Jeffrey HatcherPICASSO

RedateljicaNenni Delmestre

PrijevodBelmondo Milia

Audiovizualnooblikovanje predstave

Lina Vengoechea

Voditelj svjetla i tonaBoris Krianovi

IgrajuElvis Bonjak

Lana Helena Huleni

Praizvedba:11. srpnja 2011.

na Solinskom kulturnom ljetu

Kazalite PlayDrama osnovali su Elvis Bonjak, kao umjetniki voditelj i Lina Vengoechea. PlayDrama je prvo hrvatsko kazalite praizvedbi iji je cilj promicanje suvremenog dramskog teksta i prvo, splitsko, neovisno kazalite koje uz program za mlade ima i program za odraslu publiku. Kazalite je osnovano 2008. godine i otvoreno 2009. premijerom predstave Udarac, Andresa Veiela i Gesine Schmidt.

Pablo Picasso je zasigurno jedna od najznaajnijih umjetnikih figura 20.-og stoljea ija intrigantna osobnost provocira nau znatielju jednako kao i njegov umjetniki genij. U drami Jeffreya Hatchera zatiemo Picassa 1941. godine u okupiranom Parizu. Kao i mnogi drugi represivni reimi, nacisti posebnu pozor-nost poklanjaju umjetnosti, nastojei diskreditirati sve ono to se suprotstavlja ili ne velia njihove ideoloke okvire. U tu svrhu organiziraju izlobu Degenerirane umjetnosti na kojoj namjeravaju "predstaviti" i Picassa. Sva djela izloena na ovom udnom salonu trebaju nakon izlobe biti spaljena. Hatcherova duodrama zapoinje kada, u ime nacistikog Ministarstva kulture, Picassu u posjet dolazi gospoica Fischer, sa zadatkom da otkrije koji je od tri rada to ih posjeduje originalni Picasso. Iza sva tri crtea krije se i Picassova osobna pria, tako da je veliki umjetnik doveden u poziciju Sofijinog izbora u kojoj mora sam izabrati djelo koje e biti spaljeno. Hatcher razvija napetu igru, podie snaan emotivni vrtlog u kojem traje strastvena borba za svaki pojedini crte.

Nenni Delmestre, redateljicaDiplomirala kazalinu reiju na Meunarodnom Sveuilitu Floride, Miami, USA. Od tada reira u Hrvatskoj, Sloveniji, Venezueli, Meksiku, Italiji, Makedoniji. Prevodi dramske tekstove s engleskog, panjolskog i talijanskog jezika. Objav-ljuje eseje o kazalitu u zemlji i inozemstvu. lanica je Vijea Festivala hrvatske drame - Marulievi dani, izbornica festivala za 2009. i 2010. godinu, te festivala Mali Maruli za 2012. i 2013. g. Gotovo sve njene predstave (Oluja, Nosi nas rijeka, Metoda Grnholm, Bog masakra, Moje dijete, Prije sna, Otac, Saloma, Pustolov pred vratima...) prikazane su na domaim i meunarodnim festivalima, gdje su ovjenane brojnim nagradama.

Elvis Bonjak, glumac, dramski pisac, umjetniki voditelj kazalita PlayDrama. Kao prvak drame HNK Split odigrao je niz velikih i glavnih uloga, a igrao je i velike uloge na filmu i televiziji (Dobre namjere, Da mi je biti morski pas, Treeta, Krupni otpad, Sonja i bik). Krajem devedesetih poinje pisati za kazalite. Do danas su mu praizvedene drame Otac, Nosi nas rijeka, Idealan mu, Hajdemo skakati po tim oblacima, ice i ileti, Srce vee od ruku. Izvedbe njegovih drama (u Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, ileu, Meksiku i Njemakoj) osvojile su dvadesetak prestinih nagrada. Trostruki je dobitnik nagrade Marul za najbolji izvedeni dramski tekst, nagrade Vladimir Nazor, Minis-tarstva kulture RH, nagrade Marin Dri i nagrade Gumbek. Prema drami Otac snimljen je i igrani film za koji je sam napisao scenarij. Koscenarist je filmova Noni brodovi, te Sonja i bik.

Lana Helena Huleni, glumicaZavrila Akademiju dramskih umjetnosti u Splitu. Za ulogu Gospoice Fischer u predstavi Picasso na 19. Festivalu glumca u Vinkovcima 2012. dobila Nagradu Ivo Fici za najboljeg mladog glumca ili glumicu do 28 godina.

O KAZALITU

O PREDSTAVI

BIOGRAFIJE

.... Picasso splitske PlayDrame zanimljiva je predstava. Kompleksnost protagonista koju nudi tekst potaknula je dvoje sjajnih glumaca da krenu dalje od ilustriranja teze o represiji koja gui umjetniku slobodu. Lana Helena Huleni vrlo nijansirano, a u pojedinim trenucima i neoekivano, ali duboko motivirano otkriva postupno da se iza mukom odravane fasade beskompromisne i mone slubenice Reicha nalazi humano bie, dok Elvis Bonjak silnom energijom kreira sve proturjenosti Picassove karizmatine osobnosti i genijalnosti koja postaje samoj sebi opravdanje u unitavanju ivota onih koji joj se nau na putu. I upravo zbog tih glumakih kreacija, a i teksta (u vrlo dobrom prijevodu Belmonda Milie) koji ih je omoguio, ovog Picassa vrijedi vidjeti.

Jeffrey Hatcher, poznati je ameriki dramatiar kojem su tijekom nekoliko desetljea brojni komadi uspijevali na Broadwayu, a koji posljednjih godina postaje i sve poznatiji scenarist (Casanova Lassea Hallstrma, Ljepota pozornice Richarda Eyrea, Vojvotkinja Saula Diba). Radi se o autoru koji poznaje sve tajne zanata komercijal-nog kazalita i posjeduje iznimnu vjetinu u oblikovanju zanimljivih likova i sloenih dramaturkih rjeenja u kojima se niz neoekivanih obrata na kraju pokazuje dijelom vrsto voene i zbog toga vrlo dojmljive cjeline. Njemu je zato pitanje slobode, a navlastito slobode umjetnikog stvaranja tek jedan od polaznih motiva u oblikovanju posebno intrigantne situacije u kojoj je Picasso u Parizu 1941. priveden u ured gospoice Fischer, slubenice njemakog ministarstva kulture Tomislav Kurelec, KAZALITE.hr, rujan 2011.

...Nenni Delmestre postavila je komad kao permanentni sukob u kome gotovo da nema ni trenutka oduka: slikar, u toreadorskom gardu, u stalnom je napadu i nasrtaju, svjestan veliine svog imena, tako da obiava i govoriti o sebi u treem licu. Gospoica je za njega prilino lak zalogaj premda ga blizu zemlji - nipoto na zemlju - moe katkad spustiti svijest o zastraujuem represivnom aparatu ija je ona slubenica.Elvis Bonjak donio je na scenu estok portret slikara s jakom crtom samosvijesti i cinizma. Lana Helena Huleni bila mu je dostojna partnerica i pravi balans kao oboavateljica i neprijateljica s lijepo skiciranim pote-zima koji razotkrivaju ranjivu ensku duu.Napokon, uz prepucavanje o autentinosti slika, u komadu se, u drugom planu, jasno oitava sva surovost sustava koji eli kontrolirati umjetnost, i posljedice koje ta represija moe proizvesti i na umjetnike i na pristojne, prosjene ljude koji jednostavno moraju u njemu preivjeti. Jasmina Pari, SLOBODNA DALMACIJA, rujan 2011.

IZ KRITIKA