o prijedlogu uredbe europskog parlamenta i vijeáa o...

\1’ ‘1’EUROPSKIREVIZORSKISUD

-

MiIjenje br. 4/2015

(u skiadu s Iankom 287. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unhje (UFEU))

o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta I Vijeáa o Europskom fondu za

strateka ulaganja I o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 I (EU) br. 1316/2013

12, rue Alcide De Gasperi — L— 1615 LuxembourgT (+352) 4938 — 1 E [email protected] eca.europa.eu

2

SADRZAJ

LUvod 1.—4.

Plan ulaganja za Europu 1. —4.

II. Ope primjedbe 5. —26.

Upravljanje EFSU-om 6. — 8.

Zakonodavni okvir 9. — 12.

Odgovornost Komisije 13. — 16.

Revizijski mandat Europskog revizorskog suda 17. — 20.

Financijske obveze za javne financije 21. — 24.

Srednjoroni pregled / izmjena viegodinjeg financijskog okvira 25. —26.

Ill. Posebne napomene 27. —45.

lanak 1. stavak 1. — Sposobnost podnoenja rizika 28.

lanak 2. stavak 2. — Europski savjetodavni centar za ulaganja 29. —31.

lanak 5. stavak 3. —Trokovi EIB-a 32.

lanak 5. stavak 4. — Sufinanciranje iz ESIF-a 33.

ãanak 7. stavak 2. — Pruanje potpunog jamstva 34.

lanak 8. — Jamstveni fond EU-a 35. —37.

ãanak 10. — Izvjeivanje I raunovodstvo 38. —41.

óanak 12. — Evaluacija I preispitivanje 42. —43.

lanak 13. —Transparentnost I javna objava informacija 44.

óanak 20. — Prijelazne odredbe 45.

Prilog — Kratice I reference

CCY058560H R02-15PP-DECO29-15FIN-AV-EFSI-TR.docx 12.3.2015

3

REVIZORSKI SUD EUROPSKE UNIJE,

uzimajui u obzir Ugovor o Europskoj uniji (U EU), a posebno lanak 13. stavak 2. I

Ianak 17. stavak 1.,

uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno Ianke 172.

I 173., Ianak 175. trei podstavak, Ianak 182. stavak 1., lanak 287. stavak 4.,

lanke 317. do 319. I lanak 322. stavak 1.,

uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno

njegov Ianak 106.a,

uzimajui u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta I Vijeca o Europskom fondu za

strateka ulaganja I o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 I (EU) br. 1316/20131,

DONIO JE SUEDEE MIUENJE:

1 COM(2015)10 final od 13 sijeënja 2015.

CCY058560H R02-15PP-DECO29-15HN-AV-EFSI-TR.docx 12.3.2015

4

I. UVOD

Plan ulaganja za Europu

1. Kako bi pruila odgovor na pad ulaganja od 2007. godine, Komisija je u

studenome 2014. uvela ,,Plan ulaganja za Europu” (,,Plan”)2.Logika intervencije na kojoj

se Plan temelji jest da ,,Europa ima velike potrebe za ulaganjima I ekonomski odrive

projekte kojima je potrebnofinanciranje. Izazovje produktivno iskoristiti .tednju I

financijsku Iikvidnost kao potporu odr2ivom zapoIjavanju I rastu u Europi”3.Planom se ne

bi trebale opteretiti javne financije drava ili stvoriti novi dug. Komisija oekuje da e se

potpunom provedbom Plana otvoriti izmedu 1 i 1,3 milijuna novih radnih mjesta u

sljedee tn godine.

2. Plan se temelji na tn glavna podruja djelovanja (vidjeti grafikon 1.):

— uspostavi novog Europskog fonda za strateka ulaganja (EFSU) s pomou kojeg e se

u sljedee tn godine (2015. — 2017.) mobilizirati dodatna (preteno dugorona)

ulaganja u vrijednosti od najmanje 315 milijardi eura

— uspostavi portfelja projekata koji je povezan s programom pomoi kako bi se

ulaganja usmjerila tamo gdje su najpotrebnija

— planu fiji je cilj uiniti Europu privlanijom za ulaganja i ukloniti regulatorne

prep re ke.

