bolji nadzor nad ispravnošću obračuna obveze doprinosa, poreza na dohodak i prireza i ažurniji uvid u isplaćene primi-tke i uplaćeni porez i doprinose.


POREZI

Napominjemo i da su nadopunjene prekršajne odre-dbe iz članka 67. Zakona te se propisuje da će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravne i izičke osobe koje Po-reznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku poda-tke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu.

3. Izmjene u oporezivanju otuđenja nekretnina

Radi jednostavnijeg postupka utvrđivanja porezne obveze, dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina ne smatra se više dohotkom od samostalne djelatnosti već dohotkom od imovine i imovinskih prava.

Naime, člankom 18. stavkom 1. točkom 3. Zakona bilo je propisano da se obrtom i s obrtom izjednačenim dje-latnostima (obrtničkim djelatnostima), u smislu toga Zakona, smatraju otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona.

Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjeroda-van nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovo-ra odnosno isprave o stjecanju vlasništva. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica.

Nadalje, člankom 19. stavcima 2. i 3. Zakona bilo je propisano da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova, predaka i poto-maka u izravnoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. Zakona1 te između razvede-nih bračnih drugova ako je otuđenje u izravnoj vezi s razvodom braka. Ako su nekretnine stečene da-rovanjem i otuđene u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju

1 Člankom 36. stavkom 7. Zakona propisano je da se djecom u smislu stavka 2. toga članka smatraju djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. toga članka smatraju se bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća ali-mentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imeno-van skrbnikom prema posebnom zakonu.

se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti na način iz članka 19. – 24. ovoga Zakona.

Novim izmjenama Zakona te se odredbe brišu i do-daju se nove odredbe u članku 27. Zakona kojim se propisuje dohodak od imovine i imovinskih prava te se zapravo proširuje porezna obveza za utvrđivanje dohotka od otuđenja imovine i imovinskih prava. Naime, sukladno stavku 5. i 6. toga članka propisa-no je da se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Doho-dak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog pra-va koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci. Doho-dak od otuđenja nekretnine po toj osnovi ne opo-rezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 36. stavka 7. Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.

Izmjenama Zakona u članku 27. dodan je novi stavak 7. kojim se propisuje da se, iznimno od stavka 6. toga članka (znači neovisno o tome kad je nekretnina ili imovinsko pravo stečeno), dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje ako je otuđeno (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zako-na te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m².

Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primi-tka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretni-na ili imovinskih prava koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje porezni obveznik po-sjeduje vjerodostojne isprave.

To, primjerice, znači da ako je porezni obveznik u razdoblju od 5 godina prodao 4 građevinska zemljišta od 100 m², 200 m², 300 m² i 260 m² (ukupno 860 m²), neće mu se utvrditi dohodak od imovine, budući da nije zadovoljen uvjet da je prodano više od 3 nekretnine iste vrste čija je pojedinačna površina veća od 250 m², odnosno čija je ukupna površina svih prodanih nekret-nina iste vrste veća od 1000 m².


POREZI

Nadalje, stavkom 8. toga članka, propisano je da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. i 7. toga članka (pojedinačno otuđenje u roku od 3 godine od dana nabave ili otuđenje više od 3 nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od 5 godina) ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.

Prema stavku 9. toga članka, ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 8. toga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njezine na-bave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 5. toga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

Iza stavka 9. dodan je novi stavak 10. kojim se propi-suje da ako su nekretnine i imovinska prava iz sta-vka 7. toga članka (otuđenje više od 3 nekretnine ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od 5 godina) stečena darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, daro-vatelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 7. toga članka.

Stavkom 10. i 11. toga članka propisano je da se gubi-ci od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendar-skoj godini. Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.

Navedene izmjene u oporezivanju dohotka od otuđenja više od 3 nekretnine iste vrste ili više od 3 imovinska prava iste vrste uvedene su s ciljem potpore programu okrupnjavanja poljoprivred-nog zemljišta čime se između ostalog potiče i rast investicija, te kako bi nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji hrvatska poljoprivredna gospodarstva bila konkurentna poljoprivrednim gospodarstvima u Europskoj uniji i kako bi se dao dodatni poticaj oporavku građevinskog sektora.

4. Neoporezivanje bespovratnih sredstava iz EU za svrhe obrazovanja

Radi podizanja razine zapošljivosti građana Repu-blike Hrvatske i općenito veće stručnosti zaposle-nih, člankom 10. točkom 20. Zakona propisuje se da

se porez na dohodak ne plaća na primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i progra-ma Europske unije putem tijela akreditiranih u skla-du s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru progra-ma i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s inancijskom ure-dbom Europske komisije, do propisanih iznosa.

U Financijskoj uredbi (Uredba vijeća, br. 1605/02 od 25. lipnja 2002. o inancijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europske unije) u članku 108. propi-sano je da su potpore (grants) direktni inancijski doprinos, u vidu donacije, iz proračuna, u svrhu i-nanciranja:

(a) bilo događaja čija je svrha potpomognuti realiza-ciju speci ičnih ciljeva koji čine dio politika Europ-ske unije;

(b) bilo funkcioniranje tijela koji promiče ciljeve od općenitog europskog interesa ili ostvaruje ciljeve koji su dio politike Europske unije.

Prema članku 108. a, potpore mogu biti slijedećeg oblika:

(a) naknada određenog dijela stvarno nastalih oprav-danih troškova,

(b) ukupni iznos,

(c) paušalno inanciranje,

(d) kombinacija prethodno navedenih oblika inan-ciranja pod (a), (b) i (c).

Nadalje, prema članku 109. te Uredbe, potpore ne mogu imati za cilj ili posljedicu stvaranje dobiti za korisnika te moraju biti predmet godišnjeg progra-ma rada, koji se treba objaviti početkom godine. Taj godišnji program rada mora se provoditi kroz javnu objavu poziva za dostavu projektnih prijedloga, osim u opravdanim iznimnim slučajevima hitnosti ili gdje same karakteristike korisnika ili akcije ne ostavljaju drugi izbor za određenu akciju ili gdje je korisnik identi iciran zakonom kao primatelj potpore.

Zatim, u Uredbi komisije (EC, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. propisana sa detaljna pravila za primjenu i provedbu Uredbe vijeća (Ec, Euratom br. 1605/2002) o inancijskoj regulativi primjenjivoj na opći proračun Europske unije i njezinim daljnjim dopunama i izmjenama. Tako je člankom 165. propi-sano nepro itno pravilo: ukupni iznos ili paušalni iz-nos moraju biti utvrđeni sukladno članku 181. na te-melju troškova ili prema kategoriji troška na koji se odnose te trebaju biti utvrđeni prema statističkim podacima ili sličnim postupkom, na način da se isključi mogućnost ostvarenja dobiti. Na isti način, ti


POREZI

se iznosi moraju ažurirati i kad je potrebno izmijeni-ti od strane Komisije svake dvije godine. Na taj način i za svaku pojedinu potporu u trenutku utvrđivanja iznosa potrebno je utvrditi da ne stvara dobit.

Dakle, kod ovih je potpora bitno da pri utvrđivanju iznosa, bilo paušalnog iznosa, bilo ukupnog iznosa prema predloženom programu ne stvaraju dohodak za izičke osobe koje su korisnici potpora (odnosno dobit ako su korisnici pravne osobe) već da su dobi-vena sredstva u potpunosti iskorištenja za potrebe koje su dodijeljena, odnosno u ovom slučaju za po-trebe obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Te neoporezive potpore odnose se, primjerice, na pot pore koje se dodjeljuju posredstvom Agencije za mobilnost i programe EU u okviru programa za cjelo-životno učenje, u nekoliko različitih kategorija, odno-sno potprograma: Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Grundtvig i sl. koji su namijenjeni učenicima, studentima, profesorima, nezaposlenima i sl.

Zakonom se ovlašćuje ministar inancija da prove-dbenim propisom propiše neoporezive iznose pri-mitaka koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobil-nosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u sk-ladu s inancijskom uredbom Europske komisije, te način i uvjete pod kojima se mogu isplatiti.

5. Ostale izmjene i dopuneIzmjenama i dopunama Zakona o porezu na doho-dak uvedene su i slijedeće izmjene:

• Zakon se usklađuje i s novim programom mirovin-ske rente koja će se uvesti u sustav mirovinskog osiguranja te će ista imati isti porezni tretman kao i dokup mirovine, odnosno propisuje se da se dohotkom ne smatraju uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema posebnim pro-pisima koje poslodavci uplaćuju za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja, ali se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju mirovinske rente koje umirovljenicima isplaćuju osiguravatelji

na temelju prijašnjih uplata poslodavca, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja. Također se propisuje da se rezidentima kod ostvarene mirovi-ne, na temelju prijašnjih uplata, obveznih doprino-sa za mirovinsko osiguranje i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovi-ne, na teret poslodavca te kod ostvarene mirovin-ske rente, na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna mjesečno,

• propisuje se i da se dohotkom, između ostalog, ne smatraju novčane nagrade za osvojenu medalju na paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih,

• Zakonom se nadopunjuje i članak 63. na način da se propisuje da će se u postupku ispitivanja izvo-ra imovine ispitivati izvor cjelokupne imovine izičke osobe stečene od 1. siječnja 2005., dakle

od dana stupanja na snagu važećeg Zakona o po-rezu na dohodak, te ako je već doneseno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na doho-dak za to porezno razdoblje tada će se pokrenuti obnova postupka bez vremenskog ograničenja i donijeti novo rješenje sa novoutvrđenim obveza-ma. Isto se propisuje kako bi se kod dugotrajnijih i složenijih postupaka ispitivanja izvora imovine spriječilo da izičke osobe koje nisu sukladno po-zitivnim poreznim propisima pravodobno prija-vile sve oporezive izvore imovine, zbog zastare izbjegnu plaćanje poreza,

• propisuje se da tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, zavodi, nepro itne organizacije, poduzetnici – pravne i izičke osobe, obavljaju isplate opore-zivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama na žiroračun kod banke, a iznimno i na ostale račune, sukladno posebnim propisima te u goto-vom novcu, a ministar inancija će Pravilnikom o porezu na dohodak propisati slučajeve kada se iz-nimno oporezivi i neoporezivi primici mogu ispla-titi mimo žiro računa (na ostale račune: tekuće, štedne i druge te u gotovini).

[email protected]@tim4pin.hr



Sve je više korisnika europskih sredstava, bilo da je riječ o predpristupnim programima pomoći (IPA sredstvima) ili programima Unije, poput programa cjeloživotnog učenja o kojima je bilo riječi u pro-mo broju TIM4PIN Magazina. U praksi je prisutan strah od novog i korisnici koji po prvi put provode EU projekt imaju puno pitanja vezano uz osigura-vanje valjane dokumentacije koja je dokaz za nasta-le troškove. U nastavku teksta, autorica objašnjava što od dokumentacije obvezno treba osigurati kako bi se zadovoljio revizorski trag te detaljnije opi-suje računovodstvene i izvještajne aspekte tečajnih razlika.

1. UvodKada je riječ o projektima koji se inanciraju iz različitih EU programa, uvriježeno je mišljenje kako je najteži dio posla završen osmišljavanjem vlastite ideje i pravilnim ispunjavanjem, često vrlo zahtjev-nog, prijavnog obrasca. Međutim, iskustva mnogih korisnika koji su uspješno preskočili prvu stepenicu pokazuju kako provedba ugovorenog EU projekta predstavlja jednako veliki izazov, pred kojim mnogi „pokleknu“ i ne uspiju opravdati sve nastale prihva-tljive troškove, iako je projekt uspješno završen i po-stignut planirani cilj. Sve je veći broj udruga, fakul-teta, škola, razvojnih agencija i drugih korisnika koji se suočavaju s problemom osiguravanja jasnog revizorskog traga tijekom provedbe EU projekata, pa je od izuzetnog značaja, već na samom početku provedbe, jasno de inirati pravila ponašanja svih članova projektnog tima i administrativnih službi korisnika.

2. Revizorski tragPojam revizorskog traga vezan je uz provedbu projekta, neovisno o području djelovanja i svrsi koja se želi postići te izvoru inanciranja iz kojeg se pribavljaju sredstva za njegovu realizaciju. Po-drazumijeva postojanje sustavnog evidentiranja i arhiviranja sve dokumentacije nastale tijekom

* Nada Zrinušić, načelnica, Ministarstvo inancija - Nacionalni fond

provedbe projekta, čime se omogućuje jednostavna i brza rekonstrukcija svih provedenih projektnih ak-tivnosti i nekoliko godina nakon njihovog završetka. Svrha revizorskog traga vidljiva je već iz samog na-ziva revizorskom timu, bilo da on dolazi iz privat-ne revizorske tvrtke, Državnog ureda za reviziju, Agencije za reviziju sustava provedbe programa Eu-ropske Unije, Europske komisije ili Europskog revi-zorskog suda, omogućava revidiranje svih nastalih troškova i potvrdu uspješno provedenih, mjerljivih ciljeva projekta.

No, nije zadaća revizora da pregledavanjem do-kumentacije sami pronalaze vezu između plani-ranih i provedenih aktivnosti, planiranih i na-stalih troškova te računovodstvenih evidencija, nego je obveza korisnika da logičkim i sustavnim arhiviranjem dokumentacije i računovodstvenim analitičkim evidentiranjem po pojedinom projek-tu osigura povezivanje svih troškova projekta i time omogući provođenje revizije.

Ne uspiju li revizori rekonstruirati provedene akti-vnosti i naći dokaze koji potvrđuju nastale troškove, posljedica će biti umanjenje, a ponekad i povlačenje ukupno dodijeljenih sredstava, što svakako nije u interesu niti jednog korisnika.

Kako osigurati revizorski trag?

a) Računovodstvene evidencije

Osnovni alat za osiguravanje revizorskog traga pre-dstavljaju računovodstvene evidencije korisnika projekta. Računovodstvo je izvor inancijskih infor-macija iz kojeg se mogu utvrditi svi prihodi i rasho-di, troškovi, imovina i obveze vezane uz projekt, na-ravno, ako su pravilno evidentirani. Jedan od osno-vnih zahtjeva za pravilno provođenje EU projekata je poštivanje opće prihvaćenih računovodstvenih načela te korištenje troškovnog računovodstva u sk-ladu s računovodstvenim propisima zemlje u kojoj se projekt provodi.

Računovodstvene evidencije moraju biti točne, pra-vodobne i pouzdane, u skladu s principom dvojnog računovodstva i kontinuiranim računovodstvenim politikama. Radi lakšeg praćenja nužne su pomoćne

UDK:657.4Nada Zrinušić*

Provedba i osiguravanje revizorskog traga u EU projektima



evidencije po projektu (kartica projekta), u koji-ma će na jednom mjestu biti sučeljeni svi prihodi i rashodi, primici i izdaci vezani uz projekt, izraženi u eurima kao izvještajnoj valuti, ali i u kunama. Pomoćne evidencije moraju biti usklađene s poda-cima u glavnoj knjizi korisnika, u kojoj su sve tran-sakcije izražene u kunama. Sva knjiženja moraju biti u skladu s propisanim Računskim planom, dok dobar računovodstveni informacijski sustav onemogućuje brisanje jednom proknjiženih podataka i osigurava evidentiranje svih kasnijih izmjena.

Korisnici često „zaborave“ kako revizori imaju pravo revidirati sve troškove nastale po projektu, neovisno o tome inanciraju li se iz sredstava EU, državnog proračuna, vla-stitih sredstava korisnika ili je izvor inanci-ranja netko treći. Doprinos EU izračunava se kao postotak ukupno nastalih prihvatljivih troškova, pa nedostatak revizorskog traga u dijelu projekta koji je inanciran iz vlastitih sredstava korisnika dovodi indirektno i do smanjenja EU sredstava.

b) Tečajne razlike

Po potpisivanju ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava, korisnik mora pažljivo proučiti odredbe vezane uz tečaj koji se treba primjenjivati prilikom preračuna iz domaće valute u euro. Financijska izvješća prezentirana provedbenom tijelu izražena su u eurima (izvještajna valuta), a pravila konverzije jasno su naznačena u ugovorima ili u priručnicima i vodičima za korisnike u skladu sa speci ičnostima pojedinih programa. U pravilu, kada su sredstva iz projekta uplaćena na korisnikov kunski račun, troškovi se knjiže u glavnoj knjizi korisnika u kuna-ma, a za potrebe inancijskog izvješćivanja prema EU, preračunavaju se u eure po propisanom tečaju za pojedini EU program.

Međutim, postoji cijeli niz programa (npr. program cjeloživotnog učenja) u kojima se sredstva iz projek-ta korisniku uplaćuju na devizni račun otvoren uz suglasnost Ministarstva inancija isključivo za po-trebe projekta. U tom slučaju, dobivena sredstva se temeljem izvoda evidentiraju u glavnoj knjizi kori-snika po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan transakcije (pomoći od institucija i tijela EU na 632 ako su dobivena direktno od institucija i tije-la EU, ili na 633 ako se radi o prijenosu od drugog proračunskog korisnika, odnosno dok nema troška na 29, pa se sučeljavanjem s rashodima priznaju i prihodi), dok se u pomoćnoj evidenciji evidentiraju u eurima.

Svi nastali troškovi također se evidentiraju u glav-noj knjizi po srednjem tečaju na dan transakcije (npr. za službena putovanja na 3211). Po završetku obračunskog razdoblja, preostala sredstva na de-viznom računu preračunavaju se po srednjem tečaju na dan obračuna, a pozitivna ili negativna tečajna razlika evidentira se na 6415 ili 3432.

Negativne tečajne razlike nisu prihvatljiv trošak i padaju na teret korisnika te se ne može tražiti njihov povrat od strane EK.

Primjer knjiženja tečajnih razlika

a) kada su sredstva iz EU projekta uplaćena na devizni račun

1. Škola sudjeluje u programu Comenius i na devizni račun provedbeno tijelo uplatilo je 12. 03. 20xx. go-dine 5.000 eura. Srednji tečaj HNB-a na dan uplate iznosio je 7,45.

2. Za službeno putovanje djelatniku je isplaćeno 500 eura (dnevnica 70 eura, smještaj 300 eura, putni trošak 130 eura). Na dan isplate 10.09. 20xx. godine srednji tečaj HNB-a iznosio je 7,50.

3. Na kraju obračunskog razdoblja 31.12. 20xx. godi-ne stanje na deviznom računu iznosilo je 4.500 eura. Srednji tečaj HNB-a iznosio je 7,40.

Duguje Potra-žuje

Iznos u eurima u

izvještajima prema

provedbenom tijelu

Srednji tečaj HNB-

a na dan transakcije

Iznos u kunama u glavnoj

knjizi (GK) korisnika

1. 11122 2921 5.000,00 7,45 37.250,00

2.

2921 11122 500,00 7,50 3.750,0032112 6323 70,00 7,50 525,0032114 6323 300,00 7,50 2.250,0032116 6323 130,00 7,50 975,00

3. 4.500,00 7,40 33.300,00

3432 11122 Negativna tečajna razlika 200,002921 6415 Pozitivna tečajna razlika 200,00

Kartica deviznog računa u glavnoj knjizi škole (11122)

Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK12.03. 20xx. (1) 37.250,00

(5.000 x 7,45) 37.250,00

10.09. 20xx. (2) 3.750,00 (500 x 7,50)

33.500,00

31.12.20xx. (3) 200,00 33.300,00 (4.500 x 7,40)



Kartica unaprijed plaćenih prihoda (2921)

Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK12.03. 20xx. (1) 37.250,00

(5.000 x 7,45)- 37.250,00

10.09. 20xx. (2) 3.750,00 (500 x 7,50)

- 33.500,00

31.12.20xx. (3) 200,00 - 33.300,00 (4.500 x 7,40)

Negativna tečajna razlika u ovom je slučaju nastala jer je stanje na aktivnom kontu (devizni račun) iska-zano u knjigovodstvu veće za 200,00 kn od vrije-dnosti sredstava na deviznom računu iskazanih po tečaju koji se primjenjuje na kraju obračunskog razdoblja.

Pozitivna tečajna razlika u ovom je slučaju nastala jer je stanje na pasivnom kontu (unaprijed plaćeni prihodi) iskazano u knjigovodstvu manje za 200,00 kn od vrijednosti preostalog unaprijed plaćenog deviznog prihoda iskazanog po tečaju koji se pri-mjenjuje na kraju obračunskog razdoblja.

b) kada su sredstva iz EU projekta uplaćena na kunski račun:

1. Predujam EU sredstava u iznosu od 2.000 eura uplaćen je u kunskoj protuvrijednosti na dan uplate 12.03. 20xx. po tečaju 7,25 kn (14.500,00 kuna).

2. Korisnik je 15. 04. 20xx. dobio fakturu za troš-kove tiskanja promotivnih materijala u iznosu od 10.000,00 kn (domaći dobavljač).

3. Korisnik je 30.04. 20xx. platio fakturu za troš-kove tiskanja promotivnih materijala u iznosu od 10.000,00 kn.

4. Korisnik je 10.05. 20xx. zaprimio fakturu za prevo diteljske usluge u iznosu od 600 eura (stra-ni dobavljač), što je proknjiženo u GK po srednjem tečaju HNB-a od 7,30 kn u iznosu od 4.380,00 kn.

5. Korisnik je 30.05.20xx. platio fakturu za prevo-diteljske usluge kupivši devize po tečaju 7,35 kn u iznosu od 4.410,00 kn. Zbog razlike u tečaju pri evi-dentiranju obveze i zatvaranju obveze nastala je ne-gativna tečajna razlika od 30,00 kn.

6. Korisnik na kraju izvještajnog razdoblja šalje i-nancijsko izvješće provedbenom tijelu o utrošenim sredstvima koristeći za troškove nastale u kunama (10.000,00 kn) tečaj de iniran u ugovoru s proved-benim tijelom od 7,50 kn (preračunom dobiveno 1.333.33 eura), dok se troškovi nastali u eurima (600 eura) iskazuju u iznosu u kojem su i nastali. Ukupno je u inancijskom izvješću iskazan trošak od 1.933,33 eura.

Provedbeno tijelo odobrava izvješće 15.07.20xx. u istom iznosu od 1.933,33 eura što je u GK korisnika proknjiženo po srednjem tečaju HNB-a na taj dan (7,55 kn) u iznosu od 14.596,64 kn. Nastala je nega-tivna tečajna razlika od 186,64 kune zbog razlika u tečaju u trenutku iskazivanja nastalih troškova u inancijskom izvješću i trenutku odobrenja inan-

cijskog izvješća od strane provedbenog tijela.

Duguje PotražujeIznos u kunama u glavnoj knjizi (GK) korisnika

Iznos u eurima u izvještajima

prema provedbenom

tijelu1. 11121 23951 14.500,00

(2.000,00 x 7,25) 2.000,00

2. 32334 23233 10.000,003. 23233 11121 10.000,00 1.333,334. 32377 23237 4.380,00 (600 x

7,30)

5.

232373432

1112111121

4.380,00 + 30,00

(600 x 7,35 = 4.410,00)

600,00

6.

239513432

6333163331

14.410,00+ 186,64

(1933,33 x 7,55 =14.596,64)

1.933,33

Kartica namjenskog kunskog računa u glavnoj knjizi korisnika (11121)

Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK 12.03. 20xx. (1) 14.500,00 14.500,00 30.04. 20xx. (3) 10.000,00 4.500,00 30.05. 20xx. (5) 4.410,00 90,00

Kartica primljenih predujmova (23951)

Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK 12.03. 20xx. (1) 14.500,00 - 14.500,00 15.07. 20xx. (6) 14.410,00 90,00

Kartica negativnih tečajnih razlika (3432)

Datum Duguje Potražuje Stanje u kunama u GK30.05. 20xx. (5) 30,00 30,00 15.07. 20xx. (6) 186,64 216,64

c) Bankovni račun

Radi lakšeg praćenja svih novčanih transakcija po projektu, korisniku se preporučuje otvaranje po-sebnog namjenskog bankovnog računa. Koristi su višestruke: lakše se prate kamate ostvarene na pre-



dujam, provjera transakcija i usklađenje bankovnog izvoda i računovodstvenih evidencija su jednostav-niji. Rizik trošenja namjenskih sredstava za druge svrhe je minimalan, a uplatom sredstava iz ostalih izvora osigurano je praćenje udjela svih sudionika.

Sve transakcije na računu u pravilu su bezgotovinske, jedino u iznimnim slučajevima prihvatljive su i ispla-te kroz sustav blagajne. Međutim, kada je korisnik u sustavu riznice (npr. riznice grada), moguće je kori-stiti namjenski račun korisnika unutar sustava rizni-ce, ali je u tom slučaju nešto složeniji način praćenja raspoloživih sredstava te izračuna kamata.

d) Arhiviranje dokumentacije

Pravilno arhiviranje dokumentacije od vitalnog je značaja za dokazivanje prihvatljivosti nastalih troškova. Revizorska izvješća često sadrže nalaze vezane uz nepropisno odloženu dokumentaciju u kojoj nedostaju dokumenti neophodni za potvrdu provedenih aktivnosti. Trošak je prihvatljiv kada je dokaziv i provjerljiv, propisno evidentiran u računovodstvenim evidencijama na način uobičajen za tu vrstu troškova (npr. trošak izrade promotiv-nih letaka treba biti evidentiran na kontu 32334 Promidžbeni materijali). Posebno pažljivo treba po-stupati s originalima dokumenata.

Njima se lakše dokazuje vjerodostojnost nastalih troškova i onemogućava plaćanje istih troškova više puta. U slučaju kada u projektu sudjeluje nekoliko partnera, glavni partner odgovoran je za čuvanje dokumentacije. Uobičajena praksa je da originali ostaju kod partnera, a glavni partner arhivira ovje-rene kopije. Kada je riječ o službenim dokumentima izdanim od institucija, oni su pouzdaniji od internih dokumenata korisnika. Primjerice, bankovni izvod na kojem je evidentirana isplata na račun dobavljača, pouzdaniji je od blagajničke isplatnice nastale u računovodstvenom odjelu korisnika.

U slučaju nabave opreme, račun dobavljača nije do-voljan dokaz da je oprema isporučena; potrebno je uz račun arhivirati i dokaz o isporuci opreme i o izvršenom plaćanju. Oprema također mora biti pra-vilno evidentirana u računovodstvenom sustavu ko-risnika, označena i unesena u popis imovine.

Unaprijed de inirani i opisani način spremanja do-kumentacije, olakšava brzo i jednostavno prona-la ženje dokumenta. Dobar primjer predstavlja ču vanje dokumenata kronološki složenih u jedin-stvenom registratoru za svaki pojedini projekt. Ne treba čekati kraj provedbe i tada prikupljati doku-mente od članova projektnog tima i različitih odje-la korisnika, nego se postupak arhiviranja provodi

kontinuirano tijekom provedbe. Svako odstupanje od uobičajene prakse potkrjepljuje se pisanim tra-gom, bilješkom ovjerenom od ovlaštene osobe, jer se nakon određenog vremena teško sjetiti razloga koji je doveo do odstupanja.

Obveza je korisnika čuvanje i osiguravanje dostupnosti dokumenata tijekom pet godina od datuma završnog plaćanja po projektu.

e) Izmjene projekta

Tijekom provedbe projekta često se dogodi da iz nepredviđenih razloga određene aktivnosti budu iz-mijenjene ili su u potpunosti neprovedive. U takvim slučajevima, korisnik pismeno traži suglasnost pro-vedbenog tijela s kojim je sklopljen ugovor o bespo-vratnoj pomoći prije nastanka troškova koji nisu bili predviđeni prvotno potpisanim ugovorom. Nakon potpisivanja dodatka ugovora koji de iniraju novona-stalu situaciju, troškovi će biti prihvatljivi. Retroaktiv-no prihvaćanje nepredviđenih i neodobrenih troškova, pa i u slučaju kada su bili neizbježni, nije moguće.

f) Trošak rada

Trošak rada na projektu čini glavninu troškova u mnogim projektima, bilo da se uloženi rad refundi-ra iz EU sredstava ili naprosto predstavlja vlastiti doprinos korisnika projekta. Pravilan izračun vrije-dnosti uloženog rada (osim uobičajene platne liste i evidencije prisutnosti) zahtjeva detaljniju evidenciju na propisanom obrascu vremenika (eng. time-sheet), na kojem se, osim broja sati, navode i projektne aktiv-nosti provedene u određenom vremenskom periodu.

Radi osiguravanja transparentnosti i osobne odgo-vornosti za točnost podataka, izradu vremenika treba prepustiti osobi na koju se on odnosi, ali ga svakako treba provjeriti i ovjeriti voditelj projektnog tima i ovlaštena osoba korisnika, uzevši u obzir izvješće o provedenim aktivnostima i postignute rezultate. Vremenik je osnovni dokaz da je tijekom provedbe projektnih aktivnosti utrošen određeni broj sati u skladu s brojem sati naznačenim u ugovoru.

Rok za izradu vremenika ne bi trebao biti duži od jednog ili dva dana nakon završetka obračunskog razdoblja (u pravilu je obračunsko razdoblje jedan kalendarski mjesec). Time se osigurava lakša kontrola provedenih aktivno-sti i utrošenih sati te se lakše uočavaju odstu-panja čim se pojave. Svi članovi tima koriste uni icirani obrazac vremenika, a jednom ovje-reni, vremenici se više ne mogu mijenjati.



Ukupan trošak rada, isplaćena bruto plaća, zaje-dno sa svim propisanim doprinosima iz i na plaću prihvatljiv je u mnogim EU programima. Međutim, česti su primjeri da korisnici kroz projekt prikazuju više iznose od uobičajenih naknada za slične poslo-ve inancirane iz drugih izvora. Pravila EK u tom su području jasna: rad na EU projektu ne može biti bolje plaćen od rada na ostalim sličnim projektima samo zato što će biti inanciran iz EU sredstava.

Trošak rada je prihvatljiv u slučaju kada je:

- neophodan za provedbu projekta, - predviđen ugovorom,- opravdan,- u skladu sa zahtjevima dobrog inancijskog upra-

vljanja, poglavito ekonomičnosti i učinkovitosti.

Poseban izazov predstavljaju zaposlenici koji rade na nekoliko različitih projekata istovremeno. U takvim je slučajevima potrebno osigurati razdvajanje uloženih sati po pojedinom projektu i onemogućiti da isti radni sati budu naplaćeni dva ili više puta.

