npip za 5 razred devet os ks
TRANSCRIPT
-
Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVOMinistarstvo obrazovanja i nauke
Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVOMinistry of Education and Science
NASTAVNI PLAN PROGRAM zapeti razred devetogodinje osnovne
kole
MAJ, 2008.e-mail: [email protected], www.monks.baTel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218
Sarajevo, Reisa Demaludina auevia
-
SADRAJ
Odluka o donoenju Nastavnog plana i programa za 5. razred devetogodinjeosnovne kole .................................................................................................. 3
Nastavni plana za 5. razred devetogodinje osnovne kole ........................ .. 6
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta
1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ...................................... 81.2. Strani jezik ................................................... ............................................ 16
1.2.1. Engleski ........................................................................................ 171.2.2. Francuski ...................................................................................... 251.2.3. Njemaki ...................................................................................... 301.2.4. Arapski ......................................................................................... 34
1.3. Matematika ............................................... ................................................ 391.4. Priroda ...................................................................................................... 491.5. Drutvo ................................................................................ ..................... 571.6. Osnove tehnike ......................................................................................... 621.7. Kultura ivljenja ....................................................................................... 711.8. Likovna kultura ........................................................................................ 751.9. Muzika / Glazbena kultura ..................................................................... 851.10. Tjelesni i zdravstveni odgoj ....................................................... ............. 93
2. Djeca sa posebnim potrebama .............................................................. ...... 99
2.1. Uvod ......................................................................................................... 1002.2. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ...................................... 1082.3. Matematika ............................................................................................... 1112.4. Priroda ........................................... ........................................................... 1142.5. Drutvo ..................................................................................................... 1222.6. Muzika / Glazbena kultura ................................................. .................... 1272.7. Likovna kultura ........................................................................................ 1292.8. Tjelesni i zdravstveni odgoj ..................................................................... 139
3. Vjeronauka/Vjeronauk .................................................................................Islamska Vjeronauka/Vjeronauk 141Katolika Vjeronauka/Vjeronauk ................................................................. 151Pravoslavna Vjeronauka/Vjeronauk .............................................................
4. Profil i struna sprema nastavnika .......................................................... 180
-
Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine
Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina
KANTON SARAJEVOMinistarstvo obrazovanja i nauke
CANTON SARAJEVOMinistry of Education and Science
Na osnovu l. 25. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novineKantona Sarajevo br. 10/04 i 21/06), te na prijedlog strune slube Ministarstva iProsvjetno-pedagokog zavoda Kantona Sarajevo, Ministar obrazovanja i naukeKantona Sarajevo donosi
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZREDDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
INastavni plan i program za PETI razred devetogodinje osnovne kole je
odtampan u brouri: NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZREDDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE KANTONA SARAJEVO, koji je u prilogu isastavni je dio ove Odluke.
IINastavni plan i program iz prethodne take e se primjenjivati u kolskoj
2008./2009. godini i slijedeim kolskim godinama.
IIIMinistarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo e Nastavni plan i program iz
take I dostaviti svim osnovnim kolama Kanton a Sarajevo i drugim relevantnimustanovama, najkasnije do 30. maja 2008. godine, radi njegove daljnje provedbe.
IVNastavni plan i program iz take I, nakon objedinjavanja, objavit e se u
Slubenim novinama Kantona Sarajevo.
Broj : 11-01-38-7211-5/2008Sarajevo, 05.05.2008. godine
M I N I S T A R
Mr. Safet Keo
e-mail: [email protected], www.monks.baTel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218
Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1
-
4Obrazloenje:
U skladu sa l. 3. i 118. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubenenovine Kantona Sarajevo br. 10/04 i 21/06), utvrena je obaveza devetogodinjegosnovnog obrazovanja za svu djecu koja su kolski obveznici u skladu sa Zakonom.
U tom smislu lanom 118. Zakona je utvreno da, citiramo:kolske 2004/2005. godine kole e upisati u osmogodinju kolu djecu koja
do 01.03.2004. godine navravaju 6 godina, a u devetogodinju kolu djecu koja do01.03.2004. godine navravaju 5 i po god ina ivota. Od kolske 2005/2006. godine sva djeca dorasla za upis u kolu, u skladu saovim zakonom, upisae se u I razred kole u devetogodinjem trajanju.
U Kantonu Sarajevo smo se odluili da prelazak na devetogodinjeobrazovanje zapone u skladu sa Koncepcijom osnovnog obrazovanja koja je uraenana nivou Federacije BiH, to podrazumijeva postupan prelazak na devetogodinjeobrazovanje, dakle opredijelili smo se da se u kolskoj 2004/2005 zaponeobrazovanje djece samo u prvom razredu deve togodinje osnovne kole, a da se uostalim razredima program uvodi sukcesivno.
U cilju realizacije navedene obaveze bilo je neophodno donijeti odgovarajuiNastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu. U saradnji sa ostalimkantonima i Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke uraen je Okvirninastavni plan i program za prvi, drugi trei i etvrti razred osnovne kole, koje smo uKantonu Sarajevo u prethodnim kolskim godinama u potpunosti prihvatili i koji suposluili kao osnov za izradu Nastavnog plana i programa za prvi, drugi trei i etvrtirazred devetogodinje osnovne kole Kantona Sarajevo, a sve u cilju olakanepokretljivosti uenika.
Takoe je po istoj proceduri uraen Model Nastavnog plana i programa za petirazred devetogodinje osnovne kole koji je potvren od strane Koordinacijeministara obrazovanja u FBiH:
U Kantonu Sarajevo smo se odluili da izvrimo evaluaciju u pogleduuspjenosti i primjerenosti nastavnog plana i programa za prva etiri razredadevetogodinje osnovne kole, te da se u skladu sa dobijenim rezultatima izvreodgovarajue korekcije tih programa, to e biti osnov i za kvalitativnu doraduModela nastavnog plana i programa za peti razred devetogodinje osnovne kole, ijaprimjena treba da zapone od kolsk e 2008/09. godine
U tom smislu Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, formirao jestruni tim uitelja/nastavnika/profesora razredne nastave, koji su izvrili analizunastavnog plana i programa za I, II, III, IV i V razred devetogodinje osnovne kole.
Definisana su podruja analize (razvojna primjerenost, povezanost iujednaenost sadraja i ishoda, logika povezanost razliitih predmetnih podruja utematske i druge cjeline), a u analizu su bili ukljueni nastavnici koji su realiziralinastavu u I, II, III i IV razredu devetogodinje osnovne kole, kao i primjeri iz praksekoji argumentuju potrebu za promjenom (djeiji radovi, dokumentacija, planovi ianalize nastavnika). Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima(ta su primijetili da je djeci bilo teko/lako, nerazumljivo, da li se sa nekimsadrajima ne slau i zato, ta je bilo uspjeno...) te su dati prijedlozi za izmjene, kojeje usaglasio struni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
-
5Izvrene su odreene korekcije Nastavnog plana i programa za peti razreddevetogodinje osnovne kole:
smanjen sedmini broj nastavnih sati za 3 asa smanjen godinji broj nastavnih sati sa 805 na 700 sedmini broj nastavnih sati iz predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik i
knjievnost smanje za 1 as sedmini broj nastavnih sati predmeta Drutvo smanjen za 1 as sedmini broj nastavnih sati predmeta Kultura ivljenja smanjen za 1 as sadraji predmeta Drutvo, za koje je smatrano da nisu primjereni uzrastu
djeteta u petom razredu devetogodinje osnovne kole, su revidirani ismanjeni za 1 as
revidirani su i sadraji predmeta Osnove tehnike
Nastavni plan i program zahtijeva kontinuirano praenje, kako bi se nakon primjene upraksi utvrdila podruja u kojima su pot rebna poboljanja, promjene, dopune i slino.
Imajui u vidu navedene injenice rijeeno je kao u dispozitivu.
Dostavljeno.-Svim osnovnim kolama na podruju Kantona Sarajevo-Prosvjetno-pedagokom zavodu-Arhivi
-
6NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJEOSNOVNE KOLE
REDNIBROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
SEDMINIBROJ
NASTAVNIHSATI
GODINJI BROJNASTAVNIH
SATI
1. Bosanski/hrvatski,srpski jezik iknjievnost 4 1402. Strani jezik 3 1053. Matematika 4 1404. Priroda 2 705. Drutvo 1 356. Osnove tehnike 1 357. Kultura ivljenja 1 358. Likovna kultura 1 359. Muzika kultura 1 35
10. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 70
UKUPNO REDOVNE NASTAVE 20 700
IZBORNI PREDMETI11 Vjeronauka/Vjeronauk 1 35
-
71. PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETAZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDUDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
-
81.1. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKIJEZIK I KNJIEVNOST
-
9BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
V RAZRED 4 sata sedmino 140 sati godinje
Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva
ITANJE
9 nastavnih sati
itanje u funkciji razumijevanja sadraja , doivljaja estetskih i etikih vrednota teksta(tekstovi tampani latinicom i irilicom)
Usavravanje svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost) Samostalno itanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaenje vanih
informacija
PISANJE6 nastavnih sati
Razvijanje sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logiki strukturiranim igramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu
Dalji rad na usavravanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa
INTERPRETACIJAKNJIEVNOG TEKSTA
36 (itanaka tiva)12 (lektira)
Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti zaumjetniko kazivanje, obogaivanje emotivnogsvijeta, smisla i sposobnosti za prepoznavanje iizraavanje ljepote rijeima
Razvijanje jezikih sposobnosti , kreativnog ikritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina ivrijednosti
Lektirom razvijati sposobnostsamostalnog itanja i izraavanjadoivljaja knjievnih djela, kao isposobnost procjene djela iporuke ,zauzimanje stava iSposobnost uivanja u itanju
GRAMATIKAPRAVOGOVOR IPRAVOPIS45 nastavnih sati
Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezikaRazumijevanje znaenja reenica u tekstu i teksta, mogunost prepoznavanjapotrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjeraIzraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima,pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije
KULTURAIZRAAVANJA
24 nastavna sata
Razvijanje jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti korektnog ilijepog govora u usmenoj i pisanoj formiOvladavanje jezikim sredstvima potrebnim za uspjeno izraavanje u pojedinimoblicima usmenog i pismenog izraavanja
Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja sm islenim reenicama
MEDIJSKA KULTURA8 nastavnih sati
Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio -emisije, sadrajatampe
Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na vrijednost(pouno, manje pouno, dje la umjetnikih kvaliteta i filmski i televizijski ki)
Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu filma, radija, televizije,tampe
-
10
ITANJE I PISANJE
PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI OEKIVANA POSTIGNUA
ZAHTJEVI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
itanje tekstova tampanihlatininim i irilinimpismom
Razvijanje tehnike itanja,razumijevanje ireprodukcija proitanog sa,ili bez elemenatastvaralatva
itanjem do novihinformacija i novih znanja
itanje kao inilac razvojadjeijeg govornog izraza
itanje u funkciji estetskogi etikog odgoja
P i s a nj e
Prepisivanje
Pisanje po diktatu
Kreativno pisanje
Osamostaljivanjeuenika u komunikacijis tekstomUvjebavanjesamostalnog itanjapomou uputstava tipa:(prethodno proitatitekst, potcrtati manjepoznate i rijei koje suteke za izgovor,uvjebati izgovor tihrijei,zamisliti da imamnogo slualaca,povremeno pogledati unjihovom pravcu,razmisliti kada jeumjesna upotrebaprimjerenih pokreta,glas prilagoditikarakteru teksta)
- usavravanje itanja usebi radi bregrazumijevanja
Razvijanje sposobnostisamostalneinterpretacijeproitanog isposobnosti izdvajanjabitnih elemenata
Razvijanje sposobnostioblikovanja smislenogsadraja Prepoznavanjekompozicionih cjelina
Pisanje uz uvaavanjezakonitosti, pravila inormi gramatike ,ortoepije i ortografijeIzraavanje linihosjeanja, stavova imiljenja
Pravilno itanje irazumijevanjeproitanog
Mogunostreprodukcije(samostalno ili naosnovu pitanja)
Mogunostprepoznavanjavanih pojedinostiu tekstu
Mogunostsamostalnogsluenja tekstomradi usvajanjanovih znanja
Mogunostidentifikacijerijei,reenica,dijelova teksta kojipredstavljajuprepreku uuspjenomdruenju s tekstom
Mogunost tanogprepisivanja teksta
Pisanje po diktatukratkih reenica
Tano odgovaranjena postavljenapitanja
Razvijena tehnikaitanja -pravilnostbrzina iizraajnost
Razumijevanjeproitanog ,mogunostsamostalnereprodukcije
(odgovorima napostavljenapitanja,prepriavanjembez planarjeavanjemzadataka kojipodrazumijevajulinu procjenu)
Snalaenje utekstovima koji serazlikuju poobimu isloenosti radiusvajanja novihznanja
Razvijenasamostalnost upisanju podiktatu,prepisivanju,i pisanjuslobodnih sastavai u oblicimaizraavanja kojisu programskaobaveza
Izraajno itanje,prenoenje tona iraspoloenja nasluaoce
Usklaenostintonacije, jaine iboje glasa sasadrajem
itanje manjepoznatog inepoznatog teksta,razumijevanjeproitanog ireprodukcija vanihpojedinosti
Sposobnostkritikog istvaralakog itanja
Jasno izgraen stavo sadraju,Mogunostdiferencijacijesadraja s obziromna vanost upamenju ireprodukciji
Mogunostsnalaenja u svimoblicimaizraavanja ,poznavanje pravilapisanja i gramatikeu obimu koji jeutvren programom
-
11
PROGRAMSKI OEKIVANA POSTIGNUA
ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNICILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Knjievnitekstovi:
Ivo Andri:Aska i vukSkenderKulenovi:CestaAlijaDuboanin:arkoBrankoopi:IzokrenutapriaEla Peroci:
Majin darNarodnapria: Ko jena svijetunajjaiA.S.Pukin:Bajka oribaru i ribiciStevanBulaji:SarkaEref Berbi:Kako je otiloljetoPoslovice(izbor)Aleksa Miki:Lipov cvatVesnaKrmpoti:Koliko jetekapahuljica(igrokaz)
Doivljaj knjievnog djela ucjelini i sposobnostizraavanja dojma
Formiranje i usvajanjetemeljnih pojmova iz teorijeknjievnosti
Zapaanje i formulacijateme knjievnog djela (oemu tekst govori)Razumijevanjerijei/pojmova: f a b u l a ko m p o z i c i j a Uoavanjei karakterizacija likova udjelu: zakljuivanje oosjeanjima likova naosnovu dijaloga i njihovihpostupaka
Uoavanje karakteristinihdijelova teksta, reenica,rijei kojima su direktnoizraeni osnovna misao,piev stavi stavovi lica
Izbor karakteristinihmjesta u tekstu: opis lika,pejzaa, dijalog, mjesto ivrijeme radnje, pojaavanjedinaminosti, humor
Razlikovanje govora pisca igovora lica
Zapaanje logikih cjelina ukompoziciji teksta
Samostalno itanje,razumijevanjeproitanog i mogunostreprodukcije
Uoavanje likova uknjievnom tekstu imogunost uoavanjanjihovih glavnihosobina
Mogunostzakljuivanja (oporukama zakljuuje uznastavnikovu pomo iposredovanje)
Uoavanje logikihcjelina u knjievnomdjelu
Mogunostprepoznavanjakarakteristinih mjestau tekstu
Mogunost uoavanjaUzroka i posljedica uponaanju likova uknjievnom djelu
Potpuna samostalnostu itanju,razumijevanju ireprodukciji sadraja
Poznavanje irazlikovanjepojmova: temaknjievnog djela,fabula i kompozicija
Uoavanje logikihcjelina u tekstu iformulisanjepodnaslova
Uoavanje likova uknjievnom djelu,karakterizacija,formulisanje poruke
Mogunostuoavanjaopisa,dijaloga, mjestai vremena radnje,dijelova teksta kojipredstavljajuposebnu dinaminostu razvoju dogaaja
Potpuna samostalnostu analizi knjievnogteksta,mogunostreprodukcije svihvanih elemenata
Potpuna samostalnost usluenju tekstom kaoizvorom informacija,doivljaja i vrijednosti
Mogunost kritikogpromiljnja o knjizi,likovimai njihovimpostupcima,Razumijevanjepojmova iz teorijeknjievnosti koji suprogramska obaveza
Stvaralaka upotrebasadraja proitanihknjievnih tekstova uvlastitim pismenimradovima
Bogat rjenik koji je ufunkciji komunikacije ikvaliteta usmenih ipismenih vjebi
Mogunost uporedbeknjievnih tekstova sobzirom na tematiku,ljepotukazivanja,jezikeaspekte
Uporeivanjevrijednosti ,porukapojedinih knjievnihdjela
Razvijen senzibilitet zadoivljaj i izraavanjedoivljaja na nain kojiima elementeoriginalnosti(izbor rijei, dojmovi)
-
12
NasihaKapidi-Hadi: Vezenimost
Enes Kievi:KiaGrigor Vitez:evina jutarnjapjesmaMusa azimati: BosnauboriDobriaCesari: JesenGustav Krklec:Bijeli gradDraganKulidan:Potoiukrija Pando:Posljednje laste
Lektira:AhmetHromadi:Patuljak vampriaAlijaDuboanin:Tiha rijekadjetinjstvaIvana Brli Maurani:Prie izdavnineani Rodari:PutovanjePlaveStrijeleMato Lovrak:Vlak u snijeguIsmet Bekri:Jesen u gradu(izabranepjesme)
Lirska pjesmaOsnovna osjeanja upjesmi
Stilska sredstva:poreenje, epitet
Pjesnika slika vizuelni iakustiki (sluni)elementi u pjesnikojslici Pjesnika slikaizraena bojom i zvukomZapaanje ritma i rime,izraavanje dojma
Izgraivanje knjievno-estetskog senzbilitetaRazvijanje sposobnostiuenja napamet imogunosti izraajnogrecitovanja
Samostalnost uitanju,razumijevanju
Razvijanje crtakreativnosti posredstvomaktivnosti kojepodrazumijeva domaalektira
Mogunost adekvatnogodgovora na doivljajpjesme rijeima,likovnim izrazom
Prepoznavanjepjesnikih slika
Mogunostmemorisanja irecitovanja
Mogunost samostalnogitanja i razumijevanjatoka dogaaja,uoavanje likova,mogunost reprodukcije
Prepoznavanjeosnovnog osjeanja upjesmi
Mogunostuoavanja stilskihsredstava
Uoavanje ritma irime
Razlikovanjepojmova iz teorijeknjievnosti koji suprogramska obaveza
Sposobnostsamostalnog itanja,izraavanjadoivljaja u usmenoji pisanoj formi
Mogunostprepriavanja teksta iprilagoavanjaposebnim zahtjevima(oekivanimslijedom, uzsaimanje)
Razvijen senzibilitet zapoetsku rije
Doivljavanje snagepoetske rijei
Vjetina u izboru iupotrebi rijei u govorui pisanju
Pokuaji pisanja poezije
Mogunog ivogizraajnog govorenjastihova
Potpuna samostalnost uitanju
Bogatstvo rjenika iIzgraen kriterij zaizbor knjige
Mogunost osobenoggovora oproitanomdjelu, Prepoznavanjedijelovakatrakteristinih ponaraciji,opisu
-
13
RJENIK, GRAMATIKA,PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
OEKIVANA POSTIGNUA
PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNICILJEVIMINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Zaviajni govor iknjievni jezik
Rijei iz mog zaviaja
AzbukaVrste rijei:
Imenice: zajednike,vlastite, zbirne, gradivne ,stvarne i nestvarneZamjenice: line,prisvojne, pokaznePridjevi (opisni, prisvojni,gradivni), pisanjeprisvojnih pridjeva na ski, -ki, -ki, -ov, -ev.Reenica:
Atribut i objekat ureenici
Pravogovor i pravopis:
Veliko slovo ujednolanim i vielanimimenima gradova, naselja,zemalja Pisanje brojevaslovima (glavni i redni)Upravni i neupravnigovor
Upotreba interpunkcijskihznakova u reenici:zareza, crte, take,dvotake, upitnika,usklinika, navodnika
Doivljaj ljepotevlastitog, organskiutemeljenog govora ali irazumijevanje znaajaupotrebe normativno istilski ureenog jezika
Usvajanje znanja opravilima, jedinicamajezikog sistemaprincipima izakonitostima njihovogustrojstva
Razvijanje logikogmiljenja i zakljuivanja(sposobnosti analize,sinteze, uporeivanja,apstrakcije igeneralizacije)
Poznavanje azbuke iabecede
Razlikovanjepromjenljivih vrstarijei i mogunostprepoznavanjapotrebnih primjera utekstu
Mogunost sluenjasmislenim reenicama
Prepoznavanje prosteneproirene i proirenereenice
Mogunost uoavanjasubjekta i predikata ureenicama, atributa,apozicije i objekta
Pravilna upotrebainterpunkcijskihznakova
Mogunost tanegramatike analizeteksta na raziniusvojenih znanja od I-V razreda
Mogunost navoenjanovih primjera
Korektno sluenjepravilima o upotrebiinterpunkcijskihznakova
Dobropoznavanjesadrajagramatike ipravopisa kojisu programskaobaveza od I-Vrazreda
Mogunostsamostalneanalize reenicei teksta u skladus postavljenimzahtjevima
Vjeta upotrebaznanja oreenici usamostalnimpismenimradovima
Primjenanauenih pravilana raziniautomatizacije
-
14
KULTURA IZRAAVANJA MEDIJSKA KULTURA
PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI OEKIVANA POSTIGNUA
ZAHTJEVI CILJEVIMINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Naracija
Prepriavanje bezobaveznog sastavljanjaplana
Prepriavanje susmjerenjem nasaimanje teksta
Prianje na osnovudatih tematskih rijei
Prianje dogaaja idoivljaja
Deskripcija
Opis pojave, zbivanjau prirodi
Opis pejzaa
Osposobljavanje zareprodukciju tekstabez formulisanjanaslova cjelinamasadraja potujuihronologiju uizraavanju i normustandardnoga jezika
Razvijanjesposobnostiuoavanja uporinihmjesta, ,saimanjesadraja i izraavanjepunim reenicama
Pojaavanjemogunostisamostalnogizraavanjareenicama koje sujasne i gramatikipravilno strukturirane
Osposobljavanje zaivo, jasno,ubjedljivo govorenjei pisanje
Razvijanjesposobnostiorganizacije usmenogi pisanog izraavanjai procjeneefekata,rezultatavlastitog rada
Mogunostprepriavanja koje eobezbijeditirazumijevanje svihvanih elemenata usadraju
Sposobnostsastavljanja prie naosnovu poticajnihrijei : uz svakutematsku rije da kaesmislenu reenicu, ada reenice inecjelovitu priu
Mogunost prianjadogaaja i linogdoivljaja sa bitnimelementima sadraja Inaglaenomemotivnom notom
Izraavanje vienogrijeima koje suprimjerene tematici,situaciji
Snalaenje u svimoblicimaizraavanjaPrepriavanjesadraja bezsastavljanja plana
Sastavljanje priepo datim rijeima, ada pria ima svevane elemente
Reenice su jasne itematski seoslanjaju nasadraj, odnosnodate rijei kaouporine, poticajnetake
Mogunostgovorenja odogaajima idoivljajima
Mogunostprepriavanja tekstapotpunim jasnim igramatiki pravilnooblikovanimreenicama
Sposobnostsluenja svimoblicimaizraavanja imogunostunoenja elemenataoriginalnosti
Mogunostproirivanja isaimanja tekstaunoenjem novihideja
Osoben izborjezikih i stilskihsredstavaIspoljavanje smislaza upotrebu epiteta,uvoenje dijaloga,unoenje elemenatahumora
Postojanje kriterijaza procjenukvaliteta usmenog ipismenogizraavanja (ovo jedobro uraeno,a ovomogu uraditi bolje)
-
15
OEKIVANA POSTIGNUA
PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNICILJEVIMINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Izraajna sredstvadjela ekrana
(kadar montaamuzika) dijalog ufilmu ipozorinoj/kazalinoj predstavi
Film-knjievnodjelo- pozorite(poreenje izraajnihmogunosti)
Razumijevanje djela ekrana/filmai televizije/
Povezivanje kadrova posjeanju(sposobnostidentifikacije mjesta iIvremena,likova,objekata,radnji,povezanostradnji,odnosa i sukoba meulikovima)
Razumijevanje redosljedakauzaliteta dogaaja,odnosameu akterima radnje
Razumijevanje poruka
Razvijanje sposobnostiprepoznavanja vlastitihpotreba i stavovaposredstvom identifikacije slinostima na ekranu
Odgoj za gledanje djelaekrana s ciljem uoavanjavanih pojedinosti,mogunostiizbora,osmiljavanje imogunost klasifikacijesadraja
Razumijevanje sloenostifilmskog djela i izraajnihmogunosti filma Gledanjedjela ekrana kao vjeba uumijeu posmatranja iobogaivanja vizuelnogpamenja,mate,miljenja,bogaenjaasocijacija
Razvijanje senzibiliteta zaprepozvanje i doivljavanjesnage rijei i slike, govora,zvuka i tiine
Razlikovanjesredstava izraavanja
Mogunostkoncentracije panjena sadraj ukontinuitetu
Mogunostmemorisanja ireprodukcije vienogpo sjeanju
Sposobnostrazlikovanjaprihvatljivog ineprihvatljivogponaanja likova udjelima ekrana saatanovitavrijednosnih principa
Razlikovanjesredstavaizraavanjafilma,radija,televizije,pozorita/kazalitaknjievnosti
Sposobnostpercepcije irecepcije djelafilmske umjetnostipozorita /kazalita
Mogunostsamostalnereprodukcije posjeanjui ocjene sastanovitavrijednosnogsistema
Prepoznavanjeizraajnih sredstavafilma,televizije,pozorita/kazalita
Razvijena sposobnostanalize umjetnikihdjelafilma,knjievnosti,pozorine umjetnostiu obimu koji jepredvienprogramom
Razvijen senzibilitetza poreenje djelaekrana i mogunostkritikog pristupaanalizi
Posjedovanjebogatstva ideja omoguem sadrajunovih filmova
Naglaen interesprema umjetnosti
-
16
1.2.STRANI JEZIK
ENGLESKI
FRANCUSKI
NJEMAKI
ARAPSKI
-
17
1.2.1. ENGLESKI JEZIK
V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA(3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
Ciljevi nastave engleskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenjaNastaviti na naglaavanju ciljevapromoviranih u prvoj i drugoj godini uenja:
uenje jezika, a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje,
pozitivnog,razigranog stava premauenju jezika
podsticati motiviranje odgovornog iaktivnog stava
podsticanje radoznalosti i kreativnosti; dalje njegovanje razumijevanja i
logikog pamenja
podsticanje temeljitosti, predanosti ipreciznosti u uenju jezika
njegovanje samostalnosti u govoru ivlastitoj produkciji nauenog,primjereno uzrastu
kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenjeengleskog jezika bude zabava izadovoljstvo
postupni i odmjereni prelaz ka itanjuipisanju jednostavnih rijei i reenica.
Uenici e:
razviti elju i ljubavi prema uenjuengleskog jezika
razumjeti primjerene sadraje naengleskom jeziku
prihvati logiki pristup upotrebinauenog
izraavati slobodu i samostalnosti ugovoru i direktnom reagiranju
znati itati rijei pojedinanopovezano sa konkretnim pojmovima
znati itati jednostavne reenice znati prepisivati, davati kratke
pismene odgovore, popunjavati slova irijei
razviti samopouzdanje u izraavanjuprimjereno uzrastu
prepoznati zadovoljstvo i korist priproirivanju znanja stranog jezika
-
18
Nastavni plan i program za peti razred, trea godina uenja engleskog jezikaNivo Teme Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
5. razred
Prvi stepenelementarnogznanja
Porodica
kola
Mojeokruenje
Svakodnevniivot
Slobodnovrijeme
Uenici e znati:
upuivati odgovarajuepozdrave i odgovarati na njih
vriti upoznavanje
obraati se ljudima
identificirati ljude ipredmete
locirati ljude i predmete
RECEPCIJA:
a)SLUANJE I REAGOVANJE:
Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati:
1) neverbalno, npr.:pokazivanjem/doticanjempredmeta ili dijela tijela koji se spominje,izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjemtanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabeleoznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ilitane odgovore, odnosno negativne ili netaneodgovore, povezivanjem odreenih ilustracija saodgovarajuim tekstom, oznaavanjemtanih/netanih (T/F) tvrdnji itd.
2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei, izraza iliitavih reenica koje je izgovorio nastavnik ilikoje su uli sa kasetofona, davanjem kratkihodgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ilikoja su uli sa kasetofona, popunjavanjem tabela,biljeki ili reenica itd.
Uenici e ponavljati iliuiti:
Imenice:brojive, nebrojivepravilnu/nepravilnumnoinu
Zamjenice: Line, subjekatski i
objekatski pade
Pokazne this, that,these, those
Upitne, who, which,what, whose
Prisvojne Neodreene, somebody,
anybody, nobody
Pridjevi: Determinatori,
lanovi, a/an, the, nultiPrisvojni pridjevi,Pokazni pridjevi, this(girl), that (boy), these(girls), those (boys)Pridjevi za neodreenukoliinu i broj, e.g.
Uenici e ponavljati iuiti samo osnovnivokabular koji seodnosi na date teme,kao npr.
lanovi ue i neki
lanovi ireporodice, npr.mother,grandfather,uncle, aunt,grandson
kola, npr. school
premises, schoolsubjects, furniture,pupils things,extra-curriculumactivities, somemusicalinstruments, itd.
Okruenje, seasons
of the year, weather(npr. rainy, sunny)in the garden,(npr.vegetable/flower garden), some
-
19
ivotinje
Zemlje,narodi
opisivati:-ljude i predmete-neka raspoloenja i stanja
-trenutnu aktivnost
postavljati poznata pitanja iodgovarati na njih
traiti i nuditi pomo (Canyou help me? Can I helpyou?)
traiti i davati informacije
b) ITANJE I REAGOVANJE:
Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, ireagovati1) neverbalno, npr.: traenjem odreenihinformacija, izvravanjem uputa i nareenja,povezivanjem odreenih ilustracija saodgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanihrijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima,oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd.
2) verbalno, npr.: postavljanjem pitanja idavanjem odgovora, biranjem tanog odgovora,ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjemreenica, popunjavanjem praznina zadatimrijeima, povezivanjem rijei u stupcima A i B,sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinuitd.
some, any, much, many,allUpitni pridjevi, what,which, whose
Opisni pridjevi,najei, u okvirudatih tema
Brojevi: 1-100Glagoli:Present Simple(potvrdna, negativna,upitna forma)Present Continuous(potvrdna, negativna,upitna forma)Glagoli be, have/havegot (potvrdna, negativna,upitna forma)Modalni glagoli can,may (potvrdna,negativna, upitna forma)Imperativ, sva licajednine i mnoine
Prilozi (najei):-Mjesto-Smjer, npr. left, right,east, west
-Vrijeme,-Nain, npr. slowly,Quickly
gardening tools(npr. spade, rake,watering can), inthe country (npr.camping, tent,lunch box, fire)
Svakodnevni ivot,rutinske aktivnosti,shopping , npr. atthe supermarket,buying somevegetables andfruits, going out(npr. library,swimming pool),my clothes, visitingrelatives, friends,itd.
Slobodno vrijeme,at the park (npr.slide, jungle gym,swing, jump rope),snow, snowball,snowman, outings
ivotinje,domestic, wildanimals, pets(osnovni vokabular)
Zemlje i oblasti,
-
20
sluati oekujui da ujuodreenu informaciju
izraziti na vrlo jednostavannain:- slaganje i neslaganje- znanje i neznanje- sposobnost i doputanje
(can, may)- ponudu (pismenu ili
usmenu) koristeinajosnovniji vokabular
- sljedee emocije:slaganje, neslaganje,dopadanje, nedopadanje,zadovoljstvo, zanimanjei oduevljenje za neto,iznenaenje,razoarenje, zahvalnost
- ideju posjedovanja(have, have got, Johnsbook, his house etc.)
izviniti se i prihvatitiizvinjenje
PRODUKCIJA:
a) GOVOR:
Uenici e: uestvovati u razgovoru sa drugim
uenikom/uenicima ili nastavnikom davati upute i nareenja igrati uloge recitovati, pjevati i igrati jezine igre itd.
b) PISANJE:
Uenici e: prepisivati kratke tekstove pisati po diktatu ispunjavati tabele/krialjke ubacivati/podvlaiti/redati rijei u smisaone
reenice pisati reenice koristei tanu formu glagola u
zagradi dovravati reenice
Prijedlozi:
Mjesto, npr. in, on,under, behind, in frontof
Vrijeme, npr. in, on, atReenica:
Osnovni red rijei upotvrdnoj, negativnoj,upitnoj i zapovjednojreenici
There is a/There aresomeIs there a?Are there any?
peoples, theirculture (osnovnivokabular)
Osim to e stalnoproirivati vokabular,uenici e ponavljati iliuiti da koriste: -
Skraenice, najee,npr. a.m., p.m., UK,USA, skraenice zadane u sedmici imjesece
Afikse, u vezi sadatim temama igramatikom, npr. s, -ing
Antonime, u vezi sadatim temama, npr.fast slow, up down, hot cold
Sloenice, u vezi sadatim temama, npr.football, basketball,swimming-pool, pen-friend
Kolokacije, u vezi sa
-
21
sugerisati neku akciju(Lets )
prihvatiti i odbiti ponuduili molbu
govoriti na jednostavannain o svakodnevnimaktivnostima i radnjama
pisati kratke sastave na poznate teme itd. datim temama, npr.outdoor sports, to dohomework, make aphone call
-
22
INTERDISCIPLINARNI SADRAJ:Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje kojesu stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.:
kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples) kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura) sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura)
INTERKULTURALNE VJETINE:Uenici e se:
upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa
engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i umaternjem jeziku uenika, npr.: Dobar d an i Good morning/afternoon, ili Dobar dan iGood day)
uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji jeprirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati:
govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malogprsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne itd.
uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim seizraava iznenadna bol), itd.
UENJE KAKO TREBA UITI:
Uenici e uiti da: razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje
aktivnosti i aktivnosti svojih
PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti iinteresovanja djeteta ovog uzrasta);
Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerenadatom nivou uenja);
Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine); Gramatika (gramatika podruja za dati nivo); Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i
vjetinama).
-
23
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i nausmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude,razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika.Nastavnik treba da:
- paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu,zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli ra zred; pie pismene pripreme zasvaki as;
- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje;- razvija od poetka radne navike;- razvija komunikacijske sposobnosti;- razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;- osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue;- njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja;- slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj
situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom;- da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui
od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima.- da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj
grupi i datim uvjetima;- da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup ;- da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem,
a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;- da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, nego
da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjerenouslovima u kojima radi.
Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo inenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanjenaklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizacijuzadanih ciljeva i vlastiti uinak.
Interdisciplinarni sadrajUenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta.Korelacija je naroito izraena sa predmetima li kovne i muzike kulture, tjelesne izdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje,ivot i rad u koli, kuni ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik (opisivanje),kultura ivljenja (higijenske navike).
Interkulturalne vjetineUpoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom itradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razliitostima.
PreporukeZa organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u treoj godini uenja i dalje jenaglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i
-
24
trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskogjezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavl jati kruto, prilagoditi garaspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje iuenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristitimogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi.
Nastavne metode i oblici radaKoristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni iindividualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u parovima. Roleplaying, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano,pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre rijeima, rjeavanje jezikezagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i kojetreba primjenjivati.
Napomena nastavnicima:Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnomsastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu da se radio uenicima koji suu hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.
-
25
1.2.2. FRANCUSKI JEZIK
V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA(3 sata sedmino / tjedno 105 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi francuskog jezika u V razredu osnovne kole uenici treba da proire programskesadraje iz IV razreda i tee dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezikeJezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenjaSluanje i razumijevanje - uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u
jeziku koji ui- razumije jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja,
kratka objanjenja nastavnika i pravilno reagira na iste- razumije kratke dijaloge na poznatu temu
itanje i razumijevanje - prepoznaje slova, napisane rijei i kratke reenice- ita naglas poznate rijei i reen ice- ita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve rijei
Govor - pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam iintonaciju reenice
- postavlja i odgovara na jednostavna pitanja- aktivno uestvuje u razgovoru po modelu- moe dati jednostavne informacije o sebi, svojoj porodici i
prijateljima, koli itd.- opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju
Pisanje - prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kraereenice
- zapisuje poznate rijei ili krae reenice po modelu- pie kratke reenice ili sastave o sebi i svom okruenju
Znanje o jeziku - Na ovom nivou uenja uenik jo uvijek ne stjee znanje ojeziku, nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovnejezike elemente
-
26
Nivo Teme Funkcije isposobnosti Aktivnosti Gramatika Vokabular
5. razred
Osnovna kola
3. godina uenjafrancuskog jezika
Razvijanje poetnogznanja
-Svakodnevni ivot(Porodica i ivot uporodici)
-kola i uionica
-Dani u sedmici-Godinja doba i
mjeseci-Atmosfersko
vrijeme Jelo i pie-Slobodno vrijeme
Proslave(roendana, Novegodine, blagdana)Domae ivotinjeDijelovi tijela
Uenici e znati:pozdravljati iodgovarati napozdraveobraati seljudimaupoznavati seidentificirati ilocirati ljude ipredmeteopisivati ljude ipredmete, nekaraspoloenja istanja iaktivnostipostavljatipoznata pitanja iodgovarati nanjih traiti inuditi pomo -traiti i davatiinformacije -najednostavannain izrazitislaganje ineslaganje,doputanje,dopadanje,nedopadanje,zadovoljstvo,
RECEPCIJAa) SLUANJE IREAGOVANJE
Uenici e sluati izgovorenitekst i reagovati:
1) neverbalno, npr.pokazivanjem / doticanjempredmeta ili dijela tijela koji sespominje, izvravanjem uputa inareenja, zaokruivanjemtanog odgovora, odnosno tanihi netanih tvrdnji (V i F),povezivanjem odreenihilustracija sa odgovarajuimtekstom, itd.2) verbalno, npr. Ponavljanjemrijei, izraza ili itavih reenicakoje je izgovorio nastavnik ilikoje su uli sa audio ili videozapisa, davanjem kraihodgovora na pitanja koja jepostavio nastavnik ili koja su ulisa audio ili video zapisa,popunjavanjem i itanjem tabela,biljeki ili reenica, itd.
Uenici e koristiti (ali nee uiti otome):Imenice sa lanom u jednini i mnoini(le livre, la classe, l'cole, les livres...)Zamjenice:Line, subjekatski i objekatski pade
Pridjevi:Prisvojni (mon ami, ma mre, mesparents)Pokazni (ce garon, cette femme, ceslivres)Upitni (Quelle heure est-il?)Opisni pridjevi (u okviru datih tema)Brojevi: 1 100 (desetice)Glagoli: prezent (le prsent), imperativ(l'impratif) Pomoni glagoli avoir itre (potvrdna, upitna i negativnaforma)Prilozi: ze mjesto, vrijeme, koliinu(ici, aujourd'hui, beaucoup)Prijedlozi: , dans, de ... ( l'cole, dansla classe, le livre de mon ami)Reenica: Osnovni red rijei upotvrdnoj, negativnoj, upitnoj reenici
- Svakodnevni ivot: (faire des courses, allerau march, aller au supermarch et acheterdu pain, des fruits, du lait..., aller labibliothque, au match de foot, visiter desamis)
- lanovi ue i neki lanovi ire porodice(maman, soeur, grandpre, oncle, petit-fils)
- kola: la classe, l'lve, l'instituteur, lesmatires, l'emploi du temps, la forniturescolaire)
- Godinja doba (le printemps, l't,l'automne, l'hiver)
- Dani u sedmici (lundi, mardi...)- Mjeseci u godini (janvier, fvrier...) - Atmosfersko vrijeme (Il fait beau, Il fait
gris, Il pleut)- Poziv na proslavu roendana
- Pisanje kratke estitke (Joyeuxanniversaire ..., Joyeux Nol, BonneAnne)
- Jelo i pie (le petit djeuner, le djeuner, ledner, la soupe, l'omelette, la salade, le jusde fruits, le pain...)
- Domae ivotinje (le chat, le chien, lecheval, la vache)
- Dijelovi tijela (la tte, le bras, le pied, lamain ... )
-
27
zanimanje zaneto,iznenaenje,zahvalnost iidejuposjedovanja -izviniti se iprihvatitiizvinjenje -prihvatiti i odbitiponudu ili molbu-govoriti najednostavannain osvakodnevnimaktivnostima -estitati nekomeroendan, Novugodinu, blagdan-rei ta vole /ele jesti, piti -pozvati nekogana roendanskuproslavu -reigdje stanuju -reikakvo je vrijeme-nabrojati dane usedmici, mjesecei godinja doba -brojati do 100
b) ITANJE I REAGOVANJEUenici e itati kratke tekstove usebi ili naglas, i reagovati:1) neverbalno izvravanjemuputa i nareenja, povezivanjemodreenih ilustracija saodgovarajuim tekstom,povezivanjem nabrojanih rijei saodgovarajuim brojevima ilisimbolima, oznaavanjem tanih/ netanih tvrdnji (V i F), itd.
2) verbalno, npr. Postavljanjempitanja i davanjem odgovora,biranjem tanog odgovora,ispunjavanjem i itanjem tabelaili krialjki, dovravanjemreenica, popunjavanjempraznina zadatim rijeima,dovravanjem rijei,povezivanjem rijei u stupcima Ai B, sklapanjem reenice koja jeispreturana u smisaonu cjelinu,itd.
-
28
PRODUKCIJA:a) GOVOR:Uenici e:
- aktivno uestvovati urazgovoru sa drugimuenikom ili nastavnikom
- davati upute i nareenja
- recitovati, pjevati i igratijezine igre
- igrati ulogeb) PISANJE:Uenici e:
- prepisivati kratke tekstove- pisati krae diktate
- ispunjavati tabele- ubacivati / podvlaiti /
redati rijei u smisaonereenice
- pisati reenice upisujui upraznine tanu formuluglagola u zagradi
- dovravati reenice
- pisati kratke sastave napoznate teme i sa poznatimvokabularom
-
29
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na podsticanje interesa za uenjestranih jezika, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava i u svajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici seosposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama, usvajaju ogranien fond rijeii izraza, pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ov om uzrastu uenici radoi lako ue prikazujui scenski ono to su usvojili, tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija kratkihdijaloga esto biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti.
Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepo znavanje ve nauenih rijei) horsko ipojedinano, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnogpisanja). Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i intereseuenika ovog uzrasta, kao i njihovih vrnjaka u zemljama frankofonskog govornog podruja. Budui da seodreene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogueno je kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanjeleksikog fonda. Uenici u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje iji jezik ue, nainivota njenih stanovnika kao i da prepoznaju slinosti i razlike. Na taj nain kod uenika se razvija duh tolerancije.Uenicima se takoer prua mogunost susreta sa govo rnicima francuskog jezikog podruja i uspostavljanje prvihkontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Uenici usvajaju i nove tehnike uenja stranog jezikakao to su prepoznavanje znaenja jezikih izraza, koritenja rjenika i leksikona p rilagoenih njihovom uzrastu ipraenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portofolija.
Praenje i vrednovanje
U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranogjezika treba da bude odraz cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnoguea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.
INTERDISCIPLINARNISADRAJ
INTERKULTURALNEVJETINE
UENJE KAKO TREBAUITI
Uenici e uiti francuski jezik iproirivati svoj vokabular oslanjajuise na znanje koje su stekli uenjemnekih drugih kolskih predmeta npr.
- maternji jezik (svijet bajki iimaginacije, elementidramatizacije neverbalno ufunkciji teatarskog izraavanja)
- likovna kultura (crtanje,slikanje, oblikovanje)
- tjelesna i zdravstvena kultura(ples, sportske aktivnosti, igre)
- muzika kultura (sluanje ipjevanje omiljene vrstemuzike, upoznavanje sanajpoznatijim francuskimizvoaima, muzikiinstrumenti)
- priroda (dijelovi ljudskogtijela, znaaj ishrane zazdravlje, namirnice...)
- matematika (brojevi)- kultura ivljenja
Uenici e se:
- upoznati sa kulturom svojezemlje i uiti da je boljepotuju i cijene
- upoznavati sa kulturomnaroda francuskog govornogpodruja i sa nekimosnovnim razlikama izmeunjihove i francuske kulture
- uiti da komuniciraju i da seponaaju u svakodnevnimsituacijama na nain koji jeprirodan za kulturu zemljeiji jezik ue (et bien, tiens,oh l l itd)
Uenici e uiti da:
- razvijaju pozitivan stavprema uenju jezika
- budu odgovorni i aktivni usituacijama kada se ui jezik
- koriste kljune metode izprakse pri radu u parovimaili malim grupama
- ocjenjuju svoje aktivnosti iaktivnosti drugova izrazreda
-
30
1.2.3. NJEMAKI JEZIK
V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA ,(3 sata sedmino/tjedno 105 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoaA1.2 Evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenjaSluanje i razumijevanje uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih
fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ilivezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ilinejeziki reagirati potrebna mu je znatna pomo dabi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje,pokazivanje ili prijevod
itanje i razumijevanje ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavn om
tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje
Govor pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potujeritam i intonaciju reenice
reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku
dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i
prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod
najjednostavnije usmene produkcijePisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae
reenice
zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenicepo modelu
zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veomapoznatim temama (odgovori na direktno postavljenapitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa n ekeosobe)
Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stjeeznanje o jeziku nego prepozaje i pravilnoupotrebljava osnovne jezike elemente.
-
31
PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline:Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraeni h u treem i etvrtom razredu, upetom razredu e se ponuditi i nove cjeline:
1. upoznavanje2. moja soba3. dijelovi tijela4. boje5. voe i povre, zdrava ishrana6. kupovina7. dnevne aktivnosti8. na igralitu9. ivotinje (zoloki vrt)10. karneval
Vjetine Aktivnosti Gramatika VokabularUenici e znati:
- imenovati predmete usvojoj sobi
- rei koje je neto boje
- opisati sebe i druge- imenovati voe i povre
- rei ta vole jesti a ta ne
- nabrojati aktivnostikojima se bave u tokudana
- rei ta znaju uraditi
- rei u koliko sati i u kojidan se neim bave
- nabrojati aktivnosti uslobodno vrijeme
- imenovati ivotinje uzolokom vrtu
- pitati za cijenu- rei koliko neto kota
- napisati kratko pismo ipredstaviti u njemu sebei svoju porodicu
SLUANJE I RAZUMIJEVANJE:Uenici e sluati izgovoreni tekst ireagirati
1) neverbalno, npr.:- crtanjem,- razvrstavanjem slika,- povezivanjem slike i sluanog
teksta,
- oznaavanjem tanih i netanihtvrdnji
2) verbalno, npr.:- davanjem kratkih odgovora na
nastavnikova pitanja ili pitanja kojasu uli sa kasetofona i sl.
ITANJE I RAZUMIJEVANJE :
Uenici e
- itati reenice i krae tekstove,
- traiti osnovne informacije utekstu i reagirati:
1) neverbalno, npr:- crtanjem., razvrstavanjem
slika, pridruivanjem sliketekstu, oznaavanjem tanih inetanih tvrdnji
2) verbalno, npr:- davnjem kraih odgovora,
- dopunjavanjem teksta- rjeavanjem jednostavnijih
zadataka sa viestrukimizborom
GOVOR:Uenici e:
- recitirati, pjevati,- postavljati jednostavna pitanja,- odgovarati na pitanja,
Uenici e:koristiti (ali neeuiti o tome):
Imenice salanom u jednini imnoini:
das Buch, dieTafel, dieBcher....Zamjenice:- Line
zamjenice ujednini i u 1.licu mnoine
- Prisvojnezamjenice(mein, dein,sein, ihr,unser)
- upitne: wer,was, wann,
wie, warum,welche(Farbe)
Pridjeve upredikativnojupotrebi
Glagole:- u prezentu u
sva tri licajednine iprvom licumnoine,:
- negativan iupitni oblikglagola,
Uenici e usvajatinovi i proirivati veusvojeni vokabularkoji se odnosi na dateteme, npr.:
UpoznavanjeBist du Peter?Ich komme ausSarajevo. Und du?
Moja soba:das Bett, der Tisch, derStuhl, der Computer,der Teddy, die Puppe...
Dijelovi tijela:der Kopf, die Nase, dasAuge / die Augen, derBauch...
Ich habe zwei Augen.Maine Nase ist klain.Maine Augen sindblau...
Voe, povre,kupovina:Der Apfel ist rot.Die Banane ist gelb.Welches Obst magstdu?Ich mag Bananen.Tomaten mag ich nicht.Was kostet ein KiloBananen?
Bananen kosten 1 Euro.
Dnevne aktivnosti:
Ich frstcke um acht
-
32
- igrati uloge,
- pripremati i sprovoditijednostavne dijaloge.
PISANJEUenici e:
- prepisivati pojedinane rijei ,reenice i krae tekstove,
- rekonstruirati rijei,
- dopunjavati izostavljene rijei,
- od ponuenih rijeirekonstruirati krae reenice.
- za izraavanjeelje oblikmchte
- prezentglagolaknnen imgen ujednini,
- imperativ za2.lice jedninei 2. licemnoine
Brojeve: do 100(desetice) Prilogeza mjesto i vrijemePrijedloge unjihovojfunkcionalnojupotrebi Veznikeund i aber
Uhr
Wann gehst du in dieSchule?.Um zwei Uhr.
Ich komme um sechsUhr nach Hause.
Am Samstag gehe ichnicht in die Schule.
Na igralitu
Ich spiele Ball undmein Bruder spieltTennis.
Ich kann schnell laufenaber ich kann nichthoch springen.
Kannst du hochspringen?
Zoloki vrt:
Der Elefant ist gro.Der Vogel kann singen.
-
33
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na podsticanje interesa zauenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te razvoj viejezinosti, na usvajanjeelementarnih jezikih sredstava, usvajanje strategija uenja stranog jezika.
Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnimsvakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu je prvenstvenonastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu rado scenski prikazujunaueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija nauenih modela kratkih dijaloga biti estozastupljen oblik nastavne aktivnosti.
Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelaz i na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei)-horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje rijeii kratkih reenica dousvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.
Teme koje se obrauju u prve tri godine uen ja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivoti interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama njemakog govornogpodruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentrinih krugova toomoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda.
Polazei od svojih vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati istranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se kod njih razvija duhtolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i primjenom odreenih autentinihmaterijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogunostautentinog susreta sa govornicima kojima je njemaki maternji jezik jeste i uspostavljanje prvihkontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote.
Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput- prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja jednostavnih tekstova,
- koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa slikama),
- praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija
Praenje i vrednovanjeU petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za pos tignute rezultate u nastavi.
Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama,njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuiranopratiti i ocijeniti.Interdisciplinarni sadraj
Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik iproirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskihpredmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa ak tivnostima preuzetim iz nekih drugihpredmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzika kultura, Priroda (igralite,zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (brojevi), Kultura ivljenja (moja soba, zdravaishrana).Interkulturalne vjetineUenici e:
- upoznavati razliite kulture i tradicije,
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nainkoji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.
-
34
1.2.4. ARAPSKI JEZIKV RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA
(3 sata sedmino 105 sati godinje)
Uloga i znaaj nastave arapskog jezikaTokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti
o poznavanju dva ili vie stranih jezika.
Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovaniviejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope morapoznavati najmanje dva strana jezika.
Stoljeima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredn e veze sa Bliskim i Srednjimistokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kaozvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapskijezik.
Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog odstranih jezika tokom osnovne kole.Cilj i zadaci uenja arapskog jezika
Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju naarapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota.
Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja ukojima se govori arapski jezik.
Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinos ti, duhutolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu.Zadaci nastave arapskog jezika su:
- razvoj sve etiri jezike vjetine,
- ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom,
- upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugihkultura;
- razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,
- razvijanje samopouzdanja i samopotivanja,
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,- razvijanje sposobnosti sluanja i meu sobnog uvaavanja,
- osposobljavanje uenika za samostalno koritenje ra zliitih izvora znanja, odnosnoovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).
-
35
NIVO: TREA GODINA UENJA -V RAZRED OSNOVNE KOLE
(3 sata sedmino/ 105 sati godinj e)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja
- uenje jezika, a ne o jeziku
- razvijanje pozitivnog stava premauenju jezika
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti- razvijanje razumijevanja i logikog
pamenja
- razvijanje temeljitosti, predanosti ipreciznosti u uenju jezika
- razvijanje samostalnosti u govoru- putem igara, pjesme i plesa uiniti da
uenje arapskog jezika bude zabavno
- itanje i pisanje jednostavnihsintagmi i reenica
- ljubav i spremnost za uenje arapskogjezika
- razumijevanje jednostavnih sadrajana arapskom jeziku
- sloboda i samostalnost u govoru- itanje rijei, vezanih za konkretan
pojam (samostalno upotrebljenih)- itanje i pisanje jednostavnih sintagmi
i reenica- prepisivanje rijei i kratkih sadraja
- kratki usmeni i pismeni odgovori- dopunjavanje rijei i reenica
PROGRAMSKI SADRAJI
- Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad)
- Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine)- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)- Vokabular (u okviru datih tema)
Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova;varijante pisanja slova; kratki i dugi vokali; sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; vezivanjeslova u rijei, sintagme i krae reenice.
-
36
Nivo Teme Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
V razred
Osnovna kola
3. godinauenjaarapskogjezika
Prvi stepenelementarnogznanja
- Pozdravljanjei poznavanje
- Opisatiporodicu,sebe i druge
- Kua
- Svakodnevniivot
- kola(sportske ikulturneaktivnosti)
- Nabrojatiaktivnosti uslobodnovrijeme
- Koristitibrojeve do 20(bezobjanjavanjainkongruencij)
- Iskazivanjestarosti
Uenici e znati:- Pozdravljanje na
formalan ineformalan nain
- Predstaviti sebe idruge
- Imenovati lanovesvoje ue porodice
- Opisatijednostavnimreenicama(imenskim) iogranienim brojemrijei ljude ipredmete u kui
- Imenovati predmeteu kolskoj torbi iuionici
- Brojati od 1 do 10- Rei koliko je sati
(puni sat)- Nabrojati dane u
sedmici
SLUANJE I RAZUMIJEVANJE:Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati
1) neverbalno, npr.:-gestikulacijom predstaviti ono to su uli,-bojenjem navedenih predmeta / osoba-lijepljenjem odn. slaganjem slika redoslijedom
koji proistekne iz teksta koji su uli,-pokazivanjem na oredene ilustracije koje se
odnose na rijei koje su uenici uli odn.povezivanjem slike sa tekstomkoji uju,
-podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje seodnose na rijei koje su uenici uli,
-izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovaraili koja uju sa kasetofona,
2) verbalno, npr.:-ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio
nastavnik ili koje su uli sa kasetofona,-davanjem kratkih odgovora na nastavnikova
pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona,ITANJE I RAZUMIJEVANJE:Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanihrijei, sintagmi ili reenica i reagirati:
3) neverbalno, npr:-gestikuliranjem, imitiranjem -povezivanjem
pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija,
2) verbalno, npr:-kraim pismenim ili usmenim odgovorima na
pitanja,
-Odreeni ineodreeni lan
- Elementarnaimenskareenica
-Upitna reenica-Gramatiki
enski rod(nastavci za .r.)
-Osnovne boje(muki i enskirod)
-Pokaznezamjenice (zablie i daljeobjekte)
-Linezamjenice(jednina i 1. licemnoine)
-Pridjevi(najeeupotrebljavani)
-Prijedlozi (fi,min, 'ila, `ala)
-Particip aktivni-Upitni izraz (min
ayna)
Uenici e:
uiti samoosnovnivokabular, koji ebiti osnova zatvorbu kratkihsintagmi i(imenskih)reenica.
Kroz dijalog (igre,pjesmice,ponavljanje,prepoznavanje,crtanje i drugevjebe)uvjebavatiosnovnivokabular.Vokabular trebaproirivati uskladu sa temamakoje se obrauju.
-
37
-Proslavaroendana,praznika
-Nabrojati ogranienbroj odjevnih predmeta
-dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmiu tekstu
-povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd.
GOVOR:Uenici e:
-ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorenesa kasetofona;
-voditi krae dijaloge u parovima sa drugimuenicima ili sa nastavnikom;
-pjevati;- recitirati krae pjesmice;
-glumiti..itd.PISANJE:Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije togausmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju ipravilan nain njihovog pisanja kroz vjebepoput:-popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su
nestale rijei?
-nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu,izostavljajui odreene rijei koje uenici trebada popune)
- rekonstruiranje rijei od ponuenih slova,- takmienje u pisanju brojeva itd.
-Brojevi (do 20)
-
38
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja arapskog jezika panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj darazviju zainteresiranost uenika za ue nje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre,ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosidinamici asa i veoj angaovanosti uenika.
Nastavnik treba da:- paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine ka ko da ih postigne,
pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluajuneoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike, g rupe i cijeli razred, te planirajuitrajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici;
- pie pismene pripreme za svaki as;
- da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u kojima radi,- procjeni kojim fondom r ijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima;- da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora;
- potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti;
- razvija pozitivnu atmosferu u uionici;
- razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje;
- razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;
- razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksim alno koriste vlastite talente isposobnosti.
Praenje i vrednovanje
U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate. Ocjena treba da budeodraz cjelokupnog odnosa uenika prema kolskim obavezama. Nastavnik treba kontinuirano da prati i ocjenjujerad svakog uenika.
Interdisciplinarni sadraj
U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima
- crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura)- plesom, igrom (Tjelesni a zdravstvena kultura)- pjevanjem (Muzika/Glazbena kultura)
- zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Priroda)
Interkulturalne vjetine
Uenici e:
upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitomkulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti.
Preporuke
Kod organizacije nastave arapskog jezika u treoj godini uenja preporuke se odnose prvenstveno na toda uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko seu nastavni proces integriraju igre, njihove p rednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti,poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijihodnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmi arski duh, stvara iva atmosfera uuionici. Postojanje i njegovanje takmiarskog duha tijesno je povezano sa uenikom motivacijom za uenjejezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.
-
39
a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.
1.3. MATEMATIKA
-
40
MATEMATIKAZa peti razred devetogodinje osnovne kole (etiri asa sedmino)
PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI
Znanje
Sticanje znanja:- poznavanje i upotreba matematikih simbola,
- formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0- formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0,- formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske
opercije u skupu N0,- usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj strukturi,- o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu,
- o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza,
- prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave,- upotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i
svakodnevnom ivotu,- o uglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a
naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini itreini),
- o trouglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), anaroito o pravouglom trouglu,
- o jedininim povrinama, o povrini pravougaonika (mjerenje iizraunavanje),
- o izraunavanju povrine kvadrata,
- o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje iraunanje),
- o izraunavanju zapremine kocke.
Uenik e znati:
- prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematikesimbole,
- prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0, njihovpoloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu,
- sa sigurnou obavljati raunanja u N0,
- rjeavati brojevne izraze,
- modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)uvjetima,
- prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemskezadatake),
- uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati),- prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),- vanost procjene i provjere rezultata,
- izraditi modele 1 mm2, 1 cm2, 1 dm2 i 1 m2
- izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovihmrea i na druge naine,
- izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3
- izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina izapremina.
-
41
Sposobnosti ivjetine
Razvijanje vjetina i sposobnosti:- usporeivanja,- nizanja,- slijeenja niza uputa,- prostornog organizovanja i orijentisanja,- vizuelizacije i vizuelnog grupisanja,- procjenjivanja,- prepoznavanja obrasca,- induktivnog miljenja,- induktivnog i analognog zakljuivanja,- razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja,- matematikog jezika,- prikupljanja, selekcije i koritenja informacija
Uenik e moi:- s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja,- izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, ab =
ba, a(b+c) = ab + a c i sline),- sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N0,- prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i
nejednaina u N0,- koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i
pravougaonika,- mjeriti, jedininim povrinama, povrine
(pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu(kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izborjedinine mjere,
- koristiti se induktivnim i analognim miljenjem urjeavanju razliitih zadataka i problema.
Vrijednosti istavovi
Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima:
- uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova istavova drugih,
- vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica iizgraenih kriterija,
- rada, posebno kolektivnog (timskog) rada,- pozitivnim crtama linosti,- vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih,- ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i
konstruktivnog vrednovanja,- samopouzdanja, samoaktualizacije,- uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju
razliitih odluka.
Uenik e:
- pokazivati vie zanimanja za timski rad isocijalizaciju,
- nauiti da saslua argumentaciju i kritiki dapreispituje line stavove i stavove drugih,
- prepoznavati vrijednosti unutranjeg(nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade,
- poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja,- prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju
problema i sveprisutnost matematike u univerzumu.
-
42
NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKEZA PETI RAZRED
(etiri sata sedmino)
Programski sadraji
1. BROJEVI PRVOG MILIONAitanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje.Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica .itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona .Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara .Brojevna crta 01000000.
2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONUSabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici ponavljanje.Povezanost sabiranja i oduzimanja - ponavljanje.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) .Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak) .Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju .Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem .Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena .Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena .Oduzimanje zbira od broja .Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu) .Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja .Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c.Nejednaine oblika :x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b .
3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONUMnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Mnoenja jednocifenim brojem .Nula i jedinica kao inioci/faktori .Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedi nica i nula u dijeljenju .Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Mnoenja dekadskomjedinicom.Dijeljenje broja dekadskom jedinicom .Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema sabiranju i oduzimanju).Dijeljenje zbira i razlike brojem .Pismeno mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem .Pismeno mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem .Pismeno mnoenje trocifrenim brojem .Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja) .Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora) .Nepromjenljivost proizvoda i primjena .Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja .Nepromjenljivost kolinika i primjena .Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem .Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica .Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo) .Jednaine oblika :a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b.
-
43
4. BROJNI IZRAZIBrojni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada.Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.
5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N OPrimjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. Upisivanjebrojeva u tablice.Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.
6. UGAOPar polupravih sa zajednikom poetnom takom ugao.Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova.Uporeivanje uglova .Pravi, otri i tupi ugao .Uglovi tangramfigura.Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla .
7. TROUGAOStranice, vrhovi i uglovi trougla. Stranice, vrhovi i uglovi trougla .Raznostranian, jednakokraki i jednakostranian trougaocrtanje. Pravougli trougao-crtanje.Crtanje tangramfigura.Izraunavanje obima trougla .
8. POVRINA PRAVOUGAONIKAModeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate .Uporeivanje i mjerenje povrine pravoug aonika.Jedinine mjere za povrinu (1 m2. 1 dm2. 1 cm2. 1 mm2; 1 a, 1 ha, 1 km 2).Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata) .Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke) .Kvadratni oblici i kvadratni brojevi .
9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenjezapremine kvadara.Jedinine mjere za zapreminu (1 m 3, 1 dm3, 1 cm3, 1 mm3, 1 km3).Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke) .Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (spec. kocke) zadacima iz prakse .
-
44
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
BROJEVI PRVOG MILIONASadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru
tematske cjeline hiljada.Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupubrojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N 0.I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodbeni, ali sa dominacijom brojnogpristupa.Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti. Pojambeskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano.Mogue je koristiti izraz preko svakog broja.
RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU
Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koristese i kod usvajanja raunskih operacija u prvom milionu, kada su u p itanju usmena raunanja.Pismenom raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenomivotu.Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja pismenog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovihsposobnosti.Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovudefinicija raunskih operacija i komponenti koje ih ine.Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, n e smije biti samo sebi svrha,nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka.
UGAO I TROUGAOImajui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike usvajaju polazei o d konkretnog,doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) izokruenja. Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla.Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogunost u formiranjupojma pravog ugla i u uporeivanju uglova.Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom.Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram -set figura.
POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA
Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u pomalo deduktivnomzasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj uenika.Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine isklj uivo vee za mjerenje povrine pravougaonika. Bitnoje da uenici praktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilnepredodbe o povrini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika.Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanjapovrine do tablinog mnoenja brojeva.Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika.
MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVAD RA
I ovdje treba poeti od modelovanja jedininih zapremina (kocki).Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenika razviti pojamzapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konze rvacije zapremine koju uenikmoe doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.
Preporuujemo nastavnicima i autorima udbenika da koriste jezike viestrukosti, na primjer uz rijei ugao,hiljada, trougao i rijei kut, tisua, trokut, s obzirom na potencijalno kretanje uenika u prostoru gdje sekoristi bosanski, hrvatski i srpski jezik, u budunosti
-
45
NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZREDSADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI STAVOVIPONAANJA
AKTIVNOSTIUENIKA
AKTIVNOSTINASTAVNIKA
BROJEVIPRVOGMILIONA
Vezana za prvuhiljadicu brojevaPrepoznavanje,itanje i pisanjebrojeva koji su veiod hiljade.Povezanost brojeva iskupova.Dekadske jedinice iviekratnici dekadskihjedinica do miliona.Cifre, osnovna(brojevna) i mjesnavrijednost Cifre.Veze brojeva i taakapoluprave. Ureenostskupa brojeva prvogmiliona.Uporeivanjebrojeva prvogmiliona.
Razumijevanje materije iproblema. Razvijati pamenjete stvaralako i logikorazmiljanje. Razvijati matu ipercepciju.Odvajanja bitnog od nebitnog.Vjetina odabiranja inovacija.Razvrstavanja, klasifikacije,usporeivanja.Nizanja, i slijeenja nizauputa.Prostorno organizovanje iorijentisanje.Vizuelno grupisanje.Procjenjivanje.Induktivno miljenje.Razvijanje prostorneorganizacije i orijentacije.Razliiti naini matematikogizraavanja i komuniciranjakoritenjem matematikogjezika. Prostorne organizacije iorijentacije.Konvergentan i divergentnaprodukcija ideja.Pamenje i odabir informacijakoje je potrebno upamtiti.Evaluacija efikasnosti uenja irada.
Samopouzdanje, jasan osjeajvlastitih moi i limita.Adaptivnost i fleksibilnost uprihvatanju promjena.Inovacije i otvorenost za noveideje i informacije.Uvaavanje razliitosti,tolerancija.Podrka drugima i servilnaorijentacija.Savjesno preuzimanjeodgovornosti za ostvarenja.Optimizam, unutranjamotivisanost, volja za rad.Kulture radapozitivan odnosprema radu i rezultatima svograda i rada svojih drugova.Znaaj ocjenjivanja rezultatarada i vanost samokontrole.Znaaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosima.Interes za rjeavanje problema izadataka timskim radom.Procjenjuju i vrednuju vlastitestavove i stavove drugih.Potivanje pravila obrazovneigre i aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje usvim socijalnimoblicima nastavnograda.Prati izlaganjanastavnika. Sarauje ukreiranju obrazovnihsituacija.Pomae nastavniku uizradi i kreiranjunastavnih sredstava iobrazovnih situacija(modela brojeva,brojevnih linija,.... )Koristi udbenik iliteraturu. Dosljednoizvrava sve zahtjevenastavnika uindividualnom,grupnom i frontalnomradu. Uredno pie sveinformacije koje mudaje nastavnik. Ui kodkue i radi domaezadatke.
Izvodi sadraje iznastavnog plana iprograma, kreiragodinji, mjesene idnevne planove rada.Priprema nastavnutehniku i tehnologiju.Izrauje didaktikimaterijal.Primjenjuje modeleinteraktivne nastave.Bira zadatke i problemeusklaene umogunostima.Ostvaruje produktivnustvaralaku atmosferu ipozitivno ozraje uodjelu.Vodi evidenciju svojihzapaanja onapredovanju uenika.Koristi razliite metode istrategije u praenjupostignua i sposobnostiuenika.Redovito ocjenjuje raduenika i vodi urednezabiljeke.
-
46
SABIRANJE IODUZIMANJEBROJEVA UPRVOMMILIONU
Nealgoritamsko(usmeno) sabiranje ioduzimanje brojeva uprvom milionu.Sabiranje i oduzimanjebrojeva u prvommilionu. Algoritamsko(pismeno) sabiranje ioduzimanje brojeva uprvom milionu.Svojstva sabiranja ioduzimanja brojeva uprvom milionu. Nulakao sabirak.
MNOENJE IDIJELJENJE U
PRVOMMILIONU
Mnoenje u prvommilionu kao sabiranjevie jednakih brojeva.Nealgoritamsko(usmeno) mnoenje.Algoritamsko(pismeno) mnoenjebrojeva. Dijeljnje uprvom milionukaosuprotna r.o.mnoenju.Nealgoritamsko(usmeno) dijeljenjebrojeva. Algoritamsko(pismeno) mnoenjebrojeva. Jedinica i nulau mnoenju i dijeljenju.Svojstva raunskihoperacija.
Razumijevanje materije iproblema. Razvijati pamenjete stvaralako i logikorazmiljanje. Razvijati matu ipercepciju. Odvajanja bitnogod nebitnog. Vjetinaodabiranja inovacija.Razvrstavanja, klasifikovanja,usporeivanja Nizanja, islijeenja niza uputa.Prostorno organizovanje iorijentisanje. Vizuelnogrupisanje. Procjenjivanje.Induktivno miljenje.Razvijanje prostorneorganizacije i orijentacije.Razliiti naini matematikogizraavanja i komuniciranjakoritenjem matematikogjezika. Prostorne organizacije iorijentacije. Konvergentna idivergentna produkcija ideja.Pamenje i odabir informacijakoje je potrebno upamtiti.Evaluacija efikasnosti uenja irada. Apstrahiranja ikonkretizacija vizuelnogpamenja, uopavanja.Praenje niza uputa(algoritam) Uopavanja,prepoznavanja i koritenjeobrasca. Induktivno analognozakljuivanje. Praenje nizauputa (algoritam)
Samopouzdanje, jasan osjeajvlastitih moi i limita.Adaptivnost i fleksibilnost uprihvatanju promjena. Inovacijei otvorenost za nove ideje iinformacije.Savjesno preuzimanjeodgovornosti za ostvarenja.Optimizam, unutranjamotivisanost, volja za rad.Kulture radapozitivan odnosprema radu i rezultatima svograda i rada svojih drugova.Znaaj ocjenjivanja rezultatarada i vanost samokontrole.Znaaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosima.Interes za rjeavanje problema izadataka timskim radom.Procjenjuju i vrednuju vlastitestavove i stavove drugih.Potivanje pravila obrazovneigre i aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje usvim socijalnimoblicima nastavnograda.Prati izlaganjanastavnika. Sarauje ukreiranju obrazovnihsituacija.Pomae nastavniku uizradi i kreiranjunastavnih sredstava iobrazovnih situacija(modela brojeva,brojevnih linija,.... )Koristi udbenik iliteraturu. Dosljednoizvrava sve zahtjevenastavnika uindividualnom,grupnom i frontalnomradu. Uredno pie sveinformacije koje mudaje nastavnik. Ui kodkue i radi domaezadatke.
Izvodi sadraje iznastavnog plana iprograma, kreiragodinji, mjesene idnevne planove rada.Priprema nastavnutehniku i tehnologiju.Izrauje didaktikimaterijal.Primjenjuje modeleinteraktivne nastave.Bira zadatke i problemeusklaene umogunostima.Ostvaruje produktivnustvaralaku atmosferu ipozitivno ozraje uodjelu.Vodi evidencijusvojih zapaanja onapredovanju uenika.Koristi razliite metode istrategije u praenjupostignua i sposobnostiuenika.Redovito ocjenjuje raduenika i vodi urednezabiljeke.
-
47
UGAO
Prepoznavanje ugla.Oznaavanje ugla.Prepoznavanje pravog,pravog, otrog i tupogugla. Crtanje ugla i pravogugla.
TROUGAO
Oznaavanje trougla.Prepoznavanjepravouglog trougla.Prepoznavanjejednakostraninog,jednakokrakog trougla.Crtanje trougla i (specijalno)pravouglog trougla.Prepoznavanje i crtanjetangramfigura.
POVRINAPRAVO-
UGAONIKA
Jedinine povrine. Mjerenjepovrine pravougaonika.Izraunavanje povrinepravougaonika (spec.kvadrata) i kvadra (spec.kocke)
Razumijevanje materije iproblema. Razvijati pamenjete stvaralako i logikorazmiljanje. Razvijati matui percepciju.Odvajanja bitnog odnebitnog.Vjetina odabiranjainformacija.Razvrstavanja, klasifikovanja,usporeivanja.Prostorno organizovanje iorijentisanje.Vizuelno grupisanje.Procjenjivanje.Induktivno miljenje.Razvijanje prostorneorganizacije i orijentacije.Razliiti naini matematikogizraavanja i komuniciranjakoritenjem matematikogjezika. Prostorne organizacije
Savjesno preuzimanjeodgovornosti za ostvarenja.Optimizam, unutranjamotivisanost, volja za rad.Kulture radapozitivan odnosprema radu i rezultatima svograda i rada svojih drugova.Znaaj ocjenjivanja rezultatarada i vanost samokontrole.Znaaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosima.Interes za rjeavanje problemai zadataka timskim radom.Procjenjuju i vrednuju vlastitestavove i stavove drugih.Potivanje pravila obrazovneigre i aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje usvim socijalnimoblicima nastavnograda.Prati izlaganjanastavnika. Saraujeu kreiranjuobrazovnih situacija.Pomae nastavniku uizradi i kreiranjunastavnih sredstavai obrazovnih situacija(modelabrojeva, brojevnihlinija,.... ) Koristiudbenik i literaturu.Dosljedno izvravasve zahtjevenastavnika uindividualnom,grupnom i frontalnomradu. Uredno pie sve
Izvodi sadraje iznastavnog plana iprograma, kreira godinjimjesene i dnevneplanove rada. Pripremanastavnu tehniku itehnologiju. Izraujedidaktiki materijal.Primjenjuje modeleinteraktivne nastave.Bira zadatke i problemeusklaene umogunostima(individualiziranopristupanje uenicimakroz primjenu zadatakana vie nivoe sloenosti).Odvajanjem bitnog odnebitnog, preciziraznanja: dovoljnog,srednjeg i visokog nivoa,koja uenik treba usvojiti.
BROJNIIZRAZI
Prepoznavanje iraunanje brojnih izraza.
BROJEVIVEI ODMILIONA.SKUP
PRIRODNIHBROJEVA(N) I SKUP
NO
Osnovne informacije oprirodnim brojevima ibrojevnoj polupravojprirodnih brojeva.
Praenje niza uputa(algoritam).
-
48
ZAPREMINAKVADRA(SPEC.KOCKE)
Jedinine zapremine.Mjerenje zapremine kvadra.Izraunavanje zapreminekvadra (spec. kocke)
i orijentacije.Konvergentna i divergentnaprodukcija ideja.Pamenje i odabir informacijakoje je potrebno upamtiti.Evaluacija efikasnosti uenja irada. Apstrahiranja ikonkretizacija vizualnogpamenja, uopavanja.Praenje niza uputa(algoritam) Uopavanja,prepoznavanja i koritenjeobrasca. Induktivno analognozakljuivanje. Praenje nizauputa (algoritam). Praenjeniza uputa (algoritam).
informacije koje mudaje nastavnik.Ui kod kue i radidomae zadatke.
Ostvaruje produktivnu,stvaralaku atmosferuistvaralaku i pozitivnuatmosferu u odjeljenju.Vodi evidenciju svojihzapaanja onapredovanju uenika.Koristi razliite metode istrategije u praenjupostignua i sposobnostiuenika.Redovito ocjenjuje raduenika i vodi urednezabiljeke.U evaluaciji i ocjenjivanjukoristi razliite oblike istrategije uvaavajui isamoocjenjivanje uenikazasnovano na utvrenimkriterijima.
-
49
1.4.PRIRODA
-
50
OEKIVANI REZULTATIPODRUJA
UENJA CILJEVI
Uenici znaju
ZNA
NJE
Uenici e stei znanje o:
ivotnim zajednicama, biljkama kaoproizvoaima hrane i kisika, grai ifunkciji biljaka, disanju biljaka,fotosintezi, cvijetu i cvatu,opraivanju i oplodnji biljaka
Raznovrsnosti i rasprostranjenjuplodova i sjemenki, znaaju biljakaza ovjeka
Divljim i samoniklim biljkama,gajenim biljkama, uzgoju i zatitibiljaka
Uzgoju i zatiti ivotinja, njihovojpotrebi za hranom i kisikom,raz