O imenima mjeseci

Dananja imena mjeseci dolaze nam izravno iz rimskog kalendara, uz napomenu da su prije Cezara i cara Augusta neki mjeseci nosili neka druga imena. Rimska godina izvorno je zapoinjala mjesecom oujkom (martom) tako da su imena nekih mjeseci (septembar, novebar, oktobar, decembar) ostala do danas premda imaju drugo znaenje, odnosno izvorno su predstavljala neke druge mjesece. Krenulo je uvoenjem sijenja (januara) kao poetka godine.Januarius (sijeanj, januar)Prvi mjesec u godini, ima 31 dan, mjesec promjene, ime dobio po mitolokom rimskom bogu Janusu, kojeg se na slikama predstavljalo kao osobu s dva lica. On je simbol crte razdvajanja prologa i buduega, onoga to tek predstoji. Prvi dan sijenja postao je prvim danom nove godine u rimskom kalendaru najvjerojatnije u doba Julija Cezara.Februarius (veljaa, februar)

Drugi mjesec u godini, ime dobio od rijei februa koja oznaava obredno sredstvo ienja. Ovaj mjesec je ujedno i najneobiniji mjesec, jer upravo on je rtva naega kalendara, pa kako bi godina bila skladno utimana, on povremeno, u prijestupnoj godini mijenja broj dana.

Martius (oujak, mart)

Trei mjesec u godini, s 31 danom. Sve do godine 153. prije nove ere rimska je godina zapoinjala ovim mjesecom. Ime je dobila po rimskom mitolokom boanstvu Marsu, bogu rata, ali i bogu vegetacije. Kako se u ovom mjesecu budi priroda, tako je on donosio i nove ratove koji su ponovno zapoinjali nakon nekoliko mjeseci zimske pauze.

Aprilis (travanj, april)

etvrti mjesec u godini. Tono podrijetlo imena ovoga mjeseca do danas nije poznato, ali openito je najprihvaenija teza kako ono potjee od Etrurana, neki ga povezuju sa znaenjem sve otvara, to bi predstavljalo dolazak konanog otvaranja proljea i poetak sjetvi.

Maius (svibanj, maj)

Peti mjesec u godini s 31 danom. Ime ovog mjeseca ima nekoliko tumaenja. Jedno je da ima veze s boicom Maiom, a ono drugo ujedno i najvjerojatnije, te najprihvaenije da je ime vezano uz ime boga Maiusa za kojeg se smatra da se na poetku rimske mitologije zvao Jupiter.

Junius (lipanj, juni)

esti mjesec u godini, ima 30 dana. Mjesec Junius (lat.) dobio je ime zahvaljujui velikom tovanju rimskih graana mitolokom boanstvu Junoi u mitologiji eni monog Jupitera. Inae ovaj brani par je u rimskoj mitologiji ono to su Zeus i Hera u grkoj.

Julius (srpanj, juli)

Sedmi mjesec u godini, ima 31 dan. Prvenstveno se zvao Quinctilis, to bi u prevodu znailo peti. No, snana historijska linost Gaja Julija Cezara (100 - 44 p.n.e.) bila je toliko jaka da je ovaj mjesec preimenovan u Julius.

Augustus (kolovoz, august)

Osmi mjesec godine. Prvotno je njegovo ime bilo Sextilis, odnosno u prijevodu esti. Svoje novo ime zahvaljuje kao i prethodni mjesec pojavi jo jedne velike i snane carske linosti. Rije je o caru Augustu (63 p.n.e. - 14 n.e.), sudioniku drugog trijumvirata, pravim imenom Gajusa Octavianusa, a ime Augustus je koristio kao poasni pridjev svome imenu u smislu znaenja nepovredivog.

September (rujan, septembar)

Deveti mjesec u godini. Njegovo ime temelji se na rijei septem, to bi znailo broj sedam, to je pak nekada bio redni broj ovog mjeseca prije nego li je dolo do uvoenja nova dva mjeseca u godinu, mjeseca sijenja i veljae. Za sve one koji koriste internacionalne nazive mjeseci ova neloginost u imenu devetog mjeseca traje i danas.

