UVARI ZDRAVLJA IZ HRANE

Kolesterol je masna tvar (slina vosku), prijeko potrebna naem tijelu za mnoge vitalne funkcije (rad mozga, ivanoga sustava i staninih membrana, za stvaranje unih kiselina, spolnih i nekih drugih hormona, vitamina D). Meutim, ako ga ima previe u krvi, kolesterol se nakuplja, taloi u arterijama (na njihov unutranji sloj), stvarajui zadebljanja (aterome, plakove, ploe), uzrokujui aterosklerozu, koja je glavni imbenik rizika za nastanak i razvoj krvoilnih poremeaja i bolesti.

Kolesterol je vaan dijagnostiki pokazatelj jer njegova razina u krvi pokazuje postoji li i koliki je rizik za sranoilne poremeaje i bolesti. Kao osnova za dijagnozu krvoilnih bolesti uzimaju se dva usko povezana pokazatelja, i to koliina ukupnog kolesterola u krvi, tj. zbroj LDL-kolesterola (niske gustoe) + HDL kolesterola (visoke gustoe), te koliko u ukupnom kolesterolu ima HDL-kolesterola koji ima zatitnu ulogu u smanjivanju nakupina, tj. plakova.

Dobri i loi kolesteroli

Nekoliko velikih studija pokazalo je da je smrtnost od sranoilnih bolesti najmanja pri ukupnoj razini ukupnog kolesterola izmeu 4,64 i 6,19 mmol/L. Najnovija istraivanja pokazuju da razina ukupnog kolesterola u krvi ne smije biti previsoka, ali ni preniska, jer je ona visoka rizina za aterosklerozu i sranoilne bolesti, a niska za modani udar, rak, teku depresiju. Za drugi dijagnostiki pokazatelj, tj. odnos izmeu ukupnog kolesterola prema HDL-kolesterolu, nepovoljan je omjer vei od 4,5 (za ene vei od 3,5) jer znai da nema dovoljno dobrog, zatitnog HDL-kolesterola, a optimalni je omjer oko 3 3,5. Vie LDL-kolesterola uz manjak onoga HDL glavni je uzrok stvaranja plakova koji suavaju otvor arterija, a osnova je i za stvaranje tromba, embolusa i aneurizma. HDL-kolesterol nazvan je dobrim jer djeluje kao ista loeg LDL-kolesterola, upijajui njegove kristale nakupljene u unutranjim stijenkama arterija, nakon ega ih vraa u jetra, u kojima se stvaranjem unih kiselina kolesterol smanjuje i otklanja iz tijela.Razlikuje se tzv. endogeni kolesterol, koji se stvara u tijelu, najvie u jetrima (ali i u koi i drugim tkivima), i egzogeni kolesterol, koji ulazi u tijelo hranom ivotinjskoga podrijetla. Najvie ga ima u ivotinjskome mozgu (2 000 mg, tj. 2 g na 100 g), zatim u iznutricama, umancu jaja (290 mg, u bjelancu ga nema), maslacu (250 mg), slanini, masnome mesu (100 mg), masnim sirevima (100 mg). U ribi ima kolesterola koji, meutim, ne djeluje tetno zbog zatitne uloge masnih kiselina iz skupine omega 3.Endogeni i egzogeni kolesterol meusobno se ne razlikuju, ali hranom uneseni (egzogeni) ima nepoeljan oblik (obiluje masnim hilomikronima), zbog ega lake nego endogeni (pogotovo ako se radi o kuhanoj, nesirovoj masnoi) prianja na unutarnji sloj arterija. Zbog stvaranja ateroskleroze nije povoljno ako se hranom ivotinjskoga podrijetla unosi vie od 200 mg takvoga kolesterola (toliko se unosi u mediteranskoj prehrani, a u zapadnjakoj unos je prekomjeran, oko 700 mg).

Ateroskleroza

Naziv potjee od grkih rijei athera, to znai kaa, i skleroza, to znai otvrdnuo. Viegodinji je proces suenja i otvrdnua arterija (zbog stvaranja plakova), koji uzrokuje sve vee spreavanje protoka krvi. Najei je i najvaniji imbenik rizika za nastanak i razvoj krvoilnih poremeaja i bolesti, kao to su: angina pektoris, infarkt srca, modani udar, bolesti bubrega, glavobolje, mogui prolazni gubitak svijesti zbog suenja vratnih arterija. U nastanku ateroskleroze sudjeluju brojni imbenici, a razvoj je ubrzan ako ih je vie istovremeno. Najvaniji su:1. Hiperkolesterolemija (hiperlipidemija); glavni je i uvijek prisutan imbenik rizika, a to znai da razina ukupnoga kolesterola u krvi premauje razinu od 6,19 mmol/L, ako ne postoje i drugi imbenici rizika. Ako postoje, onda je zabrinjavajua razina ve iznad 5,16 mmol/L. Nadalje, omjer ukupnog i HDL-kolesterola prevelik je, tj. vei od 4,5 (za ene 3,5). Rijetko postoji i naslijeena hiperkolesterolemija, kada je, u tekim sluajevima, razina LDL-kolesterola u krvi 4-6 puta vea od normale, pa bolesnici umiru ak prije dvadesete godine ivota, najee od infarkta srca. Ne tako rijetko, postoji i naslijeena sklonost aterosklerozi.2. Hipertenzija; nastanak i razvoj usko su povezani s nepravilnom prehranom, mehaniki oteuje unutarnji sloj arterije. Javlja se kod prekomjernoga unosa soli, nedostatka kalija (uglavnom zbog pomanjkanja voa, povra i suhih mahunarki u prehrani), kod prekomjernih kalorija, zbog ega nastaje debljina.3. Puenje cigareta; puenje oteuje endotelne stanice (unutarnji sloj arterija) i smanjuje dobri HDL-kolesterol, potie agregaciju (skupljanje) krvnih ploica i nastanak mikrotromba.4. Dijabetes, zbog hiperinzulinizma i glukonizacije kolagena u krvi, poveava razinu loeg LDL-kolesterola, a smanjuje onaj dobri HDL. Nastanak i razvoj dijabetesa, osobito tipa 2 (neovisnog o inzulinu), usko je povezan s nepravilnom prehranom, naroito s pomanjkanjem biljnih vlakana u hrani, prekomjernim unosom masnoa i stolnoga eera, prekomjernim kalorijama u hrani.5. Stres uzrokuje reakciju ivanog i hormonalnog sustava, zbog ega se moe poveati ukupni kolesterol (npr. jedan dan 5,42, a dan kasnije, zbog stresa - 6,71 mmol/L).6. Ostali imbenici rizika: menopauza, muki spol, sjedilaki nain ivota, odnosno nedostatna tjelesna aktivnost, uriki artritis (giht), osoba psiholokog profila tipa A (nestabilna, nestrpljiva, nagla, borbena, agresivna, prodorna, prekomjerno aktivna, sklona ljutnji), hipotireoza, nedostatak antioksidansa u prehrani kao posljedica premale koliine voa i povra.

Uzroci hipersterolemije

U vezi s prehranom, hipersterolemiju moe uzrokovati sljedee:1. Prekomjerna tjelesna teina, odnosno debljina kao posljedica previe kalorine prehrane;2. Unos: - previe masnoa, vie od 30% od ukupnih kalorija,- previe ivotinjskih masti (u mesu, jajima, mlijenim proizvodima), tj. vie od 1/3 ukupnih masnoa; zato se preporua maslinovo ulje koje smanjuje ukupni, a poveava HDL-kolesterol;- margarina, jer sadri tetne, tzv. transmasne kiseline, koje poveavaju LDL, a smanjuju HDL-kolesterol; one su rizine za sklerozu aorte, masnu infiltraciju jetara i sranu lipidozu; nalazimo ih u keksima, kolaima i drugim proizvodima prehrambene industrije;- stolnog eera, bijelog kruha, bijele rie i druge hrane od rafiniranih itarica, jer im nedostaju vlakna, koja smanjuju kolesterol na dva naina: a. veu na sebe kolesterol i odstranjuju ga fekalijama, b. veu se sa unim kiselinama i s njima se odstranjuju iz tijela;- ivotinjskih bjelanevina ako ih, kao u zapadnjakoj prehrani, unosimo prekomjerno, tj. vie od polovine ukupnih bjelanevina, to se odnosi na meso, jaja i mlijene proizvode, a za kolesterol je povoljno ako ih ima do pola ivotinjskog, a ostalo biljnoga podrijetla (itarice, suhe mahunarke, oraasto voe), kao u mediteranskoj prehrani;- hrane koja obiluje kolesterolom, kao to su mesne iznutrice, maslac, jaja, masni sirevi, u veoj koliini. Meutim, u 70-80% ljudi djeluje mehanizam koji ograniava sintezu ili apsorpciju kolesterola kada je unos navedenih namirnica prekomjeran, ali taj mehanizam (zbog genetikih razloga) ne funkcionira u 20-30% ljudi (novije istraivanje G.Berta u Italiji), pa su oni naroito osjetljivi na unos namirnica kao to su jaja, slanina, masna jela, kolai.

Hrana koja titi od hiperholesterolemije

U prehrani su naroito vana dva pravila da bi se sprijeila prekomjerna razina kolesterola u krvi:1. Potrebno je umjereno se hraniti, znai umjereno jesti hranu od mesa, jaja i mlijenih proizvoda, to izraeno u kalorijama znai 1 700 do 2 000 kalorija (zapadnjaka prehrana daje prosjeno 2 800, a mediteranska oko 2 000 kalorija).2. Potrebno je ogranieno unositi masnoe, 20-30% od ukupnih kalorija, od ega to manje ivotinjskih masnoa (masti od mesa, maslac, slanina), a koristiti maslinovo ulje (ili drugu mononezasienu masnou, kao masline, suncokretovo hladno preano ulje, sezamovo ulje). Preporua se 1/3 ivotinjskih, tzv. zasienih masnoa i 2/3 nezasienih (maslinovo ulje), uz tzv. esencijalne (viestruko nezasiene) masnoe, tj. masne kiseline kemijski nazvane omega-3 i omega-6.Pravilna prehrana (koja ujedno titi od nepovoljnog kolesterola) za jednu osobu, koja obuhvaa sve namirnice potrebne za doruak (zajutrak), ruak, veeru i dva meuobroka, izgleda priblino ovako:

Za ene bi namirnice trebalo smanjiti za oko 10%, to predstavlja oko 1 600 kalorija. Vegetarijanac e, umjesto ribe i mesa, unijeti npr. 50g graha ili lee + 70g tjestenine, a povremeno, dva do tri puta u tjednu, pojesti jedno do dva jaja. Tko eli kola, smanjit e ili izostaviti zobene pahuljice, tjesteninu ili krumpir. Prema tome, moemo si priutiti gotovo svako jelo pod uvjetom da znamo koliko sadri bjelanevina, ugljikohidrata i masti, mijenjajui njihov udio, a ne mijenjajui ukupnu kalorijsku vrijednost.

Kako se zatititi

Namirnice koje smanjuju prekomjerni LDL-kolesterol ili (i) poveavaju dobri, zatitni HDL-kolesterol:- mrkva: u jednoj je studiji pokazano da je, uzimanjem 20 dana po dvije srednje mrkve, ukupni kolesterol smanjen za 11% (osim toga, za 50% je poveano odstranjivanje unih kiselina i masnoa stolicom, a teina fekalija poveana je za 25%);- enjak: uzimanje jednog do tri vea enja na dan, nakon 4-5 tjedana smanjuje ukupni kolesterol za 10%, kao i loi LDL-kolesterol oko 15%, a poveava zatitni HDL-kolesterol za 10%. Osim toga, smanjuje razinu triglicerida u krvi za 15%, sniava povieni krvni tlak i spreava agregaciju krvnih ploica; jo je povoljnije uzimati i enjak i luk;- suhe mahunarke (lea, grah, soja i dr.): u jednoj je studiji pokazano da je, troenjem 227g graha na dan, nakon mjesec dana smanjen ukupni kolesterol za 10-16%, pretpostavlja se zbog povoljnoga djelovanja biljnih vlakana, kojima suhe mahunarke obiluju;- ostalim namirnicama koje manje ili vie smanjuju razinu kolesterola pripadaju: zob, jeam, jabuka, banana (svjea, ne suena), avokado, agrumi, cikla, orasi, bademi i drugo oraasto voe, uljonosne sjemenke (suncokret, lan, sezam), riba (osobito plava, pastrva), maslinovo ulje, aj (Camelia sinensis), japanska gljiva itake (Lentinus edodes);- antioksidansi vitamini C i E, beta-karoten, zbog ega se preporua jesti pinat, brokole, kupus, papriku, mrkvu, zelenu salatu; takoer je ustanovljeno da niacin (vitamin B3) sniava ukupni kolesterol i trigliceride; niacinom obiluju: pivski i pekarski kvasac, riine mekinje, kikiriki, plava riba, puretina, piletina, sjemenke suncokreta i sezama.