2 COM(2014) 903 final od 26. studenoga 2014.

COM(2014) 903 final, str. 4.

CCY058560HR02-15PP-DECO29-15FIN-AV-EFSI-TR.docx 12.3.2015

5

Grafikon 1. — Plan ulaganja za Europu

MOBILIZACIJA FINANCIJSKIIl SREDSTAVA ZA

______

RAVANJE PROTOKA FINANCIJSKIH

ULAGANJA A DO REALNOGA GOSPODARS1VA

snaan poticaj stratekim utaganjima priprema i odabir portfelja projekata• boiji pristup financijskim sredstvima • tehniêka pomoó na svim razinama

ulaganja za MSP-ove i srednje kapitaflzirana snazna suradnia nacionalnih razvoJnih

poduzeáa A banaka I EIB-a• strateka uporaba prorauna Eli-a praCnje na svjetskoj razini, razini EU-a,

• boija uporaba auropskih strukturnih nacionalno] I regionalnoj razini , ukIjuujuái

investicijskih fondova aktivnosti informiranja

4POBOLJANO ULAtAá(O OKRU2ENJE

predvidijivost I kvaliteta zakonodavstva• kvaliteta nacionnlnih reshoda, poreznih

sustava I javne uprave• novi izvori dugoroônog financiranja za

gospodarstvo• uklanjanje nefinancijskih, regulatornih

preproka u kljunim sokonma najedinstvenomtrtu

Izvor: COM(2014) 903 final, str. 5.

3. Komisijinim prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijea o Europskom fondu

za strateka ulaganja i a izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013

(,,Prijedlog”) uspostavlja se pravni okvir i osiguravaju proraunska sredstva za prva dva

podruja djelovanja Plana4.

4. EFSU e se uspostaviti unutar Europske investicijske banke (EIB) u obliku uzajamnog

fonda5 uz neogranieno trajanje u svrhu financiranja rizinijih dijelova projekata. Dodatni

rizik koji EIB snosi nadoknadit e se jamstvom u iznosu do 16 milijardi eura6.Jamstvo e

‘ Komisija je, kada je rije o treem podruju djelovanja koje se odnosi na regulatorni okvir iuklanjanje prepreka ulaganjima, utvrdila prvu skupinu mjera u svom Programu rada(COM(2014) 910 final od 16 prosinca 2014., Prilog Ill.).

Utvrdeno ugovorom izmecu Komisije i ElB-a, vidjeti lanak 1. Prijedloga i stranicu 6.,fusnotu 6. Plana.

6 Jamstvo EU-a upotrebljavat e se najveim dijelom za pruanje potpore duThikiminstrumentima za infrastrukture i inovacije (gotovo 70 %), a ostatak e se u jednakimdijelovima podijeliti na potporu za kapitalna ulaganja u infrastrukturu I inovacije te zapotporu malim i srednjim poduzeima i srednje kapitaliziranim poduzeima preko Europskoginvesticijskog fonda (ElF).


6

se pokriti iz prorauna EU-a, ito neiskoritenim sredstvima iz postojeih okvira prorauna

EU-a (2 milijarde eura), Instrumenta za povezivanje Europe (3,3 milijarde eura) I

programa Obzor 2020. (2,7 milijardi eura), to ukupno ini 8 milijardi eura. EIB bi

rezervirao sredstva u iznosu od 5 milijardi eura. Drave lanice mogu pridonijeti EFSU-u ill

na razini podnoenja rizika (nadopunjavanjem postojeih doprinosa) s pomou platforme

za ulaganja iii sufinanciranjem pojedinanih projekata I aktivnosti.

II. OPE PRIMJEDBE

5. Napomene iznesene u odlomcima u nastavku odnose se na Prijedlog. Sud je na

raspolaganju Vijeu I Europskom parlamentu u sIuaju potrebe za bib kakvim daljnjim

iznoenjem mRljenja u okviru trenutanog zakonodavnog postupka.

