o nastanku grada Širokoga brijega

193

Širokom BrijeguSto godina nove crkve na

O NASTANKU GRADA ŠIROKOGA BRIJEGA

Dugandžić, I.

Sažetak: Autor u članku istražuje nastanak grada na rijeci Lištici, njegove prve gospodar-ske i javne objekte te istražuje pisanje mjesnog imena. Ime Široki Brig prvotno je označa-valo samostan i župu, onda zaselak sela Pribinovića, a kasnije naselje, pa općinu i na kraju cijelu okolicu. Uz rijeku Lišticu ispod Širokoga Brijega, u naselju Lise, bilo je nekoliko mli-nica u tursko doba. Tada se to naselje sporo razvijalo. Gradić je sporo rastao, najprije, kada je podignut franjevački samostan i crkva (1846.), te kada je godine 1902. puštena u promet cesta Mostar–Široki Brijeg–Posušje. Uz cestu, počele su nicati kuće, gostionice i pokoja prodavaonica. Početkom XX. stoljeća tu je podignuta velika zgrada za otkupno skladište duhana, pa škola i pošta, kasnije zgrada zdravstvene stanice i općinske uprave, a u drugoj polovini stoljeća različite poslovne i obiteljske zgrade. Od polovine 30-tih godina XX. sto-ljeća širokobriješko je područje bilo središte za eksploataciju hercegovačkih boksitâ.

Ključne riječi: gradić, Široki Brig, Lištica, cesta, škola, voda, struja, duhanski ured.

Podatci o autoru: Dugandžić, I.[van], ing., Matica hrvatska Široki Brijeg, Trg Gojka Šuška 4, 88220 Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina, [email protected]

Ivan Dugandžić

194 POVIJEST

ABOUT THE ORIGIN OF THE TOWN OF ŠIROKI BRIJEG

Dugandžić, I.

Abstract: In this article, the author explores the origin of the town on the river of Lištica, its fi rst economic and public facilities, and looks into its written town name. The name of Široki Brig* originally designated the monastery and parish, then the hamlet of the village of Pribinovići, and later the settlement, then the municipality and eventually the entire neighborhood. In Turkish time, there were several mills on the river of Lištica near Široki Brijeg hill, in the small village of Lise. The settlement was then developing slowly. The small town grew slowly, fi rst when the Franciscan monastery and church were built (1846) and when the road Mostar – Široki Brijeg – Posušje was opened to traffi c in 1902. Houses, inns and some shops started emerging by the road. In the beginning of the 20th century, the large building of tobacco buying storehouse was built there, then school and the post offi ce, later buildings of the health station and municipal administration, and in the second half of the century, various business and family buildings. Since the middle of 30-ies of the 20th century, the area of Široki Brijeg was the center of exploitation of Herze-govinian bauxites.

Key words: small town, Široki Brijeg, Lištica, road, school, water, electricity, tobacco offi ce.

Author’s data: Dugandžić, I.[van], Matica hrvatska Široki Brijeg, Trg Gojka Šuška 4, 88220 Široki Brijeg, Bosnia and Herzegovina, [email protected]

* Brig in ikavian dialect has the same meaning like Brijeg in jekavian dialect (eng. hill).

195


Tragovi grada iz starije prošlostiPovijest jednoga grada počinje gotovo uvijek mnogo prije no što je to zabi-lježeno. Jer grad ne nastaje slučajno ni odjednom. Tako je i sa Širokim Brije-gom, koji je i prije svojega službenog rođendana imao dugu prošlost. Od prve znane prisutnosti čovjekova obi-tavanja na području potonjega grada do njegova rođendana osnutkom sa-mostana (1846.) prošlo je višestruko više vremena negoli od osnutka samo-stana do danas.

Dakle, povijest širokobriješkog kra-ja počela je mnogo prije godine 1846. kada su stavljeni temelji današnjeg sa-mostana. Pretpovijesno, rimsko i sred-njovjekovno doba ostavilo je u okolici današnjega grada svjedočanstva broj-nih kamenih zdanja: velika pretpovi-jesna gomila, na uzvišenju Cigansko brdo iznad Oklaja;1 srednjovjekovna utvrda, u Borku, nedaleko od vrela Li-štice;2 gomile iznad Soldinih kuća, kraj ceste Oklaji-Dobrkovići;3 gomile na ši-rem području zvanom Radešice;4 Mar-kanovića gradina nad desnom obalom

1 Dugandžić, I., Širokobriješka baština, Široki Brijeg, 2004., str. 40.

2 Anđelić, T. , Srednjovjekovni grad kraj vrela Lištice, Vitko br. 3/2003., str. 46.- 59.

3 Dugandžić, I., Širokobriješka baština, str. 44.4 Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 305.

rijeke Lištice;5 gradina na istaknutom vrhu brijega Cigansko brdo;6 Ćavarova gradina na kamenoj litici uz rijeku Li-šticu;7 velika gomila na Ćavarovu brdu, zvana Krstine (danas mjestu zvanom Bunker);8 gomile na brijegu zvanom Stražnica u blizini Šuškovih kuća;9 go-mile na rubu Mokarskog polja, istočno prema Turčinovićima;10 pretpovijesna gradina, rimska i ranosrednjovjekov-na utvrda u Mokrom (srednjovjekovni grad Mokriskik, Mokarski grad).11 Tu su i srednjovjekovni nadgrobni spome-nici (stećci): Barevište, Jelinak i Polu-grina u Mokrom,12 Sajmište kraj rijeke Lištice13 te stećci u groblju na Trnu.14 Starokršćansko doba ostavilo je u Mo-krom svjedočanstvo svoga kršćanstva: temelji bazilike s krstionicom (5. ili 6. stoljeće).15 Dakle, okolica Širokoga Bri-

5 Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 302.6 Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 291.7 Dugandžić, I., Širokobriješka baština, str. 42.8 Dugandžić, I., Širokobriješka baština, str. 42.9 Arheološki leksikon BiH, sv.3., str.306.10 Dugandžić, I., Širokobriješka baština, str. 44.11 Šišić , F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih

vladara, Zagreb , 1925.12 Bešlagić , Š., Stećci, str. 37; Benac , A., Široki

Brijeg, str. 7-12.13 Bešlagić , Š., Stećci, str. 310; Benac , A., Široki

Brijeg, str. 5.-7.14 Bešlagić , Š., Stećci, str. 307; Benac , A., Široki

Brijeg, str. 22.-25.15 Sergejevski, D. , Bazilika u Mokrom, Glasnik

zemaljskog muzeja, 16/1961., str. 211.-227.; Basler, Đ. , Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo , 1972., str. 100.-

Ivan Dugandžić

196 POVIJEST

jega puna je zanimljivih i dirljivih tra-gova iz starije prošlosti. No, vratimo se gradu iznad Mokarskog polja (o kojem sredinom 10. stoljeća piše bizantski car Konstantin Porfi rogenet) i srednjovje-kovnom gradu u Borku, nedaleko od vrela Lištice.

Gradina, Mokro Prapovijesna gradina, rimska i rano-srednjovjekovna utvrda. Smještena je poviše Matijevića kuća, na brdu nad poljem, tako da zauzima istaknut vršak brda i dio platoa prema Čerigaju . S tri strane pristup je zaštićen prirodnim strminama, a s četvrte strane debelim zidom. Prostor je to veličine 180x60 m. Na najvišoj točki nalaze se ostatci bastiona, danas vidljivi u obliku velike kamene gomile, a u njezinu podnož-ju nalaze se dijelovi građevina zidanih obrađenim kamenom, bez žbuke. Na gornjem dijelu platoa zapaženi su ostat-ci pravokutne građevine i okrugle ci-sterne, rađenih u kamenu, s malterom. Površinski nalazi su brojni. Utvrda je sagrađena u ilirsko doba, a u kasnoan-tičko vrijeme na njoj je podignut refu-gij ili pribježište. Spominje je bizantski car Konstantin Porfi rogenet (912.-959.)

104.; Basler Đ., Kršćanska arheologija, Mo-star , 1990., str. 93.; Nikić , A., Starokršćanske crkve u Hercegovini , Kršni zavičaj, 9/1976., str. 15.

u svom djelu O upravljanju carstvom. Utvrda je služila za zaštitu puta koji je vodio od Brotnja iza Trtala do Privalja i Kočerinskog polja , te zaštitu naselja is-pod utvrde, u kojem je otkriven temelj crkve iz petoga stoljeća.16

Srednjovjekovni grad Omanje srednjovjekovno utvrđenje smješteno je na jednoj kamenoj kosi i izvanredno lijepu prirodnom ambijen-tu blizu nekoliko izvora koji zajedno čine rječicu Lišticu . Ime samoga grada još je nepoznato, ali okolno stanovniš-tvo lokalitet naziva Gradina, a ponekad i Borak , kako se zove i jedan od izvora koji sačinjavaju rječicu Lišticu .

Oblik srednjovjekovne utvrde (nepra-vilan četverokut) prilagođen je konfi gu-raciji terena. Uz obje uže strane grada prizidane su četvrtaste kule, a jugoi-stočni zid naknadno je pojačan visokim podzidama i jednim jakim kontraforom. Debljina gradskih zidova ide od 1 do 1,5 m, a visine 1 do 6 m. Od brdskog ma-siva grad štiti jedan veći i jedan manji usjek. Unutar utvrde nalazi se cisterna. Pokretne nalaze uglavnom sačinjava ke-ramika, željezni predmeti (strjelice, čavli i dr.) i kamene kugle. Ta je utvrda štitila

16 Arheološki leksikon BiH , sv. 3., str. 297.; Šišć, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vla-dara, Zagreb , 1925., str. 454.; Skok , P., Kon-stantinov to Mokriskik, Jug. Istor. Časopis, sv. 1.-4., 1937., str. 97. i 104.

197


vjekovne župe Večerić. Sustavno arhe-ološko iskapanje na srednjovjekovnom gradu izvođeno je u dva navrata: prvo u 1975., a drugo u 1976. godini.18

18 Arheološki leksikon BiH , sv. 3., str. 297.; An-đelić , P., Srednjovjekovne Humske župe, Mo-star , 1999.,str. 180.; Kosir, V. , Starine u okolici Širokoga Brijega, Naša ognjišta, br. 74., 1981., str. 16.; Anđelić T., Srednjovjekovni grad kraj vrela Lištice, Vitko br. 3./2003., str. 46.- 59.

raskrižje putova Mostar - Duvno i Her-cegovina - planina. Turci su je osvojili 1477. Dr. Dominik Mandić i neki drugi povjesničari misle da je gradina u Borku ostatak utvrde Nebojša ili srednjovje-kovni Kruškovac,17 glavni grad srednjo-

17 Mandić, D., Bosna i Hercegovina I, Chicago, 1960., str. 96; Bonić, R., Srednjovjekovni grad Kruševac u Humu, Mandićev zbornik, Rim, 1965., str. 127.

Slika 1: Pogled na srednjovjekovni grad-utvrdu

Ivan Dugandžić

198 POVIJEST

U podnožju srednjovjekovnoga gra-da, između golih stijena i klisura, ri-jeka Lištica prolazi kroz uski tjesnac. S istočne strane toga tjesnaca diže se brijeg zvan Ćavarovo brdo, a brijeg na desnoj strani rijeke zove se Cigansko brdo.19 Podno ovih brda, na mjestu zva-nom Sajmište, nalazi se staro groblje sa stećcima.20 Područje oko Sajmišta (u kasnom srednjem vijeku raskrižje planinskih putova),21 osim sakralnoga značaja, imalo je veliku gospodarsku ulogu. U ono doba, to je mjesto gdje se održavao sajam, gdje se trgovalo.

Umiranje gradaNakon rušenja franjevačkih samosta-na i crkava u 15. i 16. stoljeću, kršćan-ski puk u Hercegovini ostaje bez ika-kvih crkvenih građevina.22 Turci nisu

19 “Tjesnac s rijekom Lišticom između Čavaro-va brda (brdo Svijetla) s jedne strane i Cigan-skog brda (brdo Tame) s druge strane mogao je biti idealan položaj dualističkog kulta, što donekle potvrđuje i obredni prostor (Sajmi-šte) ispred njega sa stećcima i njihovim du-alističkim simbolima. Čitav ovaj kraj, svojim nazivima, gomilama i stećcima ima sakralni značaj.” Vidi: Ante Škobalj, Obredne gomile, Sveti Križ na Čiovu, 1970., str. 269.

20 Benac, A., Široki Brijeg, srednjovjekovni nad-grobni spomenici, sv. III., Sarajevo, 1952., str. 5-12.

21 Niz kanjon rijeke Lištice spuštao se jedan krak stare ceste koja je vodila od Borka prema Zavozniku i antičkom naselju u Mokrom.

22 Pandžić, B., Hercegovački franjevci, Mostar-Zagreb, 2001., str. 20-26.

dopuštali katolicima nikakvu gradnju. Turska osvajanja širokobrijškoga kraja (oko 1470.) pretvorila su ga u pustoš.23 Na opustjelo zemljište Turci nastoje vratiti odbjeglo pučanstvo, prije svega Vlahe. Kršćansko pučanstvo postaje raja ili se islamizira. Stoljeća su prola-zila: stoljeća kuga, gladi, ratova, a na ovom kamenu živjeli su usporedno fra-tar, raja i beg. Dakle, najpogubnije go-dine za širokobriješki puk zasigurno su one iz vremena turske vladavine. Strah i nesigurnost za četiristoljetne vladavi-ne Osmanlija ovim prostorima prisilili su mnoge obitelji na zbjegove i iseljava-nja. Puk, povijesni izvori potvrđuju, to tumači i činjenicom što gradnju solid-nijih zdanja nisu dopuštali age i begovi jer rajetin (katolik), koji posjeduje kuću zidanu u malteru, postaje nepremjestiv. Sve do početka gradnje (1846.) prvoga samostana u Hercegovini (na Širokom Brijegu), povijesni izvori potvrđuju, nema gradnje većih gospodarskih, jav-nih i obiteljskih objekata. Nema govora o postojanju gradskoga naselja.

O nazivu mjesta

Mjesto gdje se danas nalazi središnji dio grada, kraj rječice Lištice,24 pripa-

23 Aličić, A., Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću, GZM, Etnologija, Sarajevo, 1970., str. 97-134.

24 U Lisama izvire rijeka Lištica (izvedenica od

199


dalo je naselju Lise.25 Uzvisina južno od Ugrovače26 pred njezino ušće u Lišticu zvala se Široki brig i pripadala je naselju Pribinovići27 (danas mjesto samostana i crkve).

Ponad grada uzdižu se tri brijega okrenuta prema rijeci Lištici: Burića brig, Brig Stražnica i Široki brig. Ovaj posljednji, smješten u sredini, najširi je

imena Lise). Po njima je dobila svoje ime, a po rijeci i mjesto Lištica.

25 Lis, pridjev, sveslav. i praslav. u toponimima ima više značenja. Za širokobriješko naselje Lise, vjerojatno, toponim koji ima osnovu lis- i sufl iks –in (ine) sa značenjem “mjesto po vrhovima koje nije obraslo šumom; sino-nimi: čistina, proplanak”, na –inje lisinje n “goli vrh, golo brdo”. (Vladimir Mažuranić, Pravopisno-povijesni rječnik, Zagreb, 1908-1922., 598);

“Kad se pogleda sa Širokoga Brijega preko grada na rijeci Lištici, iznad mjesta se dižu dva brda s ravnim prostranim vrhovima. Ri-jeka Lištica ih podijelila na dvoje. Zapadno se zove Cigansko brdo, a istočno Ćavarovo ili Bošnjakovo brdo. Oba su bila nastanjena. Zvali su se Lise. S vremenom izgradili kuće ispod brda, a sačuvali svoje ime Lise. (Vencel Kosir; Mlinice na rijeci Lištici, Naša ognjišta br. 76./1981., str. 12.)

26 Űgrovača < Űgrovača <Ugrova (=jeguljina), tj. voda ili rijeka.

27 Pribinovići, današnje selo (dio Mokrog) čuva uspomenu na vrlo staro pleme Pribinoviće po kojima je dobilo svoje ime. Pribinovići se spominju još u Srednjem vijeku, o čemu svjedoče pisani dokumenti. Vidi: Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne dr-žave, str. 127.-132; Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, knjiga. I., u izdanju KKD Napredak, Sarajevo, 1942., str. 575; P. Anđelić, M. Sivrić, T. Anđelić, Srednjovje-kovne humske župe, Mostar, 1999., str. 165.

od sviju i otud mu ime Široki brig.28 Na njemu je godine 1846. započeta gradnja franjevačkoga samostana i crkve. I kada je to mjesto postalo duhovno žarište i uljudbeno središte cijele Hercegovine, njegovi su pismeni i nepismeni stanov-nici zadržali dotadašnji oblik njegova imena: Široki brig (Brig).

Tako su ga i pisali franjevci prvih pedeset godina. Većina ih je drugu di-onicu i dalje pisala malim slovom, iako je to označavalo veliki sadržaj. Na iz-maku 19. stoljeća ime se počinje pisati u i/j/ekavskom obliku: Široki Bri/j/eg.29

28 Široki Brig nalazi se na području koje je od hrvatskog doseljenja u ove krajeve do naj-novijeg vremena bilo ikavsko s obzirom na izgovor starohrvatskoga glasa jata. Samo je doživjelo smjenu dvaju narječja: najprije ča-kavsko, a nakon njega štokavsko. Kao i drug-dje na ikavskom području, tako su se zvala i sva uzvišenja u selu Pribinovićima: Široki brig, Burića brig, Musin brig,i Kuljića brig.

29 Širokobriješki istaknuti jezikoslovac fra Ja-kov Bubalo o tom piše: “Pa, kako je došlo do davnoga pisanog naziva Široki Brijeg, namjesto izvornoga naziva Široki Brig, koji je zabilježen već u “Spomenici pedesetgo-dišnjice franjevačke redodržave” – prije go-tovo jednoga čitavog stoljeća (g. 1897.)? Je li tu možda po srijedi fratarska “polupismena malograđanština”? Nije. Ali je očito po sri-jedi jedno posve neispravno shvaćanje služ-benoga hrvatskog jezika i odgovarajućega jezikoslovnog pravila. Dakako, fratarsko ne-ispravno shvaćanje. Valja naime znati da je to doba (druga polovica 19. stoljeća) vrijeme doradbe i dogradbe hrvatskoga književnog jezika, s ijekavskim izgovorom, po načelima Ludevita Gaja i ostalih hrvatskih iliraca. A svi hrvatski franjevci, pa tako i hercegovački, bili

Ivan Dugandžić

200 POVIJEST

Takvo je službeno pisanje nastavljeno i u 20. stoljeću. Ali u govornom jeziku većine običnog puka i jezično svjesnih učenih ljudi iz ovoga kraja i dalje se za-držao ikavski oblik. Štoviše, pojedinci su ga tako i pisali.30

su oduševljeni pristaše upravo razbujaloga hrvatskog “ilirizma”. Pa u tom “ilirskom” žaru i zanosu franjevci su, poput mnogih drugi onodobnih uljudbenih poslanika, ijekavizi-rali i one riječi koje po svojoj naravi ne trpe nikakvu preinaku. A to su poglavito mjesni i zemljopisni nazivi, kojima je mjesni puk već od davnina dao svoja ikavska vlastita imena, kao što je ime Široki Brig. I kao što su neki drugi javni poslenici krivim pristupom hr-vatskom književnom jeziku svojedobno bili “pretvorili Split u Spljet, a Livno u Lijevno (srećom samo nakratko), tako su svojedobno i hercegovački fratri istim krivim pristupom “pretvorili” Široki Brig u Široki Brijeg (nesre-ćom na dugo vrijeme).” Vidi: Jakov Bubalo, Široki Brig, a ne Široki Brijeg, Naša ognjišta, god. 21., br. 6., str. 17.

30 Ilić, Ž., Ime Široki Brig u izvornom obliku, Kršni zavičaj br. 29/1996., str. 95. Upozo-ravam na ovaj tekst da ga prouče oni koje zanima jezikoslovno pitanje o samom izvor-nom imenu Široki Brijeg, odnosno Široki Brig. Za prve spomene imena Široki Brig u njegovu izvornom obliku do njegova ije-kaviziranja fra Žarko Ilić u prikazu navodi više povijesnih izvora. Usp: Kraljević, A., Schematismus Missonariae neorectae Cu-stodiae Hercegovinensis…pro anno Domini MDCCCLIII. Raghusii, Typis P. Fanc. Mar-techini. Str. 11. 18 i 24; Petar Bakula, Breve compendio sacro-istorico…, Raghusa, 1853., str. 3, 74, 80,i 95; Bakula, P., Pisma sveto-iskazana od Ercegovačke redovničke čuvo-države…, Dubrovnik, 1853., str. 3; Bakula, P., Schematismus…pro anno Domini 1867, Spa-lati, 1867., str. 41, 49, 53; Miličević, F., Perivoj darovah nebeski/Molitvenik, Zagreb, 1867.,

Glavno mjesto u početku nastanka gradića mijenjalo je ime više puta. Naj-prije se zvalo Lise31 a ne Ćemer32 kako neki pogrešno navode. Ćemer je bio samo dio oko mlinica,33 odnosno Će-mer – po mlinici koja je bila sagrađena na svod (ćemer, perzijsko-turski kemer = svod).34 Potom se prozvalo Lištica

str. 360; Schematismus… pro anno 1892., str. 26 i 70; Glavaš, R., Spomenica pedesetgodiš-njice Hercegovačke Franjevačke Redodržave, Mostar, 1897., str. 41, 42 i 43.