Dr. Branko Prijatelj

Pojedini spojevi dodani u tradicionalne namirnice mogu znatno pridonijeti prevenciji i lijeenju odreenih oboljenjaZahvaljujui boljem razumijevanju i prepoznavanju veze izmeu prehrane i zdravlja, raste zanimanje za funkcionalnom hranom, koja je zapravo negdje na granici izmeu hrane i lijeka. Na tritu je dostupan sve vei broj posebno dizajniranih prehrambenih proizvoda i dodataka hrani, a injenica je da se u njih sve vie ulae i vjeruje. Vitamini, minerali, fitosteroli i ostali nutrijenti dodaju se mnogim prehrambenim proizvodima, koji pridonose stanju potpune psihofizike ravnotee ljudskog organizma. Takvi proizvode nazivaju se funkcionalnim jer znatno utjeu na smanjenje rizika nastanka bolesti. Iako je to relativno nov pojam u nutricionizmu, za terapijsku mogunost hrane (dijetoterapiju) zanimao se jo Hipokrat, koji je rekao: Neka hrana bude tvoj lijek. Ipak, filozofija hrane kao lijeka nepravedno je zanemarena tijekom 19. stoljea zbog velike ekspanzije razliitih farmaceutskih pripravaka. Meutim, poetkom 20. stoljea prehrana dobiva vanu ulogu u prevenciji i unaprjeenju zdravlja. To doba obiljeeno je mnogim revolucionarnim otkriima, a jedno od najpoznatijih je povezanost nedostatka pojedinih vitamina s brojnim bolestima. Bio je to jasan znak da su odreene bolesti rezultat deficita nekih prehrambenih tvari (nutrijenata). Upravo je obogaivanje hrane odgovorno za iskorjenjivanje mnogih bolesti, kao to su rahitis, guavost, pelagra i beri-beri. Ve tada uoavala se povezanost znanosti i prehrambene industrije, koje su zajedniki utjecale na zdravlje cjelokupne populacije.

Moderno doba, s napretkom industrijalizacije i brzim tempom ivota, na prvo mjesto stavlja prehrambeni paradoks: obilje hrane - prehrambeni deficit. Takvom drutvu obilja prijeti globalna epidemija pretilosti, a nutricionizam se, kao znanost 21. stoljea, usmjerava na pruanje optimalne prehrane u skladu s modernim nainom ivota. Na tom putu koncept funkcionalne hrane ambiciozan je i dugoroan cilj i, to je najvanije, sagraen je na znanstvenim temeljima koje tek treba prepoznati, a zatim prihvatiti.to je funkcionalna hrana?Najjednostavnije objanjenje glasi: tradicionalna hrana sadri dodatke koji je ine funkcionalnim. Teko je odrediti vrste granice izmeu namirnica koje djeluju ljekovito i primjenjuju se u dijetoterapiji i industrijskih proizvoda koji se obogauju raznim dodacima kako bi poboljali zdravstveno stanje ili, to je jo vanije, djelovali u prevenciji razliitih oboljenja. Funkcionalna hrana moe se kategorizirati prema uinku na zdravlje pojedinih organa ili sustava organa. Vrlo znaajan rast biljei skupina namirnica probiotika, prebiotika i antioksidanata, sa sve snanijom znanstvenom podlogom.Istraivanja su pokazala da se veina potroaa zbog zdravlja rijetko odrie starog okusa. Zato je na prehrambenoj industriji vrlo teak zadatak: razviti funkcionalan proizvod, a zadrati privlaan okus i prihvatljivu cijenu. Nutricionisti, pak, potroaima moraju objasniti koja je prednost konzumiranja nove hrane.Bolesti povezane s neuravnoteenom prehranom i prekomjernim unosom hrane vodei su uzroci smrtnosti u razvijenim zemljama. Meu njima su: bolesti srca, modani udar, visoki tlak, eerna bolest tip II, neke vrste karcinoma i pretilost. Nutritivni imbenici povezuju se i s osteoporozom, opstipacijom, anemijom i malnutricijom. Stoga je nuna briga za zdravlje povezana s prehrambenim proizvodima i dodacima prehrani. Spoznaja da pojedini spojevi dodani u tradicionalne namirnice mogu znatno pridonijeti prevenciji i lijeenju odreenih oboljenja, moe predstavljati poetak uspjene borbe s bolestima uzrokovanim loom prehranom.U slubi zdravljaUtjecaj na probavni sustav - Najpoznatije i ve dobro prihvaene funkcionalne namirnice drevni su fermentirani mlijeni proizvodi obogaeni probioticima, kulturom ivih mikroorganizama koji pridonose ouvanju zdravlja utjeui na crijevnu floru i jaanje imuniteta. Potreba uzimanja probiotika nikad nije bila vea, to potvruje izjava dr. Michaela L.McCanna: Probiotici e u medicini 21. stoljea biti ono to su antibiotici bili u medicini 20. stoljea. Zdravlje crijevne flore naruava se i nakon uspjene terapije antibioticima, steroidnim lijekovima ili kemoterapije, stoga je terapijska doza probiotika uvijek dobro dola. to je jo vanije, nema straha od predoziranja. I lijeenje upalnih bolesti crijeva danas je nezamislivo bez primjene probiotika, pa ih s pravom nazivamo dobrim bakterijama.Vie od 85 posto naeg imunolokog-sustava direktno ovisi o ukupnom stanju crijevne mikroflore. A mikrobna ravnotea promjenjiva je pod utjecajem nepravilne prehrane, stresa, starenja, pa ak i pojedinih lijekova. Prisutnost probiotika (gr. pro bios = za ivot ), tj. dobrih bakterija, zaustavlja rast tetnih bakterija, gljiva i virusa te sprjeava njihovo djelovanje (od infekcija i razvoja tekih upalnih stanja, do autoimunih bolesti, alergija i slino).

Dokazano je da probiotici proizvode prirodni antibiotik protiv tetnih mikroorganizama, razlau nitrozamin, proizvode i vitamine B skupine, vitamin K, pa ak i probavne enzime koji omoguuju bolju probavu i pojaavaju iskoritavanje pojedinih nutrijenata.Namirnice dizajnirane za ouvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava - Najee sadre dodatak omega-3 masnih kiselina, biljnih sterola, soje i koenzima Q10. Drugu skupinu ine one iz kojih su uklonjene zasiene i trans masne kiseline. Meu najzastupljenijim proizvodima iz ove kategorije su meki margarinski namazi. Jedan je to od odgovora prehrambene industrije na znanstvena istraivanja o utjecaju vrste masnoa na zdravlje srca i krvnih ila.Prema uzoru na inozemne, mnogi domai proizvoai u mlijene proizvode dodaju omega-3 masne kiseline koje imaju vanu ulogu u sprjeavanju taloenja masnoa na unutarnjim stjenkama krvnih ila, te omega-6 masne kiseline, poznate po protuupalnom uinku.U posljednje vrijeme mnogo se istie vanost fitosterola, a brojne klinike studije provedene posljednjih petnaestak godina pokazuju da najbolje rezultate daje uzimanje oko 2 g sterola dnevno, unesenih u posebno dizajniranim proizvodima.Hrana kao pomo pri mravljenju - Proizvodi za regulaciju prekomjerne tjelesne teine oduvijek su privlaili veliku pozornost potroaa, stoga se predvia da e u sljedeih pet godina teite biti upravo na njima. Vano je napomenuti da e njihova upotreba sluiti samo kao pomo u redukciji tjelesne teine. Uglavnom e koristiti osobama koje e istodobno voditi rauna o koliini hrane na tanjuru i redovito se baviti primjerenom tjelovjebom.Za pomno planiranje jelovnika ostaje nam malo vremena, stoga se trai optimalan obrok, s uravnoteenim omjerom ugljikohidrata, proteina i masti, dovoljnom koliinom svih potrebnih vitamina i minerala. Trai se praktina i brza izvedba, a prije svega dobar okus. ini se da nam inteligentna prehrana polako, ali sigurno kuca na vrata. Preostaje samo naa odluka da je prihvatimo.

alij, natrij i visoki krvni tlak - 1.dioPie: Prof.dr.sc. Josip Vincelj, dr. med., FESC, specijalist internist - kardiologU ovom lanku elio bih istaknuti utjecaj kalija i natrija na visoki krvni tlak ili arterijsku hipertenziju (AHT). Poznata je vanost ova dva eletrolita za odravanje normalnih funkcija naega tijela. S druge strane postoje dokazi da prekomjerni unos kalija i natrija hranom ili kao dodaci hrani ima izravni utjecaj na krvni tlak. Danas su vrlo popularne razliite dijete za smanjenje prekomjerne tjelesne teine, ali potreban je oprez radi mogunosti unosa hranom prekomjerne ili smanjene koliine elektrolita. Visoki krvni tlak je dosta esta bolest tako da jedna od tri odrasle osobe ima ovu bolest. Bolest je dugo godina bez simptoma tako da je vjerojatno njezina uestalost sigurno i vea. Takoer je poznata injenica da oko 65% bolesnika kojima je otkrivena arterijska hipertenzija nije optimalno kontrolirano, a to znai da kod njih nije postignuta ciljna vrijednost krvnog tlaka. Posljedice arterijske hipertenzije su viebrojne; oteenje sranog miia, koronarnih arterija, nastanak modanog udara, oteenja bubrene funkcije, oteenje vida i erektilna disfunkcija u mukaraca. Rezultati brojnih istraivanja pokazuju da je77% bolesnika s prvim modanim udarom, 69% bolesnika s prvim sranim infarktom i 74% s prvim zatajivanjem srca imalo visoki krvni tlak (RR vii od 140/90 mmHg).

Kada se dijagnosticira AHT obino se bolesnicima preporui dijetalna prehrana s redukcijom unosa soli hranom. Vrlo esto se u lijeenju primjenjuju diuretici, lijekovi koji poveavaju izluivanje vode, a time i gubitak kalija i natrija i mogu uzrokovati elektrolitski disbalans. Preveliki gubitak kalija moe rezultirati znaajnim snienjem njegove koncentracije u serumu to nazivamo hipokalemija. Simptomi hipokalemije su grevi u miiima, srane aritmije, munina, drhtavica, konfuzija i poveanje osjetljivosti na sol.

Da ne bi dolo do hipokalemije uz diuretik se preporua unos kalija hranom ili supstitucija kalija u tabletama. Preporuka je strunjaka nutricionista da dijetalni pripravci sadre 12 vitamina i 22 minerala u vrlo malim koliinama, koja se mjeri u miligramima (mg.) ili mikrogramima (yg.), a koji su esencijalni za normalnu funkciju naega tijela. Kalij i natrij su elektroliti koji su takoer esencijalni za odravanje volumena izvanstanine tekuine u naem tijelu, za prijenos ivanih podraaja i za kontrakciju i relaksaciju miia. Prema Smjernicama za dijetalnu prehranu iz 2010. godine iz SAD, preporuka je dnevnog unosa natrija ograniena na 2,300 mg ili manje. Za bolesnike s AHT, osobe srednje i starije ivotne dobi dnevni unos natrija ne smije biti vei od 1,500 mg.Koje su posljedice prekomjernog unosa natrija hranom? Posljedice su viebrojne, a to su zadravanje ili retencija natrija u organizmu, zadravanje tekuine i poveanje volumena izvanstanine tekuine u naem tijelu i povienje krvnog tlaka. Visoki krvni tlak imbenik je rizika za bolesti srca i za modani udar. Postoje i drugi negativni uinci poveanog unosa natrija, a to su: poveanje izluivanja kalcija, oteenje bubrega, aterogeni uinak, hipertrofija lijeve klijetke srca, poveanje rizika za karcinom eluca i poveanje rizika za demenciju.