Upravijanje EFSU-om

6. lako u Prijedbogu nije utvrden njegov pravni status, EFSU ima viastitu upravljaku

strukturu. Upravni odbor utvrduje strateko usmjerenje, strateku dodjelu sredstava te

operativne politike I postupke, ukljuujui politiku ulaganja za projekte koje EFSU moe

podupirati I profib rizika EFSU-a. lanstvo u upravnom odboru razmjernoje doprinosima,

all odluke se donose konsenzusom. I Komisija I EbB imat e pravo ulaganja veta ako I kada

se pridrue novi subjekti koji daju doprinos.

7. Na temeiju politika ubaganja I smjernica koje je utvrdio upravni odbor, neovisni odbor

za ulaganja odabirat e projekte koji zadovobjavaju uvjete za potporu jamstvom EU-a, ito

prema njihovim pojedinanim znaajkama I ne uzimajui u obzir geografsku ill sektorsku

raspodjelu sredstava. Za dodjebu potpore iz EFSU-a potrebna je pozitivna procjena

odbora za ulaganja. Meclutim, stvarnu odluku o financiranju projekata EFSU-a donosit e

upravIjaka tijeba EIB-a nakon savjetovanja s Komisijom, u skiadu sa Statutom EbB-a i

njegovim unutarnjim postupcima7.

Vidjeti lanak 19. stavak 2. Statuta EIB-a (Protokob br. 5 Ugovora o Europskoj uniji I Ugovorao funkcioniranju Europske unije).


7

8. U Prijedlogu se navodi da operacije financiranja I ulaganja EIB-a pokrivene jamstvom

EU-a nose nezanemariv financijski rizik te postoji znatna vjerojatnost aktivacije jamstva8,

no veinski udio prorauna EU-a u EFSU-u ne odraava se u njegovoj upravljakoj

strukturi. Rije je o dvojnom mehanizmu. Komisija e snositi izravnu odgovornost samo

za upravijanje fondovima jamstva EU-a, dok e upravljaka tijela EIB-a snositi

odgovornost za stvarna ulaganja sredstava.

Zakonodavni okvir

9. Prijedlogom se niz kIjunih aspekatá preputa buduem sporazumu izmedu Komisije

I EIB-a, kao to su uspostava EFSU-a kao zasebnog instrumenta za davanje jamstva u

okviru rauna EIB-a, upravijanje EFSU-om i mehanizmi unutarnje revizije te procjena

njegove uspjenosti. Odredbe ugovora imat e znatne posljedice za pruanje i uporabu

jamstva EU-a.

10. Nadalje, iako Financijska uredba9 ini pravni okvir za izvrenje prorauna EU-a

(lanak 317. UFEU-a) iz kojeg e se osigurati veina financijskih sredstava EFSU-a,

posebne odredbe Financijske uredbe nee se primjenjivati na jamstvo EU-a EIB-u i

jamstvenom fondu10.Te su odredbe uvedene radi otklanjanja niza nedostataka u vezi s

uporabom financijskih instrumenata11,no nije prueno prikiadno objanjenje za takvo

8 COM(2015) 10 final, str. 30. i 31. Takoder se navodi da u provedbi samih projekata moedoi do kanjenja i prekomjernih trokova te da bi nedovoljna prihvaéenost instrumenata natritu i promjena trinih uvjeta tijekom vremena mogle nepovoljno utjecati na isplativostinicijative, tako smanjujui oekivani uinak poluge.

Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta I Vijea (SL L 298, 26.10.2012.,str. 1.).

10 Vidjeti Glavu VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

11 Vidjeti tematska izvjea br. 4/2011 ,,The audit of the SME guarantee facility” (hrv. Revizijainstrumenta za davanje jamstva MSP-ovima) I br. 2/2012 ,,Financial instruments for SMEsco-financed by the European Regional Development Fund” (hrv. Financijskiinstrumentizamalo I srednje poduzetnitvo sufinancirani sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj)


8

izuzee’2.Bib bi korisno znati smatra Ii se Financijska uredba preprekom za privIaenje

privatnih ulaganja. U torn bi sluaju trebabo utvrditi ire posljedice I za druge sIine

programe.