October (listopad, oktobar)

Deseti mjesec godine. Pria oko njegovog imena slina je kao i kod njegovog prethodnika septembra. Naime, ime mjeseca temelji se na rijei octo, to bi u prijevodu znailo osam, odnosno nekada je to bio osmi mjesec u godini.

November (studeni, novembar)

Jedanaesti, predzadnji mjesec godine, ima 30 dana. I njegovo ime ima istu priu kao i imena septembra i oktobra, jer dolazi od rijei novem (devet) koja je nekada predstavljala redni broj ovoga mjeseca.

December (prosinac, decembar)

Dvanaesti i zadnji mjesec kalendarske godine, ima 31 dan. I oko njegovog imena dogaa se ista stvar kao i u prethodna tri sluaja. Ime je dobio od rijei decem, u prijevodu deset.

Imena, znaenje i vrijednost mjeseci hidretskog kalendara

Od dolaska Osmanske carevine na prostorima nae drave koristi se hidretski kalendar. Veina bosansko-hercegovakih muslimana poznaje nazive mjeseci hidretskog kalendara, ali je malo onih koji znaju njihova znaenja. Interesantno je napomenuti da imena mjeseci hidretskog kalendara nemaju vjerska ve uglavnom praktina znaenja za predislamske Arape, poput drugih narodnih imena za mjesece tokom godine. Tako se, na primjer, zul-hidde naziva mjesec hada, zbog hodoaa koje su Arapi tokom ovog mjeseca obavljali, isto kao to se mjesec lipanj naziva tim imenom jer u njemu cvatu lipe. Pogledajmo kao Ismail Haki u svom uvenom tefsiru Ruhul- Bejanu tumai nazive imena mjeseci hidretskog kalendara.

Znaenje imena mjeseci hidretskog kalendara

Muharrem (zabranjen, svet) nazvan je tako jer su Arapi zabranjivali ratovanje u njemu.

Safer (prazan, slobodan) je nazvan tim imenom radi toga to su Arapi tokom ovog mjeseca ostajali bez hrane i opskrbe, pa su morali naputati svoja ognjita tragajui za novim zalihama hrane. Prema drugom miljenju safer je nazvan tim imenom jer su se Arapi u njemu oslobaali od zabrana kojih su se pridravali tokom muharrema. Rebiul-evvel i rebiul-ahir su mjeseci u kojima su Arapi uivali zbog obilja plodova koji su tokom ova dva mjeseca pristizali. To je razlog zbog kojeg su im dali takva imena.Dumadel-ula i dumadel-uhra (prvo i drugo smrzavanje) su hladni mjeseci tokom kojih se voda smrzavala. Stoga je jasno to su ih Arapi nazvali takvim imenima.Redeb (cijenjen, potovan) nazvan je tim imenom jer su ga Arapi u vrijeme neznanja veoma potovali i cijenili. Tokom ovog svetog mjeseca naputali su i ostavljali ratovanje i vojne pohode. Redeb se naziva i imenom Redeb Mudar po imenu arapskog plemena koje je u odnosu na druga plemena najvie cijenilo i uvaavalo svetost ovog mjeseca. Vjerovjesnik, a.s., je rekao: Redeb Mudar je mjesec koji se nalazi izmeu dumadel-uhra i abana.aban (dijeljenje, odvajanje) nazvan je tim imenom radi toga to su se Arapi u njemu dijelili i odvajali jedni od drugih.Ramazan (ega) nazvan je tim imenom zbog estoke ege i vruine koja se deavala tokom ovog mjeseca. Prema drugom miljenju ramazan je tako nazvan jer se u njmu briu grijesi, tj., ramazan saee grijehe. Neki islamski uenjaci poput Mudahida smatrali su pokuenim govoriti samo ramazan ve su smatrali da kada se radi o imenu devetog mjeseca hidretskog kalendara treba kazati mjesec ramazan ehru ramadan. U jednom predanju stoji: Nemojte govoriti doao je ramazan ili proao je ramazan, ve recite doao je mjesec ramazan. Uistinu, Ramadan je jedno od Allahovih lijepih imena. Mjesec evval (podizanje) nazvan je tim imenom radi toga to se ljudi u njemu oslobaaju od grijeha, tj., grijesi se podiu od ovjeka. Prema drugom miljenju eval je dobio ime po lahkoi i hitrini u izvravanju dobrih dijela, te zanosu i oduevljenju koje dua, osloboena niskih strasti tokom ramazana, osjea.Zul-kade (vrijeme odmora) nazvan je tako radi toga to su Arapi tokom ovog mjeseca mirovali uivajui u obilju plodova koji su tokom njega pristizali. Po drugom miljenju zul-kade je nazvan tako jer su Arapi za vrijeme ovog mjeseca mirovali i nisu odlazili u ratne pohode. Arapi su se tokom mjeseca zul-kade okupljali u Meki i boravili u njoj. Konano, ime posljednjeg mjeseca hidretskog kalendara zul-hidde (vrijeme hada) upuuje na to da se u njemu obavljaju obredi hada.