U sljedeem lanku biti e govora o sadraju kalija i natrija u pojedinim namirnicama tako da bi itatelji mogli odrediti koliinu tih elektrolita koje dnevno unose hranom.Debljina se ne razvija iznenada, ve tijekom dueg razdoblja. Neuravnoteena prehrana uz nedovoljno tjelesne aktivnosti pogoduje razvoju pretilosti. Pretilost danas pokazuje tendenciju stalnog porasta, poprima epidemijske razmjere, i postaje vodei problem javnog zdravstva. U SAD-u oko 70 %, a u Europi 50 % mukaraca i 38 % ena ima prekomjernu tjelesnu teinu. Prema nekim podacima, od pretilosti pati svaki 3.mukarac, svaka 4.ena i svako 5.dijete. U Hrvatskoj pretilo je (BMI vei od 25) 72 % mukaraca i 49 % ena. Rezultati studije koja je obuhvatila 5778 ispitanika pokazuju da je prevalencija pretilosti najvea u Zagrebakoj, a najmanja u Splitskoj upaniji. Direktni i indirektni trokovi lijeenja pretilosti predstavljaju veliko optereenje u proraunu zdravstva. Paradoksalna je injenica, da je danas vii ivotni standard, vea prehrambena svijest i broj ljudi koji se bave sve dostupnijim sportskim aktivnostima. Bolesti se lake i bre dijagnosticiraju i lijee, vea je dostupnost zdravstvene skrbi i sredstava prevencije bolesti. Vei je broj kolovanih ljudi, mediji dostupniji iroj populaciji, ali broj debelih gotovo je jednak broju osoba koje pate od gladi!Prekomjerno nakupljanje masti u organizmu kompleksna je kronina bolest, posljedica neravnotee energetskog prekomjernog unosa i smanjene potronje uzrokovane kompleksnim imbenicima (genetskim, psiholokim, metabolikim, hormonalnim, socijalnim, kulturolokim i drugim), uz smanjenu tjelesnu aktivnost. Debljina predstavlja rizini faktor brojnim bolestima i klinikim komplikacijama i kontributivni je imbenik u razvoju mnogih bolesti (kardiovaskularne, respiratorne, endokrine, genitourinarne, psihike, bolesti lokomotornog sustava, a povezuje se i s nekim karcinomima). Smanjuje funkcionalnu i radnu sposobnost, posljedino time kvalitetu ivota, materijalno blagostanje, skrauje ivotni vijek i poveava smrtnost!Suvremenim stilom ivota na raspolaganju nam je mnogo hrane, a manje kretanja i sjedei stil ivota (automobil, PC). To pogoduje neravnotei unosa i utroka kalorija. Kada je prekomjerna tjelesna teina vea od 10%, za osobu kaemo da je debela (pretila)! Tijekom ivota postoje razdoblja vee sklonosti debljanju. Iza 20. godine tjelesna teina raste za 3-4 kg po dekadi (zbog smanjenog BM - bazalnog metabolizma za 1% godinje). Lijeenjem se moe nadzirati, ali se ne moe izlijeiti, stoga je potreban trajan nadzor i osobni angaman pacijenta uz psihodinamski pristup lijeenja obiteljskog lijenika. Gubitak tjelesne teine izuzetno je vaan, jer smanjenje od svega 5 do 10% poetne teine dovodi do smanjenja kardiovaskularnih rizika (snienje arterijskog tlaka, smanjene razine LDL i triglicerida, poviene razine HDL), smanjenja glikemije, smanjenja simptoma degenerativnih bolesti zglobova.

EtiologijaPretilosti je sloena i ukljuuje:Genetske faktore Dob - mladi su mravi zbog hormona rasta kojeg lui hipofiza. On ima lipolitiko djelovanje, smanjuje koliinu pohranjene masti u stanicama i ubrzava izgaranje masti. Njegovo luenje smanjuje se nakon 30.godine.Psiholoke faktore - postoje znanstvene studije uestale povezanosti depresije i debljine.Jatrogene faktore - neki lijekovi imaju nuspojavu porast tjelesne teine. Hormonalne poremeaje - manjak tiroksina, hormonalne promjene u trudnoi nakon koje moe biti tee povratiti prijanju teinu, menopauzalne hormonalne promjene.ivotne navikeLou prehranu - prekomjeran unos masti, ugljikohidrata, preskakanje obroka, obilna veera.Fiziologija i anatomija ovjeka nije se mijenjala nekoliko tisua godina, ali se promijenila prehrana i nain pribavljanja hrane!!U doba prvobitne zajednice, hrana se temeljila na biljnim plodovima (koje je trebalo uzgajati, traiti, brati), ulovljenoj ivotinji (za kojom je bilo potrebno trati) - zakljuno iziskivalo je pojaanu tjelesnu aktivnost.Danas ljudi odlaze automobilom u trgovine po jeftiniju industrijski preraenu hranu.Paradoksalno je da je usprkos porastu standarda hrana prije 300 godina bila zdravija.Nekada je samo plemstvo jelo bijeli kruh od rafiniranog bijelog brana i bijeli eer, dok je crni integralni kruh i prirodni med bio sastav prehrane siromanih.Danas je crni kruh paradoksalno skuplji od bijelog. A neke zdrave namirnice izbaene su iz prehrane (npr. heljda).Nekada se plemstvo bavilo jahanjem kao prijevoznim sredstvom i plesom kao zabavom, a siromani napornim tjelesnim radom upranjavali su znatnu tjelesnu aktivnost.Danas napretkom tehnologije, konji su privilegija izuzetno bogatih, a ples zanemaren ili kod mladih sveden na njihanje glavom. Fiziki rad na selu osuvremenjen je tehnologijom, a intelektualni rad potrebuje sjedei stil ivota pred raunalom. Iz navedenih razloga u veini sluajeva dnevne potrebe za kalorijama suvremenog ovjeka su danas manje.

Kardiovaskularne bolestiRizik razvoja koronarne bolesti srca i modanog udara poveava se u pretilosti. Od kardiovaskularnih i cerebralnih bolesti umire svaki drugi graanin Hrvatske. Debljinu prati hiperlipidemija koja pogoduje razvoju ateroskleroze, otvrdnuu krvnih ila i posljedino povienju tlaka. Razvija se tzv. "Metaboliki sindrom X". Smanjenjem teine za 1 kg sniava sistoliki tlak za oko 2,5, a dijastoliki za oko 1,7 mm Hg.

DijabetesPoveanje opsega struka ukazuje na poveanu koliinu visceralne masti i smatra se parametrom procjene rizika za razvoj eerne bolesti. ene s poveanim BMI imaju 80% vei rizik od razvoja dijabetesa.

Gastroenteroloke bolestiKod pretilih ljudi puno ei je GERB (gastroezofagealna refluksna bolest), debljina odie oit i remeti funkciju jednjaka. Debljina je jedan od faktora rizika kolelitijaze i pankreatitisa, a povezana je s eim jetrenim abnormalnostima (steatoze).

Respiratorne bolestiMehaniki pritisak masnog tkiva abdomena i stjenke prsnog koa dovode do "popustljivosti" dinog sustava, nesrazmjera ventilacije i perfuzije, smanjenja plune funkcije s posljedinom hipoksijom (izraenijom pri leanju) i zaduhom. Debljina je jedan od "okidaa" za razvoj astme kod osoba sa predispozicijom. Makrofagi masnog tkiva produciraju IL-6 i COX-2 koji pokreu kaskadu imunolokih reakcija odgovornih za razvoj imunoloke upale.

Endokrinoloke bolesti Signali o prehrambenom statusu organizma dolaze u CNS (centralni nervni sustav) i reguliraju funkciju endokrinih lijezda. Na sintezu i luenje hipotalamikih hormona koji stimuliraju/inhibiraju luenje hipofizarnih hormona utjee informacija o koliini masnog tkiva - potrebiaikih ili katabolikih procesa. Na TSH i tiroksin gladovanje ne utjee, ali gladovanjem pada razina T3, a raste pri velikom unosu hrane. U debelih ena smanjena je ukupna razina testosterona (slobodni je uredan). Debele ene imaju ee neredovite cikluse, policistine jajnike i hirzutizam.

Dermatoloke komplikacijeKod pretilih osoba ee su bakterijske i gljivine infekcije masnih nabora koe, strije, akneiformni dermatitisi, Acanthosis nygricans.

Lokomotorni sustavDebljinu esto prati osteoartritis, lumbosakralni sindrom, cervikobrahijalni sindrom i ravna stopala.

Psihijatrijske bolestiNezadovoljstvo svojim izgledom izaziva frustraciju koja esto neprimjetno prelazi u bolest, depresiju, jau bulimiju. S druge strane, mnogi lijekovi psihofarmaci, nuspojavno poveavaju tjelesnu teinu. Pored nemotiviranosti, bolest prati i nekritinost osobe.

KarcinomiDebljina poveava rizik razvoja raka dojke i endometrija, to se povezuje poremeajem metabolizma spolnih hormona (androgena, estrogena i progesterona) koji reguliraju ravnoteu izmeu stanine diferencijacije, proliferacije i apoptoze, a mogu i poticati selektivni rast paraneoplastinih i neoplastinih stanica.

Kako si pomoi? - Pitanje suvremenog drutva Oko teme mravljenja razvila se itava industrija: prehrambena, knjievna (izdavanje knjiga, prirunika), modna, farmaceutska, medicina, nadriljenitvo, kozmetologija. elje za mravljenjem su razliite (mukarci rjee izraavaju elju). Mladi ele izgledati poput svojih manekenski izgladnjelih idola (koje u glavnom zavravaju na lijeenju anoreksije). Zreliji pokuavaju opsesivno odrati tjelesnu teinu mladosti, a stariji ele povratiti mladenaki izgled, sve potencirano modnom industrijom i medijski odaslanim porukama, ovako je ''in'' izgledati, a mravost se postavlja kao estetski ideal. Vrlo mali broj ljudi eli smraviti zbog zdravlja. Smraviti nije lako jer zahtjeva dosljednost i individulanu prilagodbu teini, dobi, spolu, tjelesnoj konstituciji, zdravstvenom stanju, ekonomskim mogunostima, psiholokim osobinama, karakteru, zanimanju, motivaciji osobe i lijenika. Najvea smetnja postizanju trajne adekvatne regulacije tjelesne teine su psihosocijalni razlozi, nestrpljivost, nerealna oekivanja i nedosljednost. Za gubitak od 1 kg masnog tkiva potrebno je smanjiti unos 7000 kcal. Dnevno smanjenje od 500 kcal, tjedno donosi gubitak 0,5 kg, dakle mjeseno 2 kg.Masti predstavljaju znatan izvor kalorija uskladitenih u masnom tkivu. Tipian sastav hrane sadri vie od 45 % masti, iako se preporua do 30 %, no to ovisi i o podneblju (slavonska hrana kalorijski je bogatija od dalmatinske). Preferira se mediteranska prehrana. est uzrok prekomjernog unosa ugljikohidrata je krob, tjestenina, ria, krumpir.

SAVJETI ee jedite manje obroke i dugo vaite zalogaje u oputenoj atmosferi bez urbe! Dorukujte kao kralj, ruajte kao graanin, veerajte kao prosjak! Uzimajte dovoljno bjelanevina (ubrzavaju metabolike procese i onemoguuju gubitak miine mase). Ograniite unos masti! Preferirajte ribu, piletinu i puretinu. Ne odriite se totalno hrane s ugljikohidratima (moj savjet), tek uravnoteite unos. Ne kanjavajte se! Zasluujete najbolje (uzimajte namirnice koje oslobaaju malo glukoze, kao to je svjee voe). Pijte dnevno 2 litre tekuine, ali i ''sluajte potrebe svog organizma''. Budite tjelesno, duevno i mentalno aktivni! Trajno, a ne povremeno! Regulirajte probavu! Najvaniji ivotni put je put probave!

Poveajte tjelesne aktivnostiIzbor aktivnosti prilagodite karakteru, dobi, spolu, financijskim i vremenskim mogunostima, jer nita ne smije predstavljati prisilu, ve zadovoljstvo, u protivnom pojaava frustraciju i ima kontraproduktivan efekt. Tjelesnu aktivnost potrebno je posebno pojaati nakon 3 tjedna zapoete dijete, ali i odrati kao stalan ivotni stil.

DijetaPostoji veliki broj knjiga i preporuka o dijeti: Fit for Life, Montignacova, Atkinsonova dijeta, Prehrana u Zoni, Mjeseeva dijeta. Sve se svode na smanjen unos kalorija (1000 kcal dnevno), no to je i najmanje uspjena metoda. Svaka niskokalorina dijeta vremenski ograniena do 3 mjeseca zavrava neuspjehom i u konanici zavrava jo veim dobivanjem na teini po zavretku dijete.Smraviti treba postupno. Najidealniji je gubitak od 0,5 do 1 kg tjedno, odnosno od 2 do 4 kg mjeseno! Najvei gubitak je u 1. tjednu dijete, jer tijelo gubi vodu (moe i 2-3 kg u 1. tjednu). Svakim slijedeim tjednom poinje otapanje masnih stanica. To je razdoblje u kojem unosimo manje energije, nego to je troimo tjelesnom aktivnou. Posljedino tome na se metabolizam smanjuje, kao prirodni zatitni mehanizam "stvaranja zaliha" za preivljavanje. Stoga je neophodno u tom razdoblju poveati tjelesnu aktivnost kako bi se ubrzao metabolizam i sprijeio "JO-JO" efekt dijete (debljina mravljenje - debljina).Dnevne energetske potrebe ovise o tjelesnoj potronji, a odreuju se na temelju potreba tijela i energije koju utroimo izmjenom tvari u potpunom stanju mirovanja. Suvremenom ovjeku koji se "ne troi" pretjerano, dnevno je potrebno oko 2100 kcal.Promjena prehrane nije samo u kvaliteti i kvantiteti, vremenu i rasporedu uzimanja obroka. Znanstvenici su istraujui razliite trendove prehrane utvrdili da su ljudi na mediteranskoj prehrani zdraviji i da dulje ive. Model koji WHO (svjetska zdravstvena organizacija) preporua kao model zdrave prehrane!

Mediteranska prehranaU mediteranskoj prehrani se najvie koristi voe, povre, maslinovo ulje i riba, a najmanje crveno meso, jaja i slatkii.

AutokontrolaVodite svoj dnevnik prehrane.

PsihoterapijaU okviru lijeenja obiteljskog lijenika podrazumijeva se suport, nadzor i pohvale, to ima vrlo vaan poticajni uinak u zdravom mravljenju.

FarmakoterapijaPotrebna je kod nedjelotvornosti uobiajenih protokola mravljenja. Od strane FDA (Food & Drug Administration) odobrena su 2 lijeka za lijeenje debljine. Inhibitori lipaze koji koe resorpciju masti i inhibitori osjeaja gladi koji smanjuju apetit.