31 Naselje Lise koje je, nema sumnje starog po-stojanja, bilo je u administrativnoj jedinici – Blato. Prvi put se, u svezi s pisanim ak-tom, spominje 1468. godine. Selo je, nakon turskog osvajanja, pusto, samo jedan dom. Usp.: Aličić, A., Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću, GZM, Etnologija, Sarajevo, 1970., str. 102.

32 Prema popisima katolika iz 1743., 1768., 1813., i 1844., te u desetak latinskih i hrvatskih Še-matizama naše Hercegovačke franjevačke provincije od 1853. preko 1867. s prijevodom iz 1970., zatim 1873., 1882., 1889., 1899., 1903. s prijevodom iz 2003., zatim 1933. do 1977., koji navode naseljena mjesta župe Blato (ka-snije Široki Brijeg), nema ni spomena imena Ćemer. Današnje područje grada, naselje kraj rijeke Lištice, upisano je pod imenom Lise.

Pred konac turske vladavine u Bosni i Her-cegovini “Ćemer je bio mala kasaba s jednim akčinicom, dva, tri dućana i tri, četiri mli-nice na rijeci Lištici ” Usp.: Karačić, B., Ubi konj svog jahača, Kršni zavičaj br. 13./1980., str. 26.

33 Mlinica se nalazila na rijeci Lištici u blizini današnjeg kafe Granda.

34 “Rizvanbegovića mlinica na rječici Lištici napravljena je 1634. godine. Seljaci iz okol-nih sela dogonili su žito u tu mlinicu i za ra-zliku od drugih mlinica nju su zvali Ćemer. Onda je u blizini mlinice Ivko Naletilić na-

201


– po rječici koja izvire u Borku, dva kilometra sjeverno od središta grada. Nakon toga mjesto dobiva ime Široki Brig – po smještaju franjevačkoga sa-mostana i gimnazije koji su bili veoma poznati. Pedesetih godina prošloga sto-ljeća komunistička vlast mijenja naziv u Lištica.35 Široki Brig je preimenovan u Lišticu (ime rječice koja teče kroz taj grad) zbog poraza partizana u tom kraju u Drugom svjetskom ratu. Župa i samostan iznad Lištice zadržali su i dalje ime Široki Brijeg. Gradu i općini vraćeno je prvotno ime god. 1991. kad su odškrinuta vrata demokracije.36

Nažalost, vraćanjem nekadašnjeg imena,37 nije iskorištena prigoda za

pravio kavanu i prenoćište za pomlioce. Ivko je uvjenčao Ivana Rezića iz Donjeg Crnča za svoju kćer Ružu.” Usp.: Kosir, V., Široki Bri-jeg, Naša ognjišta br. 11/1972., str. 9.

35 Godine 1953. partizanskom logikom Široki Brijeg je prekršten u Lišticu, da bi se valjda u interesu dnevne politike po mišljenju op-ćinskog revolucionarnog štaba skinula faši-stičko-ustašoidna hipoteka s grada i čitavog kraja. Usp.: Vukoja, F., Lištica ili Široki Brijeg, pitanje je sad?!, Vrisak br. 3./ 1990., str. 3.

36 Zakon o vraćanju naziva naseljenog mjesta Lištice i općine u naziv Široki Brijeg done-sen je 16. listopada 1991. u Skupštini BiH.

37 Ako i postoji zbog nekoga razloga potreba za promjenom imena nekoga naselja, ne može se to prepustiti općinskim uprava-ma, koje za to uglavnom nisu mjerovdane, nego stručnom povjerenstvu. Tu neizostav-no glavnu riječ moraju imati onomastičari, stručnjaci za imena. Vidi: Milan Nosić, Jezi-koslovne studije, Rijeka, 2001., 39.

ikavsku izvornost imena Široki Brig (izvorno ime) nego za njegovu preina-ku (ijekavizaciju) koja je nastala kon-cem 19. stoljeća.

Nastanak gradića

Rađanje gradića na rječici Lištici dogo-dilo se u vrijeme smrti Turskoga Car-stva i rađanju austrougarske okupacije, a povezano je uz onodobnu gradnju sa-mostana na Širokom Brijegu. Gradić je sporo rastao, najprije, kada je Austrija početkom prošloga stoljeća napravila cestu Mostar – Lištica – Posušje, onda su snalažljiviji seljaci počeli graditi kuće uz cestu u blizini mlinice.38 Prvi je sagradio kuću kovač Anđeo Marušić. Od njega je kupio zemljište Miško Sliš-ković-Kuljić i sebi sagradio kuću. Slije-dili su Penavići, Naletilići, Sopte, Šola i drugi, te umirovljenici Ivan Milković, Ivan Štimac i dr.39

Budući da je kraj oko Širokoga Bri-jega (sada gradsko područje) bio slabo naseljen, fratri su na svom zemljištu sagradili godine 1860. dugu, kamenim pločama pokrivenu prizemnicu za smještaj 8 trgovačkih prostorija (tzv.

38 Mlinice su za ona vremena krajem 19. stolje-ća bila mjesta najvećih komunikacija, jer su na Lišticu (rječicu) i njezine mlinice dolazili iz udaljenih i brdskih krajeva Hercegovine da samelju žita.

39 Kosir, V., Široki Brijeg, Naša ognjišta br. 11/1972., str. 9.

Ivan Dugandžić

202 POVIJEST

dućana), iznajmljenih svjetovnim tr-govcima.40 Na rijeci Ugrovači 1868., po planu fra Mattea Lorenzzonija, podigli su kameni most. Zahvaljujući mostu, putu prečacu Lištica - Brijeg, trgovačke radnje postepeno s Briga prelaze prema naselju, uz rijeku Lišticu. Tako, u pr-vom desetljeću prošloga stoljeća Široki Brijeg ima osnovnu školu, oružničku i fi nancijalnu postaju, franjevački samo-stan s gimnazijom, te mnogo dućana i trgovina.41

Godine 1919. putopisac je zapisao: Iza punih 16 godina put me nanese amo i vogjen starom željom pohitih na obalu Lištice, da se i šakom i kapom do mile volje napijem. I jest voda! Pravo vele Lišani: “Ko se Lištice napije, ne more je više nigda zaboraviti!”Ja sam to ovo drugi put u dobar čas iskusio: prvi put bijah još “dite”, ali sad… Kad sam se lipo pokripio. Uputio sam se niz čaršiju.42 To nije više ono selo pred 16 godina (1903. op. a), kad sam zapamtio samo Penavi-ća43 kulu; to je trgovište, da ne reknem

40 Kosir, V., Hercegovina prije sto godina (Še-matizam fra Petra Bakule), Mostar, 1970., str. 53.

41 Ahbaba, List sa Širokog-Briega, Osvit br. 64./1906., str. 3.

42 Čaršija (tur.) – trg; dio grada gdje se razvio trg; poslovni dio grada.

43 Godine 1888., spominje se trgovac i trećo-redac Jozo Penavić koji je nabavio barjak sv. Franje. Vidi: Glas Hercegovine, god. V, br. 37./1888., str. 3. Najveću kuća, kraj rijeke Li-

čitav gradić! Sve kuća do kuće, dućan44 do dućana.45

Pred Prvi svjetski rat otvori se u Širo-kom Brijegu pošta (1911.) i otkupna sta-nica duhana (1912.). Koliko je bio velik društveno-gospodarski značaj novog duhanskog objekta u Širokom Brijegu, suvišno je isticati.46 Društveni značaj nove stanice ogledao se u tome što su u njoj našli prvi put u povijesti ovoga kraja zaposlenje domaći ljudi koji su bili školovani i sposobni. Istodobno se u njoj zaposlio i manji broj fi zičkih rad-nika, a svake godine radilo je stotine se-zonskih radnica – vagarica ili doganki.

Prihod od duhana te doprinosi do-maćih iseljenika (Amerika) omogućili su ne samo skroman život širokobri-ješkom seljaku nego i kupnju zemlje za izgradnju kuća uz prometnicu Mostar – Široki Brijeg, danas središte grada.

štice (kraj staroga mosta), podigla je obitelj-ska zajednica Penavića, oko 1900. godine.

44 Dućan (tur.) - trgovina45 Lj. Lištica, 10. kolovoza 1919., Narodna Slo-

boda, Mostar, 1919. 46 Za razvoj gradića veliku ulogu imala je otku-

pna stanica duhana, jer mnoge životne aktiv-nosti bile su vezane za otkup duhana (vagu). Svako selo je imalo svoj datum i pretvaralo ga u pravi blagdan. U grad se slijevalo sve pučanstvo, od onih koji su tek prohodali do najstarijih stanovnika. Tada su se namirivali dugovi, plaćali porezi, otplaćivale veresije i nosile redovine u crkvu. Netko manje, netko više, ali je sigurno da svi mještani, i onaj naj-manji trgovac i obrtnik, imaju od toga neku korist.

203


Najviše se kuća u gradu izgrađivalo za uslužne - ugostiteljske, obrtničke i tr-govačke djelatnosti.

Pored najzamašnije – Duhanske sta-nice, novostvorena Općina47 najveću stavku prihoda imala je od uspostave stočnoga sajma, a koji se najviše razvio 1927. godine.48

47 Hrs, Rad općine Široki Brijeg, Narodna slo-boda br. 13/1929., str. 2.

48 “Uspostavljanjem pazara, ambulante, banje i dr. polažu se čvrsti temelji skoroj općinskoj

Slika 2: Panorama Širokoga Brijega, oko 1930.

Za gospodarski razvitak jednoga naroda, bilo cjeline bilo pojedinca, po-treban je novac. Da bi širokobriješki puk što povoljnije došao do novca, fra Didak Buntić je, godine 1910., odlučio zajedno sa svojim suradnicima osno-

organizaciji, a istodobno se počinju rješavati i u djelo provoditi gospodarski i zdravstveni problemi, pod čijim teretom narod mnogo trpi.” Usp.: HR., Stočni Pazar na Širokom Brijegu, Narodna sloboda, god. X., Mostar 1928., br. 8., str. 4.

Ivan Dugandžić

204 POVIJEST

vati Hrvatsku Seljačku Zadrugu,49 a fra Dominik Mandić je godine 1924. sa su-radnicima osnovao Hrvatsku Katoličku Štedionicu.50

Od sredine 30-tih godina XX. stolje-ća širokobriješko je područje bilo sre-dište za eksploataciju hercegovačkih boksitâ. Prirodni uvjeti, a još više ratne pripreme III. Reicha, tome su pogodo-vali, pa je već u 1938. godini na boksit-nim terenima Širokoga Brijega i Čitluka 663 radnika iskopalo 185.950 t. Početak iskorištavanja boksitne rudače donio je Širokom Brijegu do tada nepoznatu gospodarsku dinamiku.51 Uz to treba dodati da se istodobno kao nova djelat-nost pojavio kamionski transport,52 da su za nove kamione cestovne dionice bile preuske, pa ih je trebalo širiti kao i probijati nove putove, da je pojačani priljev novca oživio trgovinu itd. Tako su boksiti jednom dijelu Širokoga Bri-jega postali sredinom 30-ih godina prošloga stoljeća uzrokom nešto lakšeg života i nešto većih nada.

Od godine 1923. teku pripreme za izgradnju hidrocentrale, a prva žarulja

49 Dobržanski, I., Seljačke škole HNZ za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1914., str. 11.

50 Pandžić, B., Životopis fra Dominika Mandi-ća, Chicago 1994., str. 48.

51 Lovrić, Lj., Historijat eksploatacije boksita u Hercegovini, Mostar, 1984., str. 121.

52 Stalni prijevoznici rude bili su Paradžik, Knezović i Penavić (Vlado Smoljan, … I ne samo advokati, Mostar, 2001., str. 4.).

na području Širokoga Brijega zasjala je 1936. zahvaljujući franjevcima i velikoj pomoći prinosima o. Franje Čuturića, hrvatskog župnika u Chicagu (USA). Prvi vodovod izgrađen je godine 1938.

Grad je rastao zahvaljujući i zname-nitoj širokobriješkoj gimnaziji, posebno nakon što je ona 1918. bila izjednačena s drugim gimnazijama, dobivši pravo javnosti.

Ne smijemo mimoići ni djelovanje školskih sestara sv. Franje. U gradu su održavale (1935.-1945.) žensku stručnu školu, osnovale dječji vrtić53 i održavale razne tečajeve.54

Za potrebe prikazivanja fi lmskih predstava u Širokom Brijegu još se koncem tridesetih godina počeo graditi Dom kulture koji je zbog ratnih nedaća otvoren tek 1948. godine.55

Nije moguće govoriti o samom gra-du a ne spomenuti 7. veljače 1945. kad su partizani, nakon zauzeća, poubi-jali mnogo nevinih ljudi a grad i sela opljačkali.56 Nekoliko godina poslije

53 Vrtić su zvali Igračka škola. 54 Palac, N., Stoljeće života, Mostar, 2000., str.

71.55 Prva je fi lmska predstava upriličena godine

1931. u zgradi franjevačke gimnazije. Pola-znici širokobriješke gimnazije tom su pri-godom vidjeli tonski fi lm Spas male Zorice Doma narodnog zdravlja iz Zagreba.

56 Karačić, V., Široki Brijeg - grad na Lišitci, Akademija likovne umjetnosti Široki Brijeg, Široki Brijeg, 2001, str. 10.

205


imamo nacionalizaciju, a oduzeto je i uništeno toliko toga. Narodnoga i širo-kobriješkoga: Gimnazija, Konvikt, Mu-zej, Knjižnica, Hidrocentrala, Hotel…

Prvi gospodarski, javni i društveni objekti i ustanove

Promet Mostovi. Prvi prijelaz rijeke Lištice na-lazio se kod Gradine u Borku57 preko sti-jene od sige, a prijelaz ispod koga je tekla Lištica narod je nazvao Božja ćuprija58. Taj prijelaz za cestu kroz širokobriješko područje još je iz rimskoga razdoblja.59 Antička cesta Radobolja – Borak – Duv-no, a za turske uprave Mostar – Borak – Duvno služila je više stoljeća kao glavna prometnica. Njome su prolazile razne

57 Što se tiče postojanja praslav., bor, općeni-to se tumači prijevojem e > o od ie, osnove bher- koja znači “stršiti, šiljak”, a dolazi u germanskom (stisl. Bçrr “drvo”, stengl. bearo “šuma”) i keltskom (stir. barr “šiljak”). Usp: Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv. I, Zagreb, 1971., str.118.

58 Ćuprija ž tur > most59 Na izvoru Radobolje križalo se osam rim-

skih cesta. Jedna od njih vodila je od Rado-bolje pravcem Galac – Žvatić - Donji Gradac – Borak. U Borku se cesta razdvajala. Jedan krak je vodio preko Božje ćuprije, prirodne stijene ispod koje teče rijeka Lištica, uz Pri-soje i Crnač za Rakitno i Duvno. Drugi krak se spuštao niz kanjon rijeke Lištice u pravcu Zavoznika i rimskoga naselja u Mokrom pod Gradinom. Usp. E. Pašalić, Antička naselja i komunikacije Bosne i Hercegovine, Saraje-vo, 1960.

vojske. Bila je prometna veza između srednjovjekovnih država.60

U samom mjestu, danas središtu grada, nalazio se kameni most približ-no na mjestu današnjega betonskog. O ovom mostu imamo prve podatke iz 1767. godine kada je zabilježen popra-vak mosta.61

Da bi se osigurao pristup Širokom Brijegu u kišno zimsko doba, zaslugom franjevaca s Briga, podignut je kame-ni most na putu prečacu Lise (naselje kraj rijeke Lištice) – Brijeg. Most preko Ugrovače, po nacrtu fra Matea Lorenz-zonija, napravio je fra Jakov Markota iz Krućevića, brat laik (umro 1875).62

Most preko Ugrovače, na cesti koja vodi iz mjesta Široki Brijeg do Gimna-zije (Klanac - Brig), podignut je oko 1903. godine.63 Taj most, novi beton-ski, obnovljen je godine 1939. Most su izgradili Kr. Banska uprava u Splitu i “Kontinentalno boksitno rudokopno i industrijsko d. d.” iz Zagreba.64

60 Jiriček, K., Trgovački drumovi, Sarajevo, 1951., str. 129-130; Vego, M., Historijska kar-ta srednjovjekovne bosanske države.

61 Čelić, Dž.; Mujezinović, M., Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1998. str. 288-289.

62 Šematizam…1977., Mostar, 1977., str. 79.63 Prvi most preko Ugrovače, cesta od današ-

nje Auto kuće Jelić do Klanca, često su ošte-ćivale jesenske kiše.

64 “Dana 10. I. 1939. direktor Mandić blagoslo-vio je novi betonski most preko Ugrovače na cesti koja vodi iz mjesta Široki Brijeg do gi-

Ivan Dugandžić

206 POVIJEST

Ceste. Položaj širokobriješkoga po-dručja imao je važnu ulogu za nastanak prvoga samostana. God. 1840. dogovo-rili su se hercegovački franjevci, da je za novo sjemenište ili gimnaziju u Her-cegovini najprikladniji Široki Brig, od vajkada prolaz između unutarnje Her-cegovine i Dalmacije (Mostar – Imotski) te zapadne Bosne i doline Neretve.65

Austro-Ugarska je naslijedila u Her-cegovini od Turaka sve putove u lošu stanju.66 Za bolji unutarnji promet i vezu s morem trebalo je popravljati sta-re i izgraditi nove ceste.67 Godine 1888. započeta je gradnja nove suvremene ceste Mostar – Blato,68 a ona je najviše

mnazije. Most su izgradili Kr. Banska uprava iz Splita i rudarsko bauxitno društvo Konti-nental iz Zagreba. ” Vidi: Franjevačka klasič-na gimnazija na Širokom Brijegu, Izvještaj za šk. god. 1938/39., Mostar, 1936., str. 8.

65 Dragičević, P., Prvi izvještaj franjevačke Ve-like gimnazije na Širokom Brijegu, Mostar, 1919., str. 5

66 Prva cesta za zaprežna kola iz Sarajeva pre-ma Mostaru dovršena je 1868. Bila je pozna-ta pod nazivom Veliki mostarski put. Naj-stariji pješački i konjski put, a potom cesta za zaprežna kola iz Mostara prema Širokom Brijegu išao je uz Iliće, preko Žovnice, do Žvatića. Od mosta na Žvatiću put je išao po-ljem i izlazio kod stećaka u Knešpolju (gro-blje Odžak), blizu današnje Ekonomije.

67 Na cestama se odvijao promet kolima i koči-jama, a taj je bio dosta slab. Neznatan je broj putnika.

68 Usp.: Nova cesta. Glas Hercegovine, god. V, br. 37./1888., str. 3.

rađena 1891.-1892. godine.69 Oko 1896. cesta je došla do naselja Knešpolje.70 Glavna cesta Mostar – Široki Brijeg – Posušje – Livno puštena je 1902. u promet.71 Mostarski Osvit donosi: Kako nam sa Širokoga briega javljaju, preda-na je prometu novo sagradjena cesta, koja vodi od Širokoga briega preko Ko-čerina, Vranića u Posušje, a odavle pre-ko Županjca u Livno. Cestu je pregle-dao u nedjelju 23. o. mj. šef gradjevnog odjelenja okružne oblasti u Mostaru g. nadmjernik Oskar Reddi. Izgradnjom

69 “Već od nekoliko dana nastavlja se gradnja nove ceste Mostar-Širokibrieg(!). Ta se je cesta još prošle godine izradila do podme-dje u Mostarskom blatu, a sad otolen se je nastavila raditi, te kako se misli već do ove jeseni bit će dogotovljena do Širokoga briega i Lištice. ” Usp.: Gradnja ceste. Glas Herce-govca, IX./1892., 18. (5. ožujka), str. 3.

70 Godine 1896. na Širokom Brijegu je održana proslava Pedesetogodišnjice hercegovačke franjevačke redodržave te je tom prigodom podignut spomenik. “Spomenik je izradio od bieloga kamena s Bune iz Mostara gsp. Vicko Štambuk… spomenik gotov reda ga je bilo prigoniti na Širokibrieg. Ali smo tude udarili na potežkoće, jer neima ceste do samostana. Istina nova cesta vodi do vrh Mostarskoga Blata, i dotlen lasno je bilo pretjerati na koli-ma, ali od ceste do samostana ostaje ipak sat i pol puta, i to tako krševito, da jedva i konji pod tovarima mogu prolaziti. S toga pojedine komade, od kojih u njekima je bilo preko 5 kvintala, morali su ljudi s pomoću podpornja na sebi nositi.” Usp.: Glavaš, R., Spomenica…, Mostar, 1897., str. 178.

71 Nova cesta Mostar-Livno, Osvit br. 93./1902, str. 4.

207


ove cestovne pruge udovoljeno je davnoj potrebi i želji naroda.

Izgradnja putova koji bi povezivali središte Širokoga Brijega sa selima nije se moglo ni pomišljati, jer tek 1902. za-vršena je cesta Mostar - Široki Brijeg - Posušje. Tada su najvjerojatnije zapo-četa prva povezivanja sa selima s tzv. bijelom cestom. Nažalost, ne raspola-žemo podatcima o izgradnji prvih kilo-metara koji počinju iz središta Širokoga Brijega prema selima. Tek, prve podat-ke imamo za treće desetljeće prošlo-ga stoljeća. Godine 1929. započeta je izgradnja cesta od Širokoga Brijega u raznim smjerovima, i to: Široki Brijeg (Franj. samostan) – Mokro – Rasno; Široki Brijeg – Galića Han – Dužice – Medvidovići – Ledinac – Višnjica do glavnog puta Ljubuški – Imotski; Široki Brijeg – Dobrkovići – Crnač – Izbično – Liskovac – Rakitno; Široki Brijeg – Uzarići – Biogrci – Ljuti Dolac – Kruševo.72

Izgradnja cesta od središta gradića prema širokobriješkim selima bila je težak i mukotrpan posao, posebice pre-

72 “Kod svih ovih trasiranih cesta, već ima ne-što izragjeno iz prošlih vremena, što kulu-kom, što opet pomoću bivšeg Oblasnog od-bora, samo treba nadodati potporne zidove, većinom suho zidane, te propuste (otvore) od 0,60-2 m, koji će biti pokiveni betonskim pločama.” Usp.: HRS, Izgradnja novih cesta, Narodna sloboda br. 46./1929., str. 2.

ma brdskim naseljima. Trebala je gole-ma radna snaga da se izravna hercego-vački krš, probiju brda, prezidaju drage i izgrade nasipi. U njihovu izgradnju uloženo je mnogo truda, napora, upor-nosti i strpljenja. Izgradnja cesta trajala je dugi niz godina.

Od godine 1935. ceste i prema širo-kobriješkim brdskim selima, zahvalju-jući početku iskopavanja rude boksita, naglo su se počele izgrađivati.73

Godine 1930. uspostavlja se svakod-nevna autobusna pruga Split – Imotski – Široki Brijeg – Mostar, koju preuzima određeno vrijeme imotski privatni po-duzetnik Borić.74

Podatci pokazuju da je u vrijeme Ne-zavisne Države Hrvatske vrlo mnogo ulagano u prometnu granu – kako u

73 “Ipak, nešto nova događa se u ovim zabitim krajevima. Prije tri ili četiri godine nudili su obijesni putnici po tisuću dinara širokobri-ješkim šoferima da ih voze u Britvicu! Mi-slilo se je tada da će more vode proteći dok auto mogne zasvirati u mjestima kao što su Britvica. Međutim, danas ne samo luksuzni nego ogromni teretni auti jure neprestano gore dolje i zamiču prema Britvici… Sve-mu je tome uzrok crvena rudača ili boksit, plemenita i lijepa kovina upotrebljavana da-nas više za kućne stvari, za ratno naoruža-nje i posebno za aeoplane… Stoga su daleki stranci pojurili i u zabita naša mjesta da ga traže i da ga kopaju. Stoga se ceste prave i lete auti da ga odvoze do prve željeznice ili do brodova našega Jadrana.” Kršćanska obi-telj, god. XXI. (1938.), br. 12, str. 363-365.

74 Ujević, A., Imotska krajina, Imotski, 1991., str. 355.

Ivan Dugandžić

208 POVIJEST

njezinu infrastrukturu, tako i u promet-nu funkciju uopće. Temeljiti popravak i proširenje ceste Mostar – Široki Brijeg izvođen je godine 1942.75 Na širem po-dručju, izvođeni su radovi na prilago-đavanju ceste prema Mostaru.

Pošta. Usporedno s razvojem promet-nica išla je i poštanska sveza sa Širokim Brijegom. Ona je često bila loša, štovi-še do početka I. svjetskoga rata gotovo nikakva. U Mostaru se 1895. izgrađi-vala telefonska mreža, a javni telefon-ski promet otvoren je 1906. Pomoćna pošta na Širokom Brijegu u sastavu matične pošte Mostar bila je osnovana 1. ožujka 1911.76 Prijevoz na crti Mostar – Imotski odvijao se zaprežnim kolima. Pomoćne pošte bile su ograničene na određene poslove: prijem i otprema pi-sama, brzojava, pražnjenje poštanskih kovčežića, preporučena pisma, vrijed-nosna pisma, paketi, uputnice do odre-đene vrijednosti. Telefonska postaja na Širokom Brijegu otvorena je 1913. Imala je samo jednu govornicu, a nalazila se u Penavića kući. U poštanskoj postaji na Širokom Brijegu 1914. bio je jedan služ-benik i dva pomoćna radnika. Pošta se

75 Kršćanska obitelj, god. XXV, br. 12/1942., str. 187.

76 Rotim, K., Široki Brijeg, Široki Brijeg, 1994., str. 213.

kasnije nalazila u kući Rude i Katice Milković.77

Vrlo važne usluge telegrafa bile su za razvoj meteorološke službe. Meteoro-loška postaja u Širokome Brijegu osno-vana je godine 1886. Te davne godine u Bosni i Hercegovini bilo je devet me-teoroloških postaja. Kao promatrači, kako su se tada zvali ljudi koji su radili u postajama, u tijeku 1889. godine bio je u Širokome Brijegu Josip Milković. Za širokobriješku postaju nema poda-taka gdje se nalazila i kada je prestala s radom.78

Na Širokom Brijegu je 1914. telegraf-ska postaja bila spojena s poštanskom postajom.

Opskrba vodom Kanalizacija. Godine 1908. izgrađen je kanal od vrela rijeke Lištice, preko Oklaja (Ružova polja) i Trna, do korita periodične rijeke Ugrovače. Taj kanal dug je 3.500 m, a pomoću njega natapa se 1.800 dunuma (180 ha) većinom ze-mlje oranice. Godine 1919. nastavak je gradnje natapnoga sustava za Mokar-

77 Sredinom pedesetih godina prošloga stolje-ća Pošta na Lištici preseljava se u susjednu kuću Buntića, a početkom 60-ih godina u vlastitu zgradu u kojoj se postavlja telefon-ska centrala. Na nju se moglo priključiti do 200 telefona.

78 Ivanković, S., Počeci meteorološke službe, Vrisak br. 54/1993., str. 17.

209


sko polje, a najviše se kanala izgradilo godine 1922.79 Akciju oko prokopavanja kanala vodio je fra Dominik Mandić.

Vodovod. U Ljetopisu Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu zapisa-no je da su 20. svibnja 1930. došli mp. provincijal s ing. Gőrlichom i jednim hidrotehničkim inženjerom iz Splita mjeriti vodovod od vrela na rijeci Li-štici do grada i do samostana. Vodovod je građen više godina od 1938. do 1943. Radio je na načelu gravitacije u mjestu Široki Brijeg. Njegov prirodni pad pre-ma samostanu završavao se u strani is-pod groblja Mekovca u Grabovini, gdje je izgrađena vodovodna crpka, s pomo-ću koje se dopremala voda u Franjevač-ki samostan, Franjevačku gimnaziju i Konvikt na Širokom Brijegu. Vodovod se sastojao od cjevovoda čeličnih cijevi promjera 125 mm.

Na vodovod u početku nisu bila pri-ključena domaćinstva. Za opskrbu pu-čanstva vodom izgrađeno je sedam jav-nih slavina.80

79 Rogalić, J., Polja zapadne Bosne i Hercego-vine – Izdanje Geografskog društva NRBiH, Sarajevo 1954., str. 46; Hrs, Kanalizacija polja Mokro, Narodna Sloboda, Mostar, 30. ožujka 1929., godina XI. br. 12.

80 Slavine (tur. česma) su bile raspoređene na slijedećim mjestima: pokraj zgrade Časnih sestara (nekadašnja zgrada MUP-a), ispred Penavića kuće pokraj ulaza u ugostiteljski vrt Park (sada prostor Spomen-križa), pokraj

Opskrba strujomHidroelektrana. Ondje gdje Široki Brijeg najstrmije pada u ravnicu Luka i Vraca, i na onom mjestu gdje se rječica Lištica najbliže primiče Širokom Brije-gu sagrađena je 1868. mlinica,81 a tik uz mlinicu 1934. i hidroelektrana. Godine 1936. otvorena je električna centrala i provedena je elektrifi kacija u Širokom Brijegu.82 Sve je bilo tako uređeno da priroda nije narušena. Naprotiv, izgrad-njom hidrocentrale i njezinih poprat-

bivše kuće Juke Šuška (sada prostor između Robne kuće i poslovno-stambene zgrade), na bivšoj tržnici (sada prostor Hotela), po-kraj Šremerove kuće, u Klancu na raskrižju putova prema Brijegu i Trnu i na Brijegu po-kraj bivših dućana (kraj sadašnje kuće Ivana Bilinovca). Vidi: Karlo Rotim, Široki Brijeg, Široki Brijeg, 1994., str. 440.

81 “Ona je za ono vrijeme bila nasušna potreba samostana. Ta mlinica je bila dosta velika, i imala je svoju pomoćnu prostoriju (kuću) u kojoj su noćevali ljudi i konji koji su dotje-ravali žito na mljevenje. O mlinici se brinio određeni fratar, a sigurno je i iz sela bilo lju-di koji su bili fratarski mlinari, baš kao što je bilo i fratarskih kavedžija, štalara i dijaka, te trgovaca u fratarskim dućanima, i fratar-skoj Hrvatskoj štedionici Široki Brijeg.” Vidi: Ante Marić, Hidrocentrala samostana Širo-ki Brijeg, Vrisak br. 29/1992., str. 12.

82 “Dana 4. III. 1936. svečano otvorenje elek-tične rasvijete u gimnaziji. Vlastita je hidro-centrala podignuta i mreža provedena pri-nosima O. fra Franje Ćuturića, hrvatskoga župnika u Chicagu, USA, velikoga i staroga prijatelja i dobrotvora gimnazije na Š. Bri-jegu. ” Vidi: Franjevačka klasična gimnazi-ja na Širokom Brijegu, Izvještaj za šk. god. 1935/36., Mostar, 1936., str. 9.

Ivan Dugandžić

210 POVIJEST

nih objekata (benta i jažve) fratarska hidrocentrala i mlinica prekrasno su se uklopile u prirodu i dodatno je opleme-nile. Turbinu je napravila tvrtka Voith u St. Pöltenu, a generator tvrtka Ganz. Mrežu je proveo Solterer iz Sarajeva.83

Zgrada u kojoj je bila smještena elek-trana sastojala se od dviju prostorija, i to sobe veličine 5,80x7,20 m, gdje je smješten uređaj, te jednog sporednog odjeljenja veličine 3,30x5,80 m. Danas je zgrada u ruševnu stanju,84 a bila je pod krovom do osamdesetih godina prošloga stoljeća.

Naletilića centrala. Braća Ivan i Perko Naletilić zv. Lovrići, godine 1938., na obiteljskom imanju,85 kraj rijeke Lištice,

83 N. N., Iz provincije – Široki Brijeg, Bilten Her-cegovina franciscana, god I, br. 1/1935, str. 30.

84 Marić, A. , Stigla je struja, Vrisak br. 30/1992., str. 12.

85 Sada poslovno stambeni prostor obitelji Bla-ge Grbešića zv. Gejić.

podigli su posve malu centralu (pogon je bio disel-motor). Na tu centralu bile su priključene prve žarulje u samom gradiću. Koliko nam je poznato, Na-letilića centrala radila je samo jednu godinu.

GospodarstvoMlinice. U širokobriješkom kraju ljudi su od davnina koristili vodu tekućicu za gradnju vodenica. Pisane tragove imamo tek 1477. kada su Turci prigra-bili Hercegovu zemlju, popisali su svu imovinu radi prihoda i poreza. U tom popisu se spominju četiri mlina na Lisama.86

Početkom XX. stoljeća na rijeci Li-štici o d izvora do njezina utoka u Mo-starsko Blato, na razdaljini od kojih 10 km, bilo je oko 20 mlinica s 90 mlino-va.87 Sada se nalaze u ruševnom stanju. Najstarije mlinice od izvora Lištice do njezina utoka u Mostarsko blato (po prvim vlasnicima i graditeljima): Lon-čareve mlinice, Mandića, Grbešića, Jelića, Bošnjakove, Penavića, Naletili-ća, Ćavarove, Šuškove i dr.88 Najstariji

86 Aličić, A., Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću, GZM, Etnologija, Sarajevo, 1970., str. 105 i 119.

87 Kosir, V. , Mlinice na rijeci Lištici . Naša ognji-šta br. 76/1981., str. 12.

88 Rotim, K., Župa Mostarski Gradac, Široki Brijeg, 1995, str. 192; Kosir , V., Mlinice na rije-ci Lištici, Naša ognjišta br. 76/1981., str. 12.

Slika 3: Hidroelektrana

211


podatak poznat je za mlinicu na Lišti-ci Ć emer – 8 mlina. Građena je 1634. Ugrunćena 1890. Mlinište 159 m2, ora-nica 2.870 m2. Jedna od starijih mlinica je i fratarska mlinica – 8 mlinova. Gra-đena 1868. Graditelj fra Jakov Markota. Godine 1934. uklonjena su dva mlina, a na njihovo mjesto ugrađena električna centrala, koja je opskrbljivala rasvjetom Široki Brijeg i Lišticu. Vlasnik Franje-vački samostan. Ta mlinica je bila dosta velika, i imala je svoju pomoćnu pro-storiju (kuću) u kojoj su noćevali ljudi kao i prostoriju za konje na kojima se dotjeravalo žito za mljevenje.89

Duhanska stanica. Godine 1880.90 osnovana je Tvornica duhana u Mosta-ru, prvi duhanski objekt u Hercegovi-ni, a otkupni ured (duhanska stanica) otvorena je 1912. na Širokom Brijegu.91 Narod ju je zvao Dogana. S prvim se ot-kupom duhana počelo u šest baraka.

89 Marić, A. , Hidrocentrala samostana Široki Brijeg. Vrisak br. 29./1992., str 13 .

90 Proizvodnja duhana u Hercegovini starijeg je nadnevka. Prvi pisani počeci trgovine duhanom spominju se između Dubrovačke Republike i njezinih hercegovačkih susjeda 1676. i nalaze se u dubrovačkom arhivu. Za-kon o osnivanju Monopola za područje Bo-sne i Hercegovine, donesen 19. travnja 1880. stavio je svu proizvodnju, preradbu i proda-ju duhana pod nadzor države.

91 Alilović, I., Duhan i život naroda u Hercego-vini, Zagreb, 1976., str. 57.

Prvi podatci proizvodnje duha-na na Širokom Brijegu zabilježeni su 1914. kada je 1.792 proizvođača usadilo 16,302.000 strukova duhana na površi-ni 407,5 hektara. Od sađenih strukova proizvedeno je 481,46 tona duhana.92

Usporedno s povećanjem sadnje koja se trajno nastavljala, iako se mijenjala, podizala su se i skladišta za spremanje i djelomičnu preradu duhana. Zahvalju-jući fra Dominiku,93 počelo se s izgrad-njom nove Duhanske stanice godine 1930. i završilo se 1938. Pored dva velika skladišta izgrađena je i lijepa upravna zgrada.

U duhanskom uredu na Širokom Bri-jegu bilo je u 1940. godini, u mjesečnom prosjeku, zaposleno 583 radnika.94 Me-đutim, teško je ustanoviti broj zaposle-

92 Rotim, K., Široki Brijeg, Široki Brijeg, 1994., str. 213. Na Širokobriješkom području naj-više proizvođača (njih 4.269) duhana bilo je godine 1946., a najveća proizvodnja duhana od 1.799,74 tone zabilježena je godine 1957.

93 “Našu vijest u zadnjem broju lista o gradnji duhanskih magazina u Čapljini ispravljamo utoliko, da se neće praviti magazin samo u Čapljini nego i na Širokom Brijegu. Ovu smo vijest dobili od mngp. dra Mandića, pret-sjednika udruženja duhanara, koji je u toj stvari intervenirao i tu gradnju već od dulje vremena požurivao… uprava monopola vo-tirala je za gradnju magazina na Širokom Brijegu 3,188.337 Din, a u Čapljini 2,386.060 Din. Usp.: Gradnja magazina za duhan u Hercegovini, Narodna sloboda, br.43/1930., str. 4.

94 Smoljan, V., Poglavlja iz ekonomske historije Hercegovine II., Mostar, 1997., str. 288.

Ivan Dugandžić

212 POVIJEST

nih u Duhanskoj stanici jer je to u najve-ćem dijelu sezonski rad,95 a povremeni radnici, u pravilu, nisu bili osigurani.

Boksitni rudnici. Prve pripremne rad-nje za proizvodnju boksita na području Širokoga Brijega, započelo je “Konti-

95 Dinamika zaposlenosti u 1940. godini, po mjesecima zaposlenosti kretala se od 64 do 1.074 radnika. U prosjeku je mjesečno na pripremi duhana radilo 583 uglavnom seo-skih djevojaka.

Slika 4: Pogled na Duhansku stanicu

nentalno boksitno rudokopno i indu-strijsko d. d.” Zagreb, 1934. u Knešpolju, zatim na Uzarićima i Krtinama. Proi-zvodnja je otpočela 1935. u Tribošiću, Šudurovoj glavici i Crnču. Iste godine je otvorilo radilište i Društvo “Dalmatia-bauxit” iz Zagreba.96 Procjenjivalo se

96 “Dalmatia-bauxita”, tvrtka s osnovnim nje-mačkim kapitalom, koja je tijekom pet pre-dratnih godina na području Širokoga Brije-ga iskopala oko 400 tisuća tona rude, te je transportirala u Njemačku.

213


da je u tim radilištima od 1935. do 1940. proizvedeno oko 250.000 tona boksita, a od 1940. do 1943. god. 133.000 tona. Broj radnika kretao se od 230 do 300.97

“Ugrovača rudarsko d. d” Mostar, sa 67 radnika, osnovano je 1938. godine kao vlasništvo švicarske tvrtke “Alumi-nium-Industrie AG”. Poduzeće je imalo 17 rudnih polja, sve na terenima Širo-koga Brijega s vrlo kvalitetnim boksi-tom i s najvećim pričuvama. Od 1940. do 1943. godine iskopalo je 118.548 tona boksita uz zapošljavanje 100-200 radnika.98

U okolici Širokoga Brijega kopa se crvena rudača na više mjesta. Dva sta-ra društva “Dalmacija” i “Kontinental” rade ima tri godine dok druga dva nova “Ugrovača” i “Panboksit” potpisali su ugovore za iskorištavanje boksita u Crn-ču i u Crnim Lokvama. Istraživanjem se je ustanovilo da se nalaze ogromne na-slage ove rudače u sjevernom kao i juž-nom području Širokoga Brijega. Ove je godine bilo zaposleno oko 900 radnika. Ako bi i nova društva otpočela radom, broj bi se radnika snažno povećao.99

97 Rotim, K., Široki Brijeg, Široki Brijeg, 1994., str. 220.

98 Smoljan, V., Poglavlja iz ekonomske historije Hercegovine II., Mostar, 1997., str. 108; Smo-ljan, V., Gospodarstvo, Motrišta br. 24/2002., Mostar, str. 68.

99 Kršćanska obitelj, god. XXI. (1938.), br. 12, str. 365.

Između 1935. i 1944. godine na po-dručju Širokoga Brijega proizvedeno je boksitne rude 517. 792 tona.100

Ova je gospodarska djelatnost – na-dalje – u teškim predratnim i ratnim godinama imala zapošljavanjem i osi-guravanjem bilo kakvih novčanih pri-manja veliko značenje za dio širokobri-ješkog pučanstva.

Novčarstvo. Prva Hrvatska seljačka kasa za zajmove i štednju na Širokom Brijegu počela je djelovati 2. veljače 1910. Članova je bilo 307, a do kon-ca prosinca 1910. imala je prometa 557.349.00 K.101 Jedan od najzaslužnijih za osnivanje Hrvatskih seljačkih zadru-ga bio je fra Didak Buntić.102

Na ovom mjestu bit će zanimljivo navesti dio dopisa u Narodnoj slobo-di sa Širokoga Brijega o XX. godišnjoj skupštini Hrvatske seljačke kase: U po-četku zamišljena samo kao jedno tijelo preko kojeg će novac kolati tj. da prima

100 Smoljan, V., Gospodarstvo, Motrišta br. 24./2002., Mostar, str. 69.

101 Kršćanska obitelj, god. XII, br. 5./1911., str. 99.

102 “Spomenuti valja i to, da je pod marnom ru-kom Didakovom procvala Hrvatska Seljačka Zadruga na Širokom Brijegu. Zadruga imade oko pol milijuna uštednoga novca i oko dva-deset hiljada rezervnoga fonda, a čini godišnji promet od jedan i pol milijuna kruna.” (Ivo Dobržanski, Seljačke škole HNZ za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1914., str. 11.)

Ivan Dugandžić

214 POVIJEST

uloge na štednju i da podjeljuje svojim članovima kredite, sve to u malom op-segu, danas ta zadruga uz vršenje tih osnovnih poslova vrši i sve ostale poslo-ve i može se mirne duše nazvati malom bankom, jer se svom godišnjem novča-nom prometu, po svojoj snazi i jakosti, može mjeriti sa kojom bilo bankom u provinciji. U odličnim je vezama, kako sa domaćim novčanim zavodima tako i sa sličnim zavodima u inozemstvu, napose u Americi gdje žive mnogi naši iseljenici s kojima zadruga podržava prilično jake veze.103

Na koncu 1929. imovno je stanje zadruge: gotovine u blagajni 221.36.30 Din., vrijednosni papiri 18.987. Din., zajmovi 738.745.83 Din.

U Mostaru je fra Dominik Mandić go-dine 1924. sa svojim suradnicima osno-vao Hrvatsku Katoličku Štedionicu.104 Neko vrijeme Štedionica je djelovala i u Širokom Brijegu.105 Iako je Štedionica obećavala dobar razvoj, ali kasnije, zbog političkih prilika, samo je životarila i ko-načno nestala.106

103 HRV.: Uspješni rad jedne zadruge, Narodna sloboda br. 22/1930., str. 2.

104 Pandžić, B., Životopis fra Dominika Mandi-ća, Chicago, 1994., str. 48.

105 Arhiv Franjevačke provincije u Mostaru (AHP), Spisi provincije, sv. 79., f. 273; AHP, Spisi provincije, sv. 84., f. 288-289.

106 Pandžić, B., Životopis fra Dominika, str. 48.

Tržnica. Tjedni stočni pazar dugo vre-mena stajao je samo kao program a ostvaren je tek sredinom godine 1924. Već početkom godine 1927. stočni sa-jam u Širokom Brijegu među trgovci-ma uživa glas dobrog i velikog tržišta stokom.107 Stoku se najviše izvozilo u Mostar i Imotski, pa onda u Split, Ma-karsku, Zadvarje, Ljubuški i Vrgorac. Opis stočnoga sajma donose ondašnje novine: Premda Široki Brijeg imade jako razvijenu trgovinu i saobraćaj sa svijetom, to nemamo svoje općine, koja bi vodila ovaj Pazar, već postoji Pazar-ni Odbor, na čelu sa drom M. Čuturi-ćem, koji rukovodi sa svim poslovima. Od sufi cita, prema zaključku pazarnog odbora pravi se uz državnu novčanu pomoć zgrada u kojoj će ovdašnji sreski liječnik ordinirati. Zgrada je već uglav-nom dogotovljena, a do sada je na nju utrošeno oko 50.000 dinara. Prostrana je, zračna, ima nekoliko soba, sagra-gjena na jednom brežuljku izgleda kao kakav sanatorium. Vrijednost ove zgra-de kao ambulante je sa zdravstvenog gledišta neprocjeniva, tim više, što je u

107 “Tako je u godini 1927. na ovom pazaru pro-dano: 5086 kom. kozlića i janjaca, 2253 kom. koza i ovaca, 264 kom. junadi, 768 kom. krupne stoke (volovi i krave) a od prodaje učinjen je ukupni novčani promet za takse biljege i pazarnu pristojbu din. 39.426.80. ” Vidi: HR., Stočni Pazar na Širokom Brijegu, Narodna sloboda, god. X., Mostar 1927., br. 8., str. 4.

215


najnovije vrijeme odmah uz ambulan-tu, država incijativom Dra Šimonovića, podignula banju.108

Tržnica se nalazila ispod Japlanice, na području Oklaja, u stara vremena raskrižje planinskih putova. Kasnije, stočni se sajam održavao na području Puringaja.

Zdravstvo Prvi diplomirani liječnik koji je u grad dolazio bio je dr. Stanko Pinjuh, i to tije-kom 1925. i 1926. godine, da bi 21. ožuj-ka 1928. dr. Josip Barišić bio postavljen za prvog liječnika državne zdravstvene stanice,109 a godine 1930. širokobriješka je općina dobila novog liječnika dr. Po-klepovića.110 Legenda širokobriješkoga

108 HR., Stočni Pazar na Širokom Brijegu, Na-rodna sloboda, god. X., Mostar 1927., br. 8., str. 4.

109 “U okolici Širokoga Brijega, koja ima preko 20.000 duša, odavno se osjećala potreba stalnoga liječnika. Narod je više puta molio, da se na Š.B. postavi koji liječnik. Nedavno su molbu opetovali i potpisali svi glavari Briške okolice. Zauzimanjem nekih rodolju-ba Ministarstva zdravlja to je molbi izašlo na susret i ovih dana imenovalo Dra Josipa Ba-rišića rodom iz Rakitna, sreskim liječnikom sreza Mostar sa sjedištem u Širokom Brije-gu. Dr Barišić spada megju najsposobnije mlagje liječnike u našim krajevima. Usto je poznat kao dobar čovjek i uvjereni i otvoreni kršćanin.” Vidi: D. M., Stalno liječničko mje-sto na Širokom Brijegu, Narodna sloboda, br. 2., Mostar, 1927., str. 2.

110 N. N, Novi liječnik, Narodna sloboda, br. 42/1930., str. 3.

zdravstva dr. Jure Grubišić dolazi na službu 1932. godine.

U prijeratnim godinama harale su razne bolesti, te se radilo na prosvjeći-vanju pučanstva glede higijene, a ogro-man doprinos dali su franjevci, osobito fra Vojislav Mikulić. Prva zgrada (am-bulanta),111 pod vodstvom M. Čuturića, podignuta je 1927. godine, a odmah do nje gradi se banja.112 Zgrada zdravstve-ne stanice gradi se 1935., a kat se podiže 1955. godine. Završetkom rata, stani-ca ostaje bez stalnog liječnika, a uslu-ge pruža liječnik iz Mostara, dolazeći jednom tjedno. Stanica se motorizira godine 1955. jednim džipom, a godinu dana kasnije i sanitetskim vozilom.

ŠkolstvoPočetak glasovite širokobriješke gi-mnazije113 treba tražiti, osim redovničke

111 “Od pazarnog sufi cita, prema zaključku pa-zarnog odbora pravi se uz državnu novča-nu pomoć zgrada u kojoj će ovdašnji sreski liječnik ordinirati. Zgrada je već u glavnom dogotovljena, a do sada je na nju utrošeno oko 50.000 dinara. Prostrana je, zračna, ima nekoliko soba, sagragjena na jednom bre-žuljku izgleda kao kakav sanatorium. Vrijed-nost ove zgrade kao ambulante je sa zdrav-stenog gledišta neprocjenjiva, tim više, što je u najnovije vrijeme odmah uz ambulantu, država inicijativom Dra Simovića, podignu-la banju.” Usp.: HR., Stočni Pazar na Širokom Brijegu, Narodna sloboda, god. X., Mostar, 1927., br. 8., str.4.

112 Banja ž tal – javno kupalište, kupaonica.113 O širokobriješkoj Gimnaziji bit će riječ na

Ivan Dugandžić

216 POVIJEST

škole na Čerigju, u gradnji prve osnov-ne učionice, koja je 1867. otvorena na Širokom Brijegu. Nad ulazom u školu stajao je natpis: Narodna učionica. Uz-dignuta od otaca reda sv. Franje. Pod nadstojništvom fra Pile Čuture. Godine Gospodnje 1867. Tu prvu pučku osnov-nu školu na području današnje opći-ne Široki Brijeg osnovali su franjevci nedaleko od samostana. Zgrada škole nalazila se na prostoru gdje se danas nalazi gostionica Ivana Bilinovca. God. 1882., škola je uklopljena u sustav dr-žavnih škola.

Narodna osnovna škola na Š. Brijegu 1901. godine preselila se u središte da-našnjega grada u privatnu zgradu Joze Mandića zvanog Gidžić. Na zgradi ispod prozora stajala je ploča s natpisom Jozo Mandić 1901. Škola. Škola je nosila naziv Narodna osnovna škola Široki Brijeg.114

Samostanska škola, gimnazija u pro-storijama istočnoga krila samostana, brzo je postala pretijesna. Tu skromnu zamjenjuje 1902. duga katnica, novoiz-građena gimnazija, produljenje južnog krila samostana. Međutim, zgrade nisu rasle, a broj polaznika naglo je rastao, posebno nakon što je ona 1918. bila izjednačena s drugim gimnazijama, tj. dobila je od bivše carevine pravo jav-

drugom mjestu, zato neće biti obrađena u ovom prikazu.

114 Šematizam…1977., 79.

nosti. Trebalo je proširiti školski pro-stor. Smionim pothvatom izgrađena je nova, velika, impozantna Gimnazija (1924.-1931.).115 Istodobno izgrađen je i Konvikt (1929.-1932.), u kojemu je sada Likovna akademija.

Godine 1935. Školske sestre sv. Franje osnovale su podružnicu, vlastitu kuću s dječjim vrtićem (tzv. igraonicom) i stručnom školom na Širokom Brije-gu.116 Uoči samoga rata godine 1939. or-ganizirano su održavale tečaj ćilimar-stva koji je pohađalo 10 – 15 djevojaka iz grada i okolnih mjesta. Uz školu, po-stojao je i mali internat za djevojke koje su pohađale školu, a bilo im je daleko dolaziti iz roditeljske kuće.117

Zaključak

Prvi istraživački rad nastanka grada Širokoga Brijega zasigurno je početak rasvjetljavanja raznih nepoznanica u novom razdoblju grada na Lištici. Teš-koće koje nas prate da dođemo do no-vih saznanja i prave istine vrlo su velike. Pisanih dokumenata i izvora je malo u sačuvanim arhivima ili ih uopće nema.

Položaj širokobriješkoga područja imao je važnu ulogu za nastanak prvoga

115 Pandžić, B., Hercegovački franjevci, Mostar – Zagreb, 2001, str. 182.-183.

116 Kuća školskih sestara na Lištici, nacionalizi-rana je, zgrada MUP-a.

117 Palac, N., Stoljeće života, Mostar, 2000., str. 71.

217


samostana (kasnije i grada), od davnina prolaz između unutarnje Hercegovine i Dalmacije te zapadne Bosne i Neretve.

Sam gradić započeo se razvijati oko vodenica na rijeci Lištici a cestovno povezivanje s Mostarom bio je znak za poduzetne ljude da pokraj netom izgrađene ceste kupuju zemlju i grade nove kuće.

Tek izgradnjom samostana i otva-ranjem škola, posebno Franjevačke gi-mnazije, na području Širokoga Brijega počele su se otvarati i neke trgovinice,

Slika 5: Bilo vrilo u Borku (razglednica Širokoga Brijega), oko 1900.

a zatim se trgovina prenosila u grad na rijeci Lištici.

Grad se godine 1913. telefonskom vezom spojio sa svijetom, a 1936. dobio je rasvjetu iz hidroelektrane što su je podigli franjevci. Osim općinskih i ko-tarskih službenika i redarstvenika, prvi zaposlenici su našli radna mjesta u sta-nici za otkup duhana godine 1912. te u boksitnom rudniku 1935.

Dakle, u prvim desetljećima prošloga stoljeća, otvaranjem boksitnih rudnika i osobito proizvodnjom duhana široko-

Ivan Dugandžić

218 POVIJEST

briješki puk prebrodio je mnoge muke i gospodarski se razvijao.

I sam grad i njegove najstarije usta-nove vuku korijene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije, samostan je u XIX. i XX. stoljeću osnovao i vodio: pučku školu (1867.), ljekarnu, dućane (trgovinice i kavanu), vodenicu (1868.), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924.-31.), đački dom (1929.-32.), hidroelektranu (1934.-1936.). Sa-mostan je, k tome, osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za na-vodnjavanje te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima sudje-lovao ili je bio glavnim nositeljem.

Svjestan sam da se početak nastanka grada Širokoga Brijega tek djelomično istražio, ali se nadam da je ovim radom ostvaren poticaj za daljnja istraživanja ove teme.

Literatura

Aličić, A., Lištica pod turskom vlašću u 15. i 16. stoljeću, u: Glasnik zemaljskog muzeja, Etnologija, Sarajevo, 1970., str. 97-134.

Alilović, I., Duhan i život naroda u Her-cegovini, Zagreb, 1976.

Anđelić, P., Srednjovjekovne Humske župe, Mostar, 1999.

Anđelić, T., Srednjovjekovni grad kraj vrela Lištice, u: Vitko, sv. 3. (2003.), str. 46.- 59.

Arheološki leksikon BiH, sv. 3., arheo-loška nalazišta, regija 24., Sarajevo, 1988., str. 290.-308.

Bakula, P., Schematismus topographico-historicus Custodiae provincialis et Vicariatus apostolici in Hercegovina, Spalati 1867.

Bakula, P., Schematismus topographi-co-historicus Vicariatus apostolici et Custodiae prvincialis franciscano – missionariae in Hercegovina, Mo-star, 1873.

Basler, Đ., Kršćanska arheologija, Mo-star, 1990.

Benac, A., Široki Brijeg, Glasnik zemalj-skog muzeja, Sarajevo, 1952.

Bešlagić, Š., Stećci, Sarajevo, 1971.Bubalo, J., Široki Brig, a ne Široki Brijeg,

u: Naša ognjišta, god. 21., br. 6., str. 17.

Čelić, Dž., Stari mostovi u Bosni i Her-cegovini, Sarajevo, 1998.

Ćavar, B., Okupljanje na gomilama, u: Kršni zavičaj, sv. 32. (1999.), str. 89.

Dobržanski, I., Seljačke škole HNZ za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1914.

Dragičević, P., Prvi izvještaj Franjevačke Velike gimnazije na Širokom Brijegu, Mostar, 1919.

Dugandžić, I., Širokobriješka baština, Široki Brijeg, 2004.

219


Filipović, P., Buhovo kroz dvadeset godi-na, u: Kršni zavičaj. sv. 32. (1999.), str. 114.-117.

Filipović, R., O narodnoj medicini sta-novništva Lištice s okolinom, u: Gla-snik zemaljskog muzeja, sv. XV., Sa-rajevo, 1970., str. 332. i 333.

Glavaš, R., Život i rad fra Rafe Barišića, Mostar, 1900.

Glavaš R., Spomenica pedesetgodišnjice Hercegovačke Franjevačke Redodrža-ve, Mostar, 1897.

Gospino svetište Široki Brijeg, Zagreb, 1984.

HR., Stočni Pazar na Širokom Brijegu, u: Narodna sloboda, god. X., Mostar, 1928., br. 8., str. 4.

HRS, Izgradnja novih cesta, u: Narodna sloboda, br. 46./1929., str. 2.

HRS., Rad općine Široki Brijeg, u: Na-rodna sloboda br. 13/1929., str. 2.

HRV., Uspješni rad jedne zadruge, u: Narodna sloboda, br. 22./1930., str. 2.

Ilić, Ž., Ime Široki Brig u izvornom obli-ku, u: Kršni zavičaj, sv. 29. (1996.), str. 95.

Ivanković, S., Počeci meteorološke služ-be, u: Vrisak br. 54/1993., str. 17.

Jirček K., Trgovački drumovi, Sarajevo, 1951.

Karačić, V., Široki Brijeg, u: Akademi-ja likovne umjetnosti Široki Brijeg, 2001., str. 10.

Karačić, B., Ubi konj svog jahača, u: Kršni Zavičaj, sv. 13. (1980.), str. 26.

Kosir, V., Đački konvikt na Širokom Bri-jegu, u: Stopama otaca, Mostar, 1934.-1935., 43.-67.

Kosir, V., Mlinice na rijeci Lištici, u: Naša ognjišta, br. 76./1981., str. 12.

Kosir, V., Povijesne zanimljivosti župe Široki Brijeg, u: Sveta baština, br. 8./1983., str. 9.

Kosir, V., Starine u okolici Širokoga Bri-jega, u: Naša ognjišta, br. 74./1981., str. 16

Kosir, V., Široki Brijeg, u: Naša ognjišta, br. 5./1972., str. 9.

Kosir, V., Tragovi franjevaca u okolici Širokoga Brijega, u: Naša ognjišta, br. 54./1979., str. 14.

Kosir, V., Hercegovina prije sto godina ili šematizam fra Petra Bakule (prije-vod), Mostar, 1970.

Lovrić, Lj., Historijat eksploatacije bok-sita u Hercegovini, Mostar, 1984.

LJ., Lištica, 10. kolovoza 1919., u: Narod-na Sloboda, Mostar, 1919.

Marić, A., Franjevačka klasična Gimna-zija u Širokom Brijegu, u: Vrisak, br. 24 i 25/1991., str. 12;

Marić, A., Hidrocentrala samostana Ši-roki Brijeg, u: Vrisak, br. 29./1992., str. 13.

Marić, A., Iz Janćetove kuće u impozan-tnu zgradu, u: Vrisak, br. 33./1992., str. 12.

Marić, A., Stigla je struja, u: Vrisak, br. 30./1992., str 12.

Mažuranić, V., Pravopisno-povijesni rječnik, Zagreb, 1908.-1922.

Ivan Dugandžić

220 POVIJEST

Milas, K., Baština obvezuje, Mostar, 1985.

Miletić, K., Veliki graditelj Miroslav Lo-ose, Mostar, 2000.

N. N., Iz provincije – Široki Brijeg, u: Bilten Hercegovina franciscana, god I, br. 1/1935, str. 30.

N. N., Gradnja magazina za duhan u Hercegovini, u: Narodna sloboda, br. 43/1930., str. 4.

Nikić, A., Fermen za gradnju crkve i samostana na Širokomu Brijegu, u: Kršni zavičaj, sv. 7. (1974.), 29.-40.

Nikić, A., Gradnja crkve i samostana na Širokomu Brijegu, u: Kačić, sv. 13. (1981.), 210.-215.

N. N., Gradnja ceste, u: Glas Hercegov-ca, IX./1892., 18. (5. ožujka), str. 3.

N. N., Nova cesta Mostar-Livno, u: Osvit br. 93./1902, str. 4.

N. N., Nova cesta, u: Glas Hercegovine, god. V, br. 37./1888., str. 3.

Nosić, M., Jezikoslovne studije, Rijeka, 2001.

Palac, N., Stoljeće života, Mostar, 2000.Pandžić, B., Gradnja crkve i samostana

na Širokom Brijeg, u: Kršni zavičaj, sv. 8. (1975.), str. 47.

Pandžić, B., Hercegovački franjevci, Mo-star – Zagreb, 2000.

Pandžić, B., Životopis fra Dominika Mandića, Chicago, 1994.

Pašalić, E., Antička naselja i komuni-kacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1960.

Rogalić, J., Polja zapadne Bosne i Herce-govine, Sarajevo, 1954.

Rotim, K., Široki Brijeg, monografi ja, Š. Brijeg, 1994.

Rotim, K., Župa Mostarski Gradac, Ši-roki Brijeg, 1995.

Rotim, K., Široki Brijeg, monografi ja, Š. Brijeg, 1994., str. 194.

Sergejevski, D., Bazilika u Mokrom, u: Glasnik zemaljskog muzeja, XV.-XVI. (1961.), str. 211.-227.

Skok, P., Konstantinov to Mokriskik, u: Jug. Istor. Časopis, sv. 1.-4., 1937., str. 97 i 104.

Skok, P., Etimologijski rječnik hrvatsko-ga ili srpskoga jezika, sv. I, Zagreb, 1971.

Smoljan, V., …I ne samo advokati, Mo-star, 2001.

Smoljan, V., Poglavlja iz ekonomske hi-storije Hercegovine II., Mostar, 1997.

Szabo, A., Široki Brijeg, u: Naša ognji-šta, br. 308./2004., str. 28.

Šematizam Hercegovačke franjevačke provincije, Mostar, 1977.

Širokobriježanin, Široki Brijeg 13. VI. 1925., u: Narodne novine, 7./1925., str. 3.

Šišić, F., Povijest Hrvata u vrijeme na-rodni vladara, Zagreb, 1925.

Škobalj, A., Obredne gomile, Sveti Križ na Čiovu, 1970.

Ujević, A., Imotska krajina, Imotski, 1991., str. 355.

Znanstveno-stručni skup / The scientifi c-expert symposiumSto godina nove crkve na Širokom Brijegu / One hundred years of the new church in Široki Brijeg20. lipnja 1905. - 20. lipnja 2005. / 20 June 1905 - 20 June 2005

Zbornik radova / Proceedings

Nakladnik / Published byFranjevački samostan Široki BrijegTh e Franciscan Monastery Široki Brijeg

Za nakladnika / For the publisherfra Branimir Musa

Uredništvo / Editorial boarddr. Ivo Čolakfra Vendelin Karačićdr. Antun Karaman

Urednik / Editordr. Ivo Čolak

Fotografije / PhotosKruno Hrkać i drugi

Lektor / Language editorfra Vendelin Karačić

Prijevod na engleski / English translationGoran ŠamoDanijela KožulIvana Medić

Raunalna obrada i prijelom / Computer processing and layoutDamir ZadroBožo Penavić, prof.

Tisak / Printed byFram-Ziral, Mostar

Naklada / Edition1500 primjeraka / 1500 copies

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

726.54(497.6 Široki Brijeg)”1905/2005”(091)

ZNANSTVENO-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu (2005) Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu : 1905.-2005. / Znanstveno-stručni skup Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu, 20 lipnja 2005 ; [prijevod na engleski, English translation Goran Šamo, Danijela Kožul, Ivana Medić ; fotografi je, photos Kruno Hrkać i drugi]. - Široki Brijeg : Franjevački samostan ; Mostar : Građevinski fakultet Sveučilišta, 2006. - 555 str. : ilustr.

Tekst na uporedo hrv. i engl. jeziku. - “... skup, koji je održan ... 20. lipnja 2005. ...” -> Proslov. - Bibliografi ja i bilješke uz tekst

ISBN 9958-9170-4-1

COBISS.BH-ID 15229702

o nastanku grada Širokoga brijega

Documents