11. Primjenjivat e se pravila EIB-a, all nije jasno u kojoj rnjeri e se tim pravilirna

provoditi terneljna naela utvrdena Financijskorn uredbom kao to su dobro financijsko

upravijanje, transparentnost, proporcionalnost, nediskrirninacija, jednako postupanje,

aditivnost, nenaruavanje trinog natjecanja, uskladivanje interesa Komisije I partnerske

financijske institucije.

12. Kako bi se izbjegle rupe u zakonskirn aktirna, upravljanje financijskim instrurnentirna

EU-a trebalo bi biti uredeno standardiziranim odredbarna, ime bi se prornicali

instrurnenti na koje se pravila prirnjenjuju dosljedno bez obzira na politiku. Odstupanja

od odredaba Financijske uredbe trebala bi biti odgovarajue obrazloena. U skladu s

lankom 290. UFEU-a, kljuni elementi zakonskog akta trebali bi ostati u rukarna

zakonodavca te bi trebali biti obuhvaeni samom Uredborn. Ako je potrebno delegiranje

oviasti Komisiji, ono bi trebabo biti ogranieno na elemente koji nisu kljuni. Ciljevi,

sadraj, opseg I trajanje bi trebali izriito biti utvrdeni Uredborn kako bi se osigurala

potrebna transparentnost.

Odgovornost Komisije

13. Sud je istaknuo da instrurnenti u okviru kojih EU suraduje s privatnirn sektorom

moraju irnati odgovarajuu razinu transparentnosti I odgovornosti za javna sredstva.

Osim toga, potrebno je I rnjerenje uspjenosti takvih instrumenata u odnosu na planirane

ciljeve financijskih aktivnosti13.U tom pogledu postoji nekoliko razloga za zabrinutost.

12 Izuzee iz Financijske uredbe navedeno je u uvodnoj izjavi 30. Prijedloga te je samoobrazloeno prirodom ustroja jamstva EU-a i jamstvenog fonda.

13 Panoramski pregled iz 2014. godine, ,,Nedostatci, preklapanja I izazovi: panoramski pregledmehanizama odgovornosti I javne revizije EU-a”, odlomak 52., panoramski pregled iz

CCY058560HR02-15PP-DECO29-15FIN-AV-EFSI-TR.docx 123.2015

9

14. Dok e utvrdlvanje kIjunih pokazateija uspjenosti biti preputeno kasnijem

sporazumu o EFSU-u, ustroj odgovornosti do sada se ini usmjerenim na izlazne

proizvode umjesto na ishode I uinke’4.Nijejasno ni namjerava Ii Komisija nadopuniti

izvjeivanje EIB-a viastitom procjenom I u kojoj e mien ukljuiti EFSU u izvjee o ocjeni

financija Unije na temeiju postignutih rezultata (lanak 318. UFEU-a, drugi podstavak),

posebno u pogledu povezanih pretpostavki Plana u vezi s novim ulaganjima koja su

proizala I otvorenim radnim mjestima. Konano, glavni direktor kao Ian odbora za

ulaganja koji ne odluuje o stvarnom financiranju snosi odgovornost za uspjenost

EFSU-a. ini se da se na glavne donositeije odluka (upravni odbor EFSU-a I upravlja&a

tijela EIB-a) ne primjenjuje nijedan postupakjavne odgovornosti pred proraunskim

tij eli ma.

15. Komisija ima nekoliko uloga u pogledu ustroja EFSU-a. Ona je upravitelj jamstvenog

fonda EU-a i elan upravnog odbora odgovoran za utvrdivanje stratekih usmjerenja I

imenovanje odbora za ulaganja. Takoderje alan Upravnog vijea EIB-a te se EIB s njome

savjetuje prije odobravanja svake operacije financiranja I ulaganja. Svaka od navedenih

uloga Komisiji osigurava potrebni autoritet I relevantne informacije kako bi preuzela

punu odgovornost za stvarnu uporabu financijskih sredstava EU-a, kako je predvi5eno

lankom 17. stavkom 1. UEU-a I lankom 317. UFEU-a. U Uredbi ova odgovornost nije

izriito navedena.