Biljni preparatiZa uspjenije mravljenje korisne su tvari koje utjeu na metabolizam i razgradnju masti. Za normalni metabolizam vane su nezasiene masne kiseline, naroito GLA (gamalinolenska kiselina). Biljka iji listovi i cvjetovi sadre velike koncentracije GLA je Bore, a unosi se kao biljno ulje. Biokemijskom pretvorbom GLA nastaje prostaglandin E1, sa specifinom ulogom u metabolizmu masti. Na tritu je iroka paleta raznih proizvoda koji se nude u svrhu brzog mravljenja. Koritenje biljnih preparata nije bezazleno, naroito ako se uzima bez strunog nadzora i lijenike kontrole. Takva sredstva najee nemaju iza sebe dugotrajna klinika ispitivanja i pozivaju se uglavnom na rezultate iz inozemstva. Kod biljnih proizvoda resorpcija je nepouzdana, a samu koliinu aktivne supstance koja ima terapijski uinak nemogue je odrediti, kao i koncentraciju popratnih tvari. Opasnosti nekontroliranog uzimanja biljnih proizvoda su subterapijske (nedovoljne) doze koje mogu izazvati neeljena djelovanja. Interakcije s lijekovima ili ometanje djelovanja ostalih lijekova. Neki imaju nefrotoksian, neurotoksian ili alergijski uinak. Uobiajena biljka Sena koja se koristi uz dijete za mravljenje, laksativ je koja nekontroliranom uporabom izaziva trajni poremeaj crijevne sluznice.

Kirurko lijeenjeIndicirano je kod morbidne pretilosti (BMI vei od 40kg/m2) i kada zataje svi struni pokuaji konzervativnog lijeenja. Jejunoilealno premotenje, biliopankreatini baypass, "zaomavanje eluca" i drugi zahvati rade se laparoskopski.Kako emo se ponijeti u nekoj situaciji i kakav emo stav zauzeti o problemu, ovisi o tome koliko razumijemo i s kojeg stajalita promatramo dogaaje. Zato je znanje glavni saveznik pri luenju vanih od nevanih podataka i donoenju ispravne odluke. Govorei o zdravlju, od velike je vanosti poznavati procese nastajanja bolesti kako bismo mogli djelovati na spreavanje njihova nastajanja i rano otkrivanje. Razvojem medicine dosiu se granice mogueg, a one ukazuju na injenicu da prevencija pojave sranih bolesti svakog pojedinaca, obitelji i sveobuhvatne zajednice mora imati prioritet pri planiranju zdravlja.Kolika je vanost srca i krvotokaKrvotokom se, uz pomo srca - "pumpe", krvlju prenose hranidbene tvari iz probavila do svih stanica, prenose se hormoni iz ljezda do ciljnih stanica, tkiva i organa. Nadalje krvotokom se prenosi kisik iz plua do svih stanica tijela, prenosi se ugljini dioksid iz stanica tijela do plua i konano, prenosi se i uva toplina tijela.

Kolika je brzina optoka?Odrasla osoba ima oko 5 I ( 5000 ml) krvi. Srce za vrijeme rada potisne u ile oko 70 ml krvi. Frekvencija rada srca (puls) je oko 70 puta u minuti, te na taj nain, srce potisne oko 5 l krvi u krvotok ( 70 x 70ml = 4900ml, tj. oko 5 l). Rad srcaKada se srce stegne (kontrahira) i potisne krv, kaemo da je u sistoli.U jednom satu srce kontrahira oko 4200 puta i potisne oko 294 I krvi. U jednoj godini kontrahira: 36.792.00 puta i potisne oko 2.575.440 l krvi, a u 70 godina ivota srce kontrahira 2,5 milijarde puta i potisne 180 milijuna l krvi.Frekvencija srcaPravilan ritam55-100 otkucaja/min

Tahikardija>100 otkucaja/min (100-160) / 3 min

Bradikardija304,4 - 6,43,5 - 5,6

Povien krvni tlakPovieni krvni tlak moe biti dugotrajno prisutan bez simptoma te ga nazivamo i "tihi ubojica". Ako se pravodobno i uinkovito ne lijei moe uzrokovati ozbiljno oteenje srca, krvnih ila, mozga, bubrega, oiju, i drugih organa. Povieni krvni tlak iroko je rasprostranjena kronina bolest koja ugroava svakog petog graanina Hrvatske starijeg od 30 godina. U 90 do 95 posto sluajeva bolesti povienog krvnog tlaka ne zna se uzrok. Radi se o primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji (Hypertensio arterialis essentialis).U vrlo malom broju bolest je posljedica neke druge bolesti (bubrega, nadbubrene lijezde, nekih metabolikih poremeaja i nekih drugih bolesti). Tada govorimo o primarnoj hipertenziji koja se lijei otklanjanjem osnovne bolesti. Povieni je krvni tlak podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Pojava pritiska i bolova u glavi, crvenila lica, krvarenja iz nosa, onih problema i gubitka daha, loe spavanje i umor mogu upozoriti na povieni krvni tlak.Upravo je dugogodinja odsutnost simptoma jedan od razloga to se povieni krvni tlak otkrije sluajno (na sistematskom pregledu ili kod zapoljavanja ili dobivanja vozake dozvole). To je i jedan od razloga to je motivacija za lijeenje mala. Jo je vei problem i to to mnoge osobe s povienim krvnim tlakom uzimaju lijekove ali ne postiu ciljne vrijednosti, to znai da krvni tlak mora biti nii od 140/90 mmHg kod ljudi koji nemaju dijabetes, odnosno 130/80 mmHg ili nie kod dijabetiara.Prema preporukama Europskog kardiolokog drutva vrijednosti krvnog tlaka su:ARTERIJSKI TLAKSISTOLIKI TLAK (gornji)(mm Hg)DIJASTOLIKI TLAK (donji)(mm Hg)

optimalan< 120< 80

normalan120 - 12980 - 84

granino normalan130 - 13985 - 89

I. stupanj hipertenzije140 - 15990 - 99

II. stupanj hipertenzije160 - 179100 - 109

III. stupanj hipertenzije> 180> 110

DebljinaDebljina je jedan od najvanijih faktora rizika, esto povezan s povienim masnoa ma, sklonou dijabetesu, povienim tlakom i neadekvatnom fizikom aktivnou. Postupno, planirano smanjenje tjelesne teine u mnogim stanjima bolesti ak je i vanije od lijekova za ve razvijene bolesti. Indeks tjelesne mase - ITM izraunava se na sljedei nain:ITM =Teina (kg)(kg/m2)

Visina2 (m2)

ITM

normalan raspon18,5 - 24,9

prekomjerna tjelesna teina25 - 30

pretilost:

I. stupanj30 - 35

II. stupanj35 - 40

velika pretilost> 40

Opseg struka u ena ne bi trebao prelaziti 80cm, a u mukaraca 94 cm.

Stres i napetostDijeta i vjebanje nisu cijela istina za kardiovaskularno zdravlje. Sve vie dokaza sugerira da je isto toliko vana vaa psiholoka slika. Narodna medicina uvijek je priznavala da iznenadni strah ili loa vijest mogu biti kobni. Prouavanje ljudi koji su preivjeli potres dalo je veliki doprinos istraivanju onog to bi se moglo nazvati povezanost izmeu emocija i kardiovaskularnog sustava. Kardiolozi su se dugo vremena opirali ideji da srce, snani izvor ivota, moe biti poremeeno mentalnim dogaajima. Ne ubijaju, meutim, samo nervni potresi.Sve vie dokaza sugerira da kronina emocionalna stanja kao to su: stres, tjeskoba, neprijateljstvo i depresija uzimaju puno vei danak. Rizik psiholokih i drutvenih imbenika je isto tako velik kao to su debljina, puenje i visoki krvni tlak, tradicionalni medicinski simptomi kardiovaskularne bolesti. Sve je vie klinika koje su se posveti le prouavanju srane bolesti u jednom od najnevjerojatnijih izvora - u glavi (u razumu, u mozgu).I traume iz djetinjstva mogu imati utjecaja na srane bolesti u kasnijem ivotu, kao to su fiziko, seksualno ili emocionalno nasilje ili zloupotreba droge ili alkohola u obitelji. A to tek rei za stresove sadanjosti izazvane pretjeranim radom, prijetnjom otkazom, financijskim problemima, itd.Jednog dana u tretmanu sranih bolesnika suraivat e kardiolog, nutricionist, psiholog, bolesnik i njegova obitelj, meusobno povezani u ostvarivanju cilja - da srce ne kuca u izolaciji, niti da se duh preputa mranim mislima.Prof.dr.sc. Mijo Bergovac, predstojnik Klinike za kardiologiju KB Dubrava, dokazao je u svom istraivanju da je za vrijeme uzbuna tijekom Domovinskog rata povean broj infarkta u odnosu na predratno stanje.Studija raena u Bosni i Hercegovini nakon rata pokazala je da su kronini stres, depresija i nezadovoljstvo zbog nezaposlenosti takoer utjecali na bolesnike s infarktom i anginom pektoris.

Nezdrava ishrana Osnovna pravila prehrane:Umjerenost (kontrolirati unos hrane koja nema odgovarajuu prehrambenu i energetsku vrijednost)Raznolikost (svakodnevno unositi to vie razliitih namirnica)Ravnotea (uskladiti unos i potronju energije da se postigne i odri zadovoljavajua tjelesna teina)

Valja odabrati hranu tako da sadri malo energije (kalorija), a vie hranjivih tvari. Dobar odabir su meso i riba, te proizvodi s malim udjelom masti. Valja ograniiti unos masnih kiselina i kolesterola, unos masti mora biti umjeren, ne vei od 30 posto cjelodnevnog unosa energije. Na taj nain smanjit e se mogunost nastajanja sranih bolesti i drugih kroninih bolesti.Najvei izvor energije trebao bi biti iz namirnica poput kruha, tjestenine, rie, itarica za doruak, povra, grahorica. Sve su to namirnice bogate ugljikohidratima, ali i vitaminima, mineralnim tvarima i dijetalnim vlaknima. Dnevne obroke valja obogaivati s voem. Osim to sadri prirodne eere, voe sadri i vitamine (osobito A i C) te dijetalna vlakna.Tijekom dana pijte 2 do 3 litre tekuine: vode, prirodne sokove od voa i povra, nemasno mlijeko i juhe.Zdravstveno utvreno zlatno pravilo ishrane glasi: "Jedi manje!"

Tjelesna neaktivnostNapredak tehnologije smanjuje potrebu za fizikim radom u gotovo svim segmentima suvremenog drutva, a prezauzetost potiskuje u drugi plan programiranu fiziku aktivnost. Nedvojbeno je potvreno da je za odravanje zdravlja i spreavanje razvoja kroninih bolesti potrebna redovita fizika aktivnost prilagoena dobi i zdravstvenim mogunostima. Znaaj tjelesne aktivnosti je viestruk. Ona pridonosi viestrukom poboljanju uinkovitosti kardiovaskularnog aparata, putem poveane dopreme kisika sranom miiu (miokardu) istodobno smanjuje potrebe miokarda za kisikom. Poveava i funkcionainu sposobnost i elektrinu stabilnost miokarda, pozitivno utjee na metabolizam masti (poveava HDL?dobri kolesterol i smanjuje LDL-zloesti kolesterol), sniava krvni tlak, smanjuje incidenciju dijabetesa neovisnog o inzulinu, poveava osjetljivost na inzulin, sniava agregaciju trombocita, poveava fibrinolizu, pridonosi smanjenju prekomjerne tjelesne teine uz uvjet provoenja pravilne prehrane, odrava gustou kostiju poglavito u ena itd. Istraivanja pokazuju da vjebanje potie razvoj novih krvnih ila koje opskrbljuju miina vlakna, te "prebacuju" miie na aerobni metabolizam. Za razliku od anaerobnog metabolizma koji se za dobivanje energije koristi eerom, aerobni metabolizam kao izvor energije ima mast.Kada god je to mogue, vonju automobilom zamijenite pjeaenjem, a vonju dizalom zamijenite penjanjem stubama. Pjeaite 30 min, najmanje tri puta tjedno.

Prekomjerno pijenje alkoholaAlkohol u prvom redu treba promatrati kao gastronomski uitak, a ne kao preventivnu namirnicu koju bi trebalo redovito unositi u organizam. Povoljno djelovanje malih koliina crnog vina je sposobnosti podizanja razine HDL- kolesterola - neto ne tima. Za podizanje, na primjer, HDL kolesterola znatno je uinkovitija i zdravija redovita tjelesna aktivnost.Pozitivan uinak djelovanja alkohola je zanemariviji od tete koju moe prouzroiti prekomjerno konzumiranje alkohola. Alkohol moe biti i koristan i opasan po zdravlje. Dok umjereno pijenje pomae srcu, obilna konzumacija alkohola uzrokuje povienje krvnog tlaka, a pet i vie pia u jednom danu doprinose pojavi fibrilacije atrija - jednog tipa nepravilnog rada srca to moe pospjeiti formiranje ugruka. Tijekom godina obilna konzumacija alkohola moe dovesti do kroninog zatajenja rada srca. Srce postaje preslabo funkcionirti kao "pumpa", to rezultira i oteenjem ostalih organa zbog nedovoljne dopreme kisika stanicama.Poznato je da suvie alkoholnog pia oteuje jetru, ubija modane stanice te poveava rizik tumora u ustima, na jednjaku, grkljanu, jetri, debelom crijevu, pluima i doJkama.Pijte vodu - i voda je dobra za pie! Primjerena hidracija je neophodna za normalno funkcioniranje svih procesa organizma. No srani bolesnici, ovisno o naravi oteenja srca, ipak moraju biti oprezni kod unosa tekuine.

