o d l u k u centar seget donji-stari seget · „centar seget donji-stari seget“ opĆa odredba...

REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SEGET

OPĆINSKO VIJEĆE

KLASA: 021-05/15-01/6-20 URBROJ: 2184/03-1-15-1 Seget Donji, 11. prosinca 2015. godine

Na temelju odredbe ĉlanka 89. stavak 1. Zakona o prostornom ureĊenju („Narodne novine“ broj 153/13) i ĉlanka 28. Statuta Općine Seget („Službeni glasnik Općine Seget“, br. 4/09, 5/09, 4/10 i 1/13), Općinsko vijeće Općine Seget na 15. sjednici održanoj 11. prosinca 2015. godine,

donijelo je

O D L U K U

o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja

„Centar Seget Donji-Stari Seget“

OPĆA ODREDBA

Ĉlanak 1. Donosi se Odluka o izradi Izmjena i dopuna Urbanistiĉkog plana ureĊenja „Centar Seget Donji-Stari Seget“(„Službeni glasnik Općine Seget“ broj 6/10), (u daljnjem tekstu: Izmjena i dopuna).

Pravni osnov za izradu Izmjena i dopuna

Ĉlanak 2. PravniosnovzaizraduidonošenjeIzmjenaidopuna UPU-a suĉlanci86., 88. i 89., Zakona o

prostornomureĊenju (“Narodnenovine” br. 153/13), (u daljnjemtekstu: Zakon).

Razlozi za izradu Izmjena i dopuna

Ĉlanak 3.

RazlogzaizraduIzmjenaidopunaizĉlanka 1. oveOdluke je slijedeći:

- PlaniranjesustavaprikupljanjaiodvodnjeotpadnihvodaisustavajavnevodoopskrbeaglomeracijeKaštela - Trogir

Obuhvat Izmjena i dopuna

Ĉlanak 4. Izmjeneidopuneobuhvaćajupodruĉjecijelogzahvata UPU-a„Centar Seget Donji-Stari Seget“ naukupnojpovršinicca35,80 ha.

GranicaobuhvataIzmjenaidopunaoznaĉena je natopografsko-katastarskojpodlozi u mjerilu 1:1000.

Ocjena stanja u obuhvatu izrade Izmjena i dopuna

Ĉlanak 5. Podruĉje obuhvata UPU-a

Predmetni obuhvat UPU-a „Centar Seget Donji-Stari Seget“ nalazi se u Općini Seget, na podruĉju naselja Seget Donji. Predmetni obuhvat je veliĉine cca 35,80 ha.

Ciljevi i programska polazišta izrade Izmjena i dopuna

Ĉlanak 6. Ciljevi i programska polazišta izrade izmjena i dopuna UPU-a obuhvaćaju:

- utvrditi smjernice za izgradnju komunalne infrastrukture, odnosnosustavaprikupljanjaiodvodnjeotpadnihvodaisustavajavnevodoopskrbeaglomeracijeKaštel

a - Trogir

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim

zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu prostornih

planova

Ĉlanak 7.

Za izradu Izmjena i dopuna ne predviĊa se izrada posebnih struĉnih podloga.

Način pribavljanja stručnih rješenja

Ĉlanak 8.

Struĉna rješenja osigurat će pravna osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog ureĊenja propisane posebnim zakonom a sukladno podacima, planskim smjernicama i dokumentaciji tijela i osoba odreĊenih posebnim propisima.

Popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu

Izmjena i dopuna i drugih sudionika korisnika prostora u izradi

Ĉlanak 9.

Tijela i osobe odreĊene posebnim propisima koje daju zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisane dokumente) i drugi sudionici u izradi plana sudjelovat će u izradi na naĉin da će biti

zatraženi njihovi uvjeti koje treba poštivati u izradi prijedloga Izmjena i dopuna. Ista tijela će biti pozvana na javnu raspravu u postupku donošenja Izmjena i dopuna.

Tijela i osobe iz stavka 1. ovog ĉlanka obuhvaćaju:

- EKO-Kaštelanski zaljev, Dražanac 70., 21000 Split, - Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno podruĉje dalmatinskih slivova,

Vukovarska 35., 21000 Split, - Županijska uprava za ceste - Split, RuĊera Boškovića 22., 21000 Split, - Hrvatske ceste d.o.o., RuĊera Boškovića 22., 21000 Split,

- HEP-ODS d.o.o., Elektrodalmacija Split, Poljiĉka cesta 73., 21000 Split, - Vodovod i kanalizacija d.o.o., Biokovska 3., 21000 Split,

- Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10010 Zagreb,

- EVN Croatia Plin d.o.o., Zagrebaĉka avenija 104., 10000 Zagreb.

Planirani rok za izradu Izmjena i dopuna

Ĉlanak 10.

RokovizaizradupojedinihfazaIzmjenaidopuna:

- zadostavljanjezahtjevaizĉlanka 90. Zakona: 10 danaod danazaprimanjaOdluke s

pozivomnadostavuzahtjeva, - zaizraduprijedlogaIzmjenaidopuna UPU-a: 8 dana od danadostavezahtjevaiz

ĉlanka 10. oveOdluke - javnauvid o PrijedloguIzmjenaidopuna UPU-a u trajanu od 8 dana - zaizraduNacrtakonaĉnogprijedlogaiKonaĉnogprijedlogaizmjenaidopuna UPU-

a: 10 dana oddanapoprihvaćanjuIzvješća s javneraspraveodstraneOpćinskog naĉelnika,

- zaupućivanjeKonaĉnogprijedlogaIzmjenaidopuna UPU-a Općinskomvijećuna donošenje- do 10 dana od danadobivanjasuglasnostiizĉlanka 108. Zakona.

Ĉlanak 11. Do donošenja Izmjenaidopuna UPU-a ne propisuje se zabrana izdavanja akata kojima se

odobravaju zahvati u prostoru odnosno graĊenje.

Izvori financiranja izrade Izmjena i dopuna

Ĉlanak 12.

Izrada Izmjena i dopuna financira se iz sredstava proraĉuna Općine Seget.

Završne odredbe

Ĉlanak 13.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Seget“ .

PREDSJEDNIK

OPĆINSKOG VIJEĆA

Ivan Strize, v.r.

SAŽETAK ZA JAVNOST

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru (Sl.gl. Općine Seget 1/06) predviđena je izrada UPU –Centar Seget Donji- Stari Seget, koji prema važećem PP-u Općine Seget obuhvaća zone izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja naselja Seget Donji – Stari Seget. Sukladno navedenim obvezama iz Zakona o prostornom uređenju i iz Prostornog plana Općine Seget donesen je :

UPU – CENTAR SEGET DONJI- STARI SEGET

( „Službeni glasnik općine Seget broj:06/10 i 2/11)

Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata Prostornog uređenja šireg područja vezani su na trenutno važeće prostorne planove a to su: - Prostorni plan uređenja Općine Seget donesen 27. veljače 2004. godine

(''Službeni glasnik Općine Seget'', br. 1/04) i - Usklađeni Prostorni plan uređenja Općine Seget sa Uredbom o uređenju i

zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (''Službeni glasnik Općine Seget'', br. 7/05).

Izrada Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja – Centar Seget Donji – Stari Seget, temelji se na slijedećim zakonima: - Zakon o prostornom uređenju ( NN 153/13), članci 86.88 i 89 . Sadržaj Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja propisan je «Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova» (NN 106/98) i ( NN br. 39/04). Postupak provedbe prethodne i javne rasprave, te usvajanja plana propisan je «Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova» (NN 101/1998),te prostornome uređenju ( NN 153/13). Razlog za izradu Izmjena i dopuna navedenog UPU-a su slijedeći: - Planiranje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda i sustava javne

vodoopskrbe aglomeracije Kaštela – Trogir;

Obuhvat UPU-a je prostor površine cca 35,80 ha, nepravilnog oblika, koji sjevernim rubom tangira dijelom nerazvrstanu prometnicu , a dijelom kategoriziranu prometnicu – Državnu estu D8.

Ovaj prostor, do donošenja UPU-a, nikada dosada nije detaljnije prostorno-planski sagledan, naročito u infrastrukturnome i prometnom smislu te nikada nije prostorno-planski definirana prometna mreža ispod razine kategoriziranih prometnica.

Rezultat toga je neplanski razvoj naselja i prometne infrastrukture koja je sagledavana parcijalno, pri čemu se kao podloga koristila mreža poljskih putova, koji su položajno i tehničkim elementima neprimjereni suvremenom promišljanju prometne infrastrukture.

Svrha donošenja ovih Izmjena i dopuna je da se omogući ishođenje Lokacijskih i Građevinskih dozvola za sve buduće trase vodovoda i odvodnje otpadnih voda.

Pri planiranju i projektiranju vodoopskrbne mreže glavni problemi se sastoje u slijedećem :

složena imovinskopravna situacija koja se očituje o velikom udjelu zemljišta u privatnom vlasništvu, usitnjenosti i nepravilnom obliku parcela,

nastojanju da se maksimalno iskoriste prostorne mogućnosti koje nudi mreža postojećih putova koji su neprimjerene geometrije i tehničkih elemenata (vertikalne i tlocrtne geometrije trase),

čiji utjecaj će se usvajanjem predloženih Izmjena i dopuna svesti na najmanju moguću mjeru , odnosno omogućiti će se ishođenje odobrenja za gradnju bez unaprijed određenih trasa vodovovodne mreže i mreže otpadnih voda .