16. Kako je prethodno napomenuto (vidjeti odlomak 8.), upravljanje EFSU-om temeiji se

na dvojnom mehanizmu. Medutim, taj izbor ne bi trebao umanjiti punu odgovornost

Komisije pri izvrenju prorauna EU-a. Nedovoljno usredotoen okvir odgovornosti nuno

bi umanjio I vanost postupka davanja razrjenice o izvrenju prorauna EU-a.

2014. godine, ,,Uporaba sredstava EU-a na najbolji moguéi nain: panoramski pregled rizikaza financijsko upravijanje EU-om”, odlomak 12. toka (e).

14 Vidjeti Ianak 2. stavak 1. toku (g) Prijedloga te stranicu 27., toku 1.4.4.


10

Revizijski mandat Europskog revizorskog suda

17. Prijedlogom se predvida da Sud ima pravo provoditi reviziju ,,jamstva EU-a te

plaanja i povrata na temeiju tog jamstva koja se mogu pripisati opem proraunu

Unije”5.Tom bi se odredbom ograniila revizijska prava Suda, s obzirom na to da se

nainom na koji je tekst sroen obuhvaaju samo plaanja i povrati na temeiju jamstva

EU-a, a iskljuuje revizija operacija koje se provode u okviru EFSU-a,

instrumenata/tijela/fondova koji ce se uspostaviti u skladu s nacrtom Uredbe o EFSU-u,

kao to su Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) Jamstveni fond EU-a te

revizija upravijanja EIB-a I ElF-a u vezi s operacijama financiranja I ulaganja koje obavijaju

uz uporabu jamstva EU-a. Na taj nain kljune aktivnosti EFSU-a ne bi bile obuhvaene

opsegom revizije koju provodi Sud.

18. Ugovorom o funkcioniranju Europske unhje Sudu je povjeren mandat revizije

zakonitosti, pravilnosti i dobrog financijskog upravijanja za sve prihode I rashode

Europske unhje. Osim toga, kako bi se osigurala transparentnost upravijanja javnim

financijskim sredstvima, Sud bi trebao javno izvjeivati o rezultatima svojih revizija. Kako

bi ispunio svoj mandat, Sud ima neogranien pristup svim dokumentima i informacijama

koji su mu ,,potrebni za izvravanje njegovog zadatka”, ukljuujui I u prostorima svake

fizi&e iii pravne osobe koja prima plaanja iz prorauna (lanak 287. stavak 3. prvi

podstavak, UFEU)16.Stoga Sud sam treba utvrditi opseg svojih revizija, uzimajui u obzir I

medunarodne revizijske standarde’7.EFSU u torn pogledu ne ini iznimku. Ogranienje

15 Vidjeti lanak 14. Prijedloga.

16 U Ugovoru je takoder navedeno da se pravo Suda na pristup informacijama EIB-a u vezi snjegovim djelatnostima upravijanja rashodima i prihodima Unije ureduje trostranimdogovorom izmedu Suda, EIB-a i Komisije. Ako takav dogovor ne postoji, Sud I tada mapravo na pristup informacijama koje su potrebne za reviziju rashoda I prihoda Unije kojimaupravija EIB (Ianak 287. stavak 3. trei podstavak, UFEU).

17 Na primjer, standardom ISSAI 5000 (naela najboljih revizijskih mehanizama zamedunarodne institucije) propisuje se da vrhovne revizijske institucije provode reviziju nadsvim meclunarodnim institucijama koje se financiraju iii kojima se prua potpora javnim


11

mandata Suda posebno ne moie proizai iz predvidenog neprimjenjivanja Financijske

uredbe.

19. U torn bi kontekstu Komisija trebala osigurati da sve strane povezane s aktivnostirna

koje se poduzirnaju u skladu s Uredbom o EFSU-u I sporazumorn o EESU-u (ukljuujui

financijske posrednike I krajnje korisnike) budu svjesne prava Suda na pristup svirn

informacijama koje su mu potrebne za provedbu revizija, kako je utvrdeno Iankom 287.

stavkom 3 prvim podstavkom UFEU-a.