POSLJEDICE: povean rizik nastanka sloenih metabolikih poremeaja i kroninih nezaraznih bolesti inzulinska rezistencija, eerna bolest tip II hipertenzija, hiperlipidemija, bolesti jetre i bubrega, debljina u odrasloj dobi, razliita sijela raka

razloga zato je bijelo brano tetno

Danas se veina prehrane zasniva na bijelom branu, eerima, solima i mlijenim proizvodima. Mnogi od nas ni sami nisu svjesni to prekomjernom konzumacijom takvih namirnica ine sebi i svome tijelu. Bijelo brano je osobito podmukao uzronik mnogih bolesti i u ovome u tekstu pokuati navesti pet osnovnih razloga zato biste trebali smanjiti unos te namirnice u organizam.Bijelo brano potie pretilost i probleme sa razinom eera u krvi.to vie rafinirane hrane neka osoba jede, to se vie inzulina treba proizvesti, kako bi se tijelo moglo nositi sa tom hranom. Inzulin potie skladitenje masnoa, to uzrokuje brzo debljanje i poveanje razine triglicerida u krvi, to moe uzrokovati pojavu sranih oboljenja. Tokom vremena guteraa postane toliko preoptereena, da se proizvodnja inzulina zaustavlja i dolazi do hipoglikemije (niske razine eera u krvi) ili do dijabetesa. U svakom sluaju, tijelo tada dobiva malo ili nita energije iz hrane koju jedemo i pokuava pretvoriti miie i masti u energiju. Takoer, konstantni unos rafiniranog brana/eera stvara kontinuirani pritisak na nadbubrene lijezde da stvaraju uravnoteujue hormone, to ih na kraju toliko oslabi da one vie ne ispunjavaju (ili sve tee) svoju ulogu sustava za izvanredne situacije, za to su prvotno i stvorene.Bijelo brano stvara probavne probleme.Bijelo brano se naziva ljepilo za crijeva. Poznato je da se od brana i vode uspjeno radi ljepilo. U dananjem svijetu je toliko puno hrane napravljeno od ove dvije osnovne komponente: hrana za doruak, grickalice, pata, kruh, itarice A to se sve pretvara u ljepilo u naim crijevima! To je hrana bez vlakana koja epi na sistem, usporava probavu i stvara trom metabolizam, te esto moe biti uzrok glavobolja i migrena.Bijelo brano moe potaknuti razne alergije.Jedenje puno bijelog brana moe naposlijetku potaknuti razne alergije zato? Kao prvo, bijelo se brano dobiva od hibridnog sjemena, uzgojenog uz pomo kemikalija, ogoljenog od hranjivih tvari i vlakana, te na kraju izbijeljenog. Alergija se najee ne prepoznaje istoga trena, ali alergije na hranu mogu izazvati i izazivaju mnogo vrsta simptoma, od sinusitisa do psihoza, od astme do artritisa, od hiperaktivnosti do depresije, nesanice do narkolepsije i to je osobito bitno, simptomi se obino ne manifestiraju odmah nakon jela. Najee su alergijske reakcije toliko niskog intenziteta da su gotovo neprimjetne i godinama ne uzrokuju neki jako primjetni poremeaj. Kada se poremeaj napokon primijeti, teko ga je povezati sa nekom hranom (u ovom sluaju bijelim branom) koju smo godinama konzumirali.Bijelo brano moe uzrokovati upale i kronine bolesti.Pretjerana konzumacija rafiniranih karbohidrata kao to su eer i bijelo brano je smrtonosni otrov i ima utjecaj na upalne procese u tijelu. eer i bijelo brano podiu eer u krvi, a makar i malo poveanje razine eera u krvi za posljedicu ima proizvodnju kemikalija koje potiu upalne procese. Veina ljudi svakodnevno jede ove otrove u obliku kruha, pate, itarica za doruak, keksa, kolaa, bezalkoholnih pia, bombona Mnoge bolesti koje pripisujemo starenju u stvari su uzrokovane ovim procesom koji se odvija u naem organizmu. Ovisno o osobi, rezultat moe biti artritis, srana oboljenja, katarakta, gubitak memorije, naborana koa, dijabetes, itdBijelo brano je kiselo!Kiselost je jo jedan problem veina ljudi je na kiseloj prehrani koja se bazira na prevelikom unosu soli, eera, bijelog brana, mlijenih proizvoda, mesa i gaziranih pia. Mnogi eksperti smatraju da je pretjerana kiselost organizma jedan od glavnih uzronika kroninih upala i glavni uzronik artritisa te ostalih kroninih oboljenja. Kada bismo umjesto gore navedenih namirnica u prehranu uveli vie voa i povra (osobito u svjeem, sirovom obliku), zadrali bismo bolju alkalnu ravnoteu i uivali u boljem zdravlju i vitalnosti.Kod mnogih gore navedenih poremeaja preporuujem tretmane bioenergijom.Bioenergija se zaista pokazala blagotvornom u ublaavanju simptoma, ili ak usporavanju i zaustavljanju daljnjeg razvoja i napretka bolesti.Franjo Lenac

okusirani gerontoloko-javnozdravstveni problemi u zatiti zdravlja starijih osoba (4Nu gerijatriji)

Hrvatska gerontoloka istraivanja ukazuju na izrazitu pojavnost etiri glavna gerontoloko-javnozdravstvena problema u starijih ljudi. To je nepokretnost koja se pojavljuje kao gerijatrijsko imobilizacijski sindrom u starijih osoba, slijedi nestabilnost, zbog velikog udjela ozljeda i padova u starijih, zatim nesamostalnost sa sve veim udjelom demencija i Alzheimerove bolesti u najstarijihosoba te visoki udio prisutnog nekontroliranog mokrenja, odnosno inkontinencije u gerijatrijskih bolesnika. Primjenom primjerenog Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije fokusiranog na imbenike koji dovode do bolesnog starenja mogue je u znaajnoj mjeri prevenirati vodee gerontoloko-javnozdravstvene probleme. Smjernice pravilne prehrane starijih ljudiPod pravilnom prehranom starijih ljudi podrazumijeva se prehranaizraena sukladno Hrvatskim smjernicama pravilne prehrane za starije, koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za esencijalnim hranjivim tvarima, a istovremeno smanjuje rizik obolijevanja od kroninih bolesti povezanih s nainom prehrane. Kako se tijekom starenja javljaju i odreene promjene u funkcijiprobavnog sustava starijeg ovjeka prehrana starijih treba biti usklaena s opim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnou. Najea pogreka u prehrani je prekomjeran unos soli, eera, bijelog brana i zasienih masnoa, tetnih imbenika koji pogodujunastanku bolesti u starosti, a time i funkcionalne onesposobljenosti. Zamjena za te pogrene prehrambene navike starijeg ovjekajeprimjena osam prehrambenih pravila za starije.

Sadraj vode u tijelu se postepeno smanjuje sa ivotnom dobi. Zbog toga je u starijoj dobi nuno uzimati minimalno 8 aa nezaslaene i negazirane tekuine dnevno. Pri tome se mora voditi rauna je li navedena minimalna koliina unosa vode ve nadoknaena tekuom hranom, kao to su npr. juha ili varivo.Koji sve imbenici mogu utjecati na stanje uhranjenosti starijih osoba? S poveanjem ivotne dobi dolazi do slabljenja osjeta okusa, opipa, mirisa, vida i sluha, to sve moe imati negativan utjecaj na prehranu i stanje uhranjenosti starijih osoba. Pored fiziolokih promjena uvjetovanih starenjem, kroninih bolesti i oteenja funkcije pojedinih organa i organskih sustava, kao i naina prehrane, na prehrambeni status starijih osoba utjeu i psiholoki (alovanje, apatija i sl.), socioloki (izoliranost uvjetovana tekom pokretljivosti i sl.) i ekonomski imbenici. Nadalje, ljudi starije dobi uzimaju i mnogobrojne lijekove koji mogu utjecati na njihovo stanje uhranjenosti. Poznato je da mnogi lijekovi mogu uzrokovati gubitak apetita, smanjiti osjet okusa i mirisa, ili doi u interakciju s drugim prehrambenim tvarima, smanjujui tako njihovu apsorpciju. Tijekom procesa starenja, kao posljedica smanjenja miine mase i koliine vode u tijelu, uz istovremeno poveanje rezervi masnog tkiva, dolazi do snienja bazalnog metabolizma. Kao posljedica snienog bazalnog metabolizma i smanjene tjelesne aktivnosti dolazi do smanjenih energetskih potreba starijih osoba. Unato padu energetskih potreba u starijih ljudi ne opada i potreba za vitalnim hranjivima. Stoga je potrebno osigurati izbor hrane bogate nutrijentima, a siromane kalorijama, kako bi se u isto vrijeme osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna koliina energije. Piramida korisne mediteranske prehrane

Piramida mediteranske prehrane za starije osobe prikazuje ope proporcije i frekvenciju obroka, koja zbog razliitih ivotnih stilova ipotreba namjerno nije strogo definirana. Baza piramide se odnosi na preporueni dnevni unos tekuine, a to je minimalno 8 aa vode dnevno. U drugoj razini piramide su itarice i proizvodi od punog zrna itarica tamni kruh i integralna tjestenina te integralna ria i soja. Sljedea razina piramide se odnosi na to vei unos sezonskog voa i povra. Unos bjelanevina putem plave i bijele ribe osobito srdela i inuna, zatim meso peradi (bez koice) i kunia, ini etvrtu razinu piramide za starije osobe. Gerontoloki nutricionisti preporuuju unos bezmasnih mlijenih proizvoda, koji su takoer u etvrtoj razini. Unos eera se nalazi nauskom vrhu piramide, to znai da njegov unos treba to je vie mogue ograniiti.Osam prehrambenih pravila za starije osobe1. Prehrana starijih treba biti usklaena s opim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnou;2. Svakodnevno jesti to raznovrsniju hranu uz obvezan doruak. Dorukovati voe i bezmasne mlijene proizvode. Ruati to vie povra i ribe uz najvie jedan decilitar crnoga vina. Veerom unositi to manje namirnica, najkasnije 3 sata prije spavanja, po mogunosti uvijek u isto vrijeme;3. Dnevno uzimati 8 aa od 2 dlvode ili negazirane i nezaslaene tekuine koji se umanjujeunosom tekue hrane;4. Sezonsko voe, povre, klice i integralne itarice unositi u poveanoj koliini;5. Crveno meso svakako zamijeniti bijelim mesom peradi bez koice i osobito plavom ribom;6. Primjeren unos nemasnoga mlijeka, nemasnoga sira, jogurta, kefira, tofua, oraastih plodova;7. Posebno ograniiti unos 5B u hrani: soli, eera, bijelog brana i masnoa te bijele rie (zamjensku masnou nadoknaditi uljem bue, masline ili suncokreta).8. Poveati unos brokule, cvjetae, prokulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te buinih kotica u cilju sprjeavanja bolesnoga starenja.Dodatni savjeti zdrave prehrane za starije Posvetite panju izgledu hrane i serviranju (cvijee, svijee); Jedite polagano u miru uz dobro vakanje i koncentraciju na uivanje u obroku (uivajte u okusima i mirisima hrane); Ustanite odstolaprije osjeaja sitosti(pojedite 80% obroka koji bi vas inae u potpunosti zasitio); Nemojte se preesto vagati jer e vam se initi da se kilogrami tope presporo (mravljenje je polagan proces, ne zaboravite da se niste ni udebljali preko noi); Znojenjem se gubi sol - oprez kod nadoknade soli - (hipertenzija, bubreni bolesnici drugi lijekovi); Dodatan oprez potreban je ljeti jer je zbog vruine ubrzan proces kvarenja hrane, to uz smanjen osjet mirisa i okusa te oslabljen vid kod starije osobe poveava mogunost trovanja hranom; Osiguranje dostave hrane u kuu ili posjeta gerontolokom centru radi konzumacije obroka.

Pravilna priprema hrane Kod pripremanja jela naroitu panju treba posvetiti tome da se sauvaju posebno vrijedni dijelovi, npr. vitamini. U starosti je poeljno jesti hranu koja je to krae kuhana, u pravilu pripremanana leo, a ne prena i pohana te nikako pripremana sa zaprkom. Svjeu hranu pripremati svakodnevno, a ne koristiti odstajalu i podgrijanu. Poeljno je jesti to vie sirovog povra i voa, a ono koje se kuha treba kuhati u malo vode i to krae te takoer upotrijebiti tu vodu. Osobito treba izbjegavati ponovnu upotrebu ve koritenog ulja.