Vrijednost mjeseci hidretskog kalendara

Od dvanaest hidretskih mjeseci etiri su sveta. To su: redeb, zul-kade, zul-hidde i muharrem. Ovo su sveti, zabranjeni mjeseci jer je u njima zabranjeno ratovanje. Uzvieni Allah je istakao vrijednost svetih mjeseci kao to je istakao vrijednost petka u odnosu na druge dane u sedmici, ili kao to je istaknut Dan Arefata. Neka vremena tokom dana i noi su bolja i vrijednija od drugih vremena, te je stoga Allah, d.., naredio vjernicima da u to vrijeme obavljaju namaz. Poput vremena, Allah, d.., je odlikovao i neka mjesta na Zemlji. Poznato je da je Mesdidul- haram u Meki sveto mjesto. Jedan namaz u njemu bolji je od stotinu hiljada namaza obavljenih u nekoj drugoj damiji. Allah, d.., je dao prednost odreenim mjestima i vremenima tako to ih je ispunio Svojim poastima i svetou. Dobro djelo koje se uini u blagoslovljenim vremenima i na svetim mjestima viestruko se nagrauje u odnosu na dobro djelo uinjeno u neko drugo vrijeme ili na nekom drugom mjestu. Meutim, i grijeh koji se uini u blagoslovljenim vremenima i na svetim mjestima viestruko se kanjava u odnosu na grijeh uinjen na nekom drugom mjestu ili u neko drugo vrijeme. Prema jednom predanju, kada Uzvieni Allah zavoli nekog od Svojih robova On ga navikne da ini dobra djela u odabrana vremena da bi ga zbog toga mnogostruko nagradio. S druge strane, kada neko okrene lea Allahu i Njegovoj vjeri Allah ga navikne da ini loa djela u odabrana vremena i na svetim mjestima da bi ga to ee kaznio.

Najodabraniji od svih mjeseci je ramazan jer je u njemu objavljen Kuran; nakon njega po vrijednosti slijedi rebiul-evvel radi toga to je u njemu roen Allahov Poslanik, a.s.; zatim slijedi redeb koji je izdvojen od ostala tri sveta mjeseca; sljedei po vrijednosti je aban zbog toga to je to mjesec Allahovog Poslanika, a.s.; nakon njega dolazi zul-hidde jer se tokom ovog svetog mjeseca obavlja had i jer su prvih deset dana ovog mjeseca vrijedni kao Lejletul-kadr; zatim slijedi muharrem koji je mjesec Allahovih vjerovjesnika i jedan od svetih mjeseci; zatim slijede ostali mjeseci.

Preveo:

mr. hfz. Elvir Duranovi