20. Kako bi se u Prijedlogu u potpunosti odrazio mandat Suda, lanak 14. Prijedloga

trebalo bi zamijeniti sljedeim tekstom: ,,U skladu s lankom 287. UEEU-a Europski

revizorski sud obavlja vanjsku reviziju aktivnosti koje se provode u skiadu s Uredbom o

E ES U-u.”.

Financijske obveze zajawnefinancije

21. Mehanizrni podjele rizika utvrdit e se u sporazumu o EESU-u. Pod pretpostavkom da

e se podjela rizika utvrditi u skladu s naelorn ,,prvog gubitka”, zajmovi koje korisnici

ugovore s bankama bill bi objedinjeni u portfelju instrumenta. U sluaju neplaanja

zajma, proraunom EU-a pokrio bi se najriziniji dio’8.Glavnu financijsku obvezu ini

jarnstvo EU-a (do 16 milijardi eura). Osim toga, iz prorauna EU-a pokrivat e se godinji

sredstvima kako bi se promicalo bolje upravljanje, transparentnost I odgovornost; ustandardu ISSAI 5010 (smjernice za vrhovne revizijske institucije) ukazuje se na pozadinu,rezultate I naela najboljih revizijskih mehanizama za medunarodne institucije.

18 Naelo ,,prvog gubitka” primjenjuje se u Instrumentu za kreditna jamstva za projektetranseuropske prometne mree (LGTT) I u nicijativi projektnih obveznica EU 2020. (PBI) ukojima se portfelj dijeli na dvije trane: ,,portfelj s tranom prvog gubitka” I ,,tranupreostalog rizika”. Portfelj s tranom prvog gubitka smatra se najrizinijom tranom usluaju neplaanja zajma. Dijeli se izmedu prorauna EU-a i EIB-a, pri emu se iz proraunapokriva 95 % portfelja s tranom prvog gubitka, dok EIB preuzima 5 %. Za portfelj s tranomprvog gubitka utvrdena je granica od 30 % te u sluaju neplaanja proraun EU-a snosi do28,5 % vrijednosti portfelja. lako bi EIB mogao snositi cjelokupni rizik za tranu preostalogrizika, u praksi postoji mala vjerojatnost da e doi do njezine uporabe. Gubitci e se upravilu pokriti iz portfelja s tranom prvog gubitka.


12

trokovi povezani s ESCU-om u iznosu do 20 milijuna eura (do 31. prosinca 2020.).

Konano, proraun EU-a snosit e neutvrdene dodatne trokove u sIuajevima kada EIB

prua financijska sredstva Europskom investicijskom fondu (HF) u ime EFSU-a.

22. Vano je imati na umu da pruena jamstva u konanici mogu dovesti do novih rizika

za proraun EU-a. Prijedlogom nisu izriito iskljuene nepredvidene obveze za proraun

EU-a koje nisu obuhvaene rezerviranim sredstvima’9te nije utvrdena gornja granica

trokova E(B-a. Kako bi se izbjeglo da odgovornost Komisije nadilazi jamstvo EU-a (koje se

financira iz prorauna EU-a), trebao bi postojati opi imunitet I izuzee od pravnih

zahtjeva korisnika EFSU-a20.Usto, trokovi EIB-a koji mogu nastati na raun EFSU-a trebali

bi biti bezuvjetno ogranieni.

23. lako se Planom ne eIi opteretiti nacionalne javne financije iii stvoriti novi dug,

Komisija potie drave lanice na davanje doprinosa EFSU-u, ito izravno iii financiranjem

projekata ulaganja. Komisija te doprinose nee uzeti u obzir pri procjeni fiskalne

prilagodbe u okviru preventivnog iii korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu21. Povrh

toga, I drave lanice mogu poveati iznos sufinanciranja europskih strukturnih I

investicijskih fondova (ESIF) iznad propisanog najmanjeg iznosa. U odredenim

okolnostima, privremeno odstupanje od srednjoronih proraunskih ciljeva drava

lanica moe se tolerirati u vezi s nacionalnim sufinanciranjem ulaganja u okviru ESIF-a,

programa transeuropskih mrea I Instrumenta za povezivanje Europe22.