Juhe i variva su preporuljiva hrana za starije, koje ne treba dosoljavati i zainjavati jer velika veina povra sadri prirodnu slanost. Proklijale klice itarica te kefir, acidofil i bioaktivosobito su korisna hrana za starije. Idealno je svaki zalogaj provakati 30 do 40 puta, osobito u starijih. Starije osobe koje ne mogu dobro vakati hranu moraju tu hranu usitniti, uiniti je kaastom. Vano je takoer odravati trajnu higijenu zubi i zubala. Je li debljina bolest?Debljina je kronina metabolika bolest uzrokovana mnogobrojnim i sloenim imbenicima, ukljuujui povean unos energije, smanjenu tjelesnu aktivnost te genetske utjecaje.Kakva je pojavnost debljine u svijetu i Hrvatskoj - starije debele osobe nedoivljavaju duboku starost Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije pojavnost debljine poprima epidemijske razmjere i postaje jedan od vodeih javnozdravstvenih problema. Procjenjuje se da 1,2 milijarde ljudi u svijetu pati od prekomjerne tjelesne teine. Pojavnost debljine kree se izmeu 15 i 20% u razvijenim zemljama i ima tendenciju porasta. U porastu je i debljina u nerazvijenim zemljama, gdje se taj problem javlja zajedno s pothranjenou.

Gerontoloka datoteka o hospitalizacijama gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj u kojih je utvrena debljina (E66) u 2004. godini, ukazuje na 282 hospitalizacije uzrokovane debljinom od kojih je 3,55%starije od 65 godina, uz spolnu diferencijaciju prevalirajuih hospitalizacija u ena. Rezultati Zagrebakog gerontolokog istraivanja (2005.) provedenog meu korisnicima domova u dobi od 65 do 74 godine (N=938) pokazali su prisutnost debljine u gotovo polovice ena i treine mukaraca. Dok 62,21% korisnika domova starijih od 75 godina ima normalne vrijednosti ITM-a.

Namee se hipotetski zakljuak, koji potvruju i hrvatska i europska gerontoloka istraivanja kako starije osobe koje su debele ne doivljavaju duboku starost od 85i vie godina zbog prevalencije mravih starijih osoba u dobi od 95 i vie godina.Koji su temeljni uzroci epidemije debljine?Temeljni uzroci ove epidemije debljine su suvremen nain ivota karakteriziran smanjenom tjelesnom aktivnou, kao i visokokalorina prehrana bogata mastima i rafiniranim ugljikohidratima.Kako se najjednostavnije utvruje koliina masnog tkiva? Metodoloko utvrivanje prevalencije prekomjerne tjelesne teine i debljine procjenjuje se uporabom dviju jednostavnih metoda: 1. izraunavanjem indeksa tjelesne teine ITM (engl. Body Mass Indeks BMI), koji se izrauna dijeljenjem tjelesne teine u kilogramima s kvadratom visine u metrima (kg/m2); ITM preko 25 kg/m2 se definira kao prekomjerna tjelesna teina, a preko 30 kg/m2 kao debljina; 2. mjerenjem opsega struka (engl. waist circumference), istraivanja su pokazala da je nakupljanje suvika masnog tkiva u podruju trbuha (oblik jabuke) vaan imbenik rizika za razvoj odreenih bolesti. Naime, mukarci iji je opseg struka vei od 100 cm i ene iji je opseg struka vei od 90 cm imaju vei rizik za razvoj eerne bolesti, dislipidemije, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti upravo zbog nakupljanja masnog tkiva u suviku u podruju abdomena tijekom starenja.Koji su negativni utjecaji debljine na zdravlje? Debljina je ozbiljna bolest povezana sa skraenjem oekivanog trajanja ivota, a isto tako ona je i vaan rizini imbenik za nastanak bolesti srca i krvnih ila, eerne bolesti (tip2), hiperlipidemije, unih kamenaca, osteoartritisa i nekih karcinoma (karcinom prostate, debelog crijeva, dojke, jajnika, endometrija i unog mjehura).Kako rijeiti problem debljine? Budui da su poznati negativni utjecaji debljine na zdravlje i budui da je broj debelih osoba u porastu, potrebno je poduzeti konkretne akcije u cilju promicanja zdravlja i promjene stila ivljenja.

Problem debljinevrlo jesloen i ne moe se oekivati njegovo brzo i lako rjeavanje. Potrebno je razviti nacionalnu sveobuhvatnu strategiju prevencije debljine koja bi ukljuila edukaciju, promjene stila ivljenja i izmjenu imbenika okoline koji predstavljaju barijeru zdravom nainu ivota.Glavna zapreka svim programima promocije zdravlja jest nedostatak financijskih sredstava. Meutim, vano je imati na umu da trokovi zdravstvene zatite i gubitka produktivnosti zbog zdravstvenih problema uvjetovanih debljinom daleko nadilaze trokove preventivnih programa.Kada je najbolje zapoeti prevenciju debljine?Prevenciju debljine potrebno je zapoeti ve u djejoj dobi, pri emu naglasak treba staviti na promicanje tjelesno aktivnijeg ivota. Naime, znanstveno je dokazano da dugotrajno sjedenje pred televizorom i raunalom viestruko povisuje rizik od nastanka hiperkolesterolemije (visoka razina kolesterola u krvi) i debljine u djece. Nametanje teih dijetnih ogranienja nije poeljno u djejoj dobi, ve se preporuuje primjena raznolikih namirnica, a redukciju zasienih masnoa i kolesterola treba u prehrani postupno zapoeti nakon 3. do 5. godine ivota i striktno je provoditi tek nakon zavrenog rasta.Koji je osnovni pristup u prevenciji i lijeenju debljine u starijih?Promjena naina ivljenja, ukljuujui promjenu naina prehrane i poveanu tjelesnu aktivnost, prvi je i osnovni pristup u prevenciji i lijeenju debljine. Promjena naina prehrane mora se temeljiti na smanjenju unosa masti, kao i rafiniranih ugljikohidrata.

Preporuuje se puno svjeeg voa i povra zbog sadraja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od mesa prikladno je nemasno bijelo puree ili pilee meso ili riba. Potrebno je obratiti panju i na pripremanje hrane. Najbolje je kuhanje ili pirjanje, a prenje u masnoi je zabranjeno. Pri kupnji namirnica vano je obratiti panju na informacije o njihovoj energetskoj vrijednosti te o sadraju masnoa i eera.

Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine. Naime, starost nije ograniavajui imbenik za struno voenu i nadziranu tjelesnu aktivnost. Najvanije je da je tjelesna aktivnost stalna i redovita (po mogunosti svakodnevna), odgovarajueg trajanja (15 do 30 minuta), a optereenje mora biti usklaeno sa zdravstvenim stanjem osobe. to je eerna bolest?

eerna bolest je kronina bolest karakterizirana povienom razinom eera u krvi zbog nedovoljnog stvaranja inzulina ili njegove nedjelotvornosti. Dugotrajno poviena razina eera u krvi oteuje mnoge organske sustave, osobito krvne ile i ivce.

to je inzulin?Inzulin je hormon kojeg stvaraju beta stanice Langerhansovih otoia guterae, lijezde smjetene iza eluca. Nakon obroka raste razina eera (glukoze) u krvi to stimulira guterau na luenje inzulina, a on omoguuje ulazak glukoze u stanice tijela, osobito miine, gdje se ona iskoritava za dobivanje energije ili se pohranjuje za buduu uporabu. Kad se razina eera u krvi normalizira, smanjuje se proizvodnja inzulina u guterai, a tijelo koristi pohranjenu energiju do sljedeeg obroka.Koji su osnovni oblici eerne bolesti? Dva su osnovna oblika eerne bolesti: eerna bolest tip 1 (eerna bolest ovisna o inzulinu, koja se javlja u mladenakoj dobi) eerna bolest tip 2 (eerna bolest neovisna o inzulinu, koja se javlja u zrelijoj dobi). Tip 1 eerne bolesti nastaje zbog nemogunosti guterae da proizvede inzulin, a tip 2 je povezan sa stanjem koje se naziva inzulinska rezistencija. Naime, guteraa proizvodi inzulin, ali zbog poremeaja na razini miinih i jetrenih stanica taj inzulin nije djelotvoran. Koliko ljudi boluje od eerne bolesti? Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da oko 150 milijuna ljudi irom svijeta boluje od eerne bolesti i smatra se da e se do 2025. godine taj broj udvostruiti. Taj porast e osobito pogoditi zemlje u razvoju i to zbog poveanja populacije, kao i njenog starenja, nezdravog naina prehrane, debljine i sedentarnog naina ivljenja. Prema podacima dijabetolokih centara u Hrvatskoj, smatra se da oko 180 000 ljudi u Hrvatskoj boluje od eerne bolesti.Koji se tip eerne bolesti ee javlja u starijoj ivotnoj dobi? eerna bolest tip 2mnogo jeea kod starijih osoba nego tip 1. Naime, pojavnost eerne bolesti tip 2 raste sa ivotnom dobi, sa oko 3-5% kod osoba u 4. i 5. desetljeu ivota, na 10-20% kod osoba u 7. i 8. desetljeu ivota.Koji su imbenici vani u nastanku eerne bolesti tip 2? Iako nije u potpunosti objanjen njihov mehanizam djelovanja, poznato je da imbenici naslijea imaju znaajnu ulogu u razvoju bolesti. Naime, u 25 do 33% bolesnika, bolest je prisutna kod razliitih lanova obitelji.

Osim naslijea, smatra se da vanu ulogu u razvoju bolesti imaju i debljina te nain prehrane i stil ivljenja. Debljina je vrlo esta meu osobama koje boluju od eerne bolesti tip 2, a predstavlja znaajan kontributivni imbenik u razvoju inzulinske rezistencije, pri emu je vaan i raspored masnog tkiva. Oblik jabuke (nakupljanje masnog tkiva u podruju trbuha) se ee povezuje s inzulinskom rezistencijom, bolestima srca, povienim krvnim tlakom, povienim kolesterolom i modanim udarom. Osobito je vano naglasiti ulogu umjerene tjelesne aktivnosti, za koju je dokazano da moe sprijeiti ili barem odgoditi razvoj manifestne eerne bolesti.Isto tako, kod puaa se ee javljaju eerna bolest tip 2 i njene komplikacije.

Kada treba posumnjati na eernu bolest?Kod starijih osoba bolest se najee otkrije sluajno, prilikom rutinskih sistematskih lijenikih pregleda, nalazom povienih vrijednosti glukoze u krvi i urinu. Simptomi se ne moraju javiti godinama. Tek u uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti klasini simptomi, a to su prekomjerna e, pojaano mokrenje, gubitak teine, umor, zamagljen vid, sklonost svrbeu i konim infekcijama, osobito gljivinim (kod ena su osobito uestale gljivine vaginalne infekcije). Takoer se mogu javiti i neobini osjeti u ekstremitetima, kao to su trnci i arenje.

Koje su komplikacije eerne bolesti?

Od kratkoronih komplikacija esta je hipoglikemija, odnosno niska koncentracija glukoze u krvi, koja moe biti posljedica intenzivnog davanja inzulina ili lijekova koji oslobaaju inzulin, ali i nedovoljnog uzimanja hrane, pojaane tjelesne aktivnosti ili uzimanja alkohola. Obino se javljaju znojenje, podrhtavanje, glad, ubrzano lupanje srca, a tei oblici mogu ugroavati ivot ako bolesnik ne prepozna znakove. Dugorone komplikacije javljaju se uslijed promjena na velikim i malim krvnim ilama, kao i na ivcima. Srani udar je vrlo esto uzrok smrti meu osobama koje boluju od eerne bolesti tip 2, a isto tako i modani udar. Naime, eerna bolest ubrzava aterosklerozu, to dovodi do suenja i zaepljenja krvnih ila. Kod dijabetiara su i poviene razine triglicerida, a nie vrijednosti zatitnih HDL lipoproteina, to takoer predstavlja rizini imbenik u razvoju sranih bolesti. Mikrovaskularne promjene (promjene malih krvnih ila) mogu izazvati promjene na oima i bubrezima. Oteenja ivaca (dijabetika neuropatija) se manifestiraju peckanjem i trncima u prstima, a ponekad bolesnici ne osjeaju bol, to je osobito vano jer zbog neuropatije moe izostati bol u prsima kao jedan od najupeatljivijih znakova sranog infarkta pa bi oboljeli od eerne bolesti i njihova okolina trebali biti upueni i u druge znakove koji upozoravaju na srani udar kao to su: nagli umor, znojenje, kratkoa daha, munina ili povraanje. Oboljeli od eerne bolesti tip 2 su takoer i podloniji razvoju demencije te poremeaja panje i zapamivanja, osobito u gerijatrijskih bolesnika.Ope smjernice u lijeenju eerne bolestitip 2 Usprjeavanju razvoja kroninih komplikacija eerne bolesti tip 2 svakako je najvanije odravati koncentraciju glukoze u krvi i krvni tlak to blie normalnim vrijednostima. Kod gotovo 1/3 bolesnika oboljelih od eerne bolesti tip 2 bolest se moe kontrolirati samo pravilnim nainom prehrane i tjelesnom aktivnou, a ostali uzimaju lijekove za stimulaciju izluivanja preostalog inzulina ili poveavanje osjetljivosti na inzulin.Promjene stila ivljenja u lijeenju i suzbijanju eerne bolestitip 2 U lijeenju eerne bolesti tip 2 kod starijih osoba vrlo je vano odravanje normalne tjelesne teine, a kod debelih dijabetiara smanjivanje tjelesne teine je jedan od najvanijih ciljeva. Naime, ve gubitak 10% tjelesne teine moe usporiti napredovanje bolesti. Isto tako, znaajno je poveanje osjetljivosti na inzulin kada debele osobe zaponu redukcijsku dijetu. Nain prehrane je potrebno planirati u suradnji s nutricionistima i njegovateljima, uvaavajui pri tome i elje, potrebe i prehrambene navike starijeg bolesnika. Redovita umjerena tjelesna aktivnost takoer vrlo pozitivno utjee na troenje kalorija i poveanje osjetljivosti na inzulin. Starijim bolesnicima oboljelima od eerne bolestipreporuuje seda vjebaju u skladu sa svojim mogunostima, dakle etnje na svjeem zraku, plivanje i ostale aerobne aktivnosti. Padovi i ozljede u starijoj dobi -kako ih sprijeiti?Rezultati gerontolokih analiza potvruju kako su ozljede dominatne u starijoj ivotnoj dobi te kako su posljedice ozljeivanja u starijoj ivotnoj dobi mnogo tee, nego u mlaim dobnim skupinama. Svake godine oko treina starijih osoba padne. Osim boli, straha i osjeaja nesigurnosti, dio padova dovodi i do fizikih ozljeda, zdravstvenih komplikacija i prijevremene smrti. Tako prema zadnjim podacima iz gerontoloke datoteke Centra za gerontologiju ZZJZ"Dr. A. tampar" u Hrvatskoj (2004. godina), pokazuje kako je ak 96% osoba umrlih uslijed prijeloma bedrene kosti (femura) starije od 65 godina.

Od ena umrlih od poslijedica prijeloma bedrene kosti, 98,41% je starije od 65 godina. Kod mukaraca,udio osoba starijih od 65 godina neto je nii te iznosi 90,91%. Iz tog razloga potrebno je sprijeiti povrede i nesree uklanjanjem prepreka i oneienja u kui i okoliu u kojem starija osoba ivi. Treba popraviti oteenja, prilagoditi namjetaj, tepihe i osvjetljenje u kui. Paziti na mokre podove, latenje podova, mrvice ili sitnije predmete na podu, kune ljubimce ili djecu koja se nenadano mogu pojaviti i dovesti do pada. Starije osobe moraju imati obuu koja se ne sklie i smanjuje mogunost pada.

Osim toga, na mogunost pada mogu utjecati i lijekovi kojestarija osoba uzima ili alkohol. Svaka starija osoba treba postati svjesna svojih novonastalih ogranienja te ih uzeti u obzir prilikom ponaanja, kojim e smanjiti mogunost pada i nezgode. Ukoliko je funkcionalna sposobnost jako smanjena, starija osoba e trebati pomo i njegu u kui, kako bi bila sigurnija i zatiena od mogueg pada i ozljede. Obzirom na rezultate ove gerontoloke analize, nedvojbenoje nuno unaprijediti interdisciplinarne preventivne programe u cilju smanjivanaja broja ozljeda u starijih osoba, ali i njihovih komplikacija sa svrhom ouvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba i u srednjoj i u dubokoj starosti.

to je dekubitus? Dekubitus predstavlja rapidno rastui gerontoloko-javnozdravstveni problem upravo u starijim dobnim skupinama. Dekubitus (dekubitalni ili trofiki ulkus) je posljedica ishemine nekroze iulceracije koe, aeventualno i dubljihtkivnih struktura na podrujima najvie izloenim pritisku na podlogu, posebice ako se neposredno ispod koe nalazi kost. Najee su to mjesta izboenja koja stvara krina kost (sacrum),kvrga sjedne kosti (tuber ossis ishii), podruje velikog trohantera, peta i maleolarni nastavak tibije i fibule, koljena, laktovi i glenjevi, gdje dolazi do pojaanog pritiska koe na bilo koju tvrdu povrinu (madrac, invalidska kolica, sredstvo za imobilizaciju, tijesna obua i sl.) kroz odreeno vrijeme.

Najei unutarnji (intrinzini) imbenici koji predstavljaju rizik za dobivanje dekubitalnoga ulkusa su, osim starije ivotne dobi, jo i urinarna inkontinencija, bolesti cirkulacijskog sustava (srani udar, modana kap), eerna bolest, ozljede kraljenice, bolesti periferne cirkulacije, multipla skleroza, odreene duevne bolesti i dr. Od ekstrinzinih imbenika koji dovode do nastanka dekubitusa najvanijim se pokazao izostanak redovitog mijenjanja poloaja teko bolesnih i nepokretnih gerijatrijskih bolesnika u krevetu. Tome pogoduje trenje ili grebanje koe, nabori na posteljini i osobnom rublju, vlana i neista koa te neadekvatan i neudoban madrac.

U sklopu Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije najvanije antidekubitalne mjere u ouvanju zdravlja i vitalnosti koe ine prvenstveno promjena naina ivljenja, ukljuujui prestanak puenja, promjena naina prehrane te svakodnevna, umjerena tjelesna aktivnost. Druge mjere prevencije dekubitusa kod gerijatrijskih bolesnika ukljuuju redovito mijenjanje poloaja u krevetu ili u invalidskim kolicima, barem svaka dva sata; redoviti pregled koe na mjestima predisponiranim za nastanak dekubitalnog ulkusa; svakodnevna okolina (posteljina, rublje) i osobna higijena; primjena posebnih antidekubitusnih madraca i jastuka; redovito odravanje koe suhom i istom; svakodnevna masaa tijela sredstvima koja potiu cirkulaciju koe; primjena posebne zatite za one dijelove koe koji se nalaze neposredno iznad kostiju ili zglobova. to je urinarna inkontinencija?Urinarna inkontinencija je nevoljno otjecanje urina, a predstavlja fokusirani gerontoloko-javnozdravstveni problem u starijih osoba. Kao posljedica demografskih promjena koje karakterizira sve vei udio starijih ljudi u populaciji, raste i broj inkontinentnih osoba. Po podacima Gerontolokog zdravstveno-statistikog ljetopisa za Hrvatsku 2002./2003. godina do 75% korisnika stacionara domova za starije i nemone je inkontinentno, to opetovano ukazuju gerontoloki pokazatelji i za 2004. godinu. No unato tome inkontinencija jo uvijek ostaje tabu tema i vrlo je esto neprepoznata jer je bolesnici rijetko prijavljuju svom doktoru obiteljske medicine. Meutim, problem inkontinencije osobito je vano prepoznati i lijeiti u ranijoj dobi zbog njezinih negativnih uinaka na ope zdravlje i svakodnevni ivot. U poetku, zbog isputanja nekoliko kapi urina, oboljela osoba odustaje od bavljenja sportskim aktivnostima, a kasnije se poinje povlaiti iz drutva, uz moguu pojavu depresije, koja dodatno pogorava inkontinenciju. Koji su rizini faktori znaajni za pojavu inkontinencije?Najznaajniji rizini faktori za pojavu inkontinencije su: starija ivotna dob kronine upale mokranih putova neke neuroloke bolesti oteenja mentalnih funkcija nepokretnost istodobno uzimanje vie vrsta lijekova viestruki morbiditet (istovremena prisutnost vie razliitih bolesti kod jednog starijeg bolesnika).Koje oblike urinarne inkontinencije razlikujemo?U najee oblike urinarne inkontinencije ubrajaju se: stres inkontinencija nagonska preljevna neurogenaStres inkontinencija je nehotino isputanje urina koje nastaje kao posljedica slabljenja funkcije miia dna zdjelice odnosno sfinktera (zatvaraa) mokrane cijevi uslijed ega kod malog tjelesnog napora (npr. smijeh, kaalj) dolazi do otjecanja malih koliina urina.

Slabljenje muskulature zdjelinog dna moe biti posljedica tekih ili brojnih poroda, dugotrajnog kalja (npr. kronini bronhitis), debljine, uzimanja nekih lijekova i dr. Stres inkontinencija ee pogaa ene, prvenstveno zbog njihove tjelesne grae i prirodne funkcije. Daljnji uzrok stres inkontinencije kod ena moe biti i manjak estrogena tijekom i nakon menopauze. Kod mukaraca stres inkontinencija je najee posljedica oteenja sfinktera mokranog mjehura nakon operacije prostate.

Kod nagonske inkontinencije uslijed preosjetljivog mokranog mjehura dolazi do iznenadnog podraaja za mokrenjem koji se ne moe potisnuti. Osobe s tim oblikom inkontinencije idu esto mokriti, ali u malim koliinama i s jakim mlazom. Brojni uzroci mogu dovesti do razvoja nagonske inkontinencije: upala mokranog mjehura, hipertrofija prostate, manjak estrogena, kamenci mokranog mjehura, neke neuroloke bolesti, psihiki uzroci i dr.

Preljevnu inkontinenciju karakterizira smanjeni nagon za mokrenjem zbog ega do isputanja urina dolazi tek kod ve prepunjenog mjehura. Kod tog tipa inkontinencije urin istjee gotovo neprekidno, u malim koliinama i uz slabi mlaz. Razlog nastanka preljevne inkontinencije kod ena najee je dugotrajno potiskivanje nagona za mokrenje, a kod mukaraca hipertrofija prostate.

Poznato je kako uzimanje odreenih lijekova moe uzrokovati ili pogorati inkontinenciju u gerijatrijskog bolesnika. Antihipertenzivi,lijekovi koje vrlo esto uzimaju upravo stariji ljudi, mogu uzrokovati ili pogorati inkontinenciju. Razlog moe biti i uzimanje odreenih lijekova kao to su sedativi, tricikliki antidepresivi, narkoanalgetici i dr. Koje su dijagnostike pretrage vane u ranom prepoznavanju problema inkontinencije?Glavnu ulogu u ranom prepoznavanju problema inkontinencije imalijenik u primarnoj zdravstvenoj zatiti (doktor obiteljske medicine ili ginekolog). Osnovni dijagnostiki pregled morao bi ukljuiti ciljanu anamnezu, analizu urina, procjenu rezidualnog urina i ono to je najbitnije dnevnik mokrenja. Detaljna specijalistika obrada izmeu ostalog ukljuuje endoskopski pregled, urodinamski pregled, videourodinamski pregled te ehografiju gornjeg i donjeg dijela mokranog sustava. Suvremena strategija lijeenja inkontinentnog gerijatrijskog bolesnikaSuvremena strategija lijeenja inkontinentnog bolesnika temelji se na aktivnom i multidisciplinarnom pristupu, a u nju su ukljueni lijenik, medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, psiholog, farmaceut, njegovatelj, a i sama inkontinentna osoba. Postoje razni naini lijeenja, ovisno o tipu i stupnju inkontinencije.

Vano je naglasiti da se pravovremenim i pravilnim lijeenjem urinarna inkontinencija u mnogim sluajevima moe sprijeiti, osobito primjenom Kegelovih vjebi i to primjenom u mlaoj dobi. Radi se o vjebi kontrakcije miia dna zdjelice koje se mogu trajno provoditi.to je demencija i koliko se esto javlja u populaciji?Demencija je kliniki sindrom karakteriziran propadanjem ranije steenih mentalnih funkcija, koje vodi smanjivanju ili nemogunosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. To je jedan od najozbiljnijih poremeaja koji pogaa starije ljude. Demencija je takoer i znaajan rizini imbenik za razvoj drugih gerijatrijskih problema, kao to su padovi, urinarna inkontinencija i sl. Prevalencija demencije raste ubrzano sa ivotnom dobi te se podvostruuje svakih 5 godina poslije 60. godine ivota. Gerontoloka istraivanja u razvijenim zemljama ukazuju na udio oboljelih od 50% u dobi od 85 i vie godina. Najei uzroci sindroma demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija, koje su zajedno odgovorne za oko 90% sluajeva demencije.Je li demencija isto to i staraka zaboravljivost? Vano je razlikovati demenciju od benigne starake zaboravljivosti, koja je rezultat usporavanja mentalnih procesa u starosti. Osobe sa starakom zaboravljivou, za razliku od dementnih osoba, imaju sposobnost pamenja novih informacija, a mogu se i sjetiti onih prije nauenih, ali su pri tome neto sporije nego u mladosti.

Najei simptom u ranoj fazi demencije je smanjena sposobnost kratkotrajnog pamenja i nesposobnost uenja novih informacija. Znaajan problem je i to dementne starije osobe esto odlutaju. Gerontoloka istraivanja potvruju kako se trajnom psihikom aktivnosti u starijih osoba moe prevenirati nastanak demencije pa ak i Alzheimerove bolesti. Smjernice za terapiju i skrb o dementnim osobamaTerapijska nastojanja su usmjerena prvenstveno ublaavanju akutnih simptoma bolesti. Uklanjanje svih imbenika koji negativno utjeu na mentalne sposobnosti moe znaajno poboljati svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu ivljenja starijih dementnih osoba, kao i odgoditi ozbiljnu funkcionalnu onesposobljenost i potrebu za institucionalizacijom. Stariji bolesnici u ranijem stadiju bolesti se obino najbolje osjeaju u poznatom okruenju.

Zbog toga je za sve oboljele starije osobe koje ive u vlastitom domu potrebno procijeniti sigurnost stanovanja i provesti odgovarajue modifikacije u smislu smanjivanja mogunosti samoozlijeivanja. Takoer je potrebno takvim osobama osigurati pomo u dnevnim aktivnostima, kao to su dostava i priprema hrane, posjete patronanih sestara, nadzor nad uzimanjem lijekova i sl. Osobama koje boluju od demencije potrebno je omoguiti i odgovarajuu tjelesnu (npr. lagane etnje 15-20 minuta dnevno) i mentalnu aktivnost (ovisno o bolesnikovim interesima prije pojave demencije itanje, umjetnost i sl.), odgovarajuu, uravnoteenu, pravilnu prehranu kao i socijalizaciju. Vaan aspekt brige o dementnim osobama je i podrka lanovima obitelji, odnosno osobama koje skrbe o dementnim starijim bolesnicima.Depresija u starijoj dobi Hrvatska gerontoloka istraivanja potvrdila su kako je osamljenost glavni problem u starijih osoba. Takve starije osobesu sklonije trajnoj nepokretljivosti, zbog socijalne izolacije, a koja je posljedino povezana s depresijom, ali i poveanom tjelesnom teinom ili pothranjenou u starosti.

Depresija je bolest ili stanje koje je epidemijski u stalnom porastu, to jei praeno poveanim udjelom hrvatskog starakog puanstva. Najvei broj gerijatrijskih bolesnika se rijetko zbog tog problema javi svom izabranom lijeniku, dok lanovi njegove ue obitelji smatraju to normalnom pojavom u starosti.Starija ivotna dob, stres, otuenost, nezadovoljstvo, odlazak u mirovinu, gubitak branog partnera, odlazak djece, smanjenje potrebe i motivacije za aktivnostima koje su nekad bile normalni dio ivota dodatni su objektivniokviri koji stvaraju pogodno tlo za depresivnu reakciju starijeg ovjeka. Zbog toga je nuna prevencija za starije kojom se primjenjuje primarna i sekundarna preventivna zdravstvena mjera trajne tjelesne i psihike aktivnosti za starije. Nuno je potraiti strunu pomo, osim izabranog doktora obiteljske medicine i psihogerijatra.9 Simptoma eeraPosted on December 6, 2010 Uestalo mokrenje, intenzivna eAko imate estu potrebu za odlaskom u WC, naroito nou mogu uzrok je eer. Bubrezi rade prekovremeno da se oslobode vika glukoze to izaziva urgentno ustajanje nou. Intenzivna e sugerira potrebu tijela za dodatnom tenou. Ova dva simptoma su povezana i prema navodima istraivanja to je nain kako organizam pokuava da regulie eer.Iznenadan i brz gubitak kilaePovean eer u krvi moe izazvati nagli gubitak teine, pet do deset kg u roku od par mjeseci, to nije znak zdravlja. Insulin ne uspijeva dopremiti glukozu do elija, gdje se ona upotrebljava za energiju, te organizam ovo prihvata kao signal intenzivne gladi, upotrebljavajui proteine iz miia kao alternativni izvor energije.Bubrezi takoe rade prekovremeno da bi se rijeili vika eera, dovodei do gubitka kalorija i u procesu je mogu negativan uticaj na bubrege. U sutini javlja se deficit kalorija.Prekomjerna gladIntenzivna glad je jo jedan od moguih znakova dijabetesa, uzrokovana neravnomjernim nivoima glukoze u krvi. Kada se eer umanji, organizam tumai signal kao nedovoljan unos hrane i pokuava da nadomjesti glukozu u prekomjernim koliinama.Problemi sa koomSvrabe i nelagoda kao uzrok suhe koe ili loe cirkulacije, esto moe biti znak dijabetesa ali i nekih konih oboljenja. Tipina je tamnija koa oko vrata i pazune jame, kada se primijeti nije loe provjeriti nivo eera u krvi.Sporije zarastanje ranaInfekcije, povrede i rezovi koji sporo zacjeljuju su jedan od pouzdanijih znakova eera. Razlog su oteeni krvni sudovi koji prenose uveane koliine glukoze kroz vene i arterije. Krv sporije dolazi do mjesta povrede kao rezultat.Gljivina OboljenjaDijabetes se smatra boleu sa kompromitovanim imunitetom. To daje veu prijemivost svim infekcijama iako gljivina oboljenja su uobiajena. Gljivice se rado razmnoavaju na podlogama bogatim glukozom. este su enske vaginalne gljivine infekcije.Zamor i razdraljivostLjudi koji imaju eer dugo vremena se naviknu na hronii umor i to je esto simptom koji ih vodi ljekaru. Odlazak desetak puta u WC tokom noi e napraviti svakoga umornim isto kao i ekstra napor koji organizam treba da bi nadomjesti glukozu. Razdraljivost je direktno povezana sa umorom, kada se eer regulie, ljudi su manje i umorni i razdraljivi.Zamueno vidno poljeNedovoljna otrina vida praena sa svjetlacima ili mrenom je direktan rezultat visokog eera u krvi. Poveana glukoza mijenja oblik one lee. Obino se stanje normalizuje kada se nivo glukoze regulie tretmanom. Redovna kontrola glukoze je jako vana jer mogua slijepoa je nepovratna.Utrnulost i marciUtrnulost dijelova nogu ili ruku, otoci ili osjeaj arenja su uobiajeni simptomi kod dijabetesa koji govore za povredu nervnih zavretaka. Simptomi koji su se nedavno javili se mogu izgubiti ako se reagira brzo ali takoe mogu izazvati stalne promjene na nervima ako se bolest zapusti.Analiza eera u krvi

Nekoliko testova je uobiajeno za nalaze eera u krvi ali treba imati na umu da jedno mjerenje nije nikad dovoljno da bi se iskljuio ili potvrdio dijabetes. Najee se prakticira mjerenje eera natate, poslije 8 do 12 sati posta. Nivo glukoze od 126 miligrama po decilitru i vie govori o dijabetesu. Normalna granica je 99 mg/dl a 100 do 125 mg-dl govori o predijabetesu kada su takoe potrebni koraci prevencije.VODI UPUTA ZA AKTIVNO ZDRAVO STARENJE PREHRANA U STARIJIH LJUDI I METABOLIKE BOLESTI

1. SMJERNICE PRAVILNE PREHRANE STARIJIH LJUDI Pod pravilnom prehranom starijih ljudi podrazumijeva se prehrana sukladno izraena Hrvatskim smjernicama pravilne prehrane za starije, koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za esencijalnim hranjivim tvarima, a istovremeno smanjuje rizik obolijevanja od kroninih bolesti povezanih s nainom prehrane. Kako se tijekom starenja javljaju i odreene promjene u funkciji probavnog sustava starijeg ovjeka prehrana starijih treba biti usklaena s opim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnou. Najea pogreka u prehrani je prekomjeran unos soli, eera, bijelog brana i zasienih masnoa, tetnih imbenika koji pogoduju nastanku bolesti u starosti, a time i funkcionalne onesposobljenosti. Zamjena za te pogrene prehrambene navike starijeg ovjeka je primjena osam prehrambenih pravila za starije. Sadraj vode u tijelu se postepeno smanjuje sa ivotnom dobi. Zbog toga je u starijoj dobi nuno uzimati minimalno 8 aa nezaslaene i negazirane tekuine dnevno. Pri tom se mora voditi rauna je li navedena minimalna koliinu unosa vode ve nadoknaena tekuom hranom, kao to su npr. juha ili varivo. 2. KOJI SVE IMBENICI MOGU UTJECATI NA STANJE UHRANJENOSTI STARIJIH OSOBA? S poveanjem ivotne dobi dolazi do slabljenja osjeta okusa, opipa, mirisa, vida i sluha, to sve moe imati negativan utjecaj na prehranu i stanje uhranjenosti starijih osoba. Pored fiziolokih promjena uvjetovanih starenjem, kroninih bolesti i oteenja funkcije pojedinih organa i organskih sustava kao i naina prehrane, na prehrambeni status starijih osoba utjeu i psiholoki (alovanje, apatija i sl.), socioloki (izoliranost uvjetovana tekom pokretljivosti i sl.) i ekonomski imbenici. Nadalje, ljudi starije dobi uzimaju i mnogobrojne lijekove koji mogu utjecati na njihovo stanje uhranjenosti. Poznato je da mnogi lijekovi mogu uzrokovati gubitak apetita, smanjiti osjet okusa i mirisa, ili doi u interakciju s drugim prehrambenim tvarima, smanjujui tako njihovu apsorpciju. Tijekom procesa starenja, kao posljedica smanjenja miine mase i koliine vode u tijelu, uz istovremeno poveanje rezervi masnog tkiva, dolazi do snienja bazalnog metabolizma. Kao posljedica snienog bazalnog metabolizma i smanjene tjelesne aktivnosti dolazi do smanjenih energetskih potreba starijih osoba. Unato padu energetskih potreba u starijih ljudi ne opada i potreba za vitalnim hranjivima. Stoga je potrebno osigurati izbor hrane bogate nutrijentima, a siromane kalorijama, kako bi se u isto vrijeme osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna koliina energije. 3. PIRAMIDA KORISNE MEDITERANSKE PREHRANE Piramida mediteranske prehrane za starije osobe prikazuje ope proporcije i frekvenciju obroka, koja zbog razliitih ivotnih stilova i potreba namjerno nije strogo definirana. Baza piramide se odnosi na preporueni dnevni unos tekuine, a to je minimalno 8 aa vode dnevno. U drugoj razini piramide su itarice i proizvodi od punog zrna itarica tamni kruh i integralna tjestenina te integralna ria i soja. Sljedea razina piramide se odnosi na to vei unos sezonskog voa i povra. Unos bjelanevina putem plave i bijele ribe osobito srdela i inuna, zatim meso peradi (bez koice) i kunia, ini etvrtu razinu piramide za starije osobe. Gerontoloki nutricionisti preporuuju unos bezmasnih mlijenih proizvoda, koji su takoer u etvrtoj razini. Unos eera se nalazi na uskom vrhu piramide, to znai da njegov unos treba to je vie mogue ograniiti.

OSAM PREHRAMBENIH PRAVILA ZA STARIJE OSOBE 1. Prehrana starijih treba biti usklaena s opim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnou; 2. Svakodnevno jesti to raznovrsniju hranu uz obvezan doruak. Dorukovati voe i bezmasne mlijene proizvode. Ruati to vie povra i ribe uz najvie jedan decilitar crnoga vina. Veerom unositi to manje namirnica, najkasnije 3 sata prije spavanja, po mogunosti uvijek u isto vrijeme; 3. Dnevno uzimati 8 aa od 2 dl vode ili negazirane i nezaslaene tekuine koji se umanjuje unosom tekue hrane; 4. Sezonsko voe, povre, klice i integralne itarice unositi u poveanoj koliini; 5. Crveno meso svakako zamijeniti bijelim mesom peradi bez koice i osobito plavom ribom; 6. Primjeren unos nemasnoga mlijeka, nemasnoga sira, jogurta, kefira, tofua, oraastih plodova; 7. Posebno ograniiti unos5 B u hrani: soli, eera, bijelog brana i masnoate bijele rie u hrani (zamjensku masnou nadoknaditi uljem bue, masline ili suncokreta). 8. Poveati unos brokule, cvjetae, prokulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda, te buinih kotica u cilju sprjeavanja bolesnoga starenja. 4. DODATNI SAVJETI ZDRAVE PREHRANE ZA STARIJE Posvetite panju izgledu hrane i serviranju (cvijee, svijee); Jedite polagano u miru uz dobro vakanje i koncentraciju na uivanje u obroku (uivajte u okusima i mirisima hrane ); Sa stola se dignite prije osjeaja sitosti (pojedite 80 % obroka koji bi vas inae u potpunosti zasitio); Nemojte se preesto vagati, jer e vam se initi da se kilogrami tope presporo (mravljenje je polagan proces, ne zaboravite da se niste ni udebljali preko noi); Znojenjem se gubi sol-oprez kod nadoknade soli-(hipertenzija, bubreni bolesnici drugi lijekovi); Dodatni oprez potreban je ljeti jer je zbog vruine ubrzan proces kvarenja hrane, to uz smanjen osjet mirisa i okusa te oslabljen vid kod starije osobe poveava mogunost trovanja hranom; Osiguranje dostave hrane u kuu ili posjeta gerontolokom centru radi konzumacije obroka. 5. PRAVILNA PRIPREMA HRANE Kod pripremanja jela naroitu panju treba posvetiti tome da se sauvaju posebno vrijedni dijelovi, npr. vitamini. U starosti je poeljno jesti hranu koja je to kra