Stari Seget - dio Seget Donji

NACRT PRIJEDLOGA PLANA – IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA -CENTAR SEGET DONJI-STARI SEGET

1

Split, siječanj 2015. PPS d.o.o. Split

NARUČITELJ:

SPLITSKO – DALMATINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SEGET Naziv plana:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA CENTAR SEGET DONJI – STARI SEGET

IZMJENE I DOPUNE

nacrt prijedloga plana

KNJIGA 2 - OBAVEZNI PRILOZI ______________________________________________________________________ A. OBRAZLOŽENJE B. IZVOD IZ DOKUMENATA ŠIREG PODRUČJA C. STRUČNE PODLOGE – SMJERNICE D. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA E. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI F. EVIDENCIJA POSTUPAKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA G. SAŽETAK ZA JAVNOST Naručitelj: OPĆINA SEGET Izrađivač: PPS d.o.o. SPLIT Direktor: Željko Bilić, dipl.inž.stroj. Split, siječanj 2016.


2


str.br.

SADRŽAJ UVOD

1. POLAZIŠTA 4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru općine ili grada 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 6 1.1.2. Prostorno razvojne značajke 8 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 8 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 13 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja 13 1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 14 2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 15 2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja 15 2.1.1. Demografski razvoj 15 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 16 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 17 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja 18 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja 19 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnost krajobraza, prirodnih i kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjelina 19 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 19 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 20 3.1. Program gradnje i uređenja prostora 20 3.2. Osnovna namjena prostora 20 3.3. iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina 21 3.4. Prometna i ulična mreža 21 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža 22 3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 25 3.6.1. Uvjeti u način gradnje 25 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 26 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 27


3


A. OBRAZLOŽENJE PLANA

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA CENTAR SEGET DONJI – STARI SEGET-IZMJENE I DOPUNE

NACRT PRIJEDLOG A PLANA

Split,siječanj 2016. P.P.S. d.o.o. Split

UVOD

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru (Sl.gl. Općine Seget 1/06) predviđena je izrada UPU –Centar Seget Donji- Stari Seget, koji prema važećem PP-u Općine Seget obuhvaća zone izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja naselja. Sukladno obvezama iz Zakona o prostornom uređenju i iz Prostornog plana Općine Seget, izražena je potreba:

-izrade i donošenja prostorno planske dokumentacije -unaprjeđenja komunalne infrastrukture -sanacije divljih deponija -uređenja prometnica -gospodarskih zona u cilju revitalizacije gospodarstva -uređivanja zona etno-eko sela.

Procjena potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja utvrđena je u odnosu na prioritete za četverogodišnje razdoblje. Nakon usklađenja Prostornog plana uređenja Općine Seget sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (''Službeni glasnik Općine Seget'', br. 7/05), treba osigurati kontinuiran proces njegovog praćenja i izrade dokumenata prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade u skladu s njegovim odredbama i drugim dokumentima prostornog uređenja koji će se donositi na temelju Prostornog plana te ovog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, koji se donose temeljem Zakona za četverogodišnje razdoblje.

UPU – CENTAR SEGET DONJI- STARI SEGET

Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata Prostornog uređenja šireg područja vezani su na trenutno važeće prostorne planove a to su: - Prostorni plan uređenja Općine Seget donesen 27. veljače 2004. godine (''Službeni

glasnik Općine Seget'', br. 1/04) i - Usklađeni Prostorni plan uređenja Općine Seget sa Uredbom o uređenju i zaštiti

zaštićenog obalnog područja mora (''Službeni glasnik Općine Seget'', br. 7/05). Izrada Urbanističkog plana uređenja –Centar Seget Donji – Stari Seget, temelji se na slijedećim zakonima: - Zakon o gradnji i prostornom planiranju ( NN 76/07) - Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01) - Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97,

124/97, 68/98, 22/99, 117/99, 44/00, 129/00, 92/01, 72/02, 83/02, 25/03, 17/03 i 175/03./




- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), (NN 128/04). Sadržaj Urbanističkog plana uređenja propisan je «Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova» (NN 106/98) i ( NN br. 39/04). Postupak provedbe prethodne i javne rasprave, te usvajanja plana propisan je «Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova» (NN 101/1998),te Zakonom o gradnji i prostornom planiranju ( NN 76/07).

Obuhvat UPU-a je prostor površine cca 35,80 ha, nepravilnog oblika, koji sjevernim rubom tangira dijelom nerazvrstanu prometnicu , a dijelom kategoriziranu prometnicu:

Državna cesta D-8.

Ovaj prostor nikada dosada nije detaljnije prostorno-planski sagledan, odnosno u prometnom smislu, nikada nije prostorno-planski definirana prometna mreža ispod razine kategoriziranih prometnica.

Rezultat toga je neplanski razvoj naselja i prometne infrastrukture koja je sagledavana parcijalno, pri čemu se kao podloga koristila mreža poljskih putova, koji su položajno i tehničkim elementima neprimjereni suvremenom promišljanju prometne infrastrukture.

Promišljanje prometne mreže naselja Seget Donji treba respektirati slijedeće čimbenike:

postojeće kategorizirane prometnice i njihov položaj u prometnoj mreži,




očekivano brzo širenje naselja potaknuto gospodarskim razvitkom općine, sadašnjim i planiranim,

promjene u prostornoj preraspodjeli sadržaja (stambenih, sportskih, društvenih, trgovačkih), koji će rezultirati novim životnim navikama i novim prometnim i pješačkim tokovima,

Pri promišljanju treba respektirati i otegotne čimbenike:

složenu imovinskopravnu situaciju koja se očituje o velikom udjelu zemljišta u privatnom vlasništvu, usitnjenosti i nepravilnom obliku parcela,

nastojanju da se maksimalno iskoriste prostorne mogućnosti koje nudi mreža postojećih putova koji su neprimjerene geometrije i tehničkih elemenata (vertikalne i tlocrtne geometrije trase).

Stari Seget - dio Seget Donji




1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru općine ili grada

Općinu Seget čini 6 naselja i to: Bristovica, Ljubitovica, Prapatnica, Seget Donji, Seget Gornji i Seget-Vranjica. Ona je jedna od četiri jedinice lokalne samouprave nastale novim teritorijalnim ustrojem bivše općine Trogir od koje su, pored Općine Seget, nastali Općina Marina i Okrug gornji te Grad Trogir. Cijelim područjem Općine prevladava reljef, karakteristike kojeg su kraške uvale i udoline koje se provlače između ne tako strmih vapnenačkih grebena. Najveći dio prostora ima lošu kvalitetu biljnog pokrova kraških karakteristika. Seget Donji su jedno od najmlađih naselja Seget Vranjica, nastalo dijelom neplanskom izgradnjom uz regionalnu prometnicu. Rezultat toga je izostanak izgradnje pratećih sadržaja nužnih za kvalitetno funkcioniranje zone stanovanja, ako se izuzme nekoliko manjih ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja.

Zona obuhvata Urbanističkog plana uređenja –Centar Seget Donji – Stari Seget, iznosi cca 35,80 ha, a definirana je trasama postojećih i planiranih prometnica , granicama vlasničkih parcela, te mora sa južne strane. Prema Prostornom planu uređenja Općine Seget u svim neizgrađenim dijelovima građevinskog područja treba prvenstveno osigurati opremu naselja sa sadržajima koji nedostaju - izgradnju neophodnih objekata društvenog standarda, zatim rezervirati dovoljno prostora za javnoprometne, športske i zelene površine, povećati građevinske parcele, kako bi se smanjila gustoća izgrađenosti. Osim toga treba u naseljima omogućiti izgradnju svih vrsta gospodarskih-poslovnih sadržaja koji ne utječu negativno na uvjete stanovanja. Kako je turizam osnovna gospodarska grana priobalnog područja, područja predviđena za tu djelatnost ne bi trebalo dodatno opterećivati izgradnjom većih smještajnih kapaciteta a proširenje tih sadržaja biti poželjno ostvariti u okviru stambenih objekata u naseljima. Predviđena slijedeća namjena: M1 – mješovita namjena pretežito stambena, M2 – mješovita namjena pretežito poslovna, D1 – upravna namjena, D3 – predškolska namjena, D4 – školska namjena, D7 – vjerska namjena, R-športsko-rekreacijska namjena, T1-hotel, Z1-javne zelene površine i IS – površine infrastrukturnih sustava.




Promet – postojeće stanje

Postojeća prometna mreža oslanja se na kategoriziranu prometnu mrežu.

Županijske ceste Ž-6132 i Ž -1633 pružaju se u smjeru istok-zapad kroz sredinu obuhvata. Prometna mreža naselja veže se na ove prometnice na način da rekonstruiraju postojeći putovi koji se pružaju u smjeru jug-sjever i ostvaruju neposredan priključak na ove prometnice neprimjerenim raskrižjima.

Svega nekoliko prometnica ostvaruje kontinuitet pružanja. Većina postojećih prometnica završava slijepo nestajući u dijelovima naselja .

Osim spomenutih kategoriziranih prometnica koje se protežu izvan obuhvata UPU-a, može se reći da ne postoji prometnica s ujednačenim poprečnim profilom koja tehničkim elementima zadovoljava uvjete u smislu širine kolnika, proširenja kolnika u krivinama, poprečnih nagiba usklađenih s voznom dinamikom, vertikalnom geometrijom. Mreža postojećih putova na topografski zahtjevnom terenu ima neprimjerene uzdužne nagibe, te njihovi koridori nisu upotrebljivi za trasiranje suvremenih prometnica.

Treba napomenuti da u postojećoj prometnoj mreži nije razdvojen kolni i pješački promet, odnosno da se sve prometnice tretiraju kao kolno-pješačke.

Longitudinalna veza u smjeru istok – zapad unutar obuhvata UPU ne postoji. Postojeća prometna mreža zasniva se isključivo na kratkim poprečnim komunikacijama, tako da komunikacija unutar naselja opterećuje promet na kategoriziranoj prometnici Ž -6132 i Ž-6133.

Postojeće stanje snošljivo je zbog činjenice da:

naselje čine isključivo individualni objekti,

da su postojeći objekti raspršeni unutar obuhvata plana, bez veće koncentracije objekata,

da subruralna sredina i sadržaji naselja rezultiraju niskim stupnjem motorizacije i malim potrebama za kretanjem vozilima unutar naselja.

Iz svega navedenog vidljivo je da je postojeća prometna mreža nefunkcionalna i da osim kategoriziranih prometnica ne postoji prometna mreža na kojoj bi se planirana prometna mreža oslanjala.




1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Područje Urbanističkog plana uređenja –Centar Seget Donji-Stari Seget nalazi se južno od županijskih cesta Ž 6132 i ž 6133, (to je ujedno dijelom sjeverna granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja), južno od ulice don Vjekoslava Bilote i jednim manjim dijelom iznad prethodno navedene ceste. Sjevernu granicu obuhvata UPU-a –Centar Seget Donji-Stari Seget čine dijelom postojeće prometnice a dijelom granice građevinskih parcela. Južnu granicu obuhvata UPU-a čini more. Istočna granica obuhvata UPU-a proteže se po postojećim prometnicama te po granicama parcela. Zapadna granica obuhvata UPU-a proteže se po granicama parcela. Čitavo područje obuhvata UPU-a nalazi se unutar zaštićenog obalnog pojasa.. Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja Centar Seget Donji – Stari Seget iznosi cca 35,80 ha što predstavlja 0,0045% teritorija općine Seget (7908 ha). Najviša točka područja obuhvata UPU-a nalazi se na 20,46 mnv, a najniža točka UPU-a nalazi se na razini mora Prosječna nadmorska visina prostora obuhvata UPU-a kreće se između 3 mnm do 15 mnv. Područje obuhvata UPU-a Centar Seget Donji – Stari Seget u smjeru sjever – jug iznosi 638,35 m, a u smjeru zapad – istok 1654,80 m. Ukupna dužina granica područja obuhvata iznosi cca 6.546,42 m. Klimatske značajke: Područje Općine ima blagu mediteransku klimu. Na obali je utjecaj bure razmjerno slabiji nego u drugim dijelovima Dalmacije, a utjecaj juga je vrlo izražen, na što ukazuje i biljni pokrov. Zime su blage bez jakih bura i neugodno hladnih dana. Priobalje je poznato po sunčanim danima. Srednja godišnja temperatura iznosi 16ºC. Srednja temperatura zimi je 8,2ºC, a ljeti 24,8ºC.Srednje najniže temperature ne spuštaju se ispod 4ºC , a srednje najviše ne prelaze 30ºC. Na području Općine godišnje padne 900-1400 mm oborina. Na većoj udaljenosti od mora količina oborina je veća, kao i u višim predjelima.




Pogled na Stari Seget.




1.1.2. Prostorno razvojne značajke Značaju urbanog karaktera predmetnog područja svakako doprinosi i blizina državnih cesta D8 i D58. Unutar cijelog područja nije razvijena komunalna infrastruktura nedostaju svi elementi opremanja naselja, nema prepoznatljivog javnog prostora (trg), tržnice i sličnih sadržaja koji bi predstavljali mjesto okupljanja. Izradom Urbanističkog plana uređenja ispitati će se i predložiti lokacije na kojima bi se realizirala dječja i sportska igrališta, drvoredi i uredile slobodne zelene površine. Unutar cijelog područja obuhvata pretežno stambene namjene, izgrađeni su u većini objekti bez građevinske dozvole. Urbanistički plan uređenja definirati će pretpostavke koje bi omogućile zadržavanje u prostoru dijela objekata, odnosno mogućnost ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola za taj tip gradnje. Osnova prostornog uređenja u odnosu na prometnu i komunalnu infrastrukturu je ponajprije kompletiranje, to jest izgradnja prometne mreže u smislu osiguranja potrebnih, često puta minimalnih profila ulica zbog racionalnog korištenja prostora. Unapređenju će isto tako doprinijeti rekonstrukcija odnosno izgradnja svih planiranih vodova komunalne infrastrukture. Komunalno opremanje naselja ima za cilj poboljšanje uvjeta života, ali i zaštitu prirodnih vrijednosti odnosno okoliša, prvenstveno izvedbom odvodnje. Oblici korištenja i način gradnje (postojeće stanje) - dovršeni dio naselja (održavanje i manji zahvati sanacija građevina) cca 3,00 ha - rekonstrukcija (promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja cca 2,96 ha - nova gradnja cca 25,12ha - zelene površine cca 2,28 ha - površine infrastrukture cca 5,14 ha UKUPNO cca 35,80 ha

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost 1.1.3.1. Prometnice

Prometna mreža

Planirana prometna mreža unutar zone obuhvata Plana temelji se na idejnom rješenju kojim je sagledan širi prostor. Naime, zbog zahtjevne topografije terena i nepravilnog oblika granice obuhvata UPU-a, nametnula se potreba za sveobuhvatnim sagledavanjem prometne mreže.

U izradi prijedloga prometne mreže u obuhvatu UPU-a, težilo se zadovoljenju slijedećih ciljeva:




da se sagleda šira prometna mreža, te da se zahvati na prometnoj mreži u obuhvatu plana uklope u šire promišljanje prometne mreže,

da buduća prometna mreža predstavlja funkcionalnu prometnu cjelinu,

da buduća prometna mreža zone zadovolji potrebe internog prometa u skladu s planiranim sadržajima,

da se osigura kolni priključak sadržajima i korisnicima zone,

da se promet sagleda na način da se rastereti kategorizirana prometna mreža,

da se u čim većoj mjeri poštuje zatečeno stanje izgrađenosti,

da se mreža funkcionalno riješi na način da se prethodno izneseni ciljevi ostvare s minimalnIm investicijskim zahvatima na prometnoj infrastrukturi.

Navedene ciljeve nastojalo se ostvariti slijedećim zahvatima u prometnoj mreži:

rekonstrukcijom kategoriziranih prometnica državne ceste Ž - 6132

trasiranjem glavnih sabirnih prometnica (osi 1,3,5,8,13,),

trasiranjem pomoćne sabirne prometnice (os 2,15),

trasiranjem servisnih prometnica (osi 4,6,7,9,10,11,12,14,16,17,18,).

Županijska cesta Ž-6132 i dalje u produžetku druga kategorizirana prometnica -

Ž-6133 pružaju se gotovo sredinom granice obuhvata. Postojeća prometnica djelomično je rekonstruirana, te ima korektne elemente tlocrtne, vertikalne i poprečne geometrije. Dosadašnji zahvati rekonstrukcije tretirali su je kao prometnicu izvan naselja, te su uz rubove kolnika izvedeni rigoli i bankine . Uzevši u obzir položaj prometnice u mreži i činjenicu da prolazi težištem šireg urbaniziranog područja s povoljnim elementima vertikalne geometrije, Plan predviđa rekonstrukciju poprečnog profila dogradnjom pješačkih pločnika minimalne širine 2.0 m i zaštitnog pojasa zelenila širine 3.0 m. Širina zaštitnog pojasa zelenila ostavlja mogućnost formiranja autobusnih ugibališta i trakova za desno skretanje dokidanjem zelenog pojasa bez širenja cestovnog zemljišta.

Priključna sjeverna sabirna prometnica OS 8 koja se spaja na Ž-6132, neuvjetnih je tehničkih elemenata i zahtjeva temeljitu rekonstrukciju. Plan predviđa ograničene zahvate rekonstrukcije korekcijom tehničkih elemenata, ujednačavanjem poprečnog profila i dogradnjom pješačkih pločnika. Naime, planiranim zahvatima na prometnoj mreži, izvan obuhvata ovog Plana, predviđa se izmiještanje početka postojeće trase lokalne ceste. Postojeća prometnica zadržat će se kao dio prometne mreže naselja.

Sabirna prometnica os 1 ključna je za prometnu mrežu u obuhvatu UPU-a. Ova prometnica na istočnom rubu zahvata veže se na budući veliki Nautički centar, odnosno veže buduće veliko nautičko središte preko županijske ceste, posredno na staru i novu trasu državne ceste. Prometnica se pruža sredinom obuhvata UPU-a od istočne do sjeverne granice. U zadanim rubnim uvjetima ostvarena je prometnica ujednačene tlocrtne i vertikalne geometrije, koja na većem dijelu ima tehničke elemente za formiranje raskrižja sa sekundarnom mrežom i pruža se izgrađenim područjem, u kojem je odgovarajućim urbanističkim mjerama, zaštitom koridora prometnice, moguće u konačnosti ostvariti prometnicu sa visokom razinom prometne usluge. Iako na sjevernom kraju završava




spojem sa županijskom cestom koja se proteže izvan granica obuhvata UPU-a, postoje prostorne mogućnosti i tehnički uvjeti za njeno povezivanje na državnu cestu D-8, čime bi se bitno poboljšala funkcionalnost prometne mreže.

Sabirna prometnica (os 3) koja se pruža u smjeru jug – sjever od županijske ceste prema moru i dalje istočno prema nautičkom centru , značajna je zbog činjenice da predstavlja najkraću vezu Starog dijela mjesta na prometnu infrastrukturu. Ova prometnica trasirana je koridorom postojeće prometnice na način da „sanira“ postojeće stanje. Uvjeti priključenja na Ž-6132 ne omogućavaju izvedbu priključka sa zadovoljavajućim tehničkim elementima. Predviđa se izvedba jednosmjerne rampe sa trakom za desno skretanje za prilaz naselju iz smjera Trogira.

Trasiranje mreže servisnih cesta od značaja je jer njihova izvedba omogućava kolni pristup objektima unutar zone i kapilarno širenje mreže kolnih prilaza u skladu s urbanizacijom područja. Njihovim trasiranjem nastojalo se „pokriti“ prostor na način da planirane prometnice imaju kontinuitet, pravilno pružanje i vertikalnu geometriju koja omogućava kvalitetno priključenje na prometnicu. Ovo je ostvareno naglašenim longitudinalnim pružanjem prometnica padinom, sa ujednačenom vertikalnom i tlocrtnom geometrijom i uzdužnim padovima sa usponima koji ne prelaze 10% odnosno zadovoljavaju uvjete protupožarnog puta.

Predložena prometna mreža predstavlja prometnu matricu koja omogućava daljnje širenje ulične mreže naselja.

Sve glavne sabirne prometnice (osim osi 5) predviđene su za dvosmjerno odvijanje prometa. Na grafičkim prilozima prikazana je tipizacija poprečnih profila koji se primjenjuju zavisno o tipu prometnice (sabirna, servisna) odnosno položaju u prometnoj mreži. Razdvojeni su kolni i pješački promet i osiguran kontinuitet pješačkih tokova.

Os 5 trasirana je kao jednosmjerna prometnica u obliku prometnog prstena sa odvojkom 5A, kako bi se u zahtjevnim uvjetima ostvarila prometnica koja bi normalno funkionirala u uvjetima pojačanog prometa izgradnjom nautičkog centra.

Postojeću mrežu nerazvrstanih putova koja se pruža poprečno na padinu s usponima koji ne zadovoljavaju uvjete protupožarnih putova potrebno je iskoristiti kao pješačke i kolnopješačke komunikacije unutar naselja. Planom se „čuvaju“ postojeće „javnoprometne površine – putovi“.

Promet u mirovanju

Planom uređenja površine za zadovoljenje prometa u mirovanju riješit će se uglavnom unutar planiranih građevnih parcela individualnih stambenih objekata.

Plan predviđa da se unutar zona javnih sadržaja predvidi odgovarajući broj parkirališnih mjesta kao javna parkirališta.

Uz servisne prometnice dozvoljava se izvedba uličnih parkirališta unutar vlasničkih parcela.




Tablica 1: Kriterij potrebnog minimalnog broja parking mjesta

Namjena građevine Broj mjesta na Potreban broj mjesta

Industrija i skladišta 1 zaposleni 0,45

Uredski prostori 1000 m2 korisnog prostora 20

Trgovina 1000 m2 korisnog prostora 40

Banka,pošta,usluge 1000 m2 korisnog prostora 40

Ugostiteljstvo i turizam 1000 m2 korisnog prostora 10

Višenamjenske dvorane 1 posjetitelj 0,15

Športske građevine 1 posjetitelj 0,20

Za izgrađene građevinske čestice, gdje zbog prostornih uvjeta nije moguće osigurati mjesta za parkiranje na samoj čestici, potrebno je predvidjeti smještaj vozila na uređenim javnim parkiralištima unutar naselja. 1.1.3.2. Komunalna infrastruktura

Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda

( MIJENJA SE I GLASI ) Kanalizacijska mreža područja obuhvaćenog UPU Centar Seget Donji – Stari Seget nije izgrađena, te se otpadne vode i fekalna kanalizacija uglavnom prihvaćaju sistemom septičkih jama.većinom propusnih, što zahtjeva nužno saniranje, odnosnu izgradnje kanalizacijskog sustava i zaštitu priobalnog područja. Kanalizacijska mreža otpadne odvodnje izvedena je u užem dijelu Starog Segeta, sa postojećim ispustom Φ30cm u more, te je izvedena i mreža od zgrade općine u trasi Županijske ceste prema Trogiru. Sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda planira se kao razdjelni, uglavnom kroz planirane prometnice. Ovim UPU-om planiraju se oborinske vode predmetnog područja, planiranih i postojećih prometnica prikupljati sustavom zatvorenih kanala. Dio parkirnih i prometnih površina pojedinih čestica prije spajanja na sustav oborinske odvodnje nužno je prevesti preko seperatora ulja i masti. Oborinske vode planiranih prometnica prikupljaju se zatvorenim kanalima, te dijelom prikupljene povezuju na zajednički ispust u more. Oborinske vode prije ispusta u more prevode se preko seperatora ulja i masti. Otpadna fekalna odvodnja kako postojeće kanalizacijske mreže užeg dijela Starog Segeta, tako i planirane fekalne odvodnje usklađuje se i povezuje na sustav gravitacijske odvodnje: KANALIZACIJSKOG SUSTAVA KAŠTELA-TROGIR, I FAZA-TROGIR KANALIZACIJSKA MREŽA PRIOBALNOG DIJELA OPĆINE SEGET T.D. 246-01/06, AKVA-PROJEKT d.o.o. SPLIT , te prema IDEJNOM PROJEKTU SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA I SUSTAV JAVNE VODOOPSKRBE AGLOMERACIJE KAŠTELA -TROGIR , DIO OPĆINE SEGET T.D. 419/14 AKVA –PROJEKT d.o.o. Split iz veljače 2015. godine.




Vodoopskrba Vodoopskrba područja predviđenog UPU bazirana je na spajanju sustava vodovodne mreže na postojeću vodospremu Pantana, sa kotom opskrbe 74.00 m.n.m. Vodoopskrba predmetnog područja dijelom je izvedena. Predmetnim planom UPU –a postojeća mreža povezuje se sa planiranom vodoopskrbnom mrežom i integrira u ukupni vodoopskrbni sustav u granicama obuhvata predmetnog UPU-a a sve prema IDEJNOM PROJEKTU: SUSTAV PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA I SUSTAV JAVNE VODOOPSKRBE AGLOMERACIJE KAŠTELA -TROGIR , DIO OPĆINE SEGET T.D. 419/14 AKVA –PROJEKT d.o.o. Split iz veljače 2015. Godine. Telekomunikacijska distribucija Nepokretna telefonska mreža je, najrasprostranjeniji dio javne telekomunikacijske mreže. Usluga prijenosa govora je najzastupljenija telekomunikacijska usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavajući trend rasta, unatoč izuzetnom porastu mobilne telefonije zadnjih godina. Dijelom naselja izvedena je i telekomunikacijska mreža s širem spektrom usluga. Elektroopskrba U području zahvata nalazi se postojeće TS 10(20)/0.4 kV Seget 1 , TS 10(20)/0.4 kV Seget 11 i TS 10(20)/0.4 kV Seget 13. U području obuhvata plana nalazi se 10 kV zračni distribucijski vod kojeg treba kablirati u sklopu planiranih prometnica. Postojeća niskonaponska mreža je dijelom zračna , te je treba zamijeniti sa kabelima ukopanim u zemlju. Pošta Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja dijela naselja nema jedinica poštanske mreže ali će iste biti moguće izvesti unutar zone mješovite izgradnje. Odašiljači i veze Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja dijela naselja nema nikakvih odašiljačkih objekata niti su isti uvršteni u razvojne planove.




1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebitosti Unutar obuhvata UPU-a nalazi se naselje kao spomenik kulture I kategorije i registriran je kao takav pod brojem RST 253. Utvrđeno je naselje smješteno uz more. Sagrađeno je u 16. stoljeću za zaštitu i obranu lokalnog stanovništva u vrijeme stalnih borbi Mletačke republike s Turcima. Trogirski je knez Augustin Bembo 1564. godine dao dozvolu trogirskom plemiću Jakovu Rotundu da sagradi kaštel za obranu od turskih provala. Seget je utvrđen bedemima u utvrđenim ugaonim kulama. Jugoistočna kula i južni bedem danas nisu sačuvani. Seget ima odlike planiranog naselja s dvije glavne ulice koje se u južnom dijelu naselja križaju pod pravim kutem tvoreći mjesni trg Brce na kojem je crkva Gospe od Ružarija. Kuće unutar naselja nastajale su u vremenskom rasponu od 16. do 19. stoljeća. Najčešće su to prizemnice ili katnice s konobama u prizemlju i stambenim dijelom na katu kojem se pristupa vanjskim stepeništem – balaturom. U 18. stoljeću kada prestaje opasnost od Turaka naselje je prošireno i izvan zidina izgradnjom sa sjeverne strane. Iako je Seget od 18. stoljeća pa do danas pretrpio brojne izmjene, sačuvan je obris cjeline planski nastalog naselja s jasnim stereometrijskim odnosom volumena zidina, kila i zvonika. Unutar naselja sačuvan je veći broj izvornih pučkih kuća s kraja 16. stoljeća. Na područjima na kojima se predviđa izgradnja, ukoliko dođe do arheoloških nalazišta, nositelj zahvata se obvezuje da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakvih radova, te sukladno rezultatima rekognosticiranja osigura i zaštitna arheološka istraživanja.

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja Izrada Urbanističkog plana uređenja - Centar Seget Donji - Stari Seget predviđena je programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Seget (Službeni glasnik Općine Seget br.1/06). Prema Prostornom planu Općine Seget područje obuhvata je u zoni građevinskog područja naselja. Građevinska područja naselja su površine mješovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja niske gustoće (primarna namjena), te svi sadržaji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i društveni sadržaji (upravni, socijalni, zdravstveni, obrazovni i vjerski), gospodarski sadržaji (poslovni, servisni, trgovački, ugostiteljsko-turistički), športsko-rekreacijski sadržaji, te prometne, javne i zaštitne zelene površine i komunalni objekti i uređaji. Sadržaji sekundarne namjene prethodno navedeni mogu se graditi na zasebnoj čestici, na građevnoj čestici uz građevinu primarne namjene ili u dijelu građevine primarne namjene uz uvjet da ove aktivnosti ne stvaraju buku i ne zagađuju zrak ili tlo iznad dozvoljenih granica, te ne zahtijevaju teški transport. Pored njih (na istoj građevnoj čestici) mogu se graditi i pomoćne građevine koje čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se postojeće građevine prenamijeniti u cijelosti ili samo u jednom dijelu. Stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine u pravilu se postavljaju prema ulici, a pomoćne (osim garaže) i zanatske građevine u drugom planu.




1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Prostor Općine Seget pripadao je donedavno prostoru općine Trogir, pa se imajući u vidu tu činjenicu ovaj prostor razvijao na način koji ne bi trebalo podržavati u budućnosti, jer je izrazito potenciran neusklađen razvoj gradskog i obalnog područja u odnosu na područja u zagorskom dijelu. Neusklađenost u razvoju ovog područja znak su nepostojanja razvojne politike kako u Dalmaciji, tako i u cijeloj državi, jer je vidljivo da se u prošlosti nije vodilo računa o ujednačenom razvoju cjelovitih područja odnosno o traženju načina da razvijenija područja, što se u ovom slučaju odnosi na priobalni dio koji pokrivaju naselja Seget Donji i Seget Vranjica, povezuju svoj razvoj s područjima u zaleđu i na taj način potiču ravnomjerniji razvoj. U razdoblju od 1948-2001 nije došlo do izraženijeg rasta stanovništva u općini Seget. Stanovništvo općine Seget u 2001. bilo je veće nego 1948. godine samo 8,66%. Unutar Općine u određenim naseljima prisutna su značajna povećanja i smanjenja stanovništva.U Seget Donjem od 1991. do 2001. došlo je do manjeg rasta stanovništva od svega 9,5%. Prirodna obilježja pružaju mogućnost razvitka ovog područja. Prvenstveno vrlo vrijedno priobalno područje, uz more je i do sada prirodni resurs najveće vrijednosti i pokretač osnovnog gospodarskog razvitka. U priobalnom području gdje postoje značajni turistički smještajni kapaciteti neophodna su nastojanja u narednom razdoblju da se ti kapaciteti osuvremene i koliko je moguće prilagode aktualnim trendovima na turističkom tržištu, odnosno zahtjevima turističke klijentele.




2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA Ciljevi razvitka utvrđuju se na temelju vrednovanja prethodnih razdoblja i zatečenog stanja, te realnog ocjenjivanja mogućih promjena. Posebno treba naglasiti strategijsku razvojnu ulogu pogodnosti i ograničenja prostora. Vizija budućeg razvitka definira se kao poželjno buduće stanje kojem treba težiti, a planirati treba na način da se Općini omogući prihvaćanje potrebnih promjena.

2.1. Ciljevi prostornog uređenja urbanog značaja

2.1.1. Demografski razvoj Stanovništvo po popisima i naseljima općine Seget

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

- Bristivica 795 855 912 771 674 534 427

- Ljubitovica 818 874 1.018 1.012 874 675 594

- Prapatnica 535 580 579 485 402 315 225

- Seget Donji 754 795 987 1.277 1.654 2.334 2.466

- Seget Gornji 1.161 1.172 1.048 610 228 177 169

- Seget-Vranjica 416 419 369 360 390 592 1.023

Općina Seget 4.479 4.695 4.913 4.515 4.222 4.627 4.904

U promatranom razdoblju nije došlo do izraženijeg rasta stanovništva u općini Seget. Stanovništvo općine Seget u 2001. bilo je veće nego 1948. godine samo 8,66 %. Međutim unutar Općine u određenim naseljima prisutna su značajna povećanja i smanjenja stanovništva. U cilju što slikovitijeg prikaza slijedi dijagram.

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

- Bristiv ica

- Ljubitov ica

- Prapatnica

- Seget Donji

- Seget Gornji

- Seget-Vranjica

Općina Seget




Stanovništvo općine Seget od 1948. do 1961.godine ima kontinuirani lagani rast na razini ukupne općine i do tada se ne događaju nikakve značajne promjene u strukturi po naseljima. U razdoblju od 1961. do 1981. godine uočljive značajne promjene koje se ogledaju u smanjenju ukupnog stanovništva Općine i u tom razdoblju se odvijaju izrazite promjene broja stanovnika po pojedinim naseljima unutar sadašnje općine Seget. Posebno je izraženo povećanje broja stanovnika u Segetu Donjem koje je nastavljeno i u slijedećem desetljeću, dok je kod Seget Vranjice povećanje dosta blaže, posebno u razdoblju 1961. do 1981. godine. Ostala naselja imaju stalnu tendenciju smanjenja broja stanovnika s tim da je to najprije počelo i s najjačim intenzitetom kod Segeta Gornjeg. Ostala zagorska naselja imaju dosta blažu krivulju smanjenja stanovništva. Polazeći od sadašnjeg gospodarskog i razvojnog trenutka u Općini Seget, Splitsko dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju nije realno očekivati veće i značajnije razvojne iskorake, a posebno one koji bi se mogli temeljiti na realizaciji većih i velikih razvojnih projekata. Zbog toga je realnije razvoj temeljiti na većem broju, po značaju manjih i po potrebnim sredstvima skromnijih, projekata koje će realizirati privatni, mali i srednji, poduzetnici. Imajući to u vidu na razini Općine i šire bit će nužno stvaranje poticajne klime za njihovu realizaciju. Pored toga, u cilju oplemenjivanja postojećih potencijala i unošenja novih tehnologija, novih razvojnih i poslovnih filozofija, otvaranja novih tržišnih mogućnosti, nužno je stvarati poticajnu klimu i za priliv inozemnog kapitala kroz izravna ulaganja. Tu mogućnost, ako se bude ukazivala, treba koristiti i za ulaganja u nove projekte i nove djelatnosti koje se ne sukobljavaju s temeljnim razvojnim opredjeljenjima.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Odabiru prostorne i gospodarske strukture potrebno je u prvom redu zaštiti postojeće vrijednosti prostora, tradicijski način života i rada i krajobraz.

Na odabir prostorno razvojne strukture posebno utječu:

naslijeđena urbana struktura i fizičke datosti prostora ograničeni mogući rast stanovništva aktualni procesi urbanizacije restrukturiranje gospodarstva politika korištenja i uređenja prostora




Buduće uređenje prostora temeljiti će se na prostornoj i funkcionalnoj transformaciji već izgrađenih ali nedovoljno konsolidiranih područja Seget Donjeg, koje će rezultirati formiranjem novih urbanih cjelina. Potrebnu pažnju treba posvetiti osiguravanju prostora za objekte društvenog odnosno javnog standarda (školstvo, sportsko-rekreacijski sadržaji) i uslužne djelatnosti.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 2.1.3.1. Prometni sustav

U izradi prijedloga prometne mreže u obuhvatu UPU-a, težilo se zadovoljenju slijedećih ciljeva:

da se sagleda šira prometna mreža, te da se zahvati na prometnoj mreži u obuhvatu plana uklope u šire promišljanje prometne mreže,

da buduća prometna mreža predstavlja funkcionalnu prometnu cjelinu,

da buduća prometna mreža zone zadovolji potrebe internog prometa u skladu s planiranim sadržajima,

da se osigura kolni priključak sadržajima i korisnicima zone,

da se promet sagleda na način da se rastereti kategorizirana prometna mreža,

da se u čim većoj mjeri poštuje zatečeno stanje izgrađenosti,

da se mreža funkcionalno riješi na način da se prethodno izneseni ciljevi ostvare s minimalnIm investicijskim zahvatima na prometnoj infrastrukturi.

Navedene ciljeve nastojalo se ostvariti slijedećim zahvatima u prometnoj mreži:

rekonstrukcijom kategoriziranih prometnica županijske ceste Ž-6133

trasiranjem glavnih sabirnih prometnica

trasiranjem pomoćnih sabirnih prometnica

trasiranjem servisnih prometnica 2.1.3.2. Elektroenergetska mreža

Trenutna situacija na području obuhvata Plana pokazuje da su svi prijenosni putovi energetske mreže opterećeni do granice dozvoljenoga. Jedan od ciljeva dugoročnog razvoja odnosno daljnje izgradnje područja je postupni prijelaz postojećih transformatorskih stanica na nivou Grada Trogira 110/35kV i 35/10kV na direktnu transformaciju 110/10 kV. Kako se radi o nisko konsolidiranom području očekivanjem brže urbanizacije osnovni cilj u smislu elektroenergije je kabliranje svih postojećih a i planiranih vodova kako bi se omogućila nesmetana izgradnja stambenih i gospodarskih prostora.




2.1.3.3. Vodno gospodarstvo Uređivati bujične tokove izgradnjom sustava zaštite od štetnog utjecaja uz uvažavanje ambijentalnih oblikovnih i drugih prostornih i prirodnih vrijednosti.

2.1.3.4. Vodoopskrba Vodoopskrbni sustav UPU – Centar Seget Donji – Stari Seget u planskom razdoblju mora ostvariti sljedeće ciljeve: osigurati pouzdanu opskrbu kvalitetnom pitkom vodom za sve stanovnike i potrošače osigurati potrebnu zaštitu od požara izvedbom ulične hidrantske mreže optimalizirati i racionalizirati postojeći sustav, sa svrhom povećanja sigurnosti

vodoopskrbe i smanjenja potrošnje energije, te izvršiti normizaciju i tipizacije objekata i uređaja.

izvedbom novih sustava i paralelnim zahvatima na postojećoj mreži, gubitke svesti na prihvatljivu razinu od 20%,

2.1.3.5 Odvodnja Ciljevi razvoja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda područja UPU-a osigurati priključke na javnu kanalizacijsku mrežu za sve korisnike na području obuhvata, kroz izgradnju razdjelnog sustava odvodnje; povećati komunalni standard i zaštitu okoliša izgradnjom uređaja za pročišćavanje

otpadnih, a gdje je potrebno mješovitih i oborinskih voda (na području izvan obuhvata); uspostaviti potrebnu kontrolu odvodnje i ispuštanja industrijskih otpadnih voda u okoliš i

kanalizacijsku mrežu; 2.1.3.6. Telekomunikacije Temeljni cilj dugoročnog razvoja telekomunikacijskog sustava je izgradnja distributivne kanalizacije do svih korisnika u urbanom području, te u konačnici integracija svih mreža u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga (razmjena svih vrsta informacija, govora, slike i podataka).

2.1.4. Očuvanje prostornih posebitosti naselja

Osnovni cilj Urbanističkog plana uređenja je zaštititi registrirani spomenik kulture (Stari Seget), sanirati devastirana područja bespravnom izgradnjom, te riješiti cestovnu mrežu na način da se osigura normalan protok vozila a naročito vatrozaštita. Uz to, potrebno je i riješiti problem prometa u mirovanju.




2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Urbanistički plan uređenja rješava gotovo sve devastirane prostore te razvoj gradnje na području obuhvata u smislu osiguranja kvalitetnijeg načina življenja te razvoja gospodarskih struktura. Buduća izgrađena struktura će u konačnici predstavljati superpoziciju dva bitno različita sloja. Prvi čini naslijeđena, uglavnom stambena izgradnja manjeg mjerila i slučajne prostorne organizacije. Drugi sloj je rezultat procesa kojim se ovo područje privodi planskoj namjeni uglavnom srednjeg mjerila i višeg standarda funkcioniranja. Kontaktne zone obuhvata prema stambenim zonama potrebno je naglasiti i odvojiti pojasom zelenila u formi drvoreda. Kod utvrđivanja zona izgradnje treba se voditi kriterijem nenametljivosti te posebno izbjegavati topografski istaknute dijelove prostora. Ovo je kriterij o kojem je svakako vođeno računa i u fazi definiranja zone u dokumentima prostornog uređenja višeg reda. Kako je naselje Seget Donji zaštićena gradsko seoska cjelina naročitu pažnju treba posvetiti izgradnji unutar starog naselja kao i izgradnji u njegovom neposrednom okolišu. Svaku novu izgradnju nužno je provoditi po uputama Uprave za zaštitu kulturne baštine, što ne treba shvatiti kao ograničenje, već kao poticaj iz temeljnog razloga što vrijedna kulturna baština doprinosi vrijednosti i atraktivnosti svakog područja a posebno onog koje je orijentirano na turizam, pa je stoga zaštita spomeničke baštine od iznimne važnosti.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Prostornim planom uređenja Općine Seget urbana obnova temelji se na principima na koje direktno utječe okoliš, odnosno konfiguracija terena. Uređivanje prostora naselja se temelji na analizi morfoloških i tipoloških odlika prostora, rezultat kojih je određivanje više ili manje homogenih morfološko-tipoloških cjelina.




3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora Program gradnje i uređenja prostora napravljen je na osnovu analize postojećeg stanja i razvojnih mogućnosti te obaveza iz Prostornog plana Općine Seget.

Koncepcija prostornog uređenja bazirana je na prostornoj i funkcionalnoj transformaciji već izgrađenih, nekonsolidiranih naseljskih struktura, koja će rezultirati formiranjem novih mikrocentraliteta i policentričnom organizacijom urbanog prostora. Područja unutar obuhvata UPU-a ugrožena bespravnom izgradnjom, sanirat će se primjerenom izgradnjom prometne mreže i opremanjem osnovnom komunalnom infrastrukturom. Kako u samom dijelu naselja ne postoje područja sa centralnim sadržajima i objektima javnog standarda Planom je predviđena izgradnja istih na slobodnim parcelama . Veći dio naselja izgrađen je bespravnom izgradnjom s prometnicama substandardnih profila te se ovim Planom rekonstruira veći dio prometne mreže, a samim tim se povećava i broj ulaza u naselje.

3.2. Osnovna namjena prostora Struktura namjene prostora je slijedeće:

stambena namjena zauzima veći dio obuhvata mješovita namjena obuhvaća dio prostora i to uglavnom mješovita namjena-

pretežito stambena javna i društvena namjena obuhvaća prostor na zapadu obuhvata koji je predviđen

za zdravstvene ili predškolske ustanove sportsko-rekreacijska namjena pozicionirana je u južnom i jugozapadnom dijelu

obuhvata gospodarska namjena, uglavnom ugostiteljsko turistička ,pozicionirana je uz granicu

na istočnom i zapadnom dijelu obuhvata zelene površine planiraju se uz rubne dijelove prometnica kao uređeno zelenilo i te u

izdvojenim područjima unutar naselja sportsko-rekreacijska namjena pozicionirana je u južnom i jugozapadnom dijelu

obuhvata




3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenje površina

1) Ukupna površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja 35,80 ha 2) Ukupna površina stambene namjene (S) 1,10 ha 3) Ukupna površina mješivite namjene ( M1) 23,28 ha

4) Ukupna površina društvene namjene ( D ) 2,78 ha

5) Ukupna površina ugostiteljsko turističke namjene (T) 0 ha

6) Ukupna površina infrastrukturnih sustava (IS) 0,14 ha

7) Ukupna površina sportsko- rekreacijske namjene (R) 0,80 ha

8) Ukupna površina zelenih površina (Z) 2,78 ha

9) Ukupna površina infrastrukturnih sustava (prometnice) 5,00 ha

3.4. Prometna i ulična mreža 3.4.1. Ulična mreža

Kolničke konstrukcije potrebno je predvidjeti za osovinsko opterećenje od 100 kN sa suvremenim asfaltbetonskim zastorom.

Kolni priključci građevinama, odnosno pojedinačnim građevinskim česticama, ostvaruju se preko pločnika. Na mjestu kolnog priključka potrebno je izvesti upuštanje rubnjaka odnosno upuštanje pločnika bez visinskih prepreka za pješake.

Poprečni profili prometnica dati su u tipizaciji poprečnih profila u prilogu Plana.

Sabirne prometnice (osim dijela osi 5) koriste za dvosmjerni promet. Projektiraju se sa dva vozna traka širine po 3.0 m. Ukupna osnovna širina zastora kolnika iznosi 6.00 m i u krivinama se uvećava za uvjet mimoilaženja vozila. Pješački pločnik predviđen je jednostrano i to sa pribrežne strane u minimalnoj širini 1.50 m (preporuča se 2.0 m). Sa druge strane kolnika predviđa se zaštitni pojas (bankina – berma) širine 1.0 m.

Servisne prometnice koriste za dvosmjerni promet. Projektiraju se sa dva vozna traka širine po 2.75 m. Ukupna osnovna širina zastora kolnika iznosi 5.50 m i u krivinama se uvećava za uvjet mimoilaženja vozila. Pješački pločnik predviđen je jednostrano i to sa pribrežne strane u minimalnoj širini 1.50 m. Sa druge strane kolnika predviđa se zaštitni pojas (bankina – berma) minimalne širine 0.50 m do bočne prepreke (slobodni prometni profil).




Servisna prometnica os 5A koriste za jednosmjeran promet u smjeru kazaljke na satu. Predviđa se u širini 4.50 m. Ova širina zadovoljava uvjete proširenja u krivinama, olakšava pristup kolnim ulazima, a na ispruženim dijelovima trase omogućava mimoilaženje vozila u incidentnim situacijama (zastoj, kvar na vozilu i sl.). Uz unutarnji rub prometnog prstena predviđa se izvedba pješačkog pločnika minimalne širine 1.50 m.

Nogostupe je potrebno izvesti s izdignutim rubnjacima, minimalne širine 1.50 m, te ih površinski obraditi asfaltbetonskim zastorom ili prefabriciranim betonskim elementima, a u zoni pješačkih prijelaza obvezna je primjena elemenata za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera.

Sve prometnice potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te javnom rasvjetom u funkciji osvjetljavanja pješačkih i kolnih površina.

Prilikom izrade projektnih rješenja planiranih cjelina, obvezatna je izrada prometnih rješenja kojima se osiguravaju uvjeti organizacije prometa sukladno namjeni.

Planom su definirane javno-prometne površine. Zahvate na javnoprometnim površinama potrebno je vršiti na način da svaki zahvat predstavlja funkcionalnu prometnu cjelinu pri sukcesivnoj realizaciji prometne mreže. Zone raskrižja priključuju se parceli prometnice višeg ranga.

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Vodoopskrba Rastući trend izgradnje novih stambenih i poslovnih objekata zahtijeva i kvalitetniju vodoopskrbu područja.

Za individualnu stambenu izgradnju, prateće sadržaje i gospodarstvo predviđena je potrebna količina vode od 200 l/stan na dan, dok se za turističke kapacitete predviđa 100 l/ gost. na dan.

Količina vode za polijevanje okućnica planira se sa 0,2 l/ha/s.

Planirana količina vode za protupožarnu zaštitu je 10 l/s, tako da su predviđeni minimalni profili cijevnih odvojaka DN 80 mm. S obzirom na planirano povećanje potrošnje treba izvršiti odgovarajuće intervencije na postojećim objektima u građevinskom i hidrotehničkom pogledu a što se ogleda u rekonstrukciji postojeće cijevne mreže. Zatečena mreža postojećeg razvoda djelomično se poboljšava i umrežuje s novim sustavom planiranih prometnica, kao i planiranim sustavima izvan prometnica.




3.5.2. Odvodnja Za opterećenije prometnice i parkirališta potrebno je oborinsku vodu pročišćavati ugradbom odvajača nečistoća i seperatora ulja i masti. Realizacija cjelokupnog sustava odvodnje UPU-a, predviđa se etapno, s tim da svaka etapa predstavlja tehničko funkcionalnu cjelinu, koja se uklapa u konačno stanje. Prioritet je izgradnja zajedničkih kapitalnih objekata za dispoziciju otpadnih voda, te glavnih kolektora u cilju da se što više otpadne vode prikupi i odvede do uređaja za pročišćavanje. Zaštita od štetnih djelovanja voda Prirodne trase pojedinih vodotoka (potoka i bujica) su poremećene vrlo intenzivnom izgradnjom stambenih objekata, javnih i gospodarskih zgrada, te prateće mreže prometnica i komunalnih instalacija. Širenjem gradskog područja pojedini potoci i bujice su u cjelini ili samo mjestimično suženi, zatrpani i zaposjednuti. Manji broj vodotoka je zapušten, neuređen i zapunjen vučenim nanosom, smećem i krupnim otpadom, ili gusto zarastao u kupini i niskom raslinju. Veći broj vodotoka je reguliran u cjelini ili djelomično, bilo kao otvoreni ili kao zatvoreni kanali. Neke od bujičnih vodotoka biti će nužno uključeni u sustav oborinske kanalizacije.

3.5.3. Elektroenergetska mreža

Na čitavom području obuhvata kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem.

U području zahvata nalazi se postojeće TS 10(20)/0.4 kV Seget 1, TS 10(20)/0.4 kV Seget 11 i TS 10(20)/0.4 kV Seget 13.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja nalazi se 10 kV zračni distribucijski vod kojeg treba zamijeniti i kablirati.

Nepoznavanje karaktera svih djelatnosti koje će se obavljati u mješovitoj zoni razlog je da se ne mogu dati točni, već samo orijentacijski podaci o broju i lokaciji trafostanica. Na osnovu primjene elektroenergetskih normativa na urbanističke kapacitete vršno opterećenje zone iznosi:

PV= 5.800 (kW)

Potreban broj trafostanica se određuje iz izraza:

Pv x fi n = -------------------------

Pi x fr x cos




5 800 x 0,7 n = ------------------------- = 5,34 ≈ 6 1000 x 0,8 x 0,95

n.............broj trafostanica

Pvu..........ukupno vršno opterećenje

Pi............instalirana snaga trafostanice

fi.............faktor istovremenosti

fr.............faktor rezerve

cos.......faktor snage

Za napajanje planiranih potrošača u obuhvatu UPU-a potrebno je izgraditi 3 trafostanice 20(10)/0,4 kV instalirane snage 1000 kVA i izvršiti rekonstrukciju postojećih trafostanica Seget 1 , Seget 11 i Seget 13 na 1000 kVA što bi sa navedenih 6 trafostanica vrlo kvalitetno riješilo elektroenergetsku opskrbu planiranog područja.

Sve planirane trafostanice 10(20)0.4 kV izvodit će se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu područja.

3.5.4. Pošta i telekomunikacija

Pošta

Unutar obuhvata nalazi mjesna telefonska centrala poštanske mreže koja je kao područje infrastrukturnog sustava prikazana na grafičkim prikazima.

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sastav planova Hrvatske Pošte.

RTV i telekomunikacijska mreža

Na području obuhvata Plana razvedena je telekomunikacijska mreža korisničkih i spojnih vodovoda i kanala fiksne telefonije, kao i mjesna telefonska centrala pristupne razine. Javne telefonske govornice smjestit će se uz glavna prometna raskrižja u naseljima i u svim javnim objektima. Shodno članku 10. Zakona o telekomunikacijama (NN br. 122/203) uz gradnju telefonske distribucijske kanalizacije potrebno je izgraditi i distribucijsku kanalizaciju za potrebe




distribucije RTV signala kabelom. Za polaganje RTV kabela je potrebno planirati jednu

PVC cijev 110 mm, dok je za povezivanje pojedinih stambenih i poslovnih objekata na kabelsku distribucijsku (RTV) mrežu potrebno postaviti uvodne cijevi. Cijev uvoda treba voditi od TT zdenca do kućne priključne točke - ormarića u kome se vrši prijelaz s mreže na kućni razvod.

U pješačkom hodniku u kojem će se postavljati stupovi javne rasvjete treba koristiti zdence manjih dimenzija. Također je moguće postavljanje telefonskih zdenaca dijelom u parcelama pretplatnika, a broj zdenaca treba smanjiti korištenjem jednog zdenca za više korisnika.

3.6. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina Slobodna građevinska područja treba prvenstveno dijelom namijeniti opremi naselja za izgradnju društvenog standarda, zatim rezervirati dovoljno prostora za javnoprometne , športske i zelene površine, povećati građevinske parcele, kako bi se smanjila gustoća izgrađenosti. Osim toga treba u naseljima omogućiti izgradnju svih vrsta gospodarskih objekata koji ne utječu negativno na uvjete stanovanja. Kako je turizam osnovna gospodarska grana priobalnog područja, područja predviđena za tu djelatnost ne bi trebalo dodatno opterećivati izgradnjom novih smještajnih kapaciteta to će proširenje tih sadržaja biti poželjno ostvariti u okviru stambenih objekata u naseljima ili prestrukturiranjem sadržaja unutar turističkog kompleksa, kao što je prostor auto kampa, u neki drugi vid turističke ponude, poput apartmana ili manjeg hotela, uz uvjet da zadovoljavaju kriterije za dobivanje viših i visokih kategorija, što znači najmanje dobivanje triju zvjezdica kao kategorije budućeg turističkog sadržaja. Na području Segeta Donjeg postoji manja sportsko-rekreativna lučica i privezište gdje se danas vezuju čamci domaćega stanovništva i manji pretežno ribarski brodovi, a u dijelu naselja postoji već izgrađen veliki gat i dio uređene obale sa dovoljnom dubinom obalnoga mora za pristajanje brodova. Kako je stihijskom gradnjom došlo do popunjenja jednog dijela prostora nužne su intervencije za prometnu opskrbljenost već izvedenih objekata od kojih će se jedan dio morati ukloniti.

3.6.1. Uvjeti i način gradnje Način i uvjeti gradnje na području obuhvata UPU-a Centar Seget Donji-Stari Seget po svojim odrednicama trebao bi sačuvati djelomično sadašnji urbani prostor kao zone na kojoj se treba s planiranom gradnjom dovesti to područje na nivo urbanizacije. Ovakav način korištenja koji konsolidira područje obuhvata pretpostavlja djelomično uklanjanje, zamjenu, rekonstrukciju i obnovu građevina kao i predviđenu novu urbanizaciju tog prostora koji će se moći realizirati tek ostalom planiranom mrežom. Na neizgrađenim dijelovima unutar obuhvata Plana predviđene su uglavnom stambena, mješovita, društvena, ugostiteljsko turistička i športsko rekreacijska namjena u mješovitom načinu gradnje, te javne zelene površine.




3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebitosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Kako je naselje Seget Donji zaštićena gradsko seoska cjelina naročitu pažnju treba posvetiti izgradnji unutar starog naselja kao i izgradnji u njegovom neposrednom okolišu. Svaku novu izgradnju nužno je provoditi po uputama Uprave za zaštitu kulturne baštine, što ne treba shvatiti kao ograničenje, već kao poticaj iz temeljnog razloga što vrijedna kulturna baština doprinosi vrijednosti i atraktivnosti svakog područja a posebno onog koje je orijentirano na turizam, pa je stoga zaštita spomeničke baštine od iznimne važnosti. Na područjima na kojima se predviđa izgradnja, ukoliko dođe do arheoloških nalazišta, nositelj zahvata se obvezuje da osigura arheološko rekognosticiranje prostora prije početka bilo kakvih radova, te sukladno rezultatima rekognosticiranja osigura i zaštitna arheološka istraživanja. Zaštita prirode Na području obuhvata UPU-a nema zaštićenih parkovnih i šumskih površina .

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

"Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek." Okoliš, prirodnu i kulturnu baštinu često je teško, ako ne i nemoguće zasebno razmatrati zbog međusobne isprepletenosti i po definiciji, odnosno zakonskoj regulativi, a posebno utjecaju ljudskih aktivnosti.

U urbanističkom kao i u prostornom planiranju kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij planiranja, odnosno zaštita okoliša je sadržana u načelu integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora kao kontinuirana i u svim segmentima prisutna komponenta. Stoga je sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš sadržano u svim dijelovima Urbanističkog plana uređenja kroz utvrđivanje mogućnosti i ograničenja korištenja prostora i planiranjem razvoja putem izbora najpovoljnijih opcija. Glavni cilj zaštite okoliša je očuvanje prostora i dostizanje više razine kakvoće života. Zbog toga je potrebno ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine, zatečeno stanje prema potrebi sanirati i nove aktivnosti u prostoru usuglašavati s naprednim europskim i hrvatskim zakonodavstvom. Stoga treba težiti s jedne strane ostvarivanju održivog razvitka naselja i kvalitete življenja stanovnika u njima, a s druge strane treba sačuvati i prirodni krajolik, te prirodnu raznolikost pojedinih područja.




Naglasak se stavlja na subjekte koji na bilo koji način koriste prostor kao resurs i svojom djelatnošću vrše utjecaj na okoliš, da se isti dosljedno pridržavaju i provode sve zakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša. Planska usmjerenja nastoje da se sektorski i detaljno jača svaka pojedina kategorija zaštite: Zrak Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja nema velikih energetskih postrojenja, a osnovni energenti u gospodarstvu će biti električna energija, odnosno takozvani čisti energenti. Katastrom emisija u okoliš pratit će se količina ispuštanja štetnih tvari u zrak iz pojedinačnih ispusta kod svih pravnih i fizičkih osoba koje će posjedovati stacionarne izvore, dok će se Područnom mrežom za praćenje kakvoće zraka za područje Splitsko-dalmatinske županije pratiti kakvoća zraka na lokacijama zone obuhvata ovog plana.

U smislu zaštite potrebno je, kako bi se pravodobno i na utemeljen način mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u ovom području i izgradnja u prostoru, osigurati praćenje količina ispuštanja štetnih tvari u zrak iz pojedinačnih ispusta iz stacionarnih izvora kroz Katastar emisija u okoliš. Voda Glavni izvori onečišćenja na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja bit će otpadne vode iz domaćinstava i poslovnih djelatnosti.

Zbog zaštite i sprječavanja nepovoljnih utjecaja na podzemne vode potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:

planiranje i izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda naselja za područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja potrebno je uspostaviti sustav

gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada, te organizirano i kontrolirano postupanja s otpadom.

Tlo Tlo se onečišćuje na više načina, a zbog zaštite i sprječavanja ovakvih nepovoljnih utjecaja na tlo potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:

potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla, spriječiti zagađivanja zraka iz kojeg se štetni spojevi i teški metali talože u tlo,

posebice u blizini industrijskih i poslovnih objekata i duž značajnijih prometnica, riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda, uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno, organizirano

i kontrolirano postupanje s otpadom, poduzeti pravodobne mjere za saniranje posljedica mogućih akcidenata koji bi

uzrokovali onečišćenja tla (prometne nezgode nakon kojih je u okoliš istekla nafta ili naftni derivati, nezgode pri prijevozu opasnih otpada i sl.),




Buka Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja

veliki izvor komunalne buke su trase prometnica i to državne ceste D58, županijske ceste Ž 6132 i županijske ceste Ž 6133.

Konfliktna područja mogu se javiti pri izgradnji bučnih obrta i ugostiteljsko-turističkih objekata u okviru ovog obuhvata. Kod izgradnje takvih objekata u ovoj zoni, sukladno posebnim propisima, utvrditi razine buke koje se ne smije prijeći i građevinskim zahvatima spriječiti širenje buke u okoliš.

Otpad S obzirom da okoliš ugrožava neorganizirano i nekontrolirano odlaganje svih vrsta otpada, na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada. Potrebno je sve objekte obuhvatiti organiziranim prikupljanjem otpada. Nužno je shvatiti da otpad mora proći određeni tretman prije završnog zbrinjavanja, te da je velik dio otpada iskoristiv.

Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju: izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada, maksimalno korištenje vrijednih svojstava otpada kada njegov nastanak nije moguće

izbjeći, sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i

postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja. Sve ove mjere sadržane su u zakonskoj regulativi, pa je Urbanističkim planom uređenja naglašena potreba njena poštivanja, te uvažavanja načela racionalnog i dobrog gospodarenja prostorom. Zaštita od požara Ovim planom su osigurane mjere zaštite koje su obvezne za ovu vrstu urbanističke dokumentacije. Efikasnost zaštite od požara postiže se adekvatnom organizacijom prostora: načinom uređenja, razmještaj građevina, visinom građevina i pristupačnosti javnih kolnih površina do građevine. Iz grafičkih prikaza je vidljivo da je osiguran kolni pristup do svih građevina kao i glavni požarni putovi postojećim i novoplaniranim prometnicama. Tehnička protupožarna (preventivna) zaštita postiže se adekvatnom primjenom građevnog materijala, tehnički propisanim i zaštićenim instalacijama. Efikasnost gašenja požara postiže se funkcionalnom instalacijom obojene telefonske linije, vodovodne mreže, vanjske i unutarnje hidrantske mreže i uređaja koji trebaju osigurati potrebni tlak i količinu vode. Potrebno je osigurati sljedeće elemente tehničke zaštite:

osiguranje potrebne količine vode osiguranje potrebnog tlaka vode raspored uređaja (hidranata)




U svrhu sprečavanja i širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe).

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se ukoliko ne postoji predvidjeti vanjska hidrantska mreža određena prema posebnom propisu (važeći Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara).

Zaštita od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda Prema gabaritima i mogućim površinama planiranih građevina kao i njihovim namjenama dvonamjenska skloništa osnovne zaštite mogu se planirati u:

u stambeno-poslovnim građevinama u građevinama ugostiteljsko-turističke namjene u građevinama društvene namjene

Prema gabaritima i mogućim površinama planiranih građevina kao i njihovim namjenama zakloni mogu se planirati u:

u stambenim građevinama Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim seizmičkim kartama koje prostor obuhvata plana ubrajaju u VIII potresnu zonu po Mercalijevoj ljestvici.

Nesmetano kretanje invalidnih osoba Pristupne putove treba predvidjeti da je moguć pristup invalida do svih građevina preko skošenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno je pridržavati se važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.




NAZIV PLANA: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA CENTAR SEGET DONJI – STARI SEGET IZMJENE I DOPUNE

KNJIGA 1. TEKSTUALNI I GRAFIČKI DIO - nacrt prijedloga plana - NARUČITELJ: OPĆINA SEGET 21220 Seget Donji Trg Hrvatskog viteza Špira Ševe Frzelina 1 IZRAĐIVAČ: P.P.S. d.o.o. SPLIT DIREKTOR: mr.sc. Željko Bilić, dipl.inž.stroj. RADNI TIM: ODGOVORNI VODITELJ: Maida Šeremet, dipl.inž.arh. SURADNICI: Vicko Palada, dipl.inž.elek. Srđan Žibert ,dipl. inž.arh. Maja Milutin , dipl.inž.arh Diana Baričević, dipl.inž.građ. Željko Bilić, dipl.inž.stroj. Split, siječanj 2016.




SADRŽAJ:

OPĆI DIO 1. ODLUKA o izrazi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja 2. Izvadak iz sudskog registra 3. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi

A. TEKSTUALNI DIO I ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 5.1. Uvjeti građenja prometne mreže 5.1.1. Javna parkirališta i garaže 5.1.2. Uvjeti smještaja prometa u mirovanju na građevnoj čestici 5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 6. Uvjeti uređenja zelenih i javnih površina 7. Uvjeti uređenja površina športsko-rekreacijske namjene 8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti. 9. Postupanje sa otpadom 10. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš 11. Mjere provedbe plana 11.1. Rekonstrukcija građevina u planiranim zonama 11.2. Obveza izrade detaljnih planova uređenja




B. GRAFIČKI DIO 0. Postojeće stanje-granica obuhvata MJ 1:2000 1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.1. Prometna mreža MJ 1:2000 2.1.1.Promet – karakteristični presjeci MJ 1: 100 2.2. Vodovodna mreža ( izmj. i dop. ) MJ 1:2000 2.3. Oborinska i fekalna odvodnja ( izmj i dop. ) MJ 1:2000 2.4. Telekomunikacijska mreža MJ 1:2000 2.5. Elektroenergetska mreža MJ 1:2000 3. Uvjeti korištenja ,uređenja i zaštite površina MJ 1.2000 4. Način i uvjeti gradnje MJ 1:2000




OPĆI DIO




A. TEKSTUALNI DIO




Na temelju članka 89 stavak 1 i 113 stavak 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13) i članka 28.Statuta Općine Seget ( „Službeni glasnik Općine Seget“ br.04/09,05/09,4/10, i 1/13 ) te Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dio područja Općine Seget , centar Seget Donji – stari Seget, Općinsko vijeće Općine Seget na________ sjednici, održanoj _________ , 2016. godine, donosi:

ODLUKU o donošenju izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja CENTAR SEGET

DONJI - STARI SEGET

Članak 1.

Donose se Izmjene i dopune Urbanističkiog plana uređenja „CENTAR SEGET DONJI – STARI SEGET“, u daljnjem tekstu: Plan.

Članak 2.

UPU CENTAR SEGET DONJI – STARI SEGET, na području naselja-Općine Seget Donji, nalazi se u ZOP-u, međutim spada u naselje sa više od 50% građevina koje se koriste za stalno stanovanje (Izvor: Državni zavod za statistiku- „Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. – Stanovi po naseljima“. Površina planiranog obuhvata Plana iznosi cca 35,80 ha. Plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu Urbanistički plan uređenja „Centar Seget Donji – Stari Seget“ i sastoji se od: KNJIGA 1 Opći dio A. Tekstualni dio

I Odredbe za provođenje




B. Grafički dio 0. Postojeće stanje- Obuhvat plana MJ 1:2000 1. Korištenje i namjena površina MJ 1:2000 2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.1. Prometna mreža MJ 1:2000 2.1.1. Promet-karakteristični presjeci MJ 1:100 2.2. Vodovodna mreža ( nova karta ) MJ 1:2000 2.3. Oborinska i fekalna odvodnja ( nova karta ) MJ 1:2000 2.4. Telekomunikacijska mreža MJ 1:2000 2.5. Elektroenergetska mreža MJ 1:2000 3. Uvjeti korištenja ,uređenja i zaštite površina MJ 1:2000 4. Način i uvjeti gradnje MJ 1.2000 KNJIGA 2 3. Obavezni prilozi A. Obrazloženje B. Izvod iz dokumenta šireg područja C. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja D. Zahtjevi i mišljenja E. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi F. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana G. Sažetak za javnost



Split

o d l u k u centar seget donji-stari seget · „centar seget donji-stari seget“ opĆa odredba...

Documents