Vidjeti lanak 140. stavak 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

20 U korisnike EFSU-a (nisu utvrdeni Prijedlogom) ubrajaju se zajmoprimci financijskihinstrumenata pokrivenih jamstvom EU-a koje provodi EIB u okviru sporazuma o EFSU-u.

21 Pri prekoraenju referentne vrijednosti za deficit Komisija nee pokrenuti postupak u sIuajuprekomjernog deficita ako je do prekoraenja dolo samo zbog doprinosa te je ono malo ioekuje se da e biti privremeno. Pri procjeni prekoraenja referentne vrijednosti za dugKomisija nee uzeti u obzir doprinose EFSU-u (vidjeti COM(2015) 12 final od13 sijenja 2015., str. 5. do 7.).

22 Vidjeti COM(2015) 12 final, str. 7. do 9.


13

24. Poveãanje javnog duga stoga se ne moe iskIjuiti. Naime, postoji mogunost da,

kako bi mogle dati takve doprinose, drave Ianice (i/ill njihove nacionalne razvojne

banke) moraju pozajmiti sredstva. U sIuajevima kada drave ëlanice pruaju

protujamstva EFSU-u, rizik od stvaranja daljnjeg duga samo se odgaa. Konano, moe se

dogoditi da su za projekte za koje jami EFSU potrebna dodatna javna financijska sredstva

nakon dovretka projekta (primjerice zbog odravanja). To moe dovesti do nepovoljnih

reakcija na financijskim tritima, to za posijedicu ima vee trokove otplate duga,

osobito u zemljama koje su najvie pogodene gospodarskom I financijskom krizom.

Iznimno je vano I razmotriti u odgovarajuoj mjeri ukupni uinak EFSU-a na javni dug i

deficite te ga procijeniti u skiadu s transparentnim I dosijednim kriterijima.

Srednjoroni pregied / izmjena viegodinjeg flnancijskog okvira

25. Uspostava EFSU-a smatra se odgovorom na hitnu potrebu. Nije potvrdena ex ante

evaluacijom23,zahvaIjujui kojoj bi Se, izmedu ostalog, utvrdile raspoIoive mogunosti

politika za ostvarivanje istih ciljeva postojeim instrumentima24,osnova za odabir

Instrumenta za povezivanje Europe i programa Obzor 2020. kao glavnih izvora

financijskih sredstava usprkos visoke razine uinka poluge na ulaganja25 te posijedice koje

23 Uvjet provedbe ex ante evaluacije utvrden je Iancima 30., 31. I 140. Uredbe (EU, Euratom)br. 966/2012 te njezinom uvodnom izjavom 53. Vidjeti I Ianke 18. I 224. Delegirane uredbeKomisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU,Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta I Vijea o financijskim pravilima koja seprimjenjuju na opi proraun Unije (SL L 362, 3 1.12.2012., str. 1.).

24 Na primjer, jedna od alternativnih mogunosti bib bi poveanje kapitala EIB-a.

25 Oekivana korist koja bi se ostvarila financijskim sredstvima mree TEN-T (gotovo 80 %Instrumenta za povezivanje Europe) bila je 5 milijuna iz drava Tanica u ulaganjima za svakimilijun kojije potroen na europskoj razini. Usto bi se svakim milijunom ostvaribo 20 milijunaiz privatnog sektora, to predstavbja omjer 1:25. Takoder se predvidalo da e se za svaki euroiz Okvirnog programa EU-a za istraivanje ostvariti poveanje dodane vrijednosti industrije uiznosu od 7 do 14 eura (vidjeti Priopenje Europske Komisije, Memo/11/469,29. Iipnja 2011.).


14

hi smanjenje financijskih sredstava za te programe imalo u pokrivanju otvorenih potreba

za ulaganjima, ukianjanju prepