o franji duganu st
DESCRIPTION
http://www.hds.hr/ea/wp-content/uploads/2015/04/O-FRANJI-DUGANU-st.pdfTRANSCRIPT
![Page 1: O franji duganu st](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020223/57906d921a28ab6874909902/html5/thumbnails/1.jpg)
O FRANJI DUGANU st.
U životu sam nastojao pribaviti si što više znanja i vještina da ih mogu razdavati drugim.
Franjo Dugan
Franjo Dugan (Hrvatska Krapinica, 1874. –Zagreb, 1948.) se još kao dječak
oduševio zvukom orgulja te su mu one cijeli život bile u središtu glazbeničkoga i
skladateljskoga zanimanja. Glazbu je najprije učio kod Vatroslava Kolandera, čije je
mjesto stalnoga orguljaša zagrebačke katedrale kasnije i naslijedio. Diplomirao je 1897.
godine na Mudroslovnom fakultetu, položio je profesorski ispit iz matematike i fizike u
Zagrebu 1902., učiteljski ispit iz orgulja i pjevanja u Zagrebu 1906., a ispit za
umjetničku zrelost u glazbenoj kompoziciji na Kr. akademijskoj visokoj glazbenoj školi u
Berlinu 1908. godine (profesori: Max Bruch, Robert Kahn, Leopold Wolf, Karl Krebs,
Otto Becker). Dugan je od 1919. bio dopisni, a od 1921. do 1945. pravi član JAZU
(današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti).
Franjo Dugan st. je čak 23 godine (1897.–1919.) radio kao učitelj/profesor u
gimnazijama u Zagrebu (s izuzetkom šk. god. 1909./10. kada je bio u Osijeku),
predavajući uglavnom matematiku i manje fiziku. Od 1920. pa sve do umirovljenja 1941.
godine predavao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu teorijske glazbene predmete;
kompoziciju i orgulje (1940.–1941. bio je i rektor Akademije).
Uporedo s pedagoškim radom, Dugan je bio orguljaš zagrebačke katedrale i crkve
sv. Marka, dirigent pjevačkih društava Kolo i Sloga, dirigent Oratorijskog zbora sv. Marka. Bio je jedan od osnivača i glavnih pobornika Cecilijanskog pokreta u Hrvatskoj.
Bio je dugogodišnji urednik glazbenih priloga u časopisu Sv. Cecilija. Harmonizirao je
velik broj hrvatskih crkvenih pjesama iz Cithare octochorde i drugih starijih zbornika.
Objavljivao je glazbene kritike i pisao stručnu pedagošku literaturu.
IZ PREDGOVORA KNJIGE GLAZBENA AKUSTIKA UREDNIKA PROF. DR. SC.
ZVONKA BENČIĆA
"Rukopis Franje Dugana st. ima 67 stranica teksta. Napisao ga je na pisaćem
stroju, a rukom je unio formule i ispravke. Dovršen je 1943. godine. Sačuvan je u
Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Nažalost sačuvane su samo dvije slike, od oko
120 slika. Rukopis nema naslova, a niti predgovora. Pretpostavljam da je Franjo Dugan st.
knjigu namijenio studentima Akademije glazbe u Zagrebu.
Osnovna postavka pretvorbe rukopisa u knjigu bila je 'doslovni prijepis rukopisa'.
Sadržajno ništa nije dodano ili oduzeto, a jezično su popravljene samo očite pogreške s
kojima bi se, vjerujem, autor sigurno suglasio. Tako je ova knjiga stručno/znanstveno,
sadržajno i jezično dokument vremena neposredno prije II. svjetskog rata.
[...]
Misao i tema poveznica knjige je glazba, posebice instrumentalista orguljaša.
Dugan integrira područja fizičke akustike, glazbenih instrumenata te anatomije grla i
uha u svrhu što boljeg sviranja orgulja."