U slučaju kada rad zaposlenika na projektu pred-stavlja nacionalno su inanciranje tj. vlastiti do-prinos, internim pisanim nalogom u kojem se de-iniraju datum početka i završetka projekta, ko-

risnik zadužuje zaposlenike da određeni broj sati odrade na određenim projektnim aktivnostima. Redovna plaća zaposlenika obračunava se za uku-

pan broj mjesečnih sati na uobičajeni način u skladu s računovodstvenim propisima zemlje. Sati odrađeni na projektu prikazuju se kroz vremenik, a kao dokaz su inanciranja, korisnik dostavlja ovjerene vreme-nike, izračun plaće za sate navedene u vremeniku i platnu listu iz koje je vidljivo da su sati navedeni u vremeniku isplaćeni kao dio redovnog rada. Tijekom revizije, nije neuobičajeno da revizorski tim zatraži na uvid ugovore o radu i propise kojima je uređena isplata plaća, doprinosa i poreza kako bi provjerili vjerodostojnost izračuna prikazanog u inancijskim izvješćima prezentiranima tijelima EK.

g) Putovanja i dnevnice

Kada aktivnosti projekta podrazumijevaju i putne troškove, osnovni zahtjev vezan uz osiguravanje re-vizorskog traga odnosi se na čuvanje dokumenata kojima se može potkrijepiti:

- da je putovanje bilo opravdano,- da se stvarno dogodilo, - da su nastali troškovi točno obračunati i u skla-

du s planiranim proračunom projekta, - da su pravilno evidentirani u računovodstvenim

evidencijama korisnika.

Revizorski trag osigurava se arhiviranjem avion-ske karte, računa putne agencije, propusnica za ukrcaj, karte javnog prijevoza ili priznanica taxi prijevoznika, kao i hotelskim računom na kojem je vidljiv period i trošak boravka. Arhiviraju se i ovjereni putni nalog na kojem su obračunati svi troškovi i dnevnice te izvješće o svrsi putovanja i provedenim aktivnostima. Troškovi isplaćeni po navedenim dokumentima moraju biti lako provjer-ljivi u računovodstvenim evidencijama, u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom. I u slučajevima kada se iznosi kroz projekt dodjeljuju po pravilu paušalnog ili prosječnog troška, obveza je korisnika da stvarno nastali troškovi budu propisno evidentirani i potkrijepljeni dokumentima.

Iznosi dnevnica koje objavljuje Europska ko-misija predstavljaju maksimalni prihvatljivi iznos, ali to ne znači da korisnik ne može ispla-titi niže iznose. U tom slučaju priznat će mu se stvarno nastali niži trošak. Ako je stvarno na-stali trošak viši od maksimalnog iznosa, razlika neće biti priznata kao prihvatljiv trošak, nego pada na teret korisnika.



Osnovni dokumenti kojima se osigurava ja-san revizorski trag tijekom provedbe projek-ta (kad god je moguće, potrebno je osigurati i elektronsku verziju) su:

• ugovor o bespovratnoj pomoći i svi pripa-dajući dodaci,

• inancijska izvješća prezentirana nadlež-nom provedbenom tijelu,

• izvješća o provedenim aktivnostima pre-zentirana nadležnom provedbenom tijelu,

• dokumenti vezani uz prijavu projekta,

• dokumenti kojima se dokazuje pravni sta-tus korisnika,

• organigram korisnika i opisi poslova člano-va projektnog tima,

• popis ovlaštenih potpisnika naloga za pla-ćanje za potrebe projekta,

• dokument kojim se dokazuje je li korisnik u sustavu PDV-a,

• kronološki popis provedenih aktivnosti, propisanih rokova, odgovornih osoba i re-ferenci gdje se mogu naći odgovarajući do-kumenti u arhivi korisnika,

• glavna knjiga i kartica projekta, isplatne li-ste, popis dugotrajne imovine,

• registar zaposlenika,

• izvješća o nadzoru, evaluaciji i reviziji pro-jekta,

• postojanje procedura s objašnjenjem po-stupaka vezanih uz nastanak troškova (po-stupak nabave, zaprimanje i odobra vanje računa, odobravanje plaćanja, računo-vodstveno evidentiranje prema mjestu troš-ka),

• sva korespondencija koja se odnosi na projekt (dopisi, mailovi, bilješke sa sasta-naka, potpisne liste,…),

• ovjereni vremenici svih sudionika u projek-tu s jasnom vezom prema obavljenim aktiv-nostima,

• izračun satnice/dnevnice za zaposlenike koji rade na projektu, provjerljiv u raču no-vodstvenom sustavu korisnika i ugovorima o radu,

• bankovni izvodi iz kojih su vidljivi primi-ci i izdaci vezani uz projekt, uključujući obračunate kamate na primljeni predujam,

• objavljene tečajne liste koje su korištene prilikom preračuna troškova u eure,

• bilješke o eventualnim problemima tijekom provedbe projekta,

• interna pravila korisnika vezana uz puto-vanja i dnevnice,

• interna pravila obračuna plaća, naknada i nagrađivanja zaposlenika,

• originali putnih karata, računa prijevoznika, propusnica za ukrcaj te taxi priznanica.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U KULTURI

Zagreb, 15. siječnja 2013.

TEMA RADIONICE JE:

Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično.

Detaljan program radionice objavljen je na internet stranici www.tim4pin.hr



Republiku Hrvatsku u sljedećih sedam godina oče-kuje više od 13,7 milijardi eur iz europskog pro ra-čuna (godišnji iznos se povećava sa 1,7 milijarde eur u 2014. na 2,1 milijardu eur u 2020).

Kada se s tim iznosima usporedi dosadašnje ula-ganje iz državnog proračuna u kapitalne investi-cije (izgradnja i održavanje objekata društvene infrastrukture – škole, bolnice, sudovi, fakulteti…) koje iznosi godišnje oko 1,7 milijardi kn, tome se pridoda još i ulaganje na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u visini od oko 3,0 milijardi kn godišnje, jasno je da će iznosi sre-dstava koja će se iz EU proračuna izdvajati za Re-publiku Hrvatsku biti velika prilika da se znatno povećaju i ubrzaju investicije na svim razinama. Autorica u ovom tekstu ukazuje na važne aspekte priprema za korištenje EU fondova na razini jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave te daje primjere uspješnih i neuspješnih projekata uz kratku analizu elemenata koji ih čine uspješnim, odnosno neuspješnim.

1. UvodU svjetlu opće ekonomske i inancijske krize, nužnost iskalne prilagodne i potrebe snažnog smanjenja

proračunskih rashoda u svim zemljama Europske unije, sredstva raspoloživa iz europskih fondova do-datno dobivaju na značaju u kontekstu inanciranja razvojnih projekata.

Od izbijanja ekonomske krize 2008. godine, državni proračun je doživio snažnu kontrakciju, posebice u dijelu rashoda koji se odnose na razne investicijske projekte, ali i kapitalne pomoći nižim razinama države (općine, gradovi i županije). Slijedom toga, lokalna je država, pored smanjenja vlastitih prihoda proteklih godina, u odnosu na predkrizne godine, ostala uskraćena i za značajna sredstva pomoći koja bi usmjerila u projekte regionalnog razvoja.

Obzirom na razvoj ekonomske situacije u Hrvatskoj i u okruženju, godine koje slijede bit će godine daljnje

* Mr. sc. Marija Tufekčić, Plavi Partner d.o.o., [email protected].

iskalne konsolidacije i potrebe daljnjeg smanjenja proračunskih rashoda na svim razinama.

S druge strane, Republika Hrvatska se nalazi pred samim članstvom u EU i pred otvaranjem značajnih europskih fondova za inanciranje razvojnih pro-jekata. Međutim, ukoliko Republika Hrvatska, župa-nije, gradovi i općine te svi drugi korisnici ne budu imali dovoljno prihvatljivih projekata, navedena sre-dstva koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju ostat će neiskorištena.

Zbog svega navedenog, od iznimne je važnosti, da je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i svi drugi subjekti koji mogu apsorbirati EU fon-dove, što više ojačaju svoje kapacitete za pripremu i provedbu razvojnih projekata za koje će se zatražiti inanciranje iz europskih fondova.

U budućnosti će teško biti i zamisliti realizaciju bilo kojeg značajnijeg projekta regionalnog razvoja bez pomoći iz EU fondova. Da bi to bili u mogućnosti, svi potencijalni korisnici EU fondova moraju jačati svoje apsorpcijske kapacitete i čim prije krenuti u pripremu projekata.

2. Apsorpcijski kapacitetiApsorpcijski kapacitet je stupanj u kojem je zem-lja sposobna e ikasno i efektivno utrošiti sredstva raspoloživa iz EU fondova. U kontekstu EU fondo-va, zemlja članica mora biti sposobna pripremiti zadovoljavajuće i uvjerljive programe (strateške do-kumente), uspostaviti upravljačku strukturu i druga potrebna tijela, te u pripremu i provedbu programa i projekata uključiti lokalne/regionalne vlasti, kao i ekonomske i socijalne partnere.

Također, potencijalni korisnici moraju biti sposobni na odgovarajući način i u odgovarajućem formatu pripremiti projekte. Za uspješno povlačenje EU sre-dstava nije samo važan apsorpcijski kapacitet na razini središnje države, nego jednako tako na razi-ni lokalne/regionalne države kao i drugih krajnjih korisnika sredstava (nevladin sektor, poduzetnici, poljoprivrednici i drugi).

Dva su važna aspekta apsorpcijskog kapaciteta: ad-ministrativni i inancijski apsorpcijski kapacitet.

UDK 332.1-336.2Marija Tufekčić

Značaj europskih fondova za razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave



Administrativni apsorpcijski kapacitet može biti od ređen kao sposobnost i vještina središnje, regio-nalne i lokalne vlasti da u odgovarajućem vremenu pri premi odgovarajuće programe i projekte, orga-nizira koordinacije između relevantnih partnera, ispu ni administrativne i izvještajne zahtjeve, te da zado voljavajuće su inancira i nadgleda provedbu projekata.

Ulaskom zemalja srednje i istočne europe u EU re-gionalne i lokalne razine države u ovim su zemljama postale najznačajniji korisnik strukturnih fondova. Međutim, pokazalo se da je nedostatak kvali icira-nih zaposlenika veliko ograničenje u povlačenju sre-dstava. S jedne strane, postojeći zaposlenici nemaju zadovoljavajuća znanja i kvali ikacije za rad s EU fondovima, dok s druge strane, nedostatak sredsta-va onemogućuju zapošljavanje dodatnih zaposlenika i dodatnu edukaciju kako bi se na zadovoljavajući način bavili ovim poslovima. Stoga, EU inzistira upravo na jačanju administrativnih kapaciteta novih zemalja članica i zemalja kandidatkinja za članstvo.

Financijski apsorpcijski kapacitet označava kapa-citet središnje, regionalne i lokalne države, kao i svih krajnjih korisnika za su inanciranje programa i projekata potpomognutih EU fondovima.

Naime, upravo je nužnost osiguravanja 15–50% (ovi-sno o fondu i regiji) vlastitog su inanciranja projeka-ta, u zemljama srednje i istočne Europe, uočena kao glavna zapreka zadovoljavajućoj provedbi regional-ne politike u kontekstu EU fondova. Zemlje članice iznalaze razne načine kako bi čim više olakšali jedi-nicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u smanjenju i uklanjanju ovog ograničenja. Ovo je svakako nešto što treba imati na umu planirajući pripremu projekata za inanciranje iz EU fondova kako s aspekta jedinica lokalne samouprave, tako i s aspekta središnje države u smislu pomoći nižim razinama države i ostalim krajnjim korisnicima EU fondova.

3. Značajke uspješnih i neuspješnih projekata na primjerima

Iako je uočeni nedostatak administrativnih i inan-cijskih kapaciteta u novim zemljama članicama isto tako i hrvatska stvarnost, Hrvatska je u pretpri-stupnom razdoblju relativno uspješno obavila „kon-dicijsku vježbu“ pripreme za članstvo. Iz EU fondova inancirano je više od 1.000 projekata u vrijednosti

oko 700 milijuna eur, što je, između ostalog, ima-lo za rezultat jačanje administrativnih kapaciteta za pripremu i provedbu projekata inanciranih iz EU fondova. Upravo to stečeno iskustvo iz pretpri-

stupnog razdoblja nukleus je znanja potrebnog za sudjelovanje u strukturnim fondovima po ulasku u članstvo EU.

Kroz primjere uspješno provedenih projekata mogu se uočiti najvažniji elementi neophodni za uspješnu pripremu i provedbu.

Projekt Memorijalni centar Faust Vrančić

Korisnik: Grad Vodice

Fond: IPA IIIC Regionalna konkurentnost, Izgradnja poslovne infrastrukture

Iznos: 1,3 mil eur (960.000 eur EU su inanciranje)

Aktivnosti: završetak radova, uređenje, opremanje

Opis projekta: Memorijalni centar Faust Vrančić nudi stalni postav izuma Fausta Vrančića, ali je i mjesto za kulturne priredbe poput koncerata i drugih kulturnih događanja na otoku Prviću. Posebno zanimljivi dio su vanjski izlošci koji su izrađeni u naravnoj veličini, a to su viseći most, mlin za masline i padobran.

Stalni muzejski postav izuma Fausta Vrančića dizajni-ran je od strane stručnjaka za muzejske izložbe te je u svrhu prikaza života i rada Fausta Vrančića osiguran multimedijalni sustav koji na inventivan način igrom svijetla, video prikaza, audio podlogom i određenom interakcijom posjetitelja s navedenim komponenta-ma osigurava da posjetitelji osjete svu inventivnost i briljantnost uma Fausta Vrančića. Uz muzejski pro-stor, ostatak unutarnjeg prostora iskorišten je za ugostiteljsku djelatnost, suvenirnicu, prodavaonicu, mjenjačnicu. Memori jalni centar također ima svoj logo, web stranicu, tis kane promotivne materijale, promotivni ilm, a sve u svrhu promoviranja projekta i privlačenje što većeg broja posjetitelja.

Ovim projektnim aktivnostima obogaćena je turis-tička ponuda otoka Prvića i Šibensko-kninske župa-nije, a za očekivati je da će ova investicija potaknuti razvoj malog i srednjeg po du zetništva, otvaranje novih radnih mjesta, kao i dodatna ulaganja u go-spodarski rast otoka i regije. Kao takav, projekt se



dobro uklapa u regionalnu politiku EU-a koja ima za cilj smanjiti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između različitih regija.

Što ovaj projekt čini uspješnim?

Naime, kada se govori o uspješnosti projekta, onda se često spominju sljedeći termini:

1. relevantnost projekta,2. administrativni kapaciteti korisnika,3. inancijski kapaciteti korisnika,4. održivost projekta,5. vlasništvo nad projektom itd.

Na primjeru projekta Memorijalni centar Faust Vrančić može se vidjeti što doista u praksi znače ovi pojmovi. Ciljevi i aktivnosti ovog projekta koji do-prinose ostvarenju zacrtanih ciljeva utemeljeni su na regionalnim, nacionalnim i EU strateškim prio-ritetima. Tijekom vrednovanja projekta i bodovanja njegove kvalitete relevantnost je kategorija koja nosi najveći broj bodova. Europa želi regionalnu koheziju i rast gospodarstva što je jasno naglasila u svojim strateškim dokumentima, Hrvatska je jačanje regio-nalne konkurentnosti stavila u svoje strateške do-kumente kao jedan od prioriteta, a jačanje turističke ponude i produljenje sezone cilj je županijske razvoj-ne strategije. Dakle, ovaj je projekt, sa svojim aktiv-nostima, rezultatima i ciljevima, u potpunosti rele-vantan u odnosu na strategije na svim razinama.

Krajnji korisnik (Grad Vodice) oformio je tim lju-di koji su svojim znanjem i vještinama bili osposo-bljeni za pripremu i provedbu ovog projekta. Tim se sastojao od mreže visoko motiviranih i aktivnih dionika na projektu koji je uključivao i zaposlenike Grada, ali i osobe s relevantnim znanjima iz šire društvene zajednice.

Dakle, administrativni kapacitet bio je osiguran. Budući je Grad Vodice već bio uložio značajna vla-stita sredstva u početak provedbe projekta, Grad je bio iznimno motiviran da projekt ostvari inanci-ranje iz EU fondova i da se započeti projekt završi. Krajnji je korisnik osigurao u vlastitom proračunu sredstva za su inanciranje projekta. Svi ovi elemen-ti značili su pouzdan inancijski kapacitet za reali-zaciju projekta.

Održivost projekta element je koji pri ocjenjivanju projekta ima vrlo veliku važnost. Što je održivost? To je kapacitet projekta da rezultati i/ili aktivnosti nastave postojati i funkcionirati nakon završetka i-nanciranja projekta. Održivost može biti:

Financijska (izvori prihoda za operativne troš kove, troškove održavanja i/ili nastavka

pro vođenja aktivnosti, nastavak održavanja i razvijanja rezultata dobivenih kroz projekt).

Institucionalna (hoće li strukture koje omogu-ćavaju nastavak rezultata projekta ostati u in-stituciji prijavitelja/partnera).

Okolišna (npr. rasvjeta u okviru projekta će cr-piti energiju iz obnovljivih izvora energije).

Projekt je osigurao održivost s nekoliko aspeka-ta, a jedan od njih je da je postavljen na način da se projekt samo inancira, odnosno da se troškovi Cen-tra inanciraju iz naplate ulaznica, najamnina i dru-gih aktivnosti koje će se održavati u Centru.

Projekt program za vode i otpadne vode u gradu Karlovcu

Korisnik: Vodovod i kanalizacija Karlovac

Fond: ISPA

Iznos: 36 mil eur (22,5 mil EU su inanciranje)

Aktivnosti: Izgradnja pročistača otpadnih voda, obnova i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacijske mreže, nadzor nad radovima, nabavka laborato-rijske i ostale opreme

Opis projekta: Osnovni cilj projekta je zaštita i podi-zanje kvalitete voda na širem području grada Kar-lovca te sigurna opskrba pitkom vodom u skladu s europskim standardima. Naime, prije provedbe projekta prikupljene otpadne vode bile su ispuštane izravno u karlovačke rijeke dok su gubici u vodoop-skrbnom i propusnost u kanalizacijskom sustavu bili izrazito visoki. Nakon provedbe projektnih akti-vnosti došlo je do značajnog poboljšanja u kvaliteti i čistoći vode u karlovačkim rijekama. Također, zamje-nom i dogradnjom dijela vodovodne i kanalizacijske mreže podigla se razina priključenosti stanovništva i smanjili su se veliki gubici u vodoopskrbnom su-stavu. Jedna od projektnih aktivnosti bila je i naba-vka laboratorijske i druge opreme potrebne za punu funkciju pročistača otpadnih voda.



Izazovi velikih infrastrukturnih projekata za JLP(R)S

Karlovački ISPA projekt bio je jedan od prvih infra-strukturnih projekata koji su se u Hrvatskoj pripre-mali po EU pravilima koja su za hrvatske institucije bili novina (FIDIC i PRAG pravila). Priprema i pro-vedba ovog projekta pokazala je uobičajene izazove pred kojima se nalaze JLP(R)S u Hrvatskoj, ali i u nekim zemljama članicama, pri provedbi projekata inanciranih ih EU fondova.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u pravilu su najveći generator infrastrukturnih projekata i najznačajniji korisnici strukturnih fon-dova EU. Međutim, infrastrukturni projekti nose i određene izazove. Praksa je pokazala da je jedan od prvih izazova s kojima se korisnik susretne vrlo zahtjevna i dugotrajna priprema natječajne doku-mentacije (i do 3 godine). Ovo je često povezano s nemogućnošću pravovremenog ispunjenja predu-vjeta vezanih uz rješavanje vlasničkih odnosa i isho-dovanje potrebnih dozvola, bez čega se EU sredstva nikada neće dodijeliti. Zemlje članice osiguravaju različita rješenja kako bi se ubrzalo rješavanje ovih preduvjeta i kako bi se povećao apsorpcijski kapaci-tet zemlje u cjelini.

Priprema i provedba projekata traži i posebna speci-ična znanja koja se u Hrvatskoj tek stječu empi-

rijski kroz projekt u tijeku ili intenzivnom eduka-cijom. Analize Europske komisije pokazale su da je nedostatak administrativnog (ali i inancijskog) kapaciteta krajnjih korisnika osnovni uzrok nedo-voljno iskorištenih EU fondova u novim zemljama članicama. Jedan od razloga zašto je karlovački projekt, koji je bio iznimno složen i za pripremu i provedbu, bio uspješan je i zato što je krajnji kori-snik kroz čitavo vrijeme od pripreme do završetka provedbe projekta (gotovo 6 godina) imao kontinui-tet osoblja koje je pratilo projekt i visoku motivaciju za realizaciju projekta na korist svojih građana. Sto-ga je iznimno bitno da svaki krajnji korisnik bude si-guran da ima stvarne kapacitete za pravilnu prove-dbu projekta, jer svaka nepravilnost i odstupanje od zadanih pravila (bilo hotimično ili nehotično), znači povrat novca u EU blagajnu.

Sumirajući sve rečeno sažeto bi se moglo reći da je uspješan projekt onaj koji je:

• proveden u okviru zadanog vremena i zadanog proračuna,

• osigurao traženu kvalitetu provedenih aktiv-nosti sukladno odredbama ugovora,

• u potpunosti ostvario zacrtane ciljeve i rezul-tate i

• osigurao održivost rezultata projekta nakon završetka inanciranja.

Loš primjer iz zemlje članice – kupališni spa centri u mađarskoj

Svi dobri primjeri projekata imaju zajednički naziv-nik i iz njih se jasno mogu vidjeti pozitivni elementi vođenja projekata. No, pogled u primjere loše prakse može biti upečatljiviji i rječitiji. Pogledajmo primjer kupališnih SPA centara iz Mađarske.

U zadnjih desetak godina Mađarska je primila oko 280 milijuna eur iz EU fondova samo za gradnju/adaptaciju kupališnih SPA centara i rekreativnih sadržaja vezanih uz njih. Generalno gledajući, ovo je bila odlična zamisao znajući da je Mađarska bogata termalnim vodama i da je kupališni turizam usađen duboko u mađarskoj tradiciji i kulturi. Kupališni turizam ujedno je i značajan u osiguravanju radnih mjesta (oko 8.000 ljudi zaposleno je direktno u ovom sektoru, 25.000 indirektno). Mađari su nove investi-cije u kupališne kapacitete nazivali “Fancy Develop-ment” očekujući značajno povećanje potražnje za ovim vidom lječilišnog i rekreativnog turizma.

Međutim, Mađarska je danas suočena s nekoliko potpuno zatvorenih (a novoizgrađenih SPA centara), s nekolicinom centara koji generiraju velike gubitke i pred zatvaranjem su i pred ozbiljnim razgovori-ma s Europskom komisijom o načinu povrata sred-stava koja su uložena u projekte koji nisu osigurali održivost, niti ostvarili očekivane ciljeve.

Što se dogodilo u realizaciji generalno izvrsne ideje? Kada su se projekti predlagali za inanciranje iz EU fondova u mnogim slučajevima došlo je do krive procjene potražnje za SPA uslugama i krivih procjena stope povrata investicija. Mnogi su primjeri pokaza-li da se loše planirala energetska e ikasnost, te su se podcijenili troškovi održavanja centara. Ovo je sve u nekoliko godina nakon svečanih otvorenja kupališnih centara dovelo do visokih de icita lokalnih proračuna, zatvaranja radnih mjesta i cijelih SPA centara.

Naravno da ima i pozitivnih primjera uspješno rea-liziranih SPA projekata. Njihov se uspjeh uglavnom odnosio na tradicionalna kupališta (npr. Zalakaros) i ona koja su svoj razvoj gradili postupno (npr. Moraha-lom), ulažući u gradnju/adaptaciju u investicijskim fazama. U tim slučajevima lokalna zajednica imala je mnogostruke koristi od uloženih sredstava.

Iako je na nacionalnoj razini Mađarska imala vrlo dobre stope povlačenja sredstava iz EU fondova na-vedeni primjer pokazuje da je tek uspješna realiza-



cija projekata, koji imaju sinergijski učinak, jamac rasta gospodarstva i društva.

4. Izazovi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u vremenima krize

Proračunska kontrakcija na središnjoj i lokalnoj ra-zini jasnije osvjetljava značaj EU fondova koji pred-stavljaju priliku za realizaciju razvojnih projekata i u vremenima krize. Kako bi se novcima iz EU fondo-va moglo realizirati razvojne projekte prvenstveno je potrebno projektnu ideju pretočiti u zreo projek-tni prijedlog prema traženoj metodologiji, potreb-no je izgraditi/ojačati administrativne kapacitete kroz edukaciju zaposlenika u području upravljanja projektima, te je potrebno osigurati obvezno su i-nanciranje projekta. Osiguravanje su inanciranja predstavlja veliki izazov za sve korisnike EU fondova u zemljama članicama kao i kandidatkinjama. U raz-nim zemljama članicama postoje različita rješenja pomoći jedinicama lokalne (regionalne) uprave za kredite kojima se su inanciraju EU projekti, npr:

- pojednostavljenje inače zahtjevnih procedure zadu živanja za ovakve kredite ili čak uklanjanje potrebe za dobivanjem suglasnosti središnje države (Ministarstva inancija),

- blaža ograničenja za ovakvo zaduživanje,- povoljnije kreditne linije, - subvencije troškova kredita od strane središnje

države, - formiranje jamstvenih fondova i davanje držav-

nih jamstava.

Osim poboljšavanja uvjeta kreditiranja, neke zem-lje članice sredstvima proračuna pomažu jedinica-ma lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da im kao predujam isplate i do 50% prihva-tljivih troškova projekta.

U Hrvatskoj je Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08) člankom 88. propisano da se ograničenja za zaduživanje JLP(R)S ne odnose na projekte koji se su inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije. Ostaje za vidjeti kojim će se setom potpora dalje podupirati korisnike EU fondova u Hr-vatskoj po ulasku u EU.

Teme: Najvažnije novine u sustavu lokalne samouprave. Problemi s koncepcijom tzv. decentraliziranih funkcija iz 2001. Novi odnos predstavničkog i izvršnog tijela. Nova pravna regulacija u svjetlu ostvarenja ustavne koncepcije lokalne samouprave. Nova pravna regulacija lokalne samouprave i veliki gradovi. Etički standardi i profesionalizacija lokalnog osoblja. Problemi malih općina u svjetlu nove regulacije lokalne samouprave. Komunalne službe u promjeni. Nova statistička regionalizacija i pozicija županija. Participacija građana i neposredna demokracija u novoj pravnoj regulaciji. Novine u odnosu centralne države i lokalne samouprave – koliko i kakvog nadzora?

Predavači: Arsen Bauk (Ministarstvo uprave); mr. sc. Vojsko Obersnel (gradonačelnik Rijeke i predsjednik Udruge gradova); prof. dr. sc. Ivan Koprić (Pravni fakultet u Zagrebu); Boris Milošević (Ministarstvo uprave); Đuro Bukvić(načelnik općine Lukač i predsjednik Udruge općina); Mladen Ivanović (Udruga općina); prof. dr. sc. Gordana Marčetić(Pravni fakultet u Zagrebu); doc. dr. sc. Vedran Đulabić(Pravni fakultet u Zagrebu); Nives Kopajtich Škrlec (Udruga gradova); Juraj Hrženjak (bivši ustavni sudac, Zagreb); mr.sc. Dragica Kemeter (Grad Čakovec); Mateja Crnković(Pravni fakultet u Zagrebu) i drugi

Kotizacija: 1000 kn (radni materijal i osvježenje) - začlanice Udruge gradova i Udruge općina popust 15% (850 kn)

Prijava: do 22.1.2013. Emailom (skenirana prijavnica):[email protected], Faxom: 01/2357 610, Poštom: Sanja Cukar, Maksimirska 63, 10 000 Zagreb

Institut za javnu upravu

organizira savjetovanje na temu

NOVI ZAKONSKI OKVIR LOKALNE SAMOUPRAVE I LOKALNIH IZBORA U

SVJETLU DVADESETGODIŠNJEG ISKUSTVA

Urednik:

Prof. dr. sc. Ivan Koprić, Institut za javnu upravu

Mjesto i vrijeme održavanja:

Utorak, 29. siječnja 2013., od 9,00 do 16,00

Zagreb, Gradska vijećnica Grada Zagreba, Ćirilometodska 5,Zagreb



Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi sustavni je propis koji uređuje lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u Republici Hr-vatskoj, utemeljenu 1992. godine.

Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je temelj demokracije svakog društva, od svojih početaka prolazio je znatne promjene, više ili manje značajne. Najnovijim izmjenama i dopunama Zako-na, sam sustav se ne mijenja u svojoj suštini, ali se zasigurno bitno poboljšava uvođenjem pojedinih novih instituta koji će doprinijeti boljoj suradnji i jačanju odgovornosti predstavničkog i izvršnog tije-la. Također, ovim izmjenama i dopunama Zakon se usklađuje s drugim važećim propisima što doprinosi unaprjeđenju hrvatskog pravnog sustava u cjelini.

1. UvodHrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopu-nama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 14. prosinca 2012. godine, koji je obja-vljen u Narodnim novinama (br. 144) od 21. prosin-ca 2012. godine, Zakon1 stupio je na snagu 29. pro-sinca 2012. godine.

Sustav lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje članka 31. stavka 1., članka 46. stavaka 1. i 2., članka 53. stavka 4. i članka 90. stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 129/2005, 109/2007, 125/2008, 36/2009 i 150/2011 – dalje u tekstu: važeći Zakon).

Tim Zakonom uređene su jedinice lokalne i po druč-ne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustroj stvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad nji hovim aktima i radom. Zakonom su utvrđene ovlasti i nadležnosti tijela lokalnih jedinica, njiho-vi međusobni odnosi i odgovornosti. Uvođenjem sustava neposrednog izbora izvršnog tijela Zako-

* Anita Markić, dipl.iur.1 Dalje u tekstu: novi Zakon.

nom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2007. godine uspostavljena je ravnoteža između predstavničkog tijela i nositelja izvršnih ovlasti, čime je zapravo osi-gurana i stabilnost njihova međusobnog funkcioni-ranja.

Međutim, od posljednjih redovnih lokalnih izbo-ra održanih u svibnju 2009. godine, uočeni su odre đeni problemi proizašli upravo iz činjenice da izvršne ovlasti, koje su ranije bile pod kontro-lom predstavničkog tijela, kroz ovlast biranja i razrješavanja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, sada u isključivoj nadležnosti ne-posredno izabranog općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana, bez dovoljne suradnje između predstavničkog i izvršnog tijela, mogu do-vesti do takvih podjela koje u konačnici rezultiraju raspuštanjem predstavničkog tijela.

Utvrđujući svoju strategiju djelovanja, Vlada Re-publike Hrvatske, između ostalog, kao jedan od strateških ciljeva, utvrdila je reformu sustava lokal-ne i područne (regionalne) samouprave.

S tim ciljem bilo je potrebno urediti pojedina pitanja kojima se osigurava jača politička stabilnost u odno-sima između predstavničkog i izvršnog tijela, veća učinkovitost u obavljanju poslova tih dvaju tijela i jasnije utvrđivanje njihovih prava, obveza i odgo-vornosti.

Pojedine odredbe važećeg Zakona koje su bile nedo rečene i manjkave bilo je potrebno detalj-nije regulirati, naročito u dijelu opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, nadzo-ra nad radom i općim aktima predstavničkih tijela te uvođenjem nadzora nad pojedinačnim neuprav-nim aktima. Također, važeći Zakon nije bio usklađen sa Zakonom o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09) i Zakonom o upravnim sporovima (NN, br. 20/10) te je bilo nužno izvršiti potrebna usklađenja.

U nastavku se daje prikaz najznačajnijih novina koje proizlaze iz novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi.

UDK: 354.2Anita Markić *

Prikaz novog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi



2. Cilj novog ZakonaU dosadašnjem uređenju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, postojeća zakonska rješe-nja na određeni način su se pokazala kao zapreka za bolje i učinkovitije funkcioniranje tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i boljeg obavljanja usluga prema građanima Republike Hr-vatske.

Stoga se ukazala potreba za drugačijim uređenjem sustava iz kojeg će proizaći utvrđivanje jače među-ovisnosti predstavničkog i izvršnog tijela te s tim u vezi i drugačije propisivanje razloga za raspuštanje predstavničkog tijela, kao i uvođenje instituta istovre-menog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradona čelnika, odnosno župa-na, a sve u cilju boljeg osiguravanja ostvarivanju pra-va građana na lokalnu i područnu (regionalnu) sa-moupravu utvrđenog Ustavom Republike Hrvatske.

3. Obavljanje izvršnih poslova i sudjelovanje građana u odlučivanju

Obavljanje izvršnih poslova

Važećim Zakonom bilo je propisano da je izvršno tije-lo u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan te da oni imaju zamjenike koji se biraju zajedno i istovremeno s njima, na isti način i po istom postupku, međutim nije bilo propisano da zamjenici obavljaju izvršne poslove.

Novim Zakonom propisani su i slučajevi obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana te ovlasti obavljanja izvršnih poslo-va u slučaju prestanka njihova mandata od strane zamjenika koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, i to onog koji je izabran zajedno s općinskim načelnikom, grado-načelnikom, odnosno županom.

Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju

U dijelu neposrednog sudjelovanja građana u odlu-čivanju, odredba važećeg Zakona o raspisivanju referenduma, bila je nedovoljno de inirana i u pri-mjeni izazivala brojne dvojbe. Stoga se novim Zako-nom detaljnije razrađuju slučajevi raspisivanja lo kal nog referenduma, razlikovanje predlagatelja ovlaštenih za predlaganje raspisivanja referenduma te utvrđivanje obveznosti raspisivanja referenduma u slučaju kada to predloži 20% od ukupnog broja birača u jedinici.

Pri tome se propisuje da će središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrditi ispravnost dostavljenog prije-dloga birača, odnosno je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača te je li referendumsko pitanje sukladno zakonu. Ujedno se propisuje i mogućnost raspisivanja savjetodavnog referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga predstavničkog tijela.

Također se propisuje da pri utvrđivanju ispravno-sti prijedloga birača za raspisivanje referenduma, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donosi odluku o istom. U slučaju kada utvrdi da prijedlog nije ispravan, protiv odluke se može pokrenuti uprav-ni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, a ukoliko utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisuje referendum, odnosno dužno ga je raspisati, pod prijetnjom raspuštanja u slučaju ako ga ne raspiše.

4. Predstavničko tijelo

Broj članova predstavničkog tijela

Broj članova predstavničkog tijela važećim je Zako-nom bio propisan u rasponima, ovisno o broju sta-novnika jedinice, s tim da svaka jedinica svojim sta-tutom određuje točan broj članova predstavničkog tijela.

Novim se Zakonom propisuje točan broj članova predstavničkog tijela, uz detaljniju razradu skale po kojoj su jedinice razvrstane prema broju stano-vnika.

Ovakvo uređenje omogućit će ujednačenost bro-ja članova predstavničkih tijela u jedinicama pri-bliž no iste veličine, a istovremeno će broj članova predstavničkih tijela biti poznat u svakom trenutku, bez potrebe uvida u statut svake pojedine jedinice.

Sazivanje sjednica predstavničkog tijela na zahtjev najamnje jedne trećine članova

Sazivanje sjednica predstavničkog tijela na zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tije-la na način kako je bilo propisano važećim Zakonom, u praksi je često izazivalo dvojbe zbog nedovoljno naznačenog načina postupanja u toj situaciji.

Stoga se novim Zakonom detaljnije propisuju ovla-sti za sazivanje sjednice na zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, kao i roka za održavanje takve sjednice te proglašavanje takve sjednice nezakonitom, a donesenih akata ništavim ukoliko ne bude sazvana na propisani način.



5. Izvršno tijelo

Ovlast imenovanja i razrješenja predstavnika jedinice u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba kojima je jedinica osnivač

U okviru ovlasti predstavničkog i izvršnog tijela propisanih važećim Zakonom znatne kontroverze izazivao je nedostatak detaljne regulative vezano uz ovlast za imenovanje i razrješenje predstavnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje jedinica osniva za oba-vljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i dru-gih djelatnosti od svog interesa.

Stoga se novim Zakonom za imenovanje i razrješenje tih predstavnika jedinice propisuje ovlast općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, čime se jača i njegova odgovornost za obavljanje izvršnih po-slova. U cilju transparentnosti postupanja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana pri odlučivanju o ovom vrlo važnom pitanju, propisano je i da je odluku o imenovanju odnosno razrješenju pre-dstavnika jedinice dužan dostaviti predstavničkom tijelu u roku od osam dana od donošenja te istu obja-viti i u službenom glasilu jedinice.

Izvršno tijelo

Vezano uz institut izvršnog tijela važećim Zakonom propisano je da je izvršno tijelo jedinice lokalne i je-dinice područne (regionalne) samouprave u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan te da izvršne poslove obavlja u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan.

Novim je Zakonom propisano da je izvršno tijelo iznimno i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. De ini-rano je da je zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana onaj zamjenik koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu mandat prestao nakon više od dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Takvim rješenjem osigurava se kontinuitet u ob-našanju dužnosti općinskog načelnika, grado na-čelnika, odnosno župana u situaciji kada je proteklo više od pola mandata te je ostavljena mogućnost

obnašanja dužnosti od strane zamjenika koji je iza-bran zajedno i istovremeno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom. Ujedno se omo gućava i otklanjanje nejasnoća, suštinske i prak tične naravi, vezano uz obnašanje dužnosti izvršnog tijela i obavljanja izvršnih poslova u si-tuaciji kada općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu prestane mandat, ali uz uvjet da je trajao više od dvije godine. U tom slučaju, s ob-zirom da se neće raspisivati prijevremeni izbori, zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana postaje izvršno tijelo te obavlja izvršne poslove u jedinici, odno-sno ima sva prava i dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

To znači da u slučaju kada zamjenik počne obnašati dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana on preuzima i sve poslove istoga, kao što su: zastupanje općine, grada, odnosno županije, obavljanje izvršnih poslova, predlaganje općih aka-ta (među kojima i proračuna), izvršavanje ili osi-guravanje izvršavanja općih akata predstavničkog tijela, sklapanje ugovora, usmjeravanje rada uprav-nih tijela i nadzor njihovog rada, kao i druge poslove utvrđene statutom općine, grada, odnosno županije u skladu sa zakonom.

Prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona

Važećim Zakonom bili su propisani slučajevi pr-e stanka mandata općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona. Kako je riječ o odredbi koja je po svojoj naravi predmet izbornog, a ne sustavnog propisa, ta materija izostavljena je iz ovog i prepuštena regu-lativi izbornog zakona (Zakon o lokalnim izborima koji je donesen isto kada i navedeni Zakon te obja-vljen također u NN, br. 144/12).

Stoga se novim Zakonom upućuje na poseban zakon za slučajeve prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamje-nika po sili zakona, a ujedno se de inira ovlast pročelnika upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose da u takvim slučajevima obavijesti Vladu Re-publike Hrvatske. Do sada je obveza obavješćivanja Vlade bila propisana za predstavničko tijelo što je također u praksi izazivalo određene probleme – može li sam predsjednik predstavničkog tijela upu-titi takvu obavijest ili treba sazvati sjednicu kako bi se predstavničko tijelo izjasnilo o upućivanju oba-vijesti o prestanku mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.



Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina

Što se tiče zamjenika općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana, osim propisivanja broja zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana važećim Zakonom, za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, uz pravo na zastupljenost u izvršnom tijelu bilo je propisano i pravo na izbor tih zamjenika.

Novim Zakonom, zasebnom odredbom uređeno je pravo na zamjenika općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana iz reda pripadnika na-cionalnih manjina, pozivom na Ustavni zakon o pra-vima nacionalnih manjina. Ujedno je propisana i si-tuacija kada je pravo na zamjenika iz reda nacional-nih manjina propisano statutom jedinice, neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice.

Isto tako, propisano je i ostvarivanje prava na zamje-nika iz reda pripadnika svake od manjina u slučaju kada više manjina ostvaruje pravo na zamjenika. U navedenim slučajevima se broj zamjenika povećava. Također je propisano da će se, u slučaju ako tom zamjeniku prestane mandat, raspisati prijevreme-ni izbori, iznimno od općeg pravila da se u slučaju ako samo zamjeniku prestane mandat, prijevremeni izbori neće raspisati.

Iz duha ovog Zakona jasno proizlazi da zamjenik iz reda pripadnika nacionalne manjine koji je izabran samo od pripadnika te nacionalne manjine, a ne od svih birača u pojedinoj jedinici ne može „slijedi-ti sudbinu“ općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je iza-bran zajedno s njima tako da taj zamjenik neće biti opozvan u slučaju opoziva općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana putem referen-duma, niti će mu prestati mandat u slučaju kada bude istovremeno raspušteno predstavničko tijelo i razriješen općinski načelnik, gradonačelnik, odno-sno župan.

Obustava od primjene općeg akta predstavničkog tijela od strane općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana

Vezano uz važećim Zakonom propisanu ovlast op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana da u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, novim Zakonom

preciznije se uređuje postupak koji slijedi donošenju odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odno-sno župana o obustavi od primjene općeg akta te zaključno sam prestanak njegove obustave u slučaju ako ista ne bude ocijenjena osnovanom.

Do sada je pitanje trajanja obustave bilo nedorečeno i izazivalo je brojne prijepore vezano uz važenje općeg akta u situaciji kada predstavničko tijelo nije smatralo potrebnim ukloniti nedostatke radi kojih je općinski načelnik, gradonačelnik, odnsono župan obustavio opći akt od primjene, a predstojnik ureda državne uprave u postupku nadzora nije utvrdio ne-zakonitost takvog općeg akta. Stoga su novim Zako-nom propisana adekvatna rješenja za postupanje u navedenim siuacijama.

Odlučivanje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju imovinom jedinice

Ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana propisane važećim Zakonom, u dijelu koji se odnosi na stjecanje i otuđivanje nekretnina i po-kretnina, nisu bile u dovoljnoj mjeri razgraničene od ovlasti predstavničkog tijela.

Novim Zakonom se jasnije razgraničavaju te ov-lasti i osim odlučivanja o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice, propisuje se i odlučivanje o raspolaganju imovinom jedinice, a u skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i poseb-nim propisima.

Naime, osnovnim je Zakonom propisano da sve po-kretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regio-nalne) samouprave čine njezinu imovinu. U tom kon-tekstu, raspolaganje imovinom jedinice obuhvaća i raspolaganje imovinskim pravima, a u kontek-stu raspolaganja nekretninama, osim stjecanja i otuđivanja nekretnina obuhvaća i opterećivanje nekretnina, primjerice založnim pravom, pravom građenja ili nekim drugim teretom. Isto tako, priz-navanje određenih tužbenih zahtjeva u sudskom sporu, sklapanje nagodbi ili drugog pravnog posla koji se ne može direktno podvesti pod stjecanje ili otuđenje nekretnina obuhvaćeno je ovim general-nim pojmom „raspolaganje imovinom jedinice“.

Također, vezano uz ograničenja u odlučivanju jasno se naznačuje da ukoliko je visina pojedinačne vrije-dnosti manja od 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje, tada je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ovlašten odlučivati do tog iznosa.



Ako je taj iznos veći od milijun kuna, tada je ovlašten odlučivati najviše do milijun kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna tada je ovlašten odlučivati do 70.000,00 kuna.

Ovakvo uređenje ukazalo se kao nužnost radi pro-blema uočenih u praksi. Naime, u velikom broju slučajeva zanemarivan je limit od 0,5% iznosa prihoda bez primitaka te se kao cenzus do kojeg je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ovlašten raspolagati koristio iznos od milijun kuna, neovisno o veličini proračuna, odnosno izračuna 0,5% iznosa prihoda bez primitaka.

6. Mjesni odbori

Izbori za mjesne odbore

Vezano uz nedostatnost važeće regulative o uređi-vanju pitanja vezanih uz izbore za tijela mjesnih odbora i obavljanju dužnosti članova njihovih vijeća, ovim Zakonom propisuje se da se ta pi-tanja uređuju statutom, odnosno drugim općim aktom općine ili grada, uz odgovarajuću primje-nu odredbi zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samoupra-ve. Također se propisuje pasivno biračko pravo za člana vijeća mjesnog odbora, što do sada nije bilo decidirano propisano.

Ovim se Zakonom ujedno propisuje obveza provođenja izbora za članove vijeća mjesnih odbora ukoliko su mjesni odbori osnovani te ovlast predstavničkog tije-la za raspisivanje tih izbora, kao i osnovne odredbe o postupku zaštite prava u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća. Ova pitanja do sada nisu bila propisana te je praksa bila vrlo neujednačena. U nekim jedinicama je ovlast za raspisivanje izbora za mjesne odbore bila u nadležnosti izvršnog tijela, u drugima pak u nadležnosti predstavničkog, a postu-pak zaštite izbornog prava u pravilu je bio nedovoljno de iniran.

Izbor predsjednika vijeća mjesnog odbora

Postupak izbora predsjednika vijeća mjesnog odbo-ra sada je propisan tako da vijeće mjesnog odbora bira predsjednika iz svog sastava većinom glasova svih članova vijeća, a sam način glasovanja (tajno ili javno) prepušta se regulativi svake pojedine jedini-ce. Do sada je bilo propisano da se predsjednik bira tajnim glasovanjem, dok većina potrebna za njegov izbor nije bila propisana.

7. Donošenje proračuna

Donošenje proračuna i odluke o privremenom inanciranju

U dijelu inanciranja jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave odredbe važećeg Zakona nisu bile usklađene sa Zakonom o proračunu, a ujedno su bile nedorečene u dijelu postupka koji prethodi donošenju proračuna i odluke o privremenom inan-ciranju.

Stoga je novim Zakonom propisano da donošenje proračuna, koji je temeljni inancijski akt svake je-dinice, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao jedini ovlašteni predlagatelj predlaže predstavničkom tijelu, te da podneseni prijedlog proračuna može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini.

Ovakvo uređenje proizašlo je iz prakse jer se nerijetko događa da prijedlog proračuna podnesen od općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao je-dinog ovlaštenog predlagatelja, predstavničko tijelo amandmanima izmijeni u znatnoj mjeri i na način da ga općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, koji je ujedno odgovoran i za njegovo izvršenje, nije u mogućnosti izvršiti.

Također se propisuje da odluku o privremenom inanciranju, koja je akt tehničke naravi čije su

odrednice propisane posebnim zakonom, može predložiti svaki ovlašteni predlagatelj općeg akta, sukladno odredbama poslovnika predstavničkog tijela, a ne samo općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

U situaciji kada u jedinici nije donesen proračun, do -nošenje odluke o privremenom inanciranju još je jedna mogućnost za „spašavanje“ sustava. Stoga se olakšavanjem načina donošenja te odluke otvara mogućnost za dodatno preispitivanje odnosa između predstavničkog i izvršnog tijela i eventualno, donošenje proračuna u razdoblju od dodatna tri mjeseca.



8. Nadzor zakonitosti rada i akata

Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata

Važećim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi nije bio propisan nadzor zakoni-tosti nad pojedinačnim neupravnim aktima koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela. S obzirom da ti akti do sada, u pravi-lu, nisu bili podložni nadzoru zakonitosti, novim se Zakonom propisuje nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata predstavničkog i izvršnog tijela od strane nadležnih središnjih tijela državne uprave u okviru njihovog Zakonom propisanog djelokruga.

Nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela

Dio državnog nadzora i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave u važećem Zakonu nije de-taljno propisivao postupak nadzora zakonitosti rada predstavničkog tijela te se novim Zakonom propisuje da nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje će, kada utvrdi nepravilnosti u radu, donijeti odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim.

Protiv odluke središnjeg tijela propisana je i odgo-varajuća pravna zaštita (pokretanje upravnog spo-ra). Ovakvo određenje predstavlja direktnu pravnu osnovu za postupanje u slučaju uočenih nepravilno-sti u radu predstavničkih tijela, bilo vezano uz sazi-vanje sjednice, održavanje nastavka sjednice, nepro-pisan sastav tijela ili nedostatak kvoruma, a što je u praksi česta pojava. Do sada je nadzor zakonitosti rada obavljan odgovarajućom primjenom odredbi zakona kojim se uređuje sustav državne uprave.

Propisivanje nadzora zakonitosti nad pojedinačnim neupravnim aktima i nadzora zakonitosti rada pred-stavničkog tijela bitna je novina u odnosu na dosa-dašnju regulativu i značajan iskorak u kontekstu državnog nadzora i zaštite lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Nadzor zakonitosti općih akata

Što se tiče nadzora zakonitosti općih akata propi-sanog odredbama važećeg Zakona, iste je bilo po-trebno prije svega uskladiti s važećim Zakonom o upravnim sporovima (NN, br. 20/10), a u svezi s Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-5157/2005 i dr., od 5. ožujka 2012. godine (NN,

br. 41/12), kojim je Ustavni sud Republike Hrvatske ustupio na rješavanje nadležnom Visokom uprav-nom sudu Republike Hrvatske neriješene predmete na Ustavnom sudu Republike Hrvatske u kojima se osporava zakonitost općih akata iz članka 3. stavka 2. u vezi s člankom 12. stavkom 3. točkom 2. Zakona o upravnim sporovima.

U Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske na-vedeno je da do stupanja na snagu Zakona o upra-vnim sporovima (NN, br. 20/10) 1. siječnja 2012. godine, u Republici Hrvatskoj nije postojalo sudsko tijelo nadležno za kontrolu zakonitosti općih akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, zbog čega je Ustavni sud Republike Hr-vatske u svojoj praksi opće akte javnopravnih tijela podvodio pod određenje „drugog propisa“ u smislu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovi-ma 1. siječnja 2012. godine ocjena zakonitosti općih akata jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Iznimka od pravila da se “drugim propisima” u smi-slu članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske ne smatraju eksterni i interni opći akti koje donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave jesu statuti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog njihove važnosti za ostvarenje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (Ustav Republike Hrvatske, čl. 4., st. 1. i glava VI.), kontrola zakonitosti statuta jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave mora biti izuzeta iz nadležnosti Visokog upravnog suda Repu-blike Hrvatske u smislu članka 3. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima i neposredno provedena u okviru kontrole ustavnosti i zakonitosti iz članka 125. alineje 2. Ustava Republike Hrvatske.

Slijedom navedenog, u slučaju obustave od primjene općeg akta, odnosno potvrde obustave predstojnika ureda državne uprave od strane nadležnog središnjeg tijela državne uprave bilo je potrebno propisati da, u skladu s odredbom članka 83. Zakona o upravnim sporovima, a u vezi s prethodno navedenim Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, nadležno središ-nje tijelo državne uprave podnosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonito-sti općeg akta. Stoga je ovim Zakonom postupak ocje-ne općih akata detaljnije uređen, a naročito u dijelu postupanja predstojnika ureda državne uprave za kojeg se propisuje da predstavničkom tijelu, kada ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zako-nom ili da su u postupku donošenja počinjene nepra-



vilnosti, bez odgode dostavi uputu za otklanjanje ne-dostataka, a ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi, donošenje odluke predstojnika o obustavi od primjene općega akta.

Također, nastavno na ovlast općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, da obustavi od izvršenja opći akt predstavničkog tijela, propisuje se da predstojnik, ocjenjujući odluku općinskog načel nika, gradonačelnika, odnosno župana o obu-stavi osnovanom, donosi odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župa-na o obustavi općeg akta od primjene, a ako ne do-nese odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, obustava od pri-mjene općeg akta prestaje.

Isto tako, kada nadležno središnje tijelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odno-sno potvrdi obustave od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, to tijelo podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakoni-tosti općeg akta.

Do sada važećim Zakonom bio je propisan jedinstveni postupak nadzora zakonitosti svih općih akata, a ve-zano uz spomenuto usklađivanje s odredbama Zako-na o upravnim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske, postupak nadzora statuta sada je potrebno odvojiti od nadzora ostalih općih akata.

Nadzor zakonitosti statuta

Kao što je prethodno navedeno, ocjena zakonitosti općih akata u nadležnosti je Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, dok je nadzor zakonitosti sta-tuta (temeljnog općeg akta) i nadalje u nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Kada se radi o nadzoru zakonitosti statuta jedinice, u novom se Zakonu na postupak nadzora upućuje na primjenu odredbi (toga Zakona) o nadzoru općih akata, a kada središnje tijelo državne upra-ve nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) sa-moupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kada odluku predstojnika o obu-stavi, odnosno potvrdi obustave od primjene statu-ta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Obavljanje nadzora od strane središnjih tijela državne uprave

Posebno je važno naglasiti da su, osim za nadzor zakonitosti općih akata, kao i do sada, slijedom novo-

ga Zakona i za nadzor pojedinačnih neupravnih akata nadležna sva središnja tijela državne uprave u okviru svoga, zakonom utvrđenog, djelokruga. Sva središnja tijela državne uprave, u provedbi nadzora nad primje-nom zakona iz svoga djelokruga, dužna su obavljati nadzor nad općim aktima i pojedinačnim neuprav-nim aktima, sukladno odredbama ovoga Zakona.

Istovremeno, središnje tijelo državne uprave nadlež-no za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu obavljat će, kao i do sada, nadzor nad zakonitošću rada predstavničkog tijela te nadzor zakonitosti sta-tuta – temeljnog općeg akta.

9. Raspuštanje tijela i ostale izmjene Zakona

Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika

Uz institut raspuštanja predstavničkog tijela, ure-đen važećim Zakonom, novim se Zakonom, kao jed-na od značajnijih novina, uvodi i institut istovreme-nog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno žu pa na i njihovog zamjenika koji je izabran zajed-no s njima. U navedenom slučaju, razrješenjem op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana razriješeni su i njihovi zamjenici, koji su izabrani zajedno s njima, osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji nije razriješen.

Ovakvim rješenjem doprinosi se usuglašavanju poli-tičke volje u najvažnijim pitanjima od interesa za jedi-nicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Propisivanjem istovremenog „odlaska s dužnosti“ obaju tijela jedinice u slučaju nedonošenja pro ra-čuna, odnosno odluke o privremenom inanciranju želi se postići jačanje odgovornosti obaju tijela. Međuovisnost predstavničkog i izvršnog tijela pri-marno je sadržana u njihovim temeljnim ulogama.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao izvršno tijelo, priprema prijedloge općih aka-ta koje donosi predstavničko tijelo te izvršava ili osigurava izvršavanje tih općih akata, a ujedno je jedini ovlašteni predlagatelj proračuna. U funkcio-niranju tog sustava, postavljenog kao kružni pro-ces, neophodno je da oba tijela postupaju sukladno propisima, u okviru svojih nadležnosti te da istovre-meno i odgovaraju za svoje postupanje u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice.

S obzirom da je proračun temeljni inancijski opći akt u kojem je sadržana cjelokupna politika pojedine



jedinice, propisuje se da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samo upravu u slučaju kada predstavničko i izvršno tijelo ne mogu postići konsenzus o tom pitanju, istovremeno raspu-sti predstavničko i razriješi izvršno tijelo.

Slijedom instituta istovremenog raspuštanja pred stavničkog i razrješenja izvršnog tijela, ovim se Zako nom rede iniraju i razlozi za raspuštanje samog predstavničkog tijela tako da nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom i-nanciranju, što je bio razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, postaje razlog za istovre-meno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela.

Raspuštanje predstavničkog tijela

Kao novi razlog za raspuštanje samog predstavnič-kog tijela propisuje se raspuštanje u slučaju ako pred-stavničko tijelo ne raspiše referendum na prijedlog 20% od ukupnog broja birača u jedinici, a s obzirom da se ovim Zakonom propisuje obligatornost raspi-sivanja referenduma u slučaju kada to predloži 20% birača u jedinici, pod uvjetom da je prijedlog ispra-van, odnosno podnesen od potrebnog broja birača i da je referendumsko pitanje sukladno zakonu. Isto se odnosi i na obvezatnost raspisivanja referenduma za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, pod uvjetom da je prije-dlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici.

Razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika

Vezano uz razrješenje općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, važećim Zakonom bilo je propisano da se oni mogu razriješiti putem referenduma. Prijedlog za raspi-sivanje referenduma za razrješenje može podnije-ti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela u slučaju kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela te kada svojim radom prouz-roče jedinici znatnu materijalnu štetu. Bilo je propi-sano i da prijedlog za raspisivanje referenduma mogu podnijeti birači, bez detaljnijeg određenja o tom prije-dlogu, uz upućivanje na odgovarajuću primjenu odre-daba Zakona o referendumu i drugim oblicima osob-nog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ovakvo uređenje se nije pokazalo dovoljno dobrim stoga što razlozi zbog kojih predstavničko tijelo može raspisati referendum za razrješenje nisu do-

voljno određeni, a upitan je i način njihovog utvr-đivanja. Također, nije bila jasno propisana situacija kada birači predlažu raspisivanje referenduma, a upućivanje na važeći Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, slijedom kojeg je za uspjeh referenduma potrebna izlaznost većine ukupnog broja birača u jedinici, po-kazalo se ograničavajućim faktorom.

Nastavno na ranije opisani institut istovremenog ras-puštanja predstavničkog i razrješenja izvr š nog tijela te slijedom činjenice neposrednog iz bo ra izvršnog tije-la, novim se Zakonom propisuje mo gućnost opoziva općinskog načelnika, grado načel nika, odnosno župana i njihovog zamjenika putem referenduma, ali samo na prijedlog 20% ukupnog broja birača u jedinici.

Ispravnost podnesenog prijedloga, u smislu potpisa dovoljnog broja birača, utvrđivat će središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (re-gionalnu) samoupravu, te ako je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisuje referendum za opo-ziv (pod prijetnjom raspuštanja). Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov zamjenik bit će opozvani ako se za opoziv izjasni većina birača uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. U slučaju utvrđivanja neispravnosti prijedloga, protiv odluke središnjeg tijela može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom. Opozivom općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana opozva-ni su i njihovi zamjenici, koji su izabrani zajedno s nji-ma, osim zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji nije opozvan. U toj jedinici raspisat će se prijevremeni izbori za novog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihove zamjenike, a zamjenik iz reda pripadnika nacionalnih manjina nastavlja s obavljanjem dužnosti.

Propisana su i ograničenja vezana uz referendum za opoziv tako da se referendum za opoziv ne može ra-spisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora i od ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini redovnih izbora.

Način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika

Vezano uz način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamje-nika važećim Zakonom bilo je propisano da u jedinica-ma koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno. U



jedinicama koje imaju više od 10.000 stanovnika, ve-likim gradovima, gradovima sjedištima županija, od-nosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužnost obavljaju profesionalno, a njihovi zamjenici odlučit će hoće li dužnost obavljati profe-sionalno. Osobe koje profesionalno obavljaju dužnost ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 180 dana po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme 12 mjeseci koji su pretho-dili donošenju odluke o prestanku dužnosti.

Novim se Zakonom propisuje da, neovisno o kakvoj je jedinici riječ, općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno, a propisuje se i mogućnost promjene načina obavljanja dužnosti u tijeku mandata. Ujedno se propisuje i da osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po pre-stanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrije-me od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog oba-vljanja dužnosti i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti.

Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku profe-sionalnog obavljanja dužnosti koliko su dužnost oba-vljali profesionalno i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profe-sionalnog obavljanja dužnosti. Ujedno se decidirano propisuje da osobe koje dužnost nisu obavljale pro-fesionalno nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti.

Vezano uz reguliranje statusa općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika nakon prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti, pro-pisuje se da po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo raspo-reda odnosno povratka na rad odgovarajućom pri-mjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

Ovlast pročelnika upravnog tijela za službeničke odnose

Zbog čestih dvojbi u postupanju vezano uz donošenje pojedinačnih akata o statusnim pitanjima općinskog

načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamje-nika, ovim se Zakonom propisuje da je pročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave nadležnog za službeničke od-nose ovlašten za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, kao i pojedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredba-ma posebnog zakona.

Odgoda primjene pojedinih odredaba Zakona

Primjena svih odredaba novoga Zakona koje su od utjecaja na međusobne odnose predstavničkog i izvršnog tijela, odnosno odredaba koje su vezane uz mandat koji je u tijeku, odgođena je do stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovnih lokalnih izbora.

Tako je odgođena primjena članka 17. kojim su iz odredbe o zamjenicima općinskih načelnika, gradonačelnika, odnosno župana brisane odredbe o zamjeniku iz reda pripadnika nacionalnih manjina te članka 18. kojim se, kao zasebnom odredbom, u cijelosti uređuje ostvarivanje prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvršnom tijelu.

Odgođena je i primjena članka 21. kojim je izmijenje-na odredba o poslovima koje obavlja općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Nadalje, odgođena je primjena članka 44. kojim je mijenjana odredba o raspuštanju predstavničkog tijela, kao i članka 46. kojim je propisan novi insti-tut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika te članka 47. kojim je mijenjana odredba o povjerenicima Vlade Republike Hrvatske.

Zaključno, odgođena je i primjena odredaba članaka 50., 51. i 52. kojima su mijenjane i dopunjavane odre-dbe vezane uz način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamje-nika te njihova prava po osnovi obnašanja dužnosti.

Ujedno, s obzirom da je institut prestanka manda-ta općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika po sili zakona izuzet iz ovoga Zakona i ugrađen u novi Zakon o lokalnim izborima, odgođena je i primjena članka 13. ovo-ga Zakona do stupanja na snagu Zakona o lokal-nim izborima (a koji je također objavljen u NN, br. 144/12 i stupio je na snagu dana 29. prosinca 2012. godine).


SOCIJALNA SKRB

U promo broju obrađena je tema speci ičnosti orga-niziranja i inanciranja ustanova u socijalnoj skrbi. Uočeno je da je u funkciju socijalne skrbi uključen velik broj različitih ustanova što ovaj sustav čini posebno kompleksnim. U ovom članku autorica obra đuje tematiku izvora inanciranja i klasi ici-ranja prihoda u sustavu socijalne skrbi. U sljedećim brojevima časopisa obrađivat će se speci ičnosti na rashodnoj strani, posebnost primjene proračunskih klasi ikacija u ovom sustavu, odnos korisnika s nadležnim ministarstvom odnosno jedinicom lokal-ne i područne (regionalne) samouprave te razvoj sustava inancijskog upravljanja i kontrola u susta-vu socijalne skrbi.

1. UvodU proračunskom računovodstvu osnovna pravila priznavanja prihoda i rashoda propisana su Pravil-nikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu1:

• prihodi i rashodi iskazuju se uz primjenu modi-iciranoga računovodstvenog načela nastanka

događaja, • modi icirano računovodstveno načelo nastanka

događaja znači da se:- ne iskazuje rashod amortizacije ne inancijske

dugotrajne imovine,- ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena

vrijednosti ne inancijske imovine,- prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u

kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti,

- rashodi priznaju na temelju nastanka poslov-nog događaja (obveza) i u izvještajnom razdo-blju na koje se odnose neovisno o plaćanju,

- rashodi za utrošak kratkotrajne ne inancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti (iznimno, u djelatno-sti zdravstva te u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za kratko-

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora1 NN, br. 114/2010.

trajnu ne inancijsku imovinu iskazuju se u tre-nutku stvarnog utroška odnosno prodaje),

- za donacije ne inancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijedno-sti.

Prihodi koje ustanove u socijalnoj skrbi ostvaruju mogu se podijeliti u nekoliko glavnih vrsta: prihodi iz proračuna, participacije, vlastiti i ostali prihodi te donacije o čemu se detaljnije piše u nastavku.

2. Prihodi iz proračunaPrihode iz državnog proračuna ustanove socijalne skrbi evidentiraju na odgovarajućem računu skupi-ne 67 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti korisnika proračuna. Ustanove u proce-su decentralizacije (centri za socijalnu skrb i domo-vi umirovljenika) dobivaju i prihode iz nadležnog lokalnog proračuna koje također evidentiraju na računima iste podskupine s tim da se analitički, odvojeno prate državni od lokalnog izvora. Sredstva od jedinica lokalne i regionalne samouprave, koje nisu nadležne za ustanovu, i od subjekata unutar općeg proračuna, ustanove u socijalnoj skrbi ne bi smjele dobivati direktno kao uplate na račun usta-nove, nego preko nadležnog ministarstva odnosno preko nadležne lokalne jedinice, što se onda eviden-tira na računima podskupine 671.

Prihode koje ustanove u socijalnoj skrbi dobiju iz mi-nistarstva odnosno nadležnog lokalnog proračuna trebaju evidentirati na računu 67111 - Prihodi za inanciranje rashoda poslovanja ili 67121 - Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne i-nancijske imovine.

Ustanove u socijalnoj skrbi u računovodstvenim evi-dencijama ne koriste račun 67131 - Prihodi na te-melju ugovornih obveza.

3. ParticipacijeDrugi važan izvor prihoda u sustavu socijalne skr-bi jesu participacije odnosno uplate obveznika za troškove smještaja koje ustanove u socijalnoj skrbi evidentiraju na računu 65264 - Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Za priho-de od participacija važno je voditi potraživanja po

UDK: 336.2Ivana Maletić*

Klasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u socijalnoj skrbi


SOCIJALNA SKRB

korisniku za svaki mjesec i upravljati tim prihodi-ma. Člankom 47. Zakona o proračunu de inira se da neovisno o tome na koji način se prihodi prikupljali i rashodi plaćali, odgovornost za prihode odnosno naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredsta-va ostaje na razini proračunskih korisnika odnosno onog tko je zadužen za naplatu prihoda i tko daje na-log za plaćanje rashoda. Proračunski korisnici odgo-vorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Prihodi proračuna ubiru se i uplaćuju u proračun u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u proračunu.

Koliki je značaj navedene odredbe ukazuje činjenica da je člankom 125. istoga Zakona propisano da će se za postupanje suprotno navedenoj odred-bi novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj odgovorna oso-ba proračuna i proračunskog korisnika. Člankom 47. de inira se i da za naplatu i evidentiranje prihoda ograničenje nikako ne može biti plan proračuna jer se prihodi uplaćuju u proračun u skladu sa zakoni-ma i drugim propisima.

E ikasna naplata potraživanja pretpostavlja vo-đenje cjelovitih evidencija kako dospjelih, tako i nedospjelih potraživanja te poduzimanje učin-kovitih i pravodobnih mjera za naplatu potra ži-vanja. Pravodobno poduzimanje mjera za napla-tu potraživanja od iznimne je važnosti kako ne bi došlo do zastare potraživanja. Navedeno pretpo-stavlja i praćenje dospijeća za sva potraživanja i zaračunavanje zateznih kamata ukoliko ista nisu plaćena u skladu s rokom dospijeća. Naravno da su proračunski i izvanproračunski korisnici te jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni u skladu s odredbama Ovršnog zakona podu-zimati i mjere prisilne naplate svojih potraživanja. U određenim prilikama potrebno je preispitati mogućnost odgode plaćanja ili obročnog plaćanja duga, a pod određenim uvjetima i mogućnost otpi-sa ili djelomičnog otpisa duga. Pravodobno podu-zimanje mjera za naplatu potraživanja uključuje i zaračunavanje zakonskih zateznih kamata za potraživanja koja nisu plaćena u skladu s rokom dospijeća. Navedeno se propituje u pitanju 20. Upitnika o iskalnoj odgovornosti.

Uz participaciju, ustanove ostvaruju i druge oblike prihoda od su inanciranja cijene usluge, ali u znatno manjim iznosima. Npr. ustanova za odgoj i obrazo-vanje ima u svrhu obrazovanja smještenih štićenika

radionicu za izobrazbu automehaničara ili autolaki-rera. Troškove zaposlenih i materijalne rashode, kao i sav potreban materijal za praksu inancira proračun. Kada se ta usluga radi za vanjske kori-snike, prihod se fakturira ispod tržne cijene jer taj rad nema tržišnu i konkurentsku orijentaciju. Prihod djelomično pokriva nastale troškove. Prihod ostva-ren prodajom se zbog svega navedenog treba klasi-icirati kao prihod od su inanciranja cijene usluga i

evidentirati analitički na računu 65264.

4. Vlastiti i ostali prihodiNeke ustanove u socijalnoj skrbi iznajmljuju pro-stor i opremu. Prihode koje ostvare od ovih po-slova trebaju klasi icirati i evidentirati kao priho-de od pružanja usluga na računu 66151. Domo-vi za psihički bolesne osobe za potrebe korisnika smještenih u njima imaju ugostiteljske usluge u smi-sli kuhanja kave, prodaje sokova i sl. Cijene se for-miraju na razini troškova nabave. Ostvareni prihod klasi icira se kao prihod od pružanja usluga na računu 66151. Ustanova se bavi uzgojem svinja ili sadnjom povrća u sklopu radne terapije i radne okupacije štićenika. Proizvode koristi za prehra-nu korisnika, a preostale viškove proizvoda proda. Ostvareni prihodi klasi iciraju se kao prihodi od prodanih proizvoda na računu 66141.

Člankom 52. Zakona o proračunu propisano je da se prihodi koje proračunski korisnici državnog proračuna ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (661 - Prihodi od pro-daje proizvoda i robe te pruženih usluga) uplaćuju u državni proračun. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna moguće je propisati izuzeća od uplate vlastitih prihoda u državni proračun. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrva-tske iz godine u godinu utvrđuje se da se obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi na: znanost, vi-soko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, Hrvatsku poljoprivrednu agenciju i Hrvatski hidrografski institut. Prema Zakonu o izvršavanju nadležno ministarstvo, u ovom slučaju Ministarstvo socijalne politike i mladih može u suglasnosti s Mi-nistarstvom inancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda. Nadležno mi-nistarstvo obvezno je uspostaviti sustav nadzora ostvarenja i trošenja ovih prihoda kod proračunskih korisnika.

Do 1. siječnja 2009. godine odnosno stupanja na snagu novog Zakona o proračunu, na snazi su bile odredbe Pravilnika o mjerilima za korištenje priho-da proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu


SOCIJALNA SKRB

od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (NN, br. 146/98). Ovim Pravilnikom bili su uređeni priho-di koje proračunski korisnici ostvaruju na tržištu, način njihova korištenja i ostalo s tim u svezi. Pravil-nik je omogućavao državnom proračunu da traži od proračunskih korisnika državnog proračuna uplatu 40% ostvarenih prihoda od obavljanja ostalih po-slova vlastite djelatnosti u državni proračun. I je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisivale su odlukama o izvršavanju proračuna obvezu uplate dijela vlastitih prihoda korisnika iz svoje nadležnosti u lokalni proračun. Takav način postupanja bio je popraćen i odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu na način da se uplata dijela vlastitih prihoda u lokal-ni proračun evidentirala na dugovnoj strani računa 66131 – Prihodi od vlastite djelatnosti uplaćeni u proračun.

Međutim, stupanjem na snagu Zakona o proračunu 1. siječnja 2009. prestao je važiti navedeni Pravilnik o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih ko-risnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti i u cijelosti se promijenio način praćenja vlastitih prihoda korisnika na državnoj i lokalnoj razini.

Zakonom o proračunu propisana je obveza upla-te svih prihoda koje proračunski korisnici ostvare od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje-tima u nadležni proračun. Sukladno navedenom proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle i domovi za starije i nemoćne, dužni su uplaćivati vlastite prihode u proračun nadležne jedinice gdje se isti planiraju kao izvor inanciranja – vlastiti prihodi iz kojeg se inan-ciraju rashodi i izdaci (aktivnosti i projekti) doma koji je vlastite prihode i ostvario. U skladu sa Zako-nom o proračunu, novi Računski plan prilagođen je ovakvom načinu praćenja vlastitih prihoda te kao protustavku uplati vlastitih prihoda u lokalni proračun predviđa evidentiranje potraživanja od proračuna.

U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vla-stite prihode uplaćene u lokalni proračun do kraja proračunske godine, prema Zakonu o proračunu (čl. 52. st. 5.) ne može ih prenijeti u iduću proračunsku godinu. Izmjenama Zakona o proračunu (NN, br. 136/2012, čl. 52) dozvoljeno je izvršavanje vlasti-tih prihoda iznad plana, te korištenje uplaćenih, a neplaniranih vlastitih prihoda prema naknadno utvrđenim aktivnostima/projektima.

Korisnik koji posluje preko sustava lokalne rizni-ce, uplatu vlastitih prihoda u riznicu evidentirat

će zaduženjem računa potraživanja iz proračuna i odobrenjem računa vlastitih prihoda. Iz uplaćenih vlastitih prihoda podmirit će obveze što će evi-dentirati zaduženjem računa obveza i odobrenjem računa potraživanja iz proračuna. U slučaju kad su prihodi veći od stvorenih obveza na kraju godine iskazat će višak prihoda. Početkom 2013. zatvorit će potraživanje iz lokalnog proračuna na teret viška prihoda.

RB Opis IznosRačun


Evidencije kod proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveObračun i naplata vlastitih prihoda1. Obračun prihoda od

prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga na temelju izdanog računa

100 1661 9661

2. Obavijest lokalnog proračuna o naplaćenim vlastitim prihodima

100 9661 1661

3. Potraživanje iz lokalnog proračuna za naplaćene vlastite prihode

100 16721 661

Obračun i plaćanje rashoda4. Primljen račun 80 32 2325. Primljena obavijest iz

lokalne riznice da je račun plaćen

80 232 16721

Saldo 31.21. 20 16721 92211Knjiženje 1.1.6. Zatvaranje potraživanja

prema lokalnom proračunu na teret viška prihoda

20 92211 16721

Zakon o proračunu omogućio je određivanje izuzeća od obveze uplate vlastitih prihoda u nadležni proračun, i to odlukom o izvršavanju proračuna budući da lokalna jedinica treba stvoriti infor-macijske preduvjete za praćenje uplate vlastitih prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su svojim odlukama o izvršavanju proračuna obvezale korisnike na uplatu dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun. U takvim slučajevima proračunski korisnik naplatu vlastitih prihoda evidentira zaduženjem računa novčanih sredstava uz odobrenje računa vlastitih prihoda u visini koja mu odlukom pripada. Istodobno eviden-tira obvezu (na osnovnom računu 23954) za uplatu dijela vlastitih prihoda u lokalni proračun. Lokalni


SOCIJALNA SKRB

proračun evidentira prihod uplaćen od korisnika po osnovi naplaćenih potraživanja od prodaje proizvo-da i robe te pruženih usluga na odgovarajućem osnovnom računu u okviru podskupine 661 Priho-di od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga kako bi u konsolidiranom inancijskom izvještaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i korisnika bio iskazan ukupan prihod od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga kojeg je ostvario korisnik na tržištu.

5. DonacijeUstanove u socijalnoj skrbi (najčešće domovi za djecu) mogu primiti uplate od pravnih ili izičkih osoba za uređenje prostora, kupnju materijala i opreme, a čest je slučaj da dobiju materijal za rad sa štićenicima. Primljene uplate evidentiraju kao dona-cije, a u vrijednosti dobivenog (potrošnog) materija-la također evidentiraju donacije na odgovarajućem računu podskupine 663 - Donacije od pravnih i izičkih osoba izvan opće proračuna.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI


TEMA RADIONICE JE:




ZDRAVSTVO

Zdravstveni sustav Republike Hrvatske uređen je na poseban način početkom 2002. godine, kada je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje promijenjen status izvanproračunskog fonda te je postao dio središnjeg proračuna. Doprinosi za zdravstveno osiguranje koji su se do tada uplaćivali na račun HZZO-a, uplaćuju se na račun državne riznice (središnjeg proračuna), ali i dalje s obzi-rom na zakonsko uređenje zdravstvenog sustava zadržavaju obilježje doprinosa i prate se odvojeno od ostalih prihoda. U ovom članku, autor obrađuje speci ičnosti klasi iciranja i evidentiranja prihoda u sustavu zdravstva.

1. UvodUstanove u zdravstvu jesu proračunski korisni-ci državnog proračuna, odnosno jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, ovisno o osnivaču. Posebnost sustava zdravstva je u tome što se proračunski korisnici u toj djelatnosti ne inanciraju po pojedinim vrstama rashoda, nego kroz ugovorne odnose s HZZO-om, odno-sno državom koja preko njih građanima indi-rektno pruža zdravstvene usluge. Upravo zato su u ekonomskoj klasi ikaciji sredstva koja HZZO (središnji proračun) plaća bolnicama na temelju sklopljenih ugovora odnosno pruženih usluga klasi-icirana u podskupini 371 - Naknade građanima i

kućanstvima na temelju osiguranja.

Ustanove u zdravstvu inanciraju se najvećim dije-lom iz tri izvora: Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, županije odnosno Grada Zagreba i vla-stitih izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu).

2. Prihodi od HZZO-aZdravstvene ustanove najveći dio prihoda ostva-ruju temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim za-vodom za zdravstveno osiguranje. HZZO je u 2002. godini većim dijelom svojih prihoda i rashoda ušao

* Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fa-kultetu Sveučilišta u Rijeci, glavni urednik TIM4PIN MAGAZINA

u državni proračun, dok jednim dijelom i dalje ima status izvanproračunskog fonda.

HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze u svezi provođenja bolničkog liječenja i specijalističko-kon-zularne zdravstvene zaštite. Ugovorom se utvrđuje i maksimalan mjesečni iznos sredstava koje ustanova dobiva od HZZO-a za razdoblje utvrđeno ugovorom. Ustanova se obvezuje uskladiti rashode za pruženu zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama Zavoda s dobivenim prihodima.

Prihodi koje ustanove ostvaruju na temelju ugo-vora s HZZO-om evidentiraju se u podskupini 671 - Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika, na osnovnom računu 67131 - Prihodi na temelju ugovorenih obveza. Potraživanja za prihode na temelju ugovo-ra sklopljenih s HZZO-om i obračunate prihode evi-dentiraju na računima 16713/96713. Potraživanja, kao i prihodi mogu se prema vrstama evidentirati analitički, npr. 671311 - glavarine, 671312 - prihodi za ozljede, 671313 - prihodi za konvencije, 671314 - prihodi za sistematske preglede i dr.

HZZO mjesečno prati izvršenje ugovorenih uslu-ga bolničkog liječenja i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda na osnovi zaprimljenih i likvidiranih računa ustanove u odnosu na mjesečni iznos sredstava iz ugovora.

Primjer:

Bolnica je fakturirala za mjesec ožujak 2012. ugovo-renih usluga u svoti od 180.000,00 kn. HZZO je uplatio ugovoreni mjesečni iznos od 170.000,00 kn.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Obračun ugovorenih

usluga 180.000 16713 96713

2.Primljena uplata ugovorenog mjesečnog iznosa od HZZO-a 170.000

1112116713

3.Obračunan prihod na temelju ugovornog odnosa 170.000 96713 67131

UDK: 657.2Davor Vašiček*

Klasi iciranje i evidentiranje prihoda u ustanovama u sustavu zdravstva


ZDRAVSTVO

Sredstva koja ustanove prime od strane HZZO-a evi-dentiraju se na osnovnom računu 67131 - Prihodi na temelju ugovornih odnosa, a ustanove mogu zbog potrebe analitičkog praćenja osnovni račun dalje raščlanjivati dodavanjem šeste i daljnjih znamenki.

Usklađenje zaprimljenih i likvidiranih računa usta-nova sukladno visini ugovorenih sredstava izvršava se krajem godine na dan 31. prosinca. Ako ustanova temeljem zaprimljenih i likvidiranih računa u Zavo-du iskaže prekoračenje ugovorenog iznosa sredsta-va, HZZO nakon godišnjeg usklađenja, vraća ustano-vi račune koji premašuju iznos sredstava.

Primjer:

HZZO je uplatio ugovoreni mjesečni iznos od 220.000,00 kn za mjesec prosinac 2012. bolnica je fakturirala 200.000,00 kn.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje

1 2 3 4 5

1. Račun izvršenih usluga za XII/2012. 200.000 16713 96713

2.Primljena uplata ugovorenog mjesečnog iznosa od HZZO-a 220.000 11121 16713

2.a. Razlika fakturiranog i doznačenog iznosa 20.000

1671323951

3.Priznati prihod na temelju ugovornog odnosa 100.000 96713 67131

Pretpostavimo da je temeljem usklađenja na dan 31. prosinca 2012. godine utvrđeno da je bolnica ukupno fakturirala 1.350.000,00 kn (zaključno s fakturama za prosinac), a doznačeno joj je ukupno 1.440.000,00 kn od strane HZZO-a. Razlika od 90.000,00 kn ne smatra se prihodom 2012. godine.

Razlika više doznačenog od fakturiranog iznosa (utvrđena usklađenjem) kod ustanova nije prihod u tekućoj godini jer nije izvršen ugovoreni opseg i vrijednost zdravstvenih usluga. U tom slučaju bol-nice više primljeni iznos iskazuju kao obvezu za primljeni predujam (avans).

3. Prihodi od decentralizacijeSa ciljem ravnomjernog inanciranja svih ustanova u zdravstvu na području RH, Vlada Odlukom utvrđuje minimalne inancijske standarde za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove za tekuću godinu.

Odlukom o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustano-

ve u 2012. godini1 utvrđuju se minimalni inancijski standardi za:

− investicijsko ulaganje zdravstvenih ustanova u prostor, medicinsku i nemedicinsku opremu i prijevozna sredstva,

− investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava,

− informatizaciju zdravstvene djelatnosti,

a sve sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe.

Od 2007. godine odlukama je utvrđeno da se dio iz-nosa sredstava po odobrenju Ministarstva zdravlja može koristiti i za pokriće dospjelih, a nepodmire-nih obveza zdravstvenih ustanova.

Županije i Grad Zagreb planiraju sredstva na pozi-cijama konkretnih rashoda za inanciranje ustanova u zdravstvu u njihovom vlasništvu. Sredstva ostva-rena od županije odnosno Grada Zagreba ustanova u zdravstvu evidentira na računu podskupine 671, jer je ustanovama u zdravstvu čije se inanciranje decentralizira nadležni proračun županija, odnosno Grad Zagreb.

Primjer:

Županija je doznačila 100.000,00 kn bolnici u svom vlasništvu za troškove dodatnog ulaganja na medicin-skoj opremi.

RB Opis IznosRačun


1.Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine 100.000 11121 67121

2. Dodatno ulaganje na medicinskoj opremi- primljen račun dobavljača 100.000 45211 24521- povećanje vrijednosti medicinske opreme 100.000 02241 91111- plaćen račun dobavljaču 100.000 24521 11121

4. Vlastiti prihodiPrihodi koje zdravstvene ustanove ostvare oba-vljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi) odno-sno od prodaje proizvoda i robe te pruženih uslu-ga evidentiraju se na računima podskupine 661.

1 NN, br. 52/2012


ZDRAVSTVO

Najčešći vlastiti prihodi kod ustanova u zdravstvu jesu prihodi ostvareni od iznajmljivanja prostora te gotovinske naknade korisnika usluga. Neke zdra-vstvene ustanove imaju u vlasništvu stanove koje daju na korištenje zaposlenicima uz naplatu sta-narine. Za održavanje stanova danih zaposlenima na korištenje plaćaju mjesečne iznose dobavljaču (poduzeću koje održava stanove).

U skladu s člankom 70. stavkom 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu proračunski korisnici koji iznajmljuju ili daju u zakup imovinu ostvarene prihode iskazuju kao prihode od pruženih usluga. Dakle, naplaćenu stanarinu zdra-vstvene ustanove evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga.

Rashodi za održavanje stanova evidentiraju se analitički na računu 32321 - Usluge tekućeg i inve-sticijskog održavanja građevinskih objekata.

5. Gotovinske uplate korisnika usluga i participacije

Participacija i gotovinska naknada koju korisnik plati nemaju isti karakter u suštinskom i klasi ikacijskom smislu. Participaciju plaćaju osigurane osobe, i to je oblik dodatnog su inanciranja cijene usluge koja se podmiruje iz sredstava doprinosa. Za razliku od gotovinske naknade koja iznosi punu cijenu pružene usluge, participacija nema karakteristiku priho-da ostvarenog obavljanjem poslova na tržištu te se evidentira na računu 65264 - Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično. Naplaćene gotovinske naknade u visini pune cijene zdrav-stvene usluge se evidentiraju na računu u okviru podskupine 661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

Zdravstvene ustanove, osim prihoda od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga, ostvaruju i prihode po posebnim propisima. Zdravstvena usta-nova je obvezna osiguranim osobama HZZO-a koje nisu oslobođene obveze sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite i koje nisu osigurane u dopun-skom zdravstvenom osiguranju, nakon pružene zdravstvene usluge naplatiti propisano sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite, sukladno odred-bama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Riječ je o takozvanoj participaciji. Prihodi od participacije evidentiraju se na osnovnom računu 65264 - Su i-nanciranje cijene usluge, participacije i slično.

Primjer:

Naplaćeno je 30.000,00 kn participacije od pacijena-ta.

RB Opis IznosRačun


1. Naplaćena participacija(novac u blagajni) 30.000 11311 65264

6. Rabati i donacijePrilikom sklapanja ugovora s dobavljačima česti su ugovoreni rabati na ostvareni promet. U skladu s ugovorenim uvjetima dobavljači u trenutku ispo-ruke ili periodično dostavljaju inancijska odobrenja (naknadno odobreni rabati) za određeno vremensko razdoblje. Ako je rabat odobren u trenutku isporuke, za iznos rabata umanjuje se nabavna cijena primlje-ne isporuke. Dakle nabava se evidentira po neto vrijednosti.

U slučaju naknadno odobrenih rabata koji se odnose na ranije isporuke, vrijednosti rabata priznaju se u prihode ustanove u trenutku odobrenja.

Primjer:

Bolnici je u fakturi odobren rabat dobavljača “A” na primljenu isporuku sanitetskog materijala: ukupno faktura 200.000,00 kn, rabat 5% (10.000,00 kn).

Primljena je obavijest dobavljača “B” za naknadno odobreni rabat za isporuke u prvom kvartalu 2012. godine za iznos od 42.000,00 kn.

RB Opis IznosRačun


1. Račun za materijal (200.000 - 5%) “A” 190.000 06139 23222

2. Obavijest o naknadnom rabatu od dobavljača “B”

42.00042.000

652692322

Dakle odobrenih rabata u trenutku nabave smanjuju obvezu i nabavnu vrijednost materijala. Naknadni rabati izravno se priznaju kao prihod.

Kada ustanove u zdravstvu dobiju od pravne ili izičke osobe donaciju lijekova, sanitetskog i ostalog

potrošnog materijala prihodi od donacija priznaju se u trenutku utroška kako je prikazano u nastavku.

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Donacija lijekova 20.000 0613 2922

2. Utrošeni lijekovi iz donacije 15.000 3222 0613

2.a. Priznavanje prihoda 15.000 2922 6631


ŠKOLSTVO

U odnosu na ostale proračunske korisnike, insti-tucije iz sustava obrazovanja – osnovne i srednje škole, učenički domovi podložnije su događajima koji za posljedicu imaju materijalnu štetu na imo-vini. U ovom članku, autorica piše o inancijskim i računovodstvenim aspektima tih događaja.

Štete prouzročene od učenika škole moguće je podijeliti na dva dijela. Prvi se odnosi na štetu prouz-ročenu izvedbom nastave, najčešće praktičnog dijela, a drugi dio na onu izazvanu igrom ili drugim okolno-stima, izvan nastave, koja se manifestira razbijenim staklima, oštećenjima namještaja, opreme i slično.

Štete prouzročene od radnika škole najčešće se otkriju kod obveznog godišnjeg popisa imovine i obveza, u slučajevima inventurnog manjka za kojeg odgovara radnik. Drugi učestali vezani su uz nasta-nak štete na službenom automobilu ili uslijed lošeg rukovanjem opremom.

U nastavku se daju primjeri knjigovodstvenog evi-dentiranja navedenih i sličnih poslovnih događaja.

Primjer 1. Naplata štete od učenika za razbijeno laboratorijsko posuđe

Učenik srednje škole, prilikom izvođenja praktične na-stave razbio je, zbog neopreznog rukovanja i nemara, laboratorijsko posuđe nabavne vrijednosti 100 kn. U takvim su slučajevima učenici obvezni podmiriti 20% nastale štete, temeljem Odluke škole. Riječ je o naknadi simboličnog karaktera uvedenoj sa ciljem discipliniranja učenika kako bi se izbjegle nemarom prouzročene štete.

Knjiženje:

RB Opis RačunIznos

Duguje Potražuje1 3 4 5

1. Potraživanja od učenika na temelju Odluke 20 16526 96526

2. Uplata učenika za razbijene epruvete i tikvice 20 11131 16526

3. Prihod od naplate štete 20 96526 65267

* Vesna Orlandini, dipl. oec, pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Prihod ostvaren od učenika temeljem Odluke škole za naplatu štete za uništeno laboratorijsko posuđe evidentira se na osnovnom računu 65267 - Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete.

Primjer 2. Šteta počinjena od učenika – razbijeno staklo

Učenik prvog razreda osnovne škole je u igri, tijekom velikog odmora, razbio staklo na prozoru učionice. Novo staklo je naručeno. Dobavljač je ispostavio račun školi u iznosu od 2.100 kn. Svi učenici prvog razreda, solidarno su u cijelosti podmirili trošak njegove naba-ve.

Knjiženje:

RB Opis RačunIznos


1.Usluge tekućeg i investicijskog održavanja – račun dobavljača 2.100 32321 23232

2.Uplata učenika za razbijeno staklo u blagajnu 2.100 11311 65267

3. Plaćen račun 2.100 23232 11311

U slučaju da se sredstva iz blagajne uplaćuju na račun škole i s računa podmiruje račun dobavljača knjiženja su sljedeća:

RB Opis RačunIznos


1.Uplata učenika za razbijeno staklo u blagajnu 2.100 11311 65267

2. Prijenos iz blagajne na račun

2.100 11141 113112.100 11121 11141

3. Plaćen račun 2.100 23232 11121

Primjer 3. Štete nastale na osiguranoj imovini

Primjerice, premije osiguravajućem društvu za ob-vezno osiguranje prijevoznih sredstava, radnika od nesreće i druge premije evidentiraju se kao rashod

UDK 657.2Vesna Orlandini*

Utvrđivanje i evidentiranje štete prouzročene od radnika ili učenika škole


ŠKOLSTVO

za premije osiguranja u okviru odjeljka 3292 - Pre-mije osiguranja.

Treba naglasiti da se premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgo-de) osigurani svi zaposlenici u državnim i javnim službama, dakle i školama podmiruje izravno iz državnog proračuna.

Troškovi koji nastaju, a pokriveni su policama osi-guranja za koje su plaćene premije, evidentiraju se na odgovarajućim računima rashoda. Refundacije osiguravajućih kuća, ostvarene u istoj iskalnoj godini, knjiže se kao povrati na stavke rashoda, odnosno storno rashoda, a refundacije ostvarene u sljedećoj iskalnoj godini na 65267 - Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete.

U prometnoj nezgodi oštećen je službeni automobil AB. Primljen je račun od ovlaštenog servisera za popravak u iznosu od 4.500 kn. Račun je plaćen. Osiguravajuća kuća priznala je u cijelosti račun za popravak.

Knjiženje:

RB Opis RačunIznos


1. Primljen je račun servisera 4.500 32323 23232

2. Potraživanje od osiguravajućeg društva 4.500 16526 96526

3. Račun je plaćen 4.500 23232 11121

4. Refundacija osiguravajućeg društva

4.500 11121 652674.500 96526 16526

Račun servisera za popravak automobile evidenti-ran je na osnovnom računu 32323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznih sredstava budući da je riječ o servisiranju, popravcima i zamje-nama dijelova automobile kojima se isti dovodi u stanje normalnog rada ne mijenjajući mu namjenu ili poboljšavajući performanse da bi se smatralo do-datnim ulaganjem.

Škola je podnijela zahtjev osiguravajućem društvu za refundacijom nastalih troškova i pri tome u gla-vnoj knjizi evidentirala potraživanje na osnovnom računu 16526 - Ostali nespomenuti rashodi u okviru podskupine 165 - Potraživanja za upravne i admini-strativne pristojbe, pristojbe po posebnim propisi-ma i naknade. Refundacija troškova ostvarena je u sljedećoj proračunskoj godini i stoga se evidentirala kao prihod na osnovnom računu 65267 - Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete.

Primjer 4. Totalne štete na osiguranoj imovini

Srednja škola je za potrebe obavljanja vlastite djelat-nosti nabavila aparat za posebna mjerenja (vrijednost 10.000 kn) koji je u požaru potpuno uništen. Aparat je bio osiguran i korisnik je od osiguravajućeg društva ostvario nadoknadu u visini od 9.000 kn.

Knjiženje:

RB Opis RačunIznos

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Uništen aparat 10.000 91111 02252

2.Prihodi od nadoknade štete s osnova osiguranja (totalna šteta) 9.000 11121 65267

Primjer 5. Objektivni inventurni manjkovi imovi-ne dodijeljene radniku

Povjerenstvo za popis dugotrajne ne inancijske imo-vine u uporabi, pripremi i izvan uporabe utvrdilo je manjak računala dodijeljenog radniku škole. Nabavna vrijednost računala iznosi 8.000 kn, a ispravak vrije-dnosti 5.000 kn. Utvrđeno je da je to manjak nastao zbog krađe utvrđene temeljem očevidnika pa je rav-natelj škole donio odluku da se radi o tzv. objektivnom manjku. Navedena odluka osnova je da se provedu sljedeća knjiženja:

Knjiženje:

RB Opis RačunIznos


1.Isknjižavanje imovine:promjena u obujmu imovineispravak vrijednostinabavna vrijednost

915120292202211

3.0005.000

8.000

1a. Smanjenje vlastitih izvora 9111191512

3.0003.000

Evidencija navedenoga manjka događaj je koji utječe na neto vrijednost (razliku između imovine i obve-za), a nije rezultat aktivnosti, odnosno transakcije i stoga se istodobno knjiži i u okviru podskupine 915 - Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i to na osnovnom računu 91512 - Promjene u obujmu imovine. Budući je riječ o tzv. objektivnom manjku ne tereti se odgovorna osoba.

Primjer 6. Inventurni manjkovi koji terete radnika

Utvrđen je manjak opreme za protupožarnu zaštitu, tržišne vrijednosti 3.500 kn. Nabavna vrijednost


ŠKOLSTVO

opreme bila je 3.000 kn, a otpisana vrijednost 750 kn. Manjak je prouzročio radnik škole te je zakonski pred-stavnik donio odluku da će se za manjak isti i teretiti.

Knjiženje:

RB Opis RačunIznos


1. Isknjižavanje opreme za protupožarnu zaštitu

029220223391111

750

2.2503.000

2. Potraživanja od prodaje opreme

1722397223

3.5003.500

3.Radnik podmiruje prouzročenu štetu (u sljedećoj godini)

1112117223

3.5003.500

3a.

Evidentiranje prihoda od prodaje opreme za protupožarnu zaštitu(u sljedećoj godini)

9722372235

3.5003.500

Za utvrđeni manjak dugotrajne ne inancijske imovi-ne u glavnoj knjizi smanjuju se imovina i izvori bez knjiženja rashoda po toj osnovi, a ako je manjak uzro-kovao odgovorni radnik, nadoknada manjka eviden-tira se kao prihod. Evidencija navedenoga manjka ne evidentira se u okviru podskupine 915 - Promjene u vrijednosti (revalorizacija), budući se za isti tereti odgovorna osoba u smislu ostvarivanja prihoda kao da je riječ o prodaji dugotrajne ne inancijske imovine. Manjak je najrealnije vrednovati po tržišnoj cijeni.

Na računu na temelju kojeg se obavlja knjiženje ovog poslovnog događaja kao datum dužničko-vjerovničkog odnosa (datum isporuke) svakako mora biti naveden datum 31.12. proračunske go-dine, jer je sam događaj nastao u tekućoj godini (popis je obavljen 31.12.). Takav račun ima datum ispostavljanja nakon 31.12. (nakon odluke zakon-skog predstavnika), ali se evidentira u poslovnim knjigama zaključno s 31. prosinca jer se odnosi na to obračunsko razdoblje.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE

I UČENIČKE DOMOVE


TEMA RADIONICE JE:





Financiranje ustanova u sustavu znanosti i viso-kog obrazovanja poprilično je složeno osobito zbog činjenice da se ustanove inanciraju iz više izvora iz državnog proračuna: s pozicija Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i sporta, ali i s pozicija drugih ministarstava i nadležnog ministarstva za različite projekte za čiju provedbu temeljem natječaja budu izabrani te iz ostalih izvora kao što su fondovi Europ-ske unije, prihodi ostvareni na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, nakladničke i druge djelatnosti. Pitanje koje se posta-vlja je kako pratiti inanciranje iz više proračunskih izvora istih rashoda poput plaća i ostalih troškova poslovanja. U ovom članku autori obrađuju proble-matiku normativnog okvira i načina inanciranja, klasi iciranja i evidentiranja prihoda u sustavu zna-nosti i visokog obrazovanja i ukazuju na potrebu da se normativni okvir prilagodi nastalim promijenama. Cilj je da se u sljedećim brojevima detaljnije obradi računovodstveni okvir praćenja različitih izvora i-nanciranja i namjenske potrošnje sredstava.

1. Uvod Proračunski korisnici iz područja znanosti jesu:

• javni znanstveni instituti čija je zadaća znanstve-no istraživanje i ostvarivanje znanstvenih pro-grama od strateškog interesa za Republiku Hrva-tsku te uspostavljanje znanstvene infrastrukturu (zajedno sa sveučilištima),

• sveučilišta (u čijem su sastavu fakulteti), veleu-čilišta i visoke škole koji se osnivaju zakonom - jav-na sveučilišta, odnosno uredbom Vlade Republike Hrvatske javna veleučilišta i javne visoke škole za obavljanje javne službe u djelatnosti visoke nao-brazbe i znanstvenoistraživačkoj djelatnosti;

• ustanove čija djelatnost osigurava cjelovitost i po-trebni standard sustava visoke naobrazbe;

* Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet** Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, [email protected]

• Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja se 2002. izdvojila iz Ministarstva znanosti i tehno-logije te je u državnom proračunu de inirana kao zaseban razdjel 106.

Temeljno određenje po kojem neki fakultet ili insti-tut ima obilježje javnog je da je u funkciji pružanja javnih usluga, za koje je odgovorna i koje inancira država kroz proračunska izdvajanja.

Kriteriji za klasi ikaciju proračunskih i izvan prora-čunskih korisnika u Pravilniku o utvrđivanju prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika dr žav nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 128/09.) jesu da:

1. je osnivač Republika Hrvatska,2. ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili te-

meljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50% ili više od ukupnih prihoda te

3. su navedeni u Registru proračunskih i izvan pro-računskih korisnika.

Slijedeći navedene kriterije iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika čiji podaci se svake godine objavljuju u Narodnim novinama, utvrđeno je koje su ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja - proračunski korisnici u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Obavljanje poslova koje država smatra prioritetnim i želi inancijski podupirati razlog je institucionalnog postavljanja subjekta u okvir države. Međutim, oba-vljanje nekih usluga, odnosno provođenje funkcija za koje je zainteresirana, država može povjeriti prav-nim osobama u privatnom vlasništvu i kroz to pružiti svojim građanima usluge, a što pravne osobe u privat-nom vlasništvu ne svrstava u proračunske korisnike.

2. Financiranje i klasi ikacija prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja

Člankom 107. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i vi-sokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04,

UDK 378.1:336Vesna Vašiček*

Ivana Maletić**

Izvori inanciranja i klasi ikacija prihoda ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja



174/04, 46/07, 45/09 i 63/11) visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije inanciraju se iz:

1. sredstava osnivača,2. državnog proračuna Republike Hrvatske,3. proračuna županija, gradova i općina,4. Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i

tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (izmije-njen naziv i djelokrug NN, br.78/2012.)

5. vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od škola-rina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih pro-jekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i dru-gih djelatnosti,

6. sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgo vačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 66. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i vi-sokom obrazovanju,

7. izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba,

8. donacija te9. ostalih izvora.

Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znan-stveni instituti mogu se inancirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i do-stojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju osno-vnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta.

Javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole inan-ciraju se iz državnog proračuna uzimajući u obzir utvrđene kapacitete pojedinoga visokog učilišta, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti. Prijedlog kriterija za raspodjelu proračunskih sred-stava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje sukladno Zakonu o o znanstvenoj djelatnosti i viso-kom obrazovanju daje Savjet za inanciranje znanosti i visokog obrazovanja, a na temelju strateških priori-teta koje predloži Nacionalno vijeće za znanost i Na-cionalno vijeće za visoko obrazovanje. Navedeni do-kumenti koje bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trebalo koristiti kao podloge za raspodjelu proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje nisu nikada doneseni te sam po-stupak predlaganja proračuna od strane Ministar-stva znanosti, obrazovanja i sporta ne slijedi proce-duru utvrđenu Zakonom o znastvenoj djelatnosti i vi-sokom obrazovanju (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl.6.,7.,8.,9.,14., 108.)

Sredstva iz državnog proračuna namijenjena sveu čilištima, veleučilištima i visokim školama doznačuju se korisnicima u ukupnom iznosu, a kori-snici ih svojim proračunom raspoređuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim općim aktima.

Iako je Zakonom još 2003.g. de iniran cjeloviti iznos kao model inanciranja prijelaz na inanciranje kroz cjeloviti iznos te prijenos inancijskih ovlasti i odgo-vornosti s Ministarstva na sveučilišta nije do danas u potpunosti završen. Dosadašnji način određivanja sredstava za visoko obrazovanje i znanost iz državnog proračuna u Republici Hrvatskoj temeljio se na izno-sima iz prošlih godina korigirano na više ili na niže ovisno o promjenama BDP-a i raspoloživim sredstvi-ma na godišnjoj razini. Takav sustav povijesne alo-kacije sredstava koji se temelji na inanciranju plaća zaposlenih i dijela materijalnih troškova i kontroli izvršavanja proračuna po stavkama i ulaznim krite-rijima ne omogućava srednjoročno niti dugoročno planiranje kao ni postavljanje strateških ciljeva i praćenje njihove realizacije kroz proračun. Posljedi-ca je zadržavanje postojećeg stanja, a izbjegavajući poticaj razvoju institucija promjenom modela inan-ciranja ne potiču se važni razvojni programi koji su ostavljeni na brigu samim institucijama.

Posljedne dvije godine model inanciranja visokog obrazovanja se razvija pod pojmom programski ugovori, a model programskih ugovora predložen je kao način inanciranja u prijedlogu novih zakonskih rješenja koja su bila u javnoj raspravi i 2011. i 2012.g. Tijekom 2012.g. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji sa sveučilištima, veleučilištima i visokim školama pripremilo je i potpisalo prve ugo-vore za trogodišnje inanciranje u dijelu subvencio-niranja studenata u troškovima studija.

Novi modeli inanciranja postavljaju zahtjeve i na drugačije praćenje izvora inaciranja i potrošnje u odnosu na postojeća rješenja, pa se očekuju i smjernice za računovodstveno praćenje u tom segmentu.

Prema čl. 110. st.1. Zakona o znanstvenoj djelatno-sti i visokom obrazovanju proračun javnoga znan-stvenog instituta donosi upravno vijeće na prijedlog znanstvenog vijeća i uz suglasnost ministra., a pre-ma čl. 109. st. 3. proračun sveučilišta donosi senat na prijedlog rektora, a proračun veleučilišta i visoke škole stručno vijeće na prijedlog dekana.

Odredba da proračun veleučilišta i visoke škole donosi stručno vijeće nije u skladu s pravilima dobrog inancijskog upravljanja prema zahtjevi-ma Zakona o iskalnoj odgovornosti i Zakona o proračunu jer bi proračun trebalo donositi tijelo koje ima upravljačku ulogu (upravno vijeće).

Sredstva iz proračuna koja se daju ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja namijenje-



na su prvenstveno podmirenju troškova obavljanja djelatnosti i plaća i naknada nastavnika i znanstve-nika, istraživača, stručnoga tehničkog i pomoćnog osoblja.

Uz inanciranje plaća i ostalih materijalnih rasho-da instituta, iz proračuna (iz različitih Ministar-stava temelje provedenih natječaja) se inanciraju i konkretni projekti.

Prihodi iz proračuna evidentiraju se, bez obzira za koje namijene su dobiveni (za pojedine projekte ili za plaće i materijalne rashode), na odgovarajućim računima podskupine 671 - Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih kori-

snika:

− 67111 Prihod za inanciranje rashoda poslovanja i

− 67121 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine.

Važno je uspostaviti računovodstveni sustav u kojem će se pratiti potrošnja inancirana iz prihoda iz proračuna odvojeno od drugih izvo-ra prihoda, ali i analitički po vrstama prihoda iz proračuna.

Značajan dio prihoda u skladu s zakonskim okvirom i prirodom djelatnosti ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ostvaruju kao vlastite priho-de.

Vlatiti prihodi evidentiraju se na računima podsku-pine 661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga.

Ustanove u znanosti i visokog obrazovanja oslobo-đene su uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u državni proračun (čl. 38. i 39. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Repu-blike Hrvatske za 2013. godinu, NN br. 139/2012).

Nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obvezno je nadzirati ostvarivanje i troše-nje na mjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda ustanova u znanosti koje su njegovi prora-čunski korisnici.

Ministarstvo može u suglasnosti s Ministarstvom i-nancija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korište-nja vlastitih prihoda te donacija za koje namjena nije utvrđena. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i spor-ta za sad nije donijelo navedeni Pravilnik i u praksi je poprilično različito uređeno evidentiranje namjen-skih i vlastitih prihoda kako u dijelu obuhvata i klasi-iciranja pojedine vrste prihoda u neki od izvora tako

i u dijelu utvrđivanja namijene njihova korištenja.

Prethodnim propisima javnim visokim učilištima i institutima su posebnim Pravilnicima - Pravilni-kom o osnovama inanciranja visoke naobraz-be na javnim visokim učilištima (NN, br. 25/96 i 28/99) i Pravilnikom o osnovama inanciranja znan stvenoistraživačkih instituta (NN, br. 38/97 i 28/99), utvrđena mjerila po kojima koriste prihode ostvarene od programa, projekata, ekspertiza i dru-gih poslova u skladu sa svojim statusom neovisno o programima i projektima koje inancira središnji proračun. Primjena navedenih propisa temeljena na zakonskom okviru iz 1999., a koji ne uvažava promjena propisa iz područja proračuna (2003. i 2008.) te iz područja znanosti i visokog obrazovanja (2003.) je otežana te bez značajnijih intervencija u sadržaj pravilnika isti nisu primjenjivi u praksi.

Sve navedeno upućuje na zaključak da je po dru-čje klasi ikacije izvora inanciranja i nji hovog računovodstvenog praćenja važno za sagleda-vanje namjenske potrošnje ustanova te da ga je za potrebe eksternog praćenja i nadzora potreb-no normativno urediti i uni icirati.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA FAKULTETE I INSTITUTE


TEMA RADIONICE JE:




PREDŠKOLSKI ODGOJ

U promo broju TIM4PIN MAGAZINA obrađene su speci ične evidencije prihoda i rashoda u dječjim vrtićima. Dosta je upita dječjih vrtića tijekom za-dnjih par mjeseci bilo vezano uz inancijsko poslo-vanje osobito s aspekta primjene pitanja iz Upit-nika o iskalnoj odgovornosti. Autorice u ovom članku kroz pregled pitanja i odgovora ukazuje na speci ična rješenja primjenjiva u svakodnevnom radu dječjih vrtića.

1. Što treba sadržavati obrazloženje inancijskog plana, treba li ga povezati sa

godišnjim planom rada dječjeg vrtića?

Obrazloženje inancijskog plana podloga je za ana-liziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog kori-snika na državnoj i lokalnoj razini te je osnova za utvrđivanje odgovornosti.

U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu korisni-ci su dužni, uz prijedlog inancijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga inancijskog pla-na.

Uvođenjem srednjoročnog iskalnog okvira na državnoj razini i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovor-nosti za rezultate provedbe programa (aktivnosti i projekata) od korisnika. Upravo stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio samog inancijskog plana na što ukazuje i pitanje iz Upitnika.

Posebna se pažnja posvećuje postavljenim ciljevima i praćenju njihova ispunjavanja, što je dovelo do pro-mjene u načinu izrade obrazloženja inancijskog pla-na proračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje 2012. - 2014. Prilikom izrade obrazloženja naglasak je na ciljevima koji se programima namje-

* Mladenka Karačić, dipl. oec., načelnica u Ministarstvu inancija** Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora

ravaju postići i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva.

Obrazloženje nije mjesto u kojem se iznose nesla-ganja s utvrđenim limitima, niti se njima zahtije-vaju dodatna sredstva. Obrazloženja su podloga za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja te osnova za utvrđivanje odgovornosti.

Obrazloženje inancijskog plana se sastoji od uvo-dnog dijela, obrazloženja programa te procjene i ishodišta potrebnih sredstava za najznačajnije aktivnosti/projekte. Idealno bi bilo povezati obrazloženje s planom rada vrtića. To znači da se programi odnosno projekti/aktivnosti iz inan-cijskog plana mogu pratiti i kroz plan rada.

Obrazloženje uz inancijski plan prema odredbama Zakona o proračunu sadrži: sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocje-ne potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima pro-grama temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju.

2. Moramo li raditi plan nabave ako nemamo postupaka javne nabave?

Zakon o javnoj nabavi propisuje da se za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, u Plan nabave unose podaci o predme-tu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. Obzirom da je i navedena nabava u stvari nabava male vrijednosti, za naručitelja je preporučljivo u svrhu učinkovitog provođenja postupaka javne na-bave i praćenja realizacije nabave te inancijskog opterećenja proračuna/ inancijskog plana pored uvrštavanja podatka u Plan nabave propisati i in-ternu proceduru provođenja nabava procijenje-ne vrijednosti manje od 70.000,00 kuna. Uz Zakon

UDK 657.2Mladenka Karačić*

Maja Petričko**

Odgovori na pitanja dječjih vrtića vezano uz inancijsko poslovanje


PREDŠKOLSKI ODGOJ

o javnoj nabavi Upitnikom o iskalnoj odgovornosti traži se donošenje procedure stvaranja obveza, a prvi korak je donošenja plana nabave koji je u pravi-lu podloga za inancijski plan neovisno o tome jesu li nabave male ili idu po postupcima javne nabave.

3. U proceduri stvaranja obveza propisali smo postupak ugovaranja. Na propisanom obrascu koji je sastavni dio te procedure ne navodi se cijena, a računovođa i ravnatelj bi trebali svojim potpisom odobriti inicijatoru narudžbe da može ići u naručivanje. Računovođa odbija potpisati takav obrazac. Na koji način navedeno riješiti?

U ovom slučaju potrebno je izmijeniti proceduru. Računovođa je u pravu kada odbija potpisati takav obrazac jer je njegov potpis na tom obrascu bespre-dmetan. Računovođa treba provjeriti temeljem do-kumenta iniciranja nabave ima li u inancijskom planu dovoljno odobrenih sredstava što u ovom slučaju ne može jer ne zna kolika je cijena inicirane nabave.

4. Često smo u situaciji da robu trebamo platiti unaprijed po ponudi ili predračunu. Trebamo li pisati i narudžbenicu?

Nije potrebno dodatno ispisivanje narudžbenice. Prihvaćena ponuda, dobiveni predračun dovoljna su podloga za stvaranje i kontrolu obveze.

5. Kod pitanja da li vodimo evidenciju svih ugo-vora na jednom mjestu zanima me koje sve ugovore treba voditi u toj evidenciji?

Misli se na apsolutne sve ugovore: od ugovora s dobavljačima, ugovora o radu, ugovora o djelu, autor-skim honorarima, do sporazuma sa drugim institu-cijama, lokalnim jedinicama i slično. Bilo bi poželjno ugovore podijeliti po vrstama s tim da to pitanje iz

Upitnika eksplicitno ne traži, to je preporuka radi vašeg lakšeg praćenja i snalaženja.

6. Ako ostanu neutrošeni vlastiti prihodi gdje se knjiži taj ostatak po godišnjem obračunu (nismo dužni vraćati u grad)?

Iz pitanja pretpostavljamo da nemate obvezu uplate vla-stitih prihoda na račun grada. U tom slučaju će vam osta-tak prihoda nad rashodima po godišnjem obračunu biti evidentiran na rezultatu poslovanja, na računu 92211. Naravno u slučaju da vam je ukupan rezultat manjak postat će dio ukupnog manjka poslovanja.

7. Osnivač (grad) investitor je u projektu izmjene krovišta i renoviranja fasade na zgradi vrtića. Ne dobivamo fakture (situacije) niti znamo tko je izvođač radova, niti imamo bilo kakve garancije. Kako postupati i što knjižiti?

Dok ne dobijete potrebnu dokumentaciju od grada ništa ne možete niti trebate evidentirati. S obzirom da je grad investitor u knjigovodstvu grada se vode dodatna ula-ganja. Za pretpostaviti je da će po završetku radova i stavljanjem imovine u funkciju grad dostaviti cjelo-kupnu dokumentaciju potrebnu za vaše evidentiranje povećanja vrijednosti imovine u Bilanci (preko 915).

8. Može li vrtić kupovati na tržnici za potrebe kuhinje bez računa prodavatelja? Trebaju li za sve namirnice u kuhinji koje se kupuju biti ugovori s dobavljačima?

Iako je jasan razlog ovakvog postupanja (kupovanje kvalitetnije robe po nižim cijenama) vrtić ne može kupovati bez računa. Svaki trošak mora imati vjero-dostojnu dokumentaciju – u ovom slučaju je to ulazni račun dobavljača. Vezano uz ugovore, nije nužno imati sklopljene ugovore. Ugovori su obvezni za nabave iz-nad 70.000,00 kuna, za sve ostalo nabava se može ini-cirati prihvaćanjem ponuda, narudžbenicama i slično.

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA DJEČJE VRTIĆE


TEMA RADIONICE JE:




PRAVOSUĐE

Sudovi i državna odvjetništva posluju u okviru državne riznice te je uloga nadležnog Ministar-stva iznimno važna u de iniranju pravila i načina postupanja prilikom klasi iciranja i evidentranja speci ičnih poslovnih događaja i transakcija. Au-torica u ovom članku obrađuje speci ične izvore inanciranja, odnos s nadležnim ministarstvom u

kontekstu poslovanja u unutar državne riznice te poslovne događaje i transakcije na rashodnoj stra-ni. U sljedećim brojevima detaljnije će se obrađivati speci ičnosti vezane uz primjenu proračunskih kla-si ikacija i ulogu nadležnog Ministarstva u usposta-vi sustava inancijskog upravljanja i kontrola.

1. UvodSudovi i državna odvjetništva većim dijelom posluju preko jedinstvenog računa državne riznice. Međutim, još uvijek imaju otvorene i račune za redovno poslo-vanje „11“, a sudovi i račune za posebne namjene „13“ na kojima se prikupljaju predujmljena sredstva stra-naka. Zbog navedenoga, evidencije pojedinih poslov-nih događaja, kako na prihodovnoj, tako i rashodovnoj strani, različite su od onih za korisnike koji u cijelosti posluju preko jedinstvenog računa državne riznice.

Kod provođenja knjigovodstvenih evidencije važno je nadalje istaknuti da su sva plaćanja u sustavu državne riznice vezana uz izvore inanciranja, pa time i sam način evidencije ovisi o izvoru iz kojeg je pojedina obveza podmirena.

2. Prihodi iz državnog proračunaPrihodi koje sudovi i državna odvjetništva ostva-re iz državnog proračuna, izvora inanciranja: opći prihodi i primici evidentiraju se na računima podskupine 671 - Prihodi iz proračuna za inan-ciranje redovne djelatnosti proračunskih kori-snika: 67111 Prihod za inanciranje rashoda po-slovanja i 67121 Prihodi za inanciranje rashoda za nabavu ne inancijske imovine.

Izvor inanciranja: opće prihode i primitke čine prihodi od poreza, prihodi od inancijske imovine,

* Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo inancija RH

prihodi od ne inancijske imovine, prihodi od admi-nistrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi državne uprave, prihodi od kazni te primici od inancijske imovine i zaduživanja za koje nije de inirana namje-na korištenja.

Rashodi planirani u državnom proračunu za sudove i državna odvjetništva iz izvora inanciranja: opći prihodi i primici podmiruju se do visine plana neo-visno o naplaćenim prihodima. Prihodi koji su kla-si icirani u izvor inanciranja: opći prihodi i primi-ci proračunskim korisnicima državnog proračuna nisu raspoloživi trenutkom naplate na jedinstveni račun državne riznice, već podmirenjem obveza za rashode koji se inanciraju iz navedenog izvora. Ovi se prihodi kao izvorni priznaju, i kao takvi evi-dentiraju, samo u državnom proračunu te za njih proračunski korisnici državnog proračuna ne mogu iskazivati potraživanja iz državnog proračuna u vi-sini naplaćenih prihoda. Tako su primjerice sudovi obvezni pratiti naplatu sudskih pristojbi, premda ona nije prihod suda, već državnog proračuna. Za iz-nos naplaćenih sudskih pristojbi sudovi nemaju pra-vo iskazivati potraživanja iz državnog proračuna.

Sudovi i državna odvjetništva iskazuju prihode za pokriće rashoda inanciranih iz izvora: općih priho-da i primitaka u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za inanciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika trenutkom plaćanja rasho-da s jedinstvenog računa državne riznice, odnosno „632“ (pod)računa jedinstvenog računa riznice na koji se sredstva transferiraju u ukupnom iznosu.

RB OpisRačun


Evidencije kod sudova i državnih odvjetništavaObračun i plaćanje rashoda

1. Primljen je račun dobavljača 32 232

2.Račun je podmiren preko „632“(pod)računa državnog proračuna

232 67111

Evidencije u državnom proračunu

1. Podmirenje obveze za rashode korisnika 32 1111

UDK: 657.2Ivana Jakir Bajo*

Speci ične knjigovodstvene evidencije kod sudova i državnih odvjetništava


PRAVOSUĐE

3. Vlastiti prihodiČlankom 52. Zakona o proračunu propisano je da se prihodi koje proračunski korisnici državnog proračuna ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (661 - Prihodi od pro-daje proizvoda i robe te pruženih usluga) uplaćuju u državni proračun. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna moguće je propisati izuzeća od uplate vlastitih prihoda u državni proračun. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrva-tske za 2012. godinu (NN, br. 24/12., čl. 39) utvrđeno je da se obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi na sustav izvršenja sankcija, dok iznimka nije na-pravljena za pravosuđe. Time su se sudovi obveza-li na uplatu ostvarenih vlastitih prihoda u državni proračun, a najčešće ih ostvaruju naplaćivanjem usluga fotokopiranja i iznajmljivanja prosto-ra. Korištenje ovih prihoda utvrđeno je državnim proračunom.

Sudovi evidentiraju potraživanja za uplaćene vla-stite prihode na jedinstveni račun državne riznice na osnovnom računu 16721 - Potraživanja za priho-de proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Iz uplaćenih vlastitih prihoda podmiruju obveze po rashodima planiranim u državnom proračunu. U slučaju da proračunski korisnik ne potroši vlasti-te prihode uplaćene u državni proračun do kraja proračunske godine, Zakon o proračunu ne predviđa mogućnost prijenosa istih u iduću proračunsku go-dinu.

Sudovi uplaćuju vlastite prihode u državni proračun. Međutim, sredstva ostvarena na tržištu uplaćuju se na račun suda „11“, a potom sud daje nalog za njiho-vu uplatu na jedinstveni račun državne riznice. Sredstva se ponovno povlače na način da ih preko „632“ (pod)računa sud vraća na svoj račun „11“ s kojeg onda podmiruje rashode koji su planirani u državnom proračunu za inanciranje iz ovog izvora. Primjer je dan u nastavku:

RB OpisRačun


Evidencije kod proračunskog korisnika državnog proračunaObračun i naplata vlastitih prihoda

1.Obračun prihoda od pruženih usluga na temelju izdanog računa (najam)

16615 96615

2. Naplaćeno od najmoprimca 96615 16615

3. Ostvareni prihodi od najamnine 11121 66151

Uplata vlastitih prihoda u državni proračun

4.Potraživanja iz državnog proračuna za naplaćene vlastite prihode

16721 11121

Povrat vlastitih prihoda iz državnog proračuna na račun suda

5.Povrat vlastitih prihoda iz državnog proračuna na račun suda

11121 16721

Obračun i plaćanje rashoda iz ostvarenih vlastitih prihoda6. Primljen je račun 32 232

7.Račun je podmiren sredstvima vlastitih prihoda s računa suda

232 11121


1.

Uplaćen vlastiti prihod proračunskog korisnika na jedinstveni račun državne riznice

11111 66151

2.Podmirenje obveze za rashode korisnika 32 1111

Dio korisnika uplaćuje vlastite prihode na jedin-stveni račun državne riznice, ali ih troši na način da ista ne vraća ponovo na redovni račun „11“, već se sa „632“ (pod)računa izravno podmiruju obveze za rashodne suda koji su u državnom proračunu plani-rani za inanciranje iz izvora: vlastiti prihodi. Pri-mjer je dan u nastavku:

RB OpisRačun


Evidencije kod proračunskog korisnika državnog proračunaObračun i naplata vlastitih prihoda

1.Obračun prihoda od pruženih usluga na temelju izdanog računa (najam)

16615 96615

2. Naplaćeno od najmoprimca 96615 16615

3. Ostvareni prihodi od najamnine 11121 66151

Uplata vlastitih prihoda u državni proračun

4.Potraživanja iz državnog proračuna za naplaćene vlastite prihode

16721 11121

Obračun i plaćanje rashoda iz ostvarenih vlastitih prihoda izravno s (pod)računa “632”

5. Primljen je račun 32 232

6.

Račun je podmiren preko „632“(pod)računa državnog proračuna iz vlastitih prihoda korisnika

232 16721


PRAVOSUĐE


1.Uplaćen vlastiti prihod prora-čunskog korisnika na jedin-stveni račun državne riznice

11111 66151

2. Podmirenje obveze za rashode korisnika 32 1111

4. Troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa

Česta pitanja vezana su uz troškove puta i smještaja osoba koje nisu zaposlenici proračunskog korisnika, ali u sklopu posla koji obavljaju za njega idu na službeni put.

Na podskupini računa 324 knjiže se nakna-de troškova osobama izvan radnog odnosa i to 32411 - Naknade troškova službenog puta i 32412 - Naknade ostalih troškova.

Na osnovnom računu 32411 knjiže se troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa, neovisno o poreznim obilježjima tih isplata (što po-drazumijeva knjiženje bruto iznosa, ako su ti troškovi oporezivi). Naime, osobi koja kod isplatitelja ne ostva-ruje naknadu za rad koja ima obilježje drugog dohotka, a službeno putuje za potrebe isplatitelja, troškovi službenog putovanja se, u skladu s odredbama članka 10. stavka 1. točke 11. Zakona o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo do iznosa propisanih člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Osobi koja kod isplatitelja ostvaruje pravo na naknadu za rad koja ima obilježja drugog dohotka, naknade troškova službenog putovanja ne mogu se isplatiti neoporezi-vo, osim naknada po osnovi prijevoza i noćenja, koje se prema odredbama članka 7. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo ako računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – sud ili državno odvjetništvo.

Na osnovnim računima 32371 Autorski honorari i 32372 Ugovori o djelu knjiži se ukupan rashod uključujući i doprinose iz i na ugovor o djelu. Troškovi službenog putovanja ovih osoba evi-dentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

5. Rashodi za nabavu kratkotrajne imovineKod nabave i utroška zaliha kratkotrajne imovine valja razlikovati nabavu te imovine kod proračunskih ko-risnika u djelatnosti zdravstva, prometa trgovinskom robom i proizvodnji od svih ostalih proračunskih ko-risnika, kao što su sudovi i državna odvjetništva.

U djelatnostima zdravstva, trgovine i proizvodnje, na-bava zaliha knjiži se na teret zaliha, računi skupine 06, u korist obveza računi podskupine 244, a kod utroška smanjuju se zalihe i terete rashodi poslovanja.

Kod svih ostalih proračunskih korisnika, dak-le i sudova i državnih odvjetništava rashodi se terete u trenutku nabave materijala ili ostale kratkotrajne nematerijalne imovine na teret računa rashoda u razredu 3 u korist obveza na računima skupine 23. Ako se kod ovih korisnika nabavljaju zalihe koje se ne utroše odmah već se čuvaju na zalihama i postupno stavljaju u upora-bu, rashodi se također terete u trenutku nabave, a istovremeno se povećavaju zalihe i izvori sredstava. Trošenje ovih zaliha prati se na računima u skupi-ni 06 i 91 gdje je zaliha i knjižena. Ovakve se zalihe prate i u pomoćnim knjigama (skladišna evidencija, materijalno knjigovodstvo, i sl.).

Primjeri:

1. Nabavljen je uredski materijal za zalihu 20.000 kn,2. U mjesecu lipnju je utrošeno materijala 8.800 kn,3. Nabavljena sredstva čišćenja (bez formiranja zaliha) 2.000 kn.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun


1. Nabavljene zalihe uredskog materijala 20.000 32211 23221

1a. Povećanje imovine 20.000 06131 91111

2. Utrošeni uredski materijal 8.800 91111 06131

3. Nabavljena sredstva za čišćenje za tekuće potrebe

2.000 32214 23221

Napomena:

U primjeru su dane mogućnosti postupanja pri nabavi i trošenju kratkotrajne ne inancijske imovine. Najčešće se javlja situacija pod rb. 3. - Nabava za izravno trošenje bez formiranja značajnih zaliha. Rashod se priznaje odmah za nabavljeni iznos. U pomoćnim se knjigama ne prate utrošci jer se materijal ne skladišti.

Pri nabavama značajnijih količina gdje se formiraju za-lihe koje se troše u određenom razdoblju (slučaj pod rb. 1. u primjeru) - rashodi se priznaju u ukupnom iznosu nabave, a trošenje se prati i u pomoćnim knjigama.

112 TIM4PIN MAGAZIN 1/2013

VATROGASTVO

Jedna od speci ičnosti inanciranja djelatnosti vatro-gastva je činjenica da se za veliki dio prihoda unaprijed (neovisno o inancijskom planu) utvrđuje namjena korištenja. Puno je posebnosti u sustavu inancijskog upravljanja i poslovanja javnih vatrogasnih postrojbi koje će se u sljedećim brojevima časopisa detaljnije obrađivati. U ovom članku autorice su obradile tema-tiku evidentiranja speci ičnih rashoda i oročavanje sredstava javnih vatrogasnih postrojbi.

1. UvodZa značajan dio prihoda javnih vatrogasnih postroj-bi namjena je utvrđena propisima te malo leksibil-nosti ostaje na rashodnoj strani prilikom donošenja inancijskog plana. Tako se npr. Prihodi ostvareni

od jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave - iz sredstava decentralizacije troše u skladu s minimalnim inancijskim standardom utvrđenim Odlukom za inanciranju rashoda u skupini računa 31 - Rashodi za zaposlene, skupini računa 32 - Ma-terijalni rashodi i/ili skupini računa 34 - Financijski rashodi. Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju i sredstva iz državnog proračuna preko Hrvatske vatrogasne zajednice izravno na svoje račune, opet targetirano - za inanciranje ili su inanciranje na-bave vatrogasne tehnike i opreme. U nastavku daju se primjeri evidentiranja speci ičnih rashoda te evi-dencije u slučaju oročavanja sredstava.

2. Edukacija zaposlenikaJavne vatrogasne postrojbe ulažu u dodatnu eduka-ciju i osposobljavanje zaposlenika te se rashodi njihova sudjelovanja na vježbama, seminarima ili ra-dionicama evidentiraju na odgovarajućim računima odjeljka 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika.

Međutim, kada zaposlenik uz potporu javne vatroga-sne postrojbe upiše poslijediplomski studij ili inan-cira neko stručno usavršavanje, rashodi se evidenti-raju na računu 37215 - Stipendije i školarine.

* Mr. sc. Ivana Jakir Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija RH** Sabina Rebrović, mag.oec., savjetnica u Centru za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora

3. Troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odnosa

Česta pitanja vezana su uz troškove puta i smještaja osoba koje nisu zaposlenici proračunskog korisnika, ali u sklopu posla koji obavljaju za njega idu na službeni put. Na podskupini računa 324 knjiže se naknade troškova osobama izvan radnog odno-sa i to 32411 Naknade troškova službenog puta i 32412 Naknade ostalih troškova.

Na osnovnom računu 32411 knjiže se troškovi službenog putovanja osobama izvan radnog odno-sa, neovisno o poreznim obilježjima tih isplata (što podrazumijeva knjiženje bruto iznosa, ako su ti troškovi oporezivi). Naime, osobi koja kod isplati-telja ne ostvaruje naknadu za rad koja ima obilježje drugog dohotka, a službeno putuje za potrebe ispla-titelja, troškovi službenog putovanja se, u skladu s odredbama članka 10. stavka 1. točke 11. Zakona o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo do iznosa propisanih člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

Osobi koja kod isplatitelja ostvaruje pravo na nak-nadu za rad koja ima obilježja drugog dohotka, naknade troškova službenog putovanja ne mogu se isplatiti neoporezivo, osim naknada po osnovi prije-voza i noćenja, koje se prema odredbama članka 7. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak, mogu isplatiti neoporezivo ako računi o obavljenim uslu-gama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – javnu vatrogasnu postrojbu.

Na osnovnom računu 32911 Naknade članovima upravnih vijeća knjiži se ukupan rashod nak-nade uključujući i doprinose iz i na naknadu. Troškovi službenog putovanja ovih osoba evi-dentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

Na osnovnim računima 32371 Autorski honorari i 32372 Ugovori o djelu knjiži se ukupan rashod uključujući i doprinose iz i na ugovor o djelu. Troškovi službenog putovanja ovih osoba evi-dentiraju se na odjeljku 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa.

UDK: 657.2Ivana Jakir Bajo*

Sabina Rebrović**

Evidentiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi i oročavanja sredstava


VATROGASTVO

4. Rashodi za nabavu dugotrajne imovine

Nabavu dugotrajne imovine javne vatrogasne po-strojbe evidentiraju kao i svi ostali proračunski ko-risnici: zadužuje se račun obveza u razredu 2, a odo-brava odgovarajući račun rashoda za nabavu ne inan-cijske imovine u razredu 4. Istovremeno se zadužuje bilančni račun ne inancijske imovine u razredu 0 i odobrava račun vlastitih izvora u razredu 9.

Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave ili Hrvatska vatrogasna zajednica ili Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja opremu za ja-vnu vatrogasnu postrojbu, rashode knjiži kao rashode za nabavu ne inancijske imovine i bilančno evidentira nabavljenu imovinu. Pri prijenosu imovine javnoj va-trogasnoj postrojbi zadužuje se odgovarajući račun izvora vlasništva za dugotrajnu imovinu uz odobrenje računa imovine. Javna vatrogasna postrojba koji do-bije tu dugotrajnu imovinu knjiži je na računima razreda 0 na teret odgovarajućeg osnovnog računa imovine u korist osnovnog računa promjena u obuj-mu imovine koji se na kraju izvještajnog razdoblja za-tvara prebacivanjem na odgovarajući račun vlastitih izvora iz proračuna za ne inancijsku imovinu.

U sustavu u kojem proračunski korisnici vode i evidentiraju svoju imovinu te imaju cjelokupno računovodstvo važno je da proračun koji je uložio novac (i ima evidentirane rashode za nabavu) isknjiži imovinu u koju je uložio novac, a koja pripa-da proračunskom korisniku kako se pri konsolida-ciji bilanci ne bi udvostručavala vrijednost imovine. Promatranjem zajedno konsolidirane Bilance i kon-solidiranog Izvještaja o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima dobit će se informacije o poslov-nom događaju na način da su promjene u stanjima u Bilanci objašnjene (u konkretnom primjeru) rasho-dima za nabavu ne inancijske imovine.

Pojedinačni izvještaji - proračuna i proračunskog korisnika ukazat će na to da je došlo do promjena u obujmu imovine (Izvještaj o promjenama u vrijedno-sti i obujmu imovine i obveza) te će se kroz izvještaje javne vatrogasne postrojbe vidjeti da je imovina do-bivena odnosno inancirana iz proračunskih sred-stava, a kroz izvještaje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave/Hrvatske vatrogasne zajednice/Državne uprave za zaštitu i spašavanje vidjet će se da je uloženo u imovinu koja se vodi kod drugog proračunskog korisnika.

5. OročavanjaJavne vatrogasne postrojbe znaju kratkoročno oročavati sredstva ostvarena od obavljanja vlasti-

te djelatnosti. Kratkoročni inancijski plasmani koji nastanu tijekom godine knjiže se unutar skupina 11 i 12 bez korištenja računa izdataka i primitaka na razredima 5 i 8. Međutim, kada kratkoročni depoziti dospijevaju u idućoj proračunskoj godini, postupa se kao da se radi o dugoročnim plasmanima.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu (čl. 62, st. 2) propisuje da se dugoročni de-poziti i kratkoročni koji se vraćaju u sljedećoj godini evidentiraju odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka za dane zajmove kreditnim i ostalim inancijskim institucija-ma u skupini računa 51 te se istovremeno zadužuje račun depozita u skupini 12 i odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9. Po dospijeću i naplati potraživanja ( inancijske imovine) priljev novčanih sre-dstva evidentira se u korist primitka na računu razreda 8 Primici od inancijske imovine i zaduživanja, uz isto-vremeno smanjenje imovine (na računima skupine 12) i izvora sredstva za inancijsku imovinu (računi skupi-ne 91 Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora).

Primjer:

Sredinom 2012. godine oročena su sredstva u iznosu od 150.000,00 kn, na rok od godinu dana, uz 5% kamatnu stopu. U srpnju 2013. godine sredstva su vraćena.

Knjiženje u 2011.:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Oročena sredstva 150.000 51532 11121

2. Prijenos na inancijsku imovinu- potraživanja po depozitima

150.000 12112 91122

3. Obračunan prihod od kamata na oročena sredstva (za 2012. godinu) 3.750 16413 96413

Knjiženje u 2013.:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Stanje depozita 1.1.2013. 150.000 12112 91122

1a. Obračunan prihod od kamata u 2012.-stanje 1.1.2013.

3.750 16413 96413

2. Obračunan prihod od kamata na oročena sredstva (2013. godina) 4.250 16413 96413

3. Podizanje depozita po isteku oročenja 150.000 11121 81532

4. Utvrđivanje prihoda od kamata na oročena sredstva 16.000 96413 16413

5. Naplaćen prihod od kamata 16.000 11121 64131

6. Smanjenje inancijske imovine-depozita 150.000 91122 12112



Započeo je novi projekt Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Globalnog fonda za okoliš (UNDP-GEF) pod nazi-vom: Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republi-ci Hrvatskoj. Autorica u ovom članku piše o obuhva-tu i ciljevima ovog projekta čiji bi rezultata trebao biti poboljšanje inancijskog poslovanja javnih usta-nova za upravljanje zaštićenim područjima.

1. UvodKoncept posebno vrijednih prirodnih područja, koja su pod određenom vrstom zaštite u svijetu je poznat tisućama godina. Današnji oblik zaštićenih područja uspostavljen je sredinom 19. stoljeća. Od tada, taj model se, u skladu sa zakonitostima i osobitostima vremena - razvijao i prilagođavao. U prošlosti, ova područja bila su više promatrana kao izolirani „bi-seri prirode”. U takvom konceptu, sve do 1970. go-dine, „društvena dobrobit“ kao rezultat zaštićenih područja nije priznata te je smatrana suprotnom od očuvanja bioraznolikosti.

U tzv. „modernom modelu“ zaštićenih područja, koncept održivosti dao je novi pogled na zaštićena područja. Globalno - zaštićena područja sve su više promatrana kao ključni generator lokalnog razvoja te se u ekološkom, socijalnom i ekonomskom pogle-du, od njih počelo očekivati sve više.

Danas možemo reći, da osim osnovne funkcije - zaštite prirode, zaštićena područja donose i mnoge druge dobrobiti, poput onih da širokom broju stano-vnika zemaljske kugle osiguravaju čist zrak i pitku vodu. Primjerice, jedna trećina najvećih svjetskih gradova zalihe pitke vode crpi upravo iz zaštićenih područja. Kroz široki spektar dobrobiti koje osigu-ravaju, zaštićena područja djeluju na individualnoj razini poboljšavanjem zdravlja čovjeka, ali doprino-se i na društvenoj razini, poput očuvanja kulturnih dobara te možemo reći da kroz svoje mnogobrojne funkcije osiguravaju opću dobrobit čovjeka.

* Marija Jurčević, prof., Program Ujedinjenih naroda za razvoj

2. Uloga zaštićenih područja u ekonomskom razvoju

Osim navedenih, uglavnom socijalnih i ekoloških dobrobiti, zaštićena područja osiguravaju i eko-nomsku dobit, koja nije zanemariva. Na globalnoj razini, zaštićena područja kroz turističku djelatnost godišnje ostvare i preko 20 milijardi USD prihoda. Primjerice, marketinška studija iz 2000. godine po-kazala je kako 42% turista iz Europe prilikom pu-tovanja posjećuju zaštićena područja. Stoga mno-ge vlade svijeta zaštićena područja smatraju pra-vim generatorom „zelenih poslova”, kao i lokalnog razvoja uopće.

Jedna od osnovnih prepoznatljivosti i temeljnih vrije-dnosti Hrvatske upravo su 435 zaštićena područja, ukupne površine 669,702.32 ha. Radi speci ičnosti geografskog položaja zaštićena područja u RH imaju izrazito visoku krajobraznu i biološku raznolikost.

U Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštićenih područja – strogi rezervati, nacionalni parkovi, po-sebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park – šume te spomenici arhitekture parkova.

3.Financijsko poslovanje zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj

U postojećem sustavu, nacionalnim parkovima (8) i parkovima prirode (11) u Hrvatskoj upravlja 19 javnih ustanova, a ostalim zaštićenim područjima županijske ustanove za upravljanje zaštićenim pri-rodnim vrijednostima (20). Unutar navedenog su-stava samostalnih javnih ustanova za nacionalne parkove i parkove prirode, prepoznata je određena razina neučinkovitosti i nedostatak koordinacije u administrativnom, pravnom i tehničkom smislu. Kako bi se poboljšala održivost i racionaliziralo po-slovanje, nameće se potreba kvalitetnijeg rješavanja pitanja poput javne nabave, koncesija i sl.

U Hrvatskoj su samo 2 nacionalna parka (NP Plitvička jezera i NP Krka) u cijelosti u mogućnosti pokriti vlastite potrebe samostalno ostvarenim prihodima. Većini zaštićenih područja potrebna su dodatna sre-dstva iz državnog proračuna, koja pokrivaju samo dio potreba. Primjerice, prema podacima iz 2009.,

UDK 502.4Marija Jurčević*

Zaštićena područja u funkciji lokalnog razvoja



od 22,7 milijuna kuna, koliko su zaštićena područja zatražila, odobreno je samo 46% iz čega proizlazi nedostatak od 54% sredstava za provedbu planira-nih aktivnosti. U tijeku je prikupljanje inancijskih podataka kako bi se dobili precizni pokazatelji i-nancijskih potreba za svako zaštićeno područje.

4. Obuhvat i ciljevi projektaKao odgovor na postojeće potrebe, Program Uje-dinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj je uz strateško usmjeravanje i suradnju Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i pri-rode (MZOIP) koncipirao projekt Jačanje institucio-nalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj koji je inicijalno odobrilo Upravno vijeće Globalnog fon-da za okoliš (GEF). U tijeku je provedba pripremne faze projekta u kojoj će biti izvršene potrebne anali-ze kako bi glavni projekt (koji će se provoditi 2014. – 2017.) što bolje odgovorio na postojeće potrebe te dobio konačno odobrenje u vidu darovnice od stra-ne GEF-a u iznosu od 4,953.000 USD.

GEF će, u periodu 2010. – 2014. godine, na svjetskoj razini uložiti 700 milijuna USD za inanciranje više od 2.300 zaštićenih područja. Glavni strateški cilj GEF-a je poboljšanje održivosti cjelokupnog sustava zaštićenih područja.

UNDP, kao jedna od provedbenih agencija GEF-a je-dna je od svjetski najznačajnijih organizacija koje zaštićenim područjima pružaju tehničku pomoć. Do sada je UNDP proveo projekte u oko 700 zaštićenih područja (koja zauzimaju 85 milijuna ha) u 55 država svijeta. Razlog takvoj posvećenosti zaštićenim područjima leži u činjenici da zaštićena područja obuhvaćaju 12,2% kopnene i 1,17% morske površine Zemlje i kao takva predstavljaju veliki potencijal za razvoj čovjeka osiguravajući usluge ekosusta-va, čuvajući dom milijunima ljudi diljem svijeta i ublažavajući utjecaj klimatskih promjena.

Glavni cilj projekta Jačanje institucionalne i inancijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj je poboljšati učinkovitost upra-vljanja i inancijsku održivost svih 19 nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj.

Obzirom da se pokazalo da se sustav upravljanja kroz 19 javnih ustanova može unaprijediti, tijekom pripremne faze UNDP-GEF projekta razmatrat će se različiti modeli mogućeg institucionalnog preu-stroja zaštićenih područja.

Sukladno raznim modelima u svijetu razmatrat će se: (1) uspostava male profesionalne agencije koja bi koordinirala rad postojećih javnih ustanova; (2) mogućnost umrežavanja nekoliko zaštićenih područja kojima bi se upravljalo kroz jednu javnu ustanovu (uključuje smanjenje broja javnih usta-nova); (3) uspostava centralizirane nacionalne agencije u vidu zasebne javne ustanove (uključuje ukidanje postojećih 19 javnih ustanova); (4) uspo-stava centralizirane nacionalne agencije kao dije-la neke od postojećih institucija, poput Ministar-stva zaštite okoliša i prirode ili Državnog zavoda za zaštitu prirode; i (5) poboljšanje postojećeg su-stava upravljanja bez institucionalnih promjena.

Tijekom pripremne faze projekta, koja će trajati do rujna 2013. godine, predloženi modeli će se anali-zirati kako bi se odabrao jedan, optimalan za Repu-bliku Hrvatsku. Analiza će koristiti participativni pristup, što znači da će se uzeti u obzir mišljenja svih postojećih institucija iz sektora zaštite prirode. Oda-brani model bit će detaljnije razrađen i uspostavljen kroz glavni projekt u trajanju od četiri godine (2014. – 2017.). Vezano za inancijsku održivost zaštićenih područja, u pripremnoj fazi će se analizirati moguć-nosti smanjenja troškova i povećanja vlastitih priho-da zaštićenih područja. Kroz glavni projekt će se zatim provesti aktivnosti u pojedinim zaštićenim područjima kojima će cilj biti unaprjeđenje inan-cijske samoodrživosti zaštićenih područja.



Stupanjem na snagu Zakona o cestama1 (NN, br. 84/11) u srpnju 2011., dotadašnje javne ceste na područjima gradova s više od 35.000 stanovnika, te gradova koji su sjedišta županija (dalje u tekstu: veliki gradovi) postale su nerazvrstane ceste čije je upravljanje povjereno jedinicama lokalne samou-prave na čijem području se nalaze (velikim gradovi-ma). O kojim je cestama riječ i kojem velikom gradu pripadaju utvrdio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u ja-vne ceste (NN, br. 44/12) koja je stupila na snagu u travnju 2012. Autorica u ovom tekstu obrađuje pro-blematiku rasporeda sredstava između velikih gra-dova i županijskih uprava za ceste te daje pregled računovodstvenih rješenja.

1. UvodPrema članku 108. stavku 2. Zakona o cestama, za građenje, rekonstrukciju i održavanje navedenih ces-ta velikim gradovima pripada i dio prihoda od godiš-nje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila (dalje u tekstu: godišnja naknada) i od naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta, koja se u državnom proračunu planira za Hrvatske ceste d.o.o. (dalje u tekstu: naknada za inanciranje građenja i održavanja). Kao kriterij ra-

sporeda sredstava određen je udio duljine nerazvr-stanih cesta koje su do stupanja na snagu navedene

* Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo inancija1 Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi iz 2005. godine (NN, br. 129/05) velikim gra-dovima povjeravaju se poslovi koji se odnose na održavanje jav-nih cesta. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11) velikim gradovima povjereno je održavanje ne-razvrstanih cesta na njihovim područjima te su utvrđeni prihodi za inanciranje navedene komunalne djelatnosti.

Odluke bile državne, županijske i lokalne ceste u ukupnoj duljini državnih, županijskih i lokalnih ce-sta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN, br. 54/08, 122/08, 13709, 104/09 i 17/10). Na temelju ovoga kriterija rasporeda utvrđeni su udjeli velikih gradova u godišnjoj naknadi – Pravilnikom o napla-ti godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (NN, br. 130/12), i naknadi za inanciranje građenja i održavanja – Pravilnikom o rasporedu sredstava za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste u 2012. godini (NN, br. 58/12 i 122/12).

2. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta

Pravilnik o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila donio je ministar inancija te-meljem članka 93. stavka 1. Zakona o cestama. Osim udjela velikih gradova u godišnjoj naknadi, ovim Pra-vilnikom utvrđuje se način naplate, postupak upla-te sredstava godišnje naknade na račun županijske

UDK 657.2Ivana Vargašević Čonka*

Knjigovodstvene evidencije godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta



uprave za ceste, izdvajanja sredstava godišnje nak-nade za one ceste koje su preuzeli veliki gradovi, vođenje evidencije i ovlast za provođenje kontrole nad postupkom naplate.

Prema Pravilniku, godišnju naknadu čine iznos koji naplaćuju stanice za tehnički pregled i uplaćuju na račun županijske uprave za ceste i nadoknađena sre-dstva zbog neostvarene godišnje naknade od osoba s invaliditetom, sukladno odredbama članka 88. Zako-na o cestama. Godišnja naknada je prihod žu panijske uprave za ceste pojedine županije na čijem području obveznik plaćanja godišnje naknade ima prebivalište, odnosno sjedište. Iznimno, godišnja naknada je prihod proračuna Grada Zagreba ako obveznik plaćanja ima prebivalište, odnosno sjedište na području Grada Za-greba. Iz sredstava godišnje naknade koja je prihod županijskih uprava za ceste izdvaja se dio sredsta-va velikim gradovima za nerazvrstane ceste koje su preuzeli, a sukladno udjelima velikih gradova danim u tablici 1. iz članka 8. stavka 3. Pravilnika.23

Tablica 1. Udjeli velikih gradova u prihodima županijskih uprava za ceste od godišnje naknade iz članka 8. stavka 3. Pravilnika o naplati godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila

RB. Županija GRAD

Ukupna duljina

ŽC i LC km(NN

17/10)2

Indeks udjela župan. uprave za ceste

Duljina NC km

(NN 44/12)3

Indeks udjela

velikoga grada

1 2 3 4 5 6 7

1. ZagrebačkaVelika Gorica 1.567 77,9%

162,27 10,4%

Samobor 183,77 11,7%

2. Krapinsko-zagorska Krapina 683 95,8% 28,79 4,2%

3. Sisačko-moslavačka Sisak 1.471 91,1% 131,17 8,9%

4. Karlovačka Karlovac 1.271 87,5% 156,16 12,5%5. Varaždinska Varaždin 953 92,2% 74,15 7,8%

6. Koprivničko-križevačka Koprivnica 914 94,8% 46,87 5,2%

7. Bjelovarsko-bilogorska Bjelovar 1.169 89,3% 136 10,7%

2 Ukupna duljina županijskih i lokalnih cesta na području pojedi-ne županije u kilometrima sukladno ranije važećoj Odluci o razvr-stavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN, br. 17/10).3 Duljina nerazvrstanih cesta, odnosno ranijih županijskih i lokal-nih cesta koje su Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN, br. 44/12) prešle na upravljanje velikim gradovima.

RB. Županija GRAD

Ukupna duljina

ŽC i LC km(NN

17/10)2

Indeks udjela župan. uprave za ceste

Duljina NC km

(NN 44/12)3

Indeks udjela

velikoga grada

8. Primorsko-goranska Rijeka 957 93,2% 64,18 6,8%

9. Ličko-senjska Gospić 1.356 81,1% 253,64 18,9%

10. Virovitičko-podravska Virovitica 729 93,9% 44,21 6,1%

11. Požeško-slavonska Požega 527 87,3% 66,65 12,7%

12. Brodsko-posavska

Slavonski Brod 626 95,7% 28,62 4,3%

13. Zadarska Zadar 1.208 91,8% 91,8 8,2%

14. Osječko-baranjska Osijek 1.221 92,1% 95,96 7,9%

15. Šibensko-kninska Šibenik 884 85,9% 125 14,1%

16. Vukovarsko-srijemska

Vukovar709 90.2%

31,33 4,4%Vinkovci 37,73 5,4%

17. Splitsko-dalmatinska

Split1.819 95,1%

55,73 3,1%Kaštela 32,54 1,8%

18. IstarskaPazin

1.411 92,1%83,61 5,9%

Pula 30,73 2,0%

19. Dubrovačko-neretvanska Dubrovnik 644 92,1% 49,96 7,9%

20. Međimurska Čakovec 529 87,6% 65,79 12,4%

Obveznici plaćanja godišnje naknade su vlasnici mo-tornih i priključnih vozila registriranih u Republici Hrvatskoj, a osim u stanicama za tehnički pregled godišnja naknada može se uplatiti i izravno na račun županijske uprave za ceste, odnosno u proračun Grada Zagreba. Vlasnici motornih ili priključnih vo-zila koji odjave svoja vozila, imaju pravo na povrat dijela plaćenog iznosa godišnje naknade razmjerno razdoblju u kojem je, računajući od dana odjave vo-zila, prestala uporaba javnih cesta.

Županijska uprava za ceste i veliki grad snose troškove izdataka za rad stanica za tehnički pregled pri napla-ti godišnje naknade, a temeljem ugovora s pravnim osobama u čijem su one sastavu. Navedene troškove i vraćeni dio godišnje naknade vlasnicima odjavljenih vozila županijska uprava za ceste i veliki grad snose razmjerno udjelu u prihodu od godišnje naknade.

Zakon o cestama oslobodio je određene skupine osoba s invaliditetom od plaćanja godišnje naknade, a taj se dio prihoda županijskim upravama za ceste nadoknađuje iz državnog proračuna.

Županijska uprava za ceste dužna je velikom gradu s područja županije doznačiti sredstva godišnje nak-nade, umanjena za troškove koje zajedno snose ona i veliki grad, koja su uplaćena na račun županijske



uprave za ceste do 15. u mjesecu za prethodni mje-sec, sukladno priljevu sredstava.

U nastavku se daju knjigovodstvene evidencije godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozi-la kod županijskih uprava za ceste i velikih gradova.

Evidencije kod županijskih uprava za ceste

RB. Opis IznosKonto

Duguje PotražujeI. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (ukupan prihod 100.000 kn)

1.

Naplaćen prihod od godišnje naknade u mjesecu X koji uključuje: • godišnju naknadu koju županijskoj

upravi za ceste uplate stanice za tehnički pregled,

• uplate koje vlasnici vozila uplaćuju izravno na račun županijske uprave za ceste i

• nadoknađena sredstva zbog neostvarene godišnje naknade od osoba s invaliditetom,

umanjeno za iznose vraćene vlasnicima odjavljenih vozila

100.000 11121 64241

2.

Knjiženje na početku mjeseca za prethodni mjesec (X)Obveza za dio sredstava godišnje naknade koji pripada velikom gradu koji je preuzeo upravljanje cestama na svome području, a sukladno članku 4. stavku 2. Pravilnika Udio velikog grada utvrđen je Tablicom 1. PravilnikaIzračun: indeks udjela velikog grada (npr. 5%) x naplaćeni prihod u mjesecu X = 5% x 100.000 = 5.000 Za evidentiranje obveze kod velikog grada županijska uprava za ceste mu dostavlja Obavijest o knjiženju, kojoj je podloga analitička kartica osnovnog računa 64241 iz Glavne knjige županijske uprave za ceste

5.000 19111 23954

II. Evidentiranje plaćanja usluge stanicama za tehnički pregled za obavljene poslove obračuna godišnje naknade i potraživanje za dio usluga koji snose veliki gradovi

3.

Usluga stanice za tehnički pregled za obavljene poslove obračuna godišnje naknade – primljeni račun stanice za obavljenu uslugu u iznosu od 3.600 kn

3.600-5%

= 3.45032399

23239

Potraživanje za dio obavljenih usluga stanice za tehnički pregled koje snose veliki gradovi sukladno članku 8. Pravilnika (knjiženje primitkom računa stanice za tehnički pregled)Izračun: iznos računa usluge stanice za tehnički pregled x indeks udjela velikog grada (5%)Županijska uprava za ceste izrađuje Obavijest o knjiženju za velike gradove – podloga za knjiženje fotokopija računa stanice za tehnički pregled

3.600x5%

= 15012911

RB. Opis IznosKonto

Duguje Potražuje

4. Plaćena usluga stanici za tehnički pregled 3.600 23239 11121

III. Zatvaranje obveza i potraživanja (županijska uprava za ceste – veliki grad)

5. Zatvaranje obveza za umanjeni dio prihoda velikom gradu i potraživanja za obveze prema stanici za tehnički pregled

150 23954 12911

6.

Doznaka prihoda od godišnje naknade koji pripadaju velikom gradu sukladno članku 8. stavku 2. Pravilnika i zatvaranje obveze iz članka 4. stavka 2. Pravilnika (preostali iznos)

5.000-150 = 4.850

23954 11121

7. Priznavanje rashoda 5.000 36315 19111

Evidencije kod velikih gradova

RB. Opis IznosKonto

Duguje PotražujeI. Godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila i evidentiranje rashoda za dio usluga za obavljene poslove obračuna godišnje naknade (ukupni prihod 5.000 kn)

1.

Obračunata pomoć županijske uprave za ceste – potraživanje godišnje naknade od županijske uprave za ceste na temelju Obavijesti o knjiženju županijske uprave za ceste

5.000 12921 29221

2.

Doznaka od županijske uprave za ceste dijela naplaćenog prihoda od godišnje naknade (godišnja naknada umanjena za troškove u kojima zajedno sudjeluju županijska uprava za ceste i veliki grad iz članka 8. Pravilnika)

4.850

11121 12921

29221 63416

3.

Obveze za dio troškova prema stanici za tehnički pregled temeljem Obavijesti o knjiženju s fotokopijom računa stanice za tehnički pregled

150 32399 23239

4.Zatvaranje obveze za trošak stanice za tehnički pregled i potraživanja za godišnju naknadu

150 23239 12921

5. Prihod od godišnje naknade - ostatak 150 29221 63416

3. Naknada za inanciranje građenja i održavanja

Udjeli velikih gradova u naknadi za inanciranje građenja i održavanja dani su u Tablici 2. iz članka 6b. Pravilnika o rasporedu sredstava za inancira-nje građenja i održavanja javnih cesta županijskim upravama za ceste u 2012 godini. S obzirom da su dobiveni korištenjem istog kriterija – duljine preu-zetih nerazvrstanih cesta, udjeli velikih gradova u



ovim sredstvima jednaki su udjelima velikih grado-va u godišnjoj naknadi.

Pravilnikom o rasporedu sredstava za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta, županijskim upravama za ceste raspoređen je iznos inancijskih sredstava za održavanje i građenje županijskih i lo-kalnih cesta iz sredstava koja Hrvatske ceste d.o.o. u 2012. godini ostvaruju temeljem članka 92., Zakona o cestama. Sredstva koja se doznačuju županijskim upravama za ceste iz izvora sredstava Hrvatskih cesta d.o.o. čine prihod županijskih uprava za ceste kojim se realiziraju planovi građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta.

U Tablici broj 1. iz članka 5. Pravilnika dan je pre-gled sredstava su inanciranja programa građenja i održavanja cesta po županijskim upravama za ceste iz ukupnog prihoda Hrvatskih cesta d.o.o. u 2012. godini. Člankom 6a. Pravilnika propisano je da su županijske uprave za ceste od ukupno dobivenih sredstava iz Ta-blice 1. članka 5. Pravilnika, dužne dio doznačiti ve-likim gradovima, a sukladno udjelima velikih gradova iz Tablice 2. članka 6b. istoga Pravilnika.

Pravilnikom je također utvrđeno da će se sred-stva županijskim upravama za ceste doznačavati mjesečno u visini 1/12 iznosa utvrđenog Tabli-com 1. iz članka 5., a županijske uprave za ceste će pripadajući dio sredstava doznačiti velikim gradovi-ma mjesečno, sukladno priljevu sredstava, a prema Tablici 2. iz članka 6b.

U nastavku se daju knjigovodstvene evidencije naknade za inanciranje građenja i održavanja za županijske uprave za ceste i velike gradove.

Evidencije kod županijskih uprava za ceste

I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta (mjesečni iznos (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste 50.000 kn)

1.

Naplaćena sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta – doznaka Hrvatskih cesta (1/12 iznosa iz Tablice 1. članka 5. Pravilnika)

50.000 11121 63416

2.

Obveza za dio sredstava primljenih od Hrvatskih cesta koji županijska uprava za ceste prosljeđuje velikom gradu sukladno članku 6a., a prema njegovom udjelu iz Tablice 2. članka 6b. Pravilnika (npr. 5%)

50.000x5%= 2.500 19111 23954

2a.Doznaka dijela sredstava velikom gradu 2.500 23954 19111Priznavanje rashoda 2.500 36315 11121

Evidencije kod velikih gradova

I. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta (udio u mjesečnom iznosu (1/12) prihoda koji pripada županijskoj upravi za ceste 2.500 kn)

1.

Obračun potraživanja sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta od Hrvatskih cesta, od županijske uprave za ceste

2.500 12921 29221

2.

Doznaka županijske uprave za ceste velikom gradu dijela naplaćenih sredstava za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta i priznavanje prihoda

2.500

29221 12921

11121 63416



Uredbom o računovodstvu nepro itnih organiza-cija (NN, br. 10/08 i 7/09), uvedeno je načelo ka-pitalizacije troška stjecanja dugotrajne ne inan-cijske imovine, što podrazumijeva i iskazivanje troška amortizacije tijekom korisnog vijeka njene uporabe. Postupak utvrđivanja troška amortiza-cije i ispravka vrijednosti istovjetan je jer se pro-vodi linearnom metodom, odnosno primjenom stope (ispravka-otpisa) amortizacije na osnovicu koju čini pojedinačna nabavna vrijednost imovine. Utvrđeno smanjenje vrijednosti imovine priznaje se kao trošak amortizacije samo za imovinu nabavlje-nu nakon 1. 1. 2008. godine, dok se za imovinu iz ranijih razdoblja smanjenje iskazuje na teret izvo-ra vlasništva. U članku se ukratko podsjeća na ovaj tehnički i računovodstveni postupak.

1. Dugotrajna ne inancijska imovinaDugotrajnu ne inancijsku imovinu čine stvari i prava čiji je vijek uporabe duži od jedne godine. S obzirom na pojavni oblik dugotrajne ne inancijske imovine (stvari i prava) ona se dijeli na dvije osnovne sku-pine i to: materijalnu i nematerijalnu. Materijalna imovina dalje se klasi icira se kao: neproizvedena i proizvedena. Takva podjela imovine predviđena je i Uredbom o računovodstvu te sadržana u računskom planu. Imovina se početno iskazuje po trošku naba-ve (nabavnoj vrijednosti), odnosno, po procijenjenoj vrijednosti, ako troškovi stjecanja nisu poznati.

Dugotrajna ne inancijska materijalna imovina, čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 2.000,00 kuna može se otpisati jednokrat-no, stavljanjem u upotrebu, uz kontinuiranu obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe. Razvrstavanje ove imovine male vrijed-nosti moguće je i u kategoriju tzv. sitnog inventara, što suštinski ne mijenja računovodstveni postupak.

Trošak nabave (nabavnu vrijednost) čini: kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze (PDV kod nepro itnih organizacija koje nisu obveznici

* Dr. sc. Davor Vašiček, izvanredni profesor na Ekonomskom fa-kultetu Sveučilišta u Rijeci

PDV-a, porez na promet nekretnina), troškove prije-voza, sve druge troškove koji se mogu izravno pove-zati s konkretnom nabavom i osposobljavanjem za početak namjeravane uporabe.

2. Obračun amortizacije i ispravak vrijednosti

Kao što je već poznato, do stupanja na snagu Uredbe, nepro itnim organizacijama bilo je omogućeno sa-mostalno odlučivanje o provođenju amortizacije du-gotrajne imovine. Najveći dio nepro itnih organiza-cija odlučio se za iskazivanje jednokratnog troška u trenutku nabave. Prema propisima koji su uređivali sustav računovodstva, modi icirano novčano načelo bilo je osnovno pravilo vrednovanja prema kojem se, između ostaloga, amortizacija dugotrajne imo-vine ne provodi. Trošak nabave dugotrajne imovi-ne priznavao se kao rashod razdoblja u kojemu je izvršena nabava. Umjesto amortizacije, obavljao se ispravak vrijednosti dugotrajne imovine po propi-sanim prosječnim godišnjim stopama. U sadašnjim okolnostima, znatan broj nepro itnih organizacija (koje posluju duže od 5 godina, tj. prije 2008. godi-ne) dužan je istodobno provoditi i obračun ispravka vrijednosti (za tzv. „staru“ imovinu), ali i obračun amortizacije za imovinu nabavljenu nakon stupanja na snagu Uredbe.

2.1. Ispravak vrijednosti “stare” dugotrajne imovine

Za imovinu, nabavljenu zaključno s 31. 12. 2007. i iskazanu u bilanci na dan početka primjene Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, trošak nabave u cijelosti je iskazan kao rashod u visini njene nabavne vrijednosti (raniji konto 472). Ak-tualna Uredba o računovodstvu propisuje da se za obračunati ispravak vrijednosti (amortizaciju) ove imovine i negativne učinke revalorizacije, nepokrivene revalorizacijskom rezervom i dalje izravno terete (ispravljaju) vlastiti izvori. Uvi-dom u propisane stope ispravka vrijednosti, može se zaključiti da će se ovaj postupak provoditi još samo na građevinske objekte te neke oblike opreme i prijevoznih sredstava čiji je korisni vijek upotrebe procijenjen na razdoblje duže od 5 godina.


Amortizacija imovine nepro itnih organizacija za 2012. godinu



Primjer:

Obračunat je ispravak vrijednosti opreme (nabavljene prije 31. 12. 2007. godine, stopa otpisa 12,5%, vijek 8 godina) za 2012. godinu u iznosu od 3.125,00 kn. Stanje u poslovnim knjigama na dan 1.1.2012. iznosi:

- nabavna vrijednost........................................25.000,00 kn

- ispravak vrijednosti........................................18.750,00 kn

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 50. OPREMA - stanje 1.

siječnja 2012. (saldo)25.00018.750

02210291

1. Ispravak vrijednosti za 2012. godinu

4.520,00 5111 0291

Kako je riječ o imovini koja je nabavljena u ranijim godinama i za koju je u trenutku nabave u cijelosti iskazan rashod u visini njene nabavne vrijednosti, obračunata „amortizacija“ izravno tereti (ispravlja) vlastite izvore (ne evidentira se, naravno, ponovno kao trošak amortizacije). Obračun ispravka vrijedno-sti i za ovu imovinu provodi se linearnom metodom primjenom stopa amortizacije propisanih Uredbom.

2.2. Amortizacija “nove” dugotrajne imovine

Za imovinu nabavljenu nakon 1. siječnja 2008. go-dine, provodi se smanjenje vrijednosti razmjerno trošenju imovine kroz korisni vijek trajanja i to odo-brenjem računa ispravka vrijednosti i zaduženjem troška amortizacije. Amortizacija se također izraču-nava linearnom metodom prema stopama propisa-nim Uredbom.

Primjer:

U prosincu 2011. godine, kupljena su računala naba-vne vrijednosti 154.000,00 kn i odmah su stavljena u uporabu. Obračun amortizacije započinje od 1. 1. 2012. godine te po stopi od 25% iznosi 38.500,00 kn.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Račun dobavljača za

računala 154.000 0221 24242. Amortizacija za

2012. godinu 38.500 4311 0291

3. Amortizacija imovine nabavljene donacijama

Prihodi od donacija priznaju se po primitku novčanih sredstava ili ne inancijske imovine od pravnih i izičkih osoba. Donacije se u trenutku primanja priz-

naju u prihode i knjiže u korist računa skupine 35 sukladno vrsti donatora i to:

• iz proračuna,• od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, • od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba,• od građana i kućanstava.

Izmjenama i dopunama Uredbe u siječnju 2009. go-dine, uz ostalo uvedene su posebne odredbe vezano uz priznavanje donacija povezanih s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) i ne inancijskom imovinom koja se amortizira, na način da se prihodi od donacija mogu priznati sučeljavanjem s rashodima provođenja ugovorenih programa, odnosno troškovima amortizacije.

Dakle, kao i namjenske donacije, donacije poveza-ne s ne inancijskom imovinom koja se amortizira mogu se priznati u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na su-stavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe ne-inancijske imovine u razdoblju korištenja. Trošak

uporabe ne inancijske imovine u pravilu se sasto-ji upravo od obračunate amortizacije i troškova održavanja te imovine, stoga za iznos toga troška treba ukinuti vremensko razgraničenje prihoda, odnosno prenijeti dio odgođenih prihoda iskaza-nih u trenutku primitka donacije.

Primjer:

1. Alfa d.o.o doniralo je udruzi računalo vrijedno 10.000 kn.

2. Grad je donirao udruzi uredski namještaj u vrijed-nosti od 50.000 kn

3. Obračunata je amortizacija za 2012. godinu u izno-su: računalo 2.500,00 kn i namještaj 6.250,00 kn.

Knjiženje:

RB Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Primljeno računalo 10.000 02211 29222. Primljen namještaj 50.000 02212 29223. Obračun amortizacije:

- računalo 2.500 4311 029- namještaj 6.250 4311 029

3a. Priznavanje prihoda 2.500 2922 3531Priznavanje prihoda 6.250 2922 3512



Valja napomenuti da se donacije ne inancijske imo-vine ponekad pojavljuju i u obliku imovine koja se zbog svojih svojstava ne amortizira. Primjerice, radi se o zemljištu, arhivskoj građi, umjetninama, po-vijesno-kulturnoj baštini i sl. U takvim slučajevima, za procijenjenu vrijednost primatelj treba iskazati prihod od donacija u razdoblju primanja. To će utje-cati na inancijski rezultat izvještajnog razdoblja uvećavajući iskazani višak prihoda (ili umanjujući iskazani manjak prihoda). U postupku raspodje-le rezultata, primatelj ovakvih donacija treba pripadajuću vrijednost rasporediti u svoje trajne izvore vlasništva kako u bilanci ne bi kontinuirano prikazivao viškove iz prethodnih razdoblja koji ne proizlaze iz poslovanja niti mogu služiti inanciranju poslovanja u budućim razdobjima.

4. Amortizacija kao porezno priznati rashod

Sukladno Zakonu o porezu na dobit (NN, br. 177/04 i 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12)) i Pravilniku o porez na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12), izvjestan broj nepro itnih or-ganizacija, temeljem rješenja porezne uprave, postao je obveznikom obračunavanja i plaća nja poreza na dobit. Načelno nepro itne organizacije nisu obvez-nici poreza na dobit ali, ako obavljaju gospodarsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Po-rezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

Rješenje o statusu poreznog obveznika donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu nepro itne organizacije. Pritom, se u procjeni go-spodarstvene djelatnosti, utvrđuje obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Kako nepro itna organizacija u svojim aktima o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi inanciranja svoje djelatnosti, ako prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.

U posljednje vrijeme, veći broj nepro itnih orga-nizacija poreznim je rješenjem uključen u sustav oporezivanja dobiti po osnovi iznajmljivanja svojih nekretnina. To je okarakterizirano gospo-darskom djelatnošću koja se obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja gospodarsko procjenjivih koristi.

U okolnostima statusa obveznika poreza na dobit (najčešće za dio svojih djelatnosti), nepro itna orga-nizacija dužna je u svrhu utvrđivanja osnovice po-reza na dobit i same porezne obveze primjenjivati poduzetnička računovodstvena načela. To znači da je u okviru svojega integralnog računovodstva ili kao izdvojeno knjigovodstvo, dužna pratiti i iskazivati prihode od oporezive djelatnosti, ali i s njima izra-vno povezane (sučeljene) porezno priznate izravne i neizravne rashode. Na taj će način utvrditi polaznu veličinu u postupku utvrđivanja osnovice i obveze poreza na dobit u PD obrascu. Neizravni rashodi priznat će se kao rashodi oporezive djelatnosti pre-ma određenim “ključevima” utvrđenima internim aktom u srazmjeru u kojemu se oni odnose na opo-rezivu djelatnost. Pritom, ne postoje jedinstveni kri-teriji za sve djelatnosti niti organizacije. Priznavanje ovih rashoda temelji se na argumentiranoj procje-ni poreznog obveznika, a priznavanje ove procjene realnom i relevantnom za svrhe oporezivanja izvršit će porezna uprava u postupku nadzora.

Kada je riječ o amortizaciji kao porezno priznatom rashodu, smatramo nedvojbenim da porezni obvez-nik ima pravo priznati i ovaj trošak (u cijelosti kao izravni ili alikvotni dio kao neizravni), sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. To znači da u poreznom razdoblju može primijeniti maksimalno porezno dopustive stope amortizacije, odnosno da je dužan usporediti odstupaju li pri-mijenjene stope amortizacije (ispravka vrijednosti) od maksimalno porezno dopuštenih1.

Stanovitu dvojbu u praksi izaziva obračun ispra-vka vrijednosti (amortizacije) dugotrajne imovine nabavljene u razdoblju prije 2008. godine. Kako je prethodno u ovom članku prikazano, “trošenje” dugotrajne imovine ne iskazuje se u knjigovodstvu kao trošak amortizacije nego kao ispravak vrijed-nosti (umanjanje) vlastitih izvora. Ovu knjigovod-stvenu činjenicu, kao rezultat primjene Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, ne smatra-mo relevantnom u postupku priznavanja poreznih rashoda po osnovu amortizacije.

1 Prema Zakonu o porezu na dobit, godišnje amortizacijske sto-pe utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe oporezi-vanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1. za građevin-ske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina), 5%, 2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%, 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne au-tomobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%, 4. za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50%, 5. za ostalu nespomenu-tu imovinu (10 godina), 10%. Navedene godišnje amortizacijske stope mogu se podvostručiti.



Kao što je i navedeno, obveznik poreza na dobit dužan je za porezne potrebe primjenjivati poduzetnička računovodstvena načela, što podrazumijeva i iska-zivanje utrošenih resursa prema načelu nastanka događaja, odnosno temeljno pravilo sučeljavanja priho-

1. Stope amortizacije/ispravka vrijednost prema Uredbi

da i rashoda. Drugim riječima, iskazani ispravak vrije-dnosti također je izraz utroška resursa (dugotrajne imovine) u svrhu ostvarivanja oporezive dobiti, pogla-vito ako se radi o dobiti od iznajmljivanja te imovine, te se kao takav ima i uvažiti u postupku utvrđivanja.

NAJAVLJUJEMO!


Zagreb, 4. veljače 2013.

TEMA SEMINARA JE:





Jedna od novina u području socijalnog dijaloga u Hrvatskoj u 2013. godini, a neposredno pred ula-zak u punopravno članstvo u Europskoj uniji će biti osnivanje novih sektorskih vijeća za socijalni dijalog ili bolje pro iliranje rada malobrojnih već osnovanih vijeća ove vrste. Za sada je osnovano tek nekoliko istih vijeća, a radi se o nužnom institucionalnom prilagođavanju strukturi industrijskog i socijalnoj dijaloga Europske Unije. Iako osnivanje spomenu-tih nacionalnih vijeća nije materija europske prav-ne stečevine, ona su ipak preduvjet za preuzimanje europske pravne stečevine, u dijelu koji se odnosi na europski socijalni dijalog, uz realizaciju kojeg je vezan rad i zadaće vijeća koje su na europskoj ra-zini predviđene Ugovorom o osnivanju Zajednice. Iz toga razloga, bitno je informirati te dati konkretne naputke čelnicima i zaposlenima u organizacijama socijalnih partnera, kako bi pristupili osnivanju ili kako bi bolje pro ilirati rad već osnovanih vijeća.

1. UvodOsnivanje i rad u sektorskim vijećima otvara za sin-dikalne i poslodavačke organizacije potencijal sudje-lovanja u radu europskih krovnih vijeća i na takav način ono što je izrazito bitno u vremenu koje je pred nama; sudjelovanje u europskim projektima, odno-sno proširenje programskih aktivnosti, ali i dodat-ni izvor projektnog inanciranja, što je od izrazite važnosti za sve organizacije koje imaju malo iskustva s jedinstvenim tržištem Unije i koje imaju u kriznim godinama značajna proračunska ograničenja. No, da bi mogle iskoristiti taj potencijal, ove organizacije se moraju značajnim dijelom organizacijski (resursno, ali i kroz poslovne procese) prilagoditi navedenom procesu, dakle i u pogledu strateškog planiranja, i-nancijskog planiranja i dr.

2. Sektorski i europski socijalni dijalog

Sektorski socijalni dijalog odnosi se na rasprave, sa-vjetovanja, pregovore i zajedničke akcije poslodavaca i sindikata oko širokog raspona pitanja i pitanja vezana uz područje rada sektora. Kao takav, sektorski dijalog

* Mr. sc. Mario Švigir, specijalist za strateški razvoj i inancij-sko planiranje u nepro itnom sektoru.

je element europskoga socijalnog dijaloga i nacional-noga socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa. Na ra-zini Europske Unije, ne samo tripartitni, već osobito bipartitni socijalni dijalog na razini sektora predsta-vlja važan doprinos strategiji EU za rast i radna mjesta, koji je kod nas nedovoljno razvijen. Na to je ukazano u svim dokumentima koji sadrže ocjene europskih tijela o razini razvoja socijalnog dijaloga u našoj zemlji.

Naime, europski socijalni dijalog ima tradiciju više desetljeća, dimenzija savjetovanja u europskom so-cijalnom dijalogu prepoznata je u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. godine te u Rimskom ugovoru iz 1957. godine. Dodatno je pak unaprijeđena u Sporazumu europskih socijalnih partnera o socijalnom dijalogu iz 1991. godine. Napo-kon, socijalnim protokolom iz Maastrichta iz 1993. je ojačana, a trajno ugrađena u Ugovor o EU iz 1997. (čl. 138. i 139.) koji je pridodan Ugovoru članica EU.

Europska komisija pak donosi Odluku od 20. svi-bnja 1998. godine, koja se bavi posebno sektorskom dimenzijom europskog socijalnog dijaloga i osni-vanjem europskih sektorskih vijeća za socijalni dija-log. Ta vijeća su forum za izgradnju odnosa, razmje-nu informacija, rasprave, savjetovanje, pregovaranje i zajedničke akcije sindikata i poslodavaca.

Novi članak 152. Lisabonskog ugovora o funkcioniranju Europske Unije naglašava predanost Unije promicanju uloge europskih socijalnih partnera te podržavanju socijalnoga dijaloga. Također priznaje autonomiju eu-ropskih socijalnih partnera. Pored međuindustrijskog socijalnog dijaloga, sektorski socijalni dijalog sve je važniji dio alata europske vladavine tj. upravljanja Unije. Europski socijalni dijalog obuhvaća 145 miliju-na radnika i 6 milijuna poduzeća.

Na razini EU, sektorski socijalni dijalog uvažava au-tonomiju socijalnih partnera na način da omogućuje utjecaj socijalnih partnera u sektoru na budućnost sektora, kroz utjecaj na sektorske politike. Radi se, u strateškom smislu, ujedno o instrumentu koji op-timalno doprinosi izgradnji: razumijevanja, izgradnji povjerenja, postizanja sporazuma i izrade konkret-nih rezultata dijaloga od praktične, uporabne vrijed-nosti za poduzeća, sektor i nacionalnu ekonomiju (u konačnici, za radnike i poduzetnike).

UDK 658.2Mario Švigir*

Ususret EU - sektorska vijeća za socijalni dijalog



U svim novima članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj, proces poticanja izgradnje strukture i organizacija sektorskog socijalnog dijaloga, kao premosnice za sudjelovanje u procesima europskog socijalnog dija-loga, potiče se od strane Europske komisije, nacional-nih tijela državne uprave zaduženih za razvoj socijal-nog dijaloga kao europske politike i paradigme, ali se potiče i kroz aktivnosti krovnih europskih sektorskih sindikalnih i poslodavačkih organizacija. Kroz sred-stva Europskog socijalnog fonda kao i kroz sredstva PROGESS fonda, inancijski se podupiru aktivnosti s tim ciljem. No, bitno je da akteri u sektoru prve ko-rake prema osnivanju vijeća poduzmu sami. Stoga se u nastavku iznosi nekoliko korisnih informacija kako započeti sektorski socijalni dijalog.

3. Osnivanje i rad sektorskih vijećaU nastavku je prikazan hodogram za osnivanje vijeća, pregled potencijalnih tema zajedničkog rada prema pozitivnoj europskoj praksi te je pregled krovnih europskih sektorskih vijeća, kako bi se prikazala re-lativno velika leksibilnost u njihovu osnivanju, ali i ukazalo na potrebu edukacije i osnaživanja aktera na nacionalnoj razini u pogledu osnivanja i rada vijeća. U hodogramu za osnivanje i rad sektorskih vijeća izložene su ključne točke prema kojima čelnici, spe-cijalisti, zaposleni u sindikatima i udrugama poslo-davaca na poslovima strateškog planiranja mogu pristupiti pripremi za osnivanje istih.

A) Hodogram za osnivanje i rad sektorskih vijeća

1. Identi iciranje sektora 2. Neformalni dijalog u sektoru3. Izabir tema dugoročnog sektorskog dijaloga4. Identi ikacija članica vijeća5. Osnivanje vijeća 6. Koncipiranje sporazuma o osnivanju vijeća i izrada

programskih dokumenata 7. Početak rada vijeća, akcijski planovi, priprema sjednica 8. Suradnja s državnim i drugim institucijama 9. Koncipiranje rezultata, oblikovanje rezultata rada vijeća10. Follow up ciklus (ocjenjivački ciklus i preporuke za poboljšanje)

B) Tehnike rada i teme za sektorska socijalna vijeća

Obzirom da se radi o procesima koji su odraz i dio europskih politika, Europska komisija politički, ali i inancijski i logistički podržava konkretne forme so-

cijalnog dijaloga na europskoj razini. Kako dijalog ne bi ostao dijalog „bez pisanog traga“ i rezultata u smi-slu zajedničkih platformi, rezultat rada vijeća bi tre-

bao biti neki od sljedećih tipova dokumenata. Radi se dakle o objavljivanju:

• zajedničkih stajališta,• objavljivanju ili populariziranju dobrih praksi,• priručnika,• okvirnih i specijalnih akcijskih planova,• ispregovaranih sporazuma,• deklaracija.Teme sektorskog dijaloga, koje su sadržaj rada samih vijeća se mijenjaju obzirom na vrijeme (prioritete) i sektorske speci ičnosti. No, zajedničke su grupe tema: obuka i cjeloživotno obrazovanje, restrukturi-ranje sektora, kompetencije zaposlenih potrebne za budućnost, uvjeti rada i image sektora, održivi razvoj, društvena odgovornost poduzeća, izvješćivanje o društvenim i okolišnim aspektima sustava nabave poduzeća u sektoru, društveno odgovorne javne na-bave, demografsko starenje i utjecaj na sektor te utje-caj na diverzi iciranje sektora, ostvarivanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u sektoru.

U nastavku, po uzoru na europsku praksu, sugerira-mo i neke od tema europskog socijalnog dijaloga koje mogu biti korisne na etapu neformalnog i formalnog sektorskog socijalnog dijaloga (za koncipiranje spo-razuma, plana i programa rada kao i detaljniju razra-du plana aktivnosti sektorskih vijeća).

C) Primjeri koncipiranja tema rada sektorskih socijalnih vijeća

Ekonomske i sektorske politikeAnticipiranje poslovnih promjena, prilagodba poslovnim promjenama u sektoruRestrukturiranje, sektorski razvoj i strukturalne promjeneUtjecaj EU politika na razvoj sektora Vještine, obuka i cjeloživotno učenje u sektoruPomoć radnicima pri unaprjeđivanju vještina i stjecanju budućnih potrebnih kompetencija Sustavi obuke za speci ične profesijeIzrada sektorskih pro ila zanimanja te katalog kvali ikacija za rad u sektoruCjeloživotno učenje i karijerno planiranjeStandardi zapošljavanja, praksa zapošljavanja mladih radnikaZapošljavanje i uvjeti radaRad na crno u sektoruPromicanje dostojanstvenog rada u sektoruAdekvatne leksigurne politike u sektoruZdravlje i zaštita na radnom mjestu, jednake mogućnosti i nediskriminacijske praksePrevencija sprječavanja nesreća, povreda, prevencija rizika, pitanje zaštite na raduUporaba kemijskih proizvoda, stres, buka, nasilje, higijenaRavnopravnost u uvjetima rada i plaćama



Kao što je čitljivo iz sljedeće tablice s popisom krov-nih sektorskih vijeća na razini Europske unije koje u logističkom smislu podržava i prati Opća uprava za zapošljavanje Europske Komisije, područje osnivanja i rada vijeća je raznoliko te se ne mora poklapati sa statističkim klasi ikacijama djelatnosti niti s postojećom strukturom djelatnosti poslodavačkih udruga i sindika-ta na nacionalnoj razini zemalja članica.

D) Popis sektorskih vijeća na europskoj razini

Osnovana europska sektorska vijeća (kao krovna tijela na razini EU)Poljoprivredni sektorAudiovizualni sektorBankarski sektorSektor državne upraveSektor kemijske industrijeSektor zračnog prometaSektor trgovineSektor graditeljstvaSektor cateringaSektor obrazovanjaSektor kompleksa električne energijeSektor ekstraktivnih (resursnih) industrijaSektor hrane i pićaSektor obućeSektor namještajaSektor industrije plinaSektor bolnica i zdravstvenih djelatnostiSektor hotela i restoranaSektor industrijskog čišćenjaSektor kopnenih plovnih putovaSektor osiguranjaSektor performativnih umjetnostiSektor lokalne i regionalne upraveSektor pomorstvaSektor metalske industrije Sektor papirne industrijeSektor osobnih i frizerskih usluga Sektor poštanskih djelatnostiSektor pružanja sigurnosnih uslugaSektor profesionalnih igrača nogometaSektor djelatnosti željezničkog prometaSektor djelatnosti cestovnog prometaSektor ribarstvaSektor brodogradnjeSektor industrije čelikaSektor proizvodnje šećeraSektor bojenja i proizvodnje kožnih predmetaSektor telekomunikacijskih djelatnostiSektor agencija za privremeno i povremeno zapošljavanjeSektor proizvodnje tekstila i odjećeSektor proizvodnje i prerade drveta

Neke udruge poslodavaca i neki sindikati će, poradi područja svoga rada, registracije, reprezentativnosti, interesa ili resursnih preduvjeta biti zainteresirani za osnivanje i za rad u nekoliko vijeća. Bitno je reći da postoji jedno iksno pravilo: vijeće može biti onoliko koliko ima kompetentnih sugovornika s obje strane, voljnih i spremnih upustiti se u europski socijalni dijalog na razini budućnosti sektora koje predsta-vlja. Ipak, preporuča se detaljnija edukacija, obuka i stručno praćenje dionika ovog dijaloga, do razine potpune funkcionalne samostalnosti.

Od strateške je važnosti da se pristupanju vijeća pristupi prema koracima sugeriranim u hodogramu osnivanja, kako bi se prirodnim putem, „bez žurbe“ i „gotovih rješenja“ doista našlo područje i tempo rada te zainteresirani i za sektorski dijalog osnaženi i re-sursima pripremljeni socijalni partneri.

Obzirom da se radi o jednoj od službenih politika EU, svakako da je rad vijeća podržan i od strane službenog tijela državne uprave zaduženog za sektorski socijal-ni dijalog u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrva-tska, to je Samostalna služba za socijalni dijalog u sklopu Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

4. Administrativna pomoć za djelovanje sektorskih vijeća za socijalni dijalog u RH

Tijelo državne uprave zaduženo za socijalni dijalog općenito, a onda i za sektorski socijalni dijalog u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo rada i mirovin-skog sustava, točnije Samostalna služba za socijalni dijalog unutar resornog ministarstva. Samostalna služba za socijalno partnerstvo obavlja organiza-cijske, stručne, administrativno-tehničke i druge poslove za potrebe nacionalnog Gospodarsko-so-cijalnog vijeća i njegovih povremenih i stalnih rad-nih tijela, sukladno Programu rada GSV-a i Poslov-niku o radu GSV-a.

U okviru djelovanja Samostalne službe za socijalno partnerstvo, potiče se i unapređuje suradnja socijal-nih partnera te se između ostalog pruža pomoć i koor-diniraju aktivnosti gospodarsko-socijalnih vijeća u jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Samostalna služba za socijalno partner-stvo obavlja i drugi niz aktivnosti na koordinaciji, po-sredovanju i cjelovitom razvitku socijalnog dijaloga i partnerstva u RH od lokalne do nacionalne razine, a osobito potiče uspostavu i razvoj sektorskog socijal-nog dijaloga između odgovarajućih udruga sindika-ta i udruga poslodavaca te resornih ministarstava te pruža organizacijsku administrativnu potporu aktiv-nostima sektorskih Socijalnih vijeća.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama1 (NN, br. 86/12) de inira se i pod odre-đenim uvjetima ozakonjuje nezakonito izgrađena zgrada. Postupak uključuje i plaćanje naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u pro-storu, a način izračuna i njena visina ovise o nizu činjenica. U članku, autorica sustavno prikazuje po-stupak i način izračuna ove naknade.

1. UvodPod uvjetima i u postupku propisanom Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12) ozakonjuje se nezakonito izgrađena zgrada koja je izgrađena u skladu s prostornim pla-nom koji važi na dan stupanja na snagu toga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva te nezakonito izgrađena zgra-da koja je izgrađena protivno tom planu, ako njezino ozakonjenje nije isključeno člankom 6. toga Zakona.

Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se zgra-da, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

Nezakonito izgrađenom zgradom smatra se i zgra-da, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odno-sno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, naj-manje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na

* Desanka Sarvan, dipl.iur., Županija Istarska, Pula.1 U daljnjem tekstu: ZPNIZ.

DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj or-tofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

Prema ZPNIZ, podnositelj zahtjeva, odnosno vla-snici zgrade, dužni su prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odno-sno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prosto-ru koje po službenoj dužnosti donosi upravno tijelo JLS nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području nalazi zgrada za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju2.

Upravno tijelo nadležno za donošenje rješenja o izve-denom stanju dužno je upravnom tijelu JLS dostaviti podatke potrebne za obračun iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispunjeni svi drugi uvjeti propisani za donošenje rješenja o izvedenom stanju (čl. 25. ZPNIZ-a).

2. Mjerila za izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici, dana 23. kolovoza 2012. godine, Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru3 (NN, br. 98/12). Visina ove naknada determinirana je: a) veličinom nezakonite zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje, b) namjeni iste zgrade ili dijela zgrade i c) položaju ove zgrade ili dijela zgrade u prostoru (loka-

2 Nadležna upravna tijela iz članka 6. stavka 2. Zakona o postupa-nju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 90/11) obvezna su bila nadležnim upravnim tijelima JLS u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ZPNIZ predati spise predmeta za donošenje rje-šenja o naknadi i evidencije o donesenim rješenjima o izvedenom stanju i odbijenim zahtjevima te o naplati naknade. Do isteka tog roka poslove donošenja rješenja o naknadi nastavljaju obavljati nadležna upravna tijela, odnosno središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja.3 U daljnjem tekstu: Uredba.

UDK 347.2Desanka Sarvan*

Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru


LOKALNA SAMOUPRAVA

ciji). Navedena tri faktora međusobno utječu na visi-nu naknade za konkretnu zgradu ili dio zgrade, te je prije izračuna potrebno utvrditi činjenice koje utječu na primjenu pojedinih koe icijenata.

Veličina zgrade koja je ozakonjuje izražava se u obuj-mu, odnosno m3, te s većim obujmom zgrade raste i jedinična vrijednost naknade izražena u kunama – za prvih 300 m3 jedinična vrijednost iznosi 4,00 kn/m3, za obujam od 300m3 do 3.000 m3, jedinična vrijednost iznosi 10,00 kn/m3, nadalje za obujam od 3.000 m3 do 7.000 m3, jedinična vrijednost je 30,00kn/m3 i za obujam preko 7.000 m3 jedinična vrijednost naknade je 75,00 kn/m3, prema načelu da veća zgrada plaća veću naknadu za zadržavanje u prostoru (čl. 5. Uredbe).

Namjena zgrade određena je kao parametar visi-ne naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru putem koeficijenta namjene – za zgradu poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i akvakultura, koeficijent namjene je 0,30 te progresivno raste, tako da za zgradu in-dustrijske, odnosno gospodarsko-proizvodne namjene iznosi 0,50, a za zgradu stambene ili druge namjene ( poslovni prostor, garaže) iznosi 1,00 (Uredba, čl.6.).

Koe icijent lokacije utječe na visinu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prosto-ru na način da je za zgrade locirane unutar granica građevinskog područja koe icijent namjene najniži (1,00), dok za ozakonjenje nezakonito sagrađene zgrade na više vrijednom i najvrjednijem prostoru taj je koe icijent 3,00, te 5,00 i 7,00 (Uredba, čl.7.). Na ovaj način primjereno se vrednuje oštećenje pro-stora do kojega se došlo bespravnom izgradnjom na prostorima različite vrijednosti.

3. Primjeri izračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

Utjecaj faktora veličine (obujma), namjene i lokacije nezakonito izgrađene zgrade na visinu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prosto-ru razvidan je iz sljedećih primjera.

PRIMJER 1 . UTJECAJ POLOŽAJA ZGRADE U ODNOSU NA VISINU NAKNADE 1.1. Zgrada poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i

akvakultura obujma 800m3

a) Unutar građevinskog područjaVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = ( 1.200,00 kn + 5.000,00) x 0,30 x 1,00 = 1.860,00 kn

b) Izvan građevinskog područjaVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = = ( 1.200,00 kn + 5.000,00) x 0,30 x 1,00 = 1.860,00 kn Napomena: koe icijent lokacije je u slučaju a) i b) za zgradu poljoprivredne namjene jednak (1,00)

c) U području gospodarske i zaštitne šume te šume sa posebnom namjenom, na vodnom dobru (osim za zgradu čija je namjena akvakultura)

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,30 x 5,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00) x 0,30 x 5,00 = 9.300,00 kn

d) U zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 100 m izvan građevinskog područja (osim za zgradu čija je namjena akvakultura)

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,30 x 7,00 = ( 1.200,00 kn + 5.000,00) x 0,30 x 7,00 =13.020,00 kn

Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade veća je s obzirom na veću vrijednost prostora na kojem se nalazi (koe icijent lokacije)1.1. Zgrada stambene namjene 800m3 a) Unutar građevinskog područjaVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00) x 1,00 x 1,00 = 6.200,00 kn

b) Izvan građevinskog područjaVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 3,00 = ( 1.200,00 kn + 5.000,00) x 1,00 x 3,00 = 18.600,00 kn

c) U području gospodarske i zaštitne šume te šume sa posebnom namjenom, na vodnom dobru (osim za zgradu čija je namjena akvakultura)

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 5,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00) x 1,00 x 5,00 kn = 31.000,00 kn

d) U zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 100 m izvan građevinskog područja (osim za zgradu čija je namjena akvakultura

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 7,00 = ( 1.200,00 kn + 5.000,00) x 1,00 x 7,00 kn = 43.400,00 kn

Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade u veća je s obzirom na veću vrijednost prostora na kojem se nalazi (koe icijent lokacije)


LOKALNA SAMOUPRAVA

PRIMJER 2. UTJECAJ NAMJENE ZGRADE NA VISINU NAKNADE 2.1. Zgrade različitih namjena obujma 800m3 unutar

građevinskog područjaa) Zgrada poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i

akvakulturaVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00 kn) x 0,30 x 1,00 =1.860,00 kn

b) Zgrada industrijske, odnosno gospodarske-proizvodne namjeneVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,50 x 1,00 (1.200,00 kn + 5.000,00 kn) x 0,50 x 1,00 = 3.100,00 kn

c) Zgrada stambene i/ili druge namjene (poslovni prostor, garaža i dr.)VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00 kn) x 1,00 x 1,00 = 6.200,00 kn

Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade u veća je s obzirom na namjenu nekretnine za stambene i druge namjene (koe icijent namjene).

2.2. Zgrade različitih namjena obujma 800m3 izvan građevinskog područja

a) Zgrada poljoprivredne namjene, ribarstva i akvakultureVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,30 x 1,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00 kn) x 0,30 x 1,00 =1.860,00 knNapomena: koe icijent lokacije je u slučaju 2.1. i 2.2. za zgradu poljoprivredne namjene jednak (1,00)

b) Zgrada industrijske, odnosno gospodarsko-proizvodne namjeneVN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 0,50 x 3,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00 kn) x 0,50 x 3,00 = 9.300,00 kn

c) Zgrada stambene i/ili druge namjene (poslovni prostor, garaža i dr.)VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 500m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 3,00 = (1.200,00 kn + 5.000,00 kn) x 1,00 x 3,00 = 18.600,00 kn

Zaključak: koe icijent namjene utječe na visinu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade ili dijela zgrade. Naknada za zgrade iste namjene izvan građevinskog područja trostruko je veća u odnosu na zgrade iste namjene unutar granica građevinskog područja.

PRIMJER 3. UTJECAJ VELIČINE (OBUJMA) ZGRADE NA VISINU NAKNADE3.1. Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područjaa) Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područja 500m3

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 200m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00 kn + 2.000,00 kn) x 1,00 x 1,00 = 3.200,00 kn

b) Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područja 3.300m3

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 2700m3 x 10,00 kn + obujam 300 m3 x 30 ,00 kn) x 1,00 x 1,00 = = (1.200,00 kn + 27.000,00 kn + 9.000,00) x 1,00 x 1,00 = 37.200,00 kn

c) Zgrada stambene namjene unutar građevinskog područja 8000m3

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 2700 m3 x 10,00 kn + obujam 4.000 m3 x 30,00 kn + obujam 1. 000m3 x 75,00 kn) x 1,00 x 1,00 = (1.200,00kn + 27.000,00 kn +120.000,00 kn + 75.000,00 kn) x 1,00 x 1,00 = 223.200,00 kn

Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade raste s većim obujmom zgrade tj. veličinom zgrade ili dijela zgrade.

3.2. Zgrada stambene namjene izvan granica građevinskog područja

a) Zgrada stambene namjene izvan građevinskog područja 500m3

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 200m3 x 10,00 kn) x 1,00 x 3,00 = (1.200,00 kn + 2.000,00 kn) x 1,00 x 3,00 = 9.600,00 kn

b) Zgrada stambene namjene izvan građevinskog područja 3.300m3

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 2700m3 x 10,00 kn + obujam 300 m3 x 30 ,00 kn) x 1,00 x 3,00 = = (1.200,00 kn + 27.000,00 kn + 9.000,00 kn) x 1,00 x 3,00 = 116.000,00 kn

d) Zgrada stambene namjene izvan građevinskog područja 8000m3

VN = (obujam do 300 m3 x 4,00 kn + obujam 2700 m3 x 10,00 kn + obujam 4.000 m3 x 30,00 kn + obujam 1. 000m3 x 75,00 kn) x 1,00 x 3,00 = =(1.200,00 kn + 27.000,00 kn + 120.000,00 kn + 75.000,00 kn) x 1,00 x 3,00 = 669.600,00 kn

Zaključak: visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade raste s većim obujmom zgrade tj. veličinom zgrade ili dijela zgrade, ovisno o položaju u prostoru (koe icijent lokacije). U konkretnom primjeru za zgradu jednake veličine izvan granica građevinskog područja naknada je trostruko veća (koe icijent lokacije 3,00).

4. Način plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtje-va za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasni-ti se namjerava li naknadu platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnosi-telj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, od-nosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kn ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem4.

Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru jednu zgradu, odnosno dio zgra-de koji se ozakonjuje, ne može biti manja od 500,00 kn5. Ukoliko je iznos naknade po obujmu i namjeni utvrđen izračunom manji od 500,00kn, vrijednost te naknade određuje se u iznosu od 500,00 kn. Iznim-no, naknada po obujmu i namjeni za pomoćnu zgra-du u funkciji osnovne zgrade koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m² (ZPNIZ, NN, br. 86/12, čl. 14., -a,) iznosi 500,00 kn po zgradi6.

Naknadu podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju na dva načina:

4 Uredba, čl. 8., st. 2., .5 Uredba, čl. 2, st. 3.,.6 Uredba, čl. 4, st. 2. .


LOKALNA SAMOUPRAVA

a) jednokratno plaćanje naknade u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade pri čemu:

- stranka ostvaruje popust od 25%,- time da iznos naknade s obračunatim popustom

ne može biti manji od 500,00 kn po zgradi,- jednokratnim plaćanjem smatra se plaćanje cje-

lokupnog iznosa naknade utvrđene rješenjem pu-tem jedne ili više uplata.

Propuštanjem plaćanja cjelokupnog iznosa naknade s popustom u roku, neovisno o tome da li plaćanje nije izvršeno u dijelu ili u cijelosti te neovisno o razlozima neplaćanja, obveznik nema pravo na po-pust i obvezan je platiti visinu naknade utvrđenu izračunom bez popusta, sa zateznom kamatom koja se obračunava na dospjeli neplaćeni dio tog iznosa bez popusta7.

b) obročno plaćanje naknade, s tim da se obročna otplata odobrava rješenjem o obračunu naknade na zahtjev podnositelja zahtjeva, odnosno vlasnika zgrade:

- ako je njezin iznos veći od 1.500, 00 kuna , - u roku do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, - s tim da prvi obrok ne smije biti manji od 5 %

ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kn,

- dok obroci otplate moraju biti jednaki i ne manji od 300,00 kn mjesečno,

- plaćanje obroka dospijeva mjesečno do 20-og dana u mjesecu8.

7 Stavak 3. članka 10. Uredbe.8 Članak 11. Uredbe.

Za naplatu naknade za zadržavanje nezakonito izgra-đene zgrade u prostoru važne su sljedeće posebne odredbe:

a) ako podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgra-de ne plati obrok naknade određen rješenjem o obračunu naknade kojim je dopuštena obročna ot-plata, naplata se izvršava prisilnim putem. Rješenje o obračunu naknade u tom slučaju izvršava upravno tijelo JLS9 na način i u postupku uređenom propisi-ma o prisilnoj naplati poreznog duga10.

b) obvezniku kojem je nastupila izvršnost rješenja o naknadi, a nije izvršio jednokratno plaćanje ili uplatu prvog obroka naknade, nadležno tijelo će na njegov zahtjev i samo jednom, pod uvjetom da taj zahtjev podnese u roku 30 dana od dana izvršnosti rješenja, izmijeniti rješenje o naknadi i odrediti druge uvjete plaćanja u skladu s Uredbom, koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju. U tom slučaju, prvo rješenje o naknadi neće se izvršiti (Uredba, čl. 9.) .

c) u slučaju kada rješenje o izvedenom stanju bude poništeno ili oglašeno ništavim, upravno tijelo JLS po službenoj dužnosti oglašava ništavim rješenje o obračunu naknade. Na temelju tog rješenja, Re-publika Hrvatska i JLP(R)S dužne su podnositelju zahtjeva, odnosno vlasniku zgrade isplatiti plaćeni iznos naknade (članak 30. ZPNIZ-a).

9 JLS – jedinica lokalne samouprave10 ZPNIZ, čl. 28. i čl. 29., st. 1 i 2, Opći porezni zakon (NN, br. 147/08 i 18/11).

NAJAVLJUJEMO!

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA OPĆINE, GRADOVE I ŽUPANIJE


TEMA RADIONICE JE:




TIM4PIN INFO

1. Iznosi naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09 - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.) u čl. 7., 13., 16. i 45. određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zaposlenicima, odno-sno stipendije redovnim studentima i učenicima.

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora i nagrada

Br. Vrsta isplateDopuštena isplata

(u kunama)I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla

u visini stvarnih izdataka prema cijeni javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta društva i boravišta zaposlenika)

170,00 dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu Prema Odluci Vlade RH (Narodne novine br. 8/06., primjena od 18. siječnja 2006.

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

8.000,00 kn

2. Dar djetetu do 15 godina života 600,00 kn godišnje

3. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje s PDV-om)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

6. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

7. Darovanje za zdravstvene potrebe4

8. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1. Za navršenih:– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE I NAGRADE ZA PRAKTIČNI RAD

1. Stipendije (kao potpora)6 1.600,00 kn mjesečno

2. Sportske stipendije i naknade za sport, usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

3. Stipendije studentima za izvrsna postignuća u znanju

4.000,00 kn mjesečno

4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno (može u gotovini)

5. Naknade za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga

do 50.000,00 kn godišnje

NAPOMENE:

• Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pri-braja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se dopri-

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ( NN, br. 139/12).2 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08. i 80/10.) bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.6 Sukladno čl. 10. st. 1. t. 12. Zakona o porezu na dohodak.


TIM4PIN INFO

nosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

• Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:- Naknade troškova službenog putovanja (troš-

kovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svr-he, ako obavljaju poslove za potrebe tih organi-zacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (doho-dak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

- Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog kori-snika

Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina korisnika državnog proračuna

Na temelju članka 19. Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna RH za 2013. godinu (Narodne no-vine, br.139/12.) osnovica za obračuna naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2. Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

U Narodnim novinama br. 89/12, objavljen je novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike uz Dodatak I. navedenom Kolektiv-nom ugovoru.

U nastavku navodimo neke odredbe novog Kolektiv-nog ugovora koje se odnose na materijalna prava:

• prijevoz:- službenik/namještenik koji ima manje od 2 km

od adrese stanovanja do adrese rada nema pra-vo na naknadu troškova prijevoza,

- ako nije organiziran međumjesni prijevoz/ako je organiziran ali dolazi na posao osobnim auto-mobilom, poslodavac može, ako mu je to povolj-nije, isplatiti naknadu od 75 lp/km; ako je mje-sto stanovanja udaljeno od mjesta rada više od 100 km i naknada troškova se utvrđuje u visini 65 lp/km, posebnom odlukom nadležnog mini-stra - u oba slučaja službenik/namještenik pre-daje ispunjeni i potpisani formular sa stvarnim dolaskom na posao automobilom i prijeđenim km za dolazak i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu,

- udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema stvarnom planeru pu-tovanja HAK-a. Pri utvrđivanju 2 km - najkraća ruta uz korekciju za uređene pješačke natho-dnike i pothodnike, a u ostalim slučajevima (kada nije organiziran međumjesni prijevoz i za više od 100 km) - najkraća ruta bez naplate sa suvremenim asfaltom,

- naknada se ne isplaćuje za vrijeme godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene sprije-čenosti za rad i druge dane kada službe nik/namještenik nije obvezan dolaziti na posao,

- ako se koristi prijevoz poslodavca - nema pravo na troškove prijevoza, osim za nepokriveni dio relacije,

- u slučaju promjene maloprodajne cijene MB Eu-rosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, za više od 20% od dana stupanja na snagu ovog KU, korigirat će se visina nakna-de u roku od 30 dana,

- naknada se isplaćuje do 15. u mjesecu za pretho-dni mjesec.

Dodatkom I. donesene su promjene po pitanju božićnica, regresa te jubilarnih naknada.

U 2012. godini ne primjenjuju se odredbe Kolek-tivnog ugovora o isplati božićnica, dok se u 2013. godini ne primjenjuju odredbe o isplati božićnica i regresa.

Po pitanju jubilarnih nagrada, one će se i dalje isplaćivati, ali uz izmijenjene uvijete. Pravo na jubi-larnu nagradu u 2013. godini neće se primjenjivati za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina ne-prekidne službe, a osnovica za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini iznosi 900,00 kuna, za razliku od dotadašnjih 1.800,00 kn.


TIM4PIN INFO

Tablica 2. Iznosi jubilarnih nagrada za državne službenike i namještenike

Godine neprekidne službe/rada u

državnim tijelima i jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Jubilarna nagrada za 2012. godinu

Jubilarna nagrada za 2013. godinu

5 1 osnovica 1.800,00 -10 1,25

osnovice2.250,00 1.125,00

15 1,5 osnovice

2.700,00 -

20 1,75 osnovice

3.150,00 1.575,00

25 2 osnovice 3.600,00 -30 2,5

osnovice4.500,00 2.250,00

35 3 osnovice 5.400,00 -40 4 osnovice 7.200,00 3.600,0045 5 osnovica 9.000,00 4.500,00

U 2012. i 2013. godini dnevnice i terenski doda-ci su umanjeni Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Dodatkom I. na 150,00 kn, a navedeno se primjenjuje od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora i Dodatka, 2. kolovoza 2012.

3. Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

U Narodnim novinama br. 141/12. objavljeni su: Te-meljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatak I. Temeljnom kolektiv-nom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namješ-tenike u javnim službama primjenjuje se od dana potpisa, 12.prosinca 2012., osim članka 67. (odre-dbe o naknadi za prijevoz), koji se primjenjuje od 1.siječnja 2013. Time je prestao važiti Temeljni ko-lektivni ugovor za službenike i namještenike u ja-vnim službama iz 2010. godine (Narodne novine 115/10). Isto tako prava koja su uređena granskim kolektivnim ugovorima primjenjuju se sukladno odredbama tih ugovora dok se navedeni ne usklade s temeljnim kolektivnim ugovorom (rok za usklađenje je 30. dana od dana donošenja Temeljnog kolektiv-nog ugovora).

Potpisom Dodatka I. ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje slijedećih materijalnih pra-va ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama:

- božićnica se ne isplaćuje u 2012. i 2013. godini- regres za godišnji odmor neće se isplatiti u 2013.

godini- visina dnevnice za službena putovanja u zemlji

iznosi 150,00 kuna do 31.12.2013. god.- osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iznosit će

500,00 kuna u 2013. godini

Više o odredbama novog Temeljnog kolektivnog ugo vora za službenike i namještenike u javnim služ-bama i Dodatka I. pročitajte u članku, u ovom broju časopisa.

NAPOMENA:

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o vi-sini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravo-sudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inan-ciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorom (Narodne no-vine br. 117/12 od 24. 10.2012).

Navedenom Odlukom utvrđen je iznos dnevni-ce za službena putovanja i terenskog dodatka za dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena ko-lektivnim ugovorom u iznosu od 150,00 kn.

4. Plaće

Tablica 3. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće- za mirovinsko osiguranje 20%- I. stup 15%- II. stup 5%

Tablica 4. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću- za zdravstveno osiguranje 13%- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%- za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika pla-ćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%,


TIM4PIN INFO

dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Po-slodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invali-da, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invali-ditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopa-ma prikazanim u tablici 5.

Tablica 5. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa

za radnike u II. stupu

14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

Tablica 6. Osobni odbici

Osobni odbitakFaktor osobnog

odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.Osnovni osobni odbitak

1,00 2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,0 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

- Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840II. skupina 3.200

III. skupina 2.400Brdsko-planinska područja

2.400

Tablica 7. Stope poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak

Mjesečna porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn

25%iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn

(tj. daljnjih 6.600,00 kn)40% iznad 8.800,00 kn

Godišnja porezna osnovica za 2012. g. Stopado 26.400,00 kuna 12%od 26.400,00 do 43.200,00 kn, tj. na razliku od 16.800,00 kn

22,83%

od 43.200,00 do 105.600,00 kn, tj. na razliku od 62.400,00 kn

25%

od 105.600,00 do 129.600,00 tj. na razliku od 24.000,00 kn

37,5%

iznad 129.600,00 kn 40%

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu određena Zakonom o mi-nimalnom plaći (Narodne novine br. 67/08.).

Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku minimalna plaća iz-nosi 2.814,00 kn (Narodne novine br. 60/12.), a pri-mjenjuje se od 1. srpnja 2012.

Osnovice za izračun plaća za korisnike državnog proračuna i javne službe za 2013. godinu

- za državne službenike i namještenike osnovi-ca je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike, Narodne novine, br. 40/09.)

- za javne službe osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, Narodne novine, br. 40/09.)


TIM4PIN INFO

- za državne dužnosnike osnovica je utvrđena u iznosu od 4.630,14 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, Narodne novine, br.83/09.)

- za suce i druge nositelje pravosudnih dužnosti osnovica je utvrđena u iznosu od 4.873,83 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, Narodne novi-ne, br. 40/09.)

5. Stope zateznih kamata i eskontna stopa

Tablica 8. Stope zateznih kamata i eskontna sto-pa

KAMATE I RAZDOBLJE PRIMJENE

STOPA OBJAVA

ESKONTNA STOPAod 11.04.2000. do 22.10.2002. 5,9% NN, br. 39/00od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07,

75/08, 01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11

od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12, 73/12,1/13

ZATEZNA KAMATAod 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/020d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava*

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08)

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 17%od 01.07.2011. 15%Zatezne kamate u ostalim odnosima

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 14%od 01.07.2011. 12%

*Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.

U Narodnim novinama broj 2/13. od 3. siječnja 2013. godine objavljena je Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih do-prinosa te prihoda za inanciranje drugih jav-nih potreba u 2013. godini.


RADIONICU ZA KOMUNALNA PODUZEĆA, ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE

I TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I/ILI PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE I/ILI DRŽAVE


TEMA RADIONICA JE:

Obveze trgovačkih društava u svezi uspostave sustava inancijskog upravljanja, speci ičnosti inancijskog poslovanja i ugovorni odnosi s nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvima Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijalNaknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 750,00kn. Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]



RADIONICE ZA OPĆINE, GRADOVE, ŽUPANIJE I PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE PO GRADOVIMA U VELJAČI 2013.

RASPORED RADIONICA PO GRADOVIMA:

Split 18.2., Šibenik 19.2., Zadar 20.2., Rijeka 21.2., Pula 22.2., Zagreb 25.2., Osijek 26.2., Bjelovar 27.2.

TEMA RADIONICA JE:Obveze proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i novosti u proračunskim propisima. Osvrt na najčešće nepravilnosti

koje su uočili Ministarstvo inancija i Državni ured za reviziju te kako ih izbjeći. Detaljan program radionica bit će objavljen na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: Dva nova priručnika: Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje - priručnik za čelnike na svim organizacijskim razinama i Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješća (uključuje CD sa svim materijalima)Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 800,00 kn (uključuje PDV i materijal). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00kn.Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]



SPECIJALIZIRANE RADIONICE PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA

NE PROPUSTITE INTERAKTIVNE RADIONICE S PUNO RAZGOVORA, RASPRAVA I RJEŠENJA KOJA SE NE PONAVLJAJU

U ZAGREBU, HOTEL PALACE, OD 10h DO 15.30h

RASPORED RADIONICA:

DJEČJI VRTIĆI – 14. siječnja 2013.USTANOVE U KULTURI – 15. siječnja 2013.SUDOVI I ODVJETNIŠTVA – 16. siječnja 2013.USTANOVE U SOCIJALNOJ SKRBI – 17. siječnja 2013.FAKULTETI I INSTITUTI – 18. siječnja 2013.USTANOVE U ZDRAVSTVU – 21. siječnja 2013.JAVNE VATROGASNE POSTROJBE – 22. siječnja 2013.OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKI DOMOVI – 23. siječnja 2013.OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 28. siječnja 2013.

TEMA RADIONICA JE:Obveze u svezi davanja Izjave o iskalnoj odgovornosti i sustava inancijskog upravljanja te speci ične evidencije poslovnih događaja i transakcija uoči sastavljanja godišnjih inancijskih izvještaja i ostale aktualnosti – primjena izmjena Zakona o proračunu i slično

Detaljan program radionica objavljen je na internet stranici www.tim4pin.hr Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijalNaknada za sudjelovanje na seminaru iznosi: 700,00kn (uključuje PDV). Naknada za drugog i više polaznika iz iste institucije bez materijala 400,00 kn.Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra: 01/5531755 (fax i tel), 01/5531335 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se online.

PRIJAVA ZA POHA ANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

Voditeljica: Ivana Maleti

II. DAN

Pauza za ru ak (od 12.00h do 13.00h)

Cijena škole je 1.600,00 kuna s uklju enim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uklju uje ru ak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uklju uje: CD sa prezentacijama predava a i knjigu Fiskalna odgovornost i inancijsko upravljanje – priru nik za

elnike na svim razinama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izviješ a uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sa-stavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o pri-mjeni iskalnih pravila).

Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku.

[email protected] www.tim4pin.hr

TIM4PIN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

u Zagrebu, HOTEL PALACE,

31. sije nja i 1. velja e od 10.00h-16.00h

28. velja e i 1. ožujka od 10.00h-16.00h

II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješ ima

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog prora unskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza ve i potreba svih koji u budu nosti žele do i do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro ure en sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti prora un i prora unske procese, a osobito primjenu Zakona o prora unu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogu iti da sigurno i to no odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE:I. DAN

Pauza za ru ak (od 12.00h do 13.00h)

www.spi.hr

SIGURAN PARTNER ZA BUDUĆNOSTpredstavlja Vam cjelovit i zaokružen proizvod koji sadrži integrirano

informatičko rješenje i konzultantske usluge potrebne svakoj JLP(R)S

i proračunskom korisniku, kako bi što uspješnije savladali izazove koji

se pred njih postavljaju.

Naša referentna lista govori za nas: 10 županija72 grada132 općine360 proračunskih korisnika

Uvjerite se i Vi u kvalitetu naših proizvoda i usluga!

novine u zakonu o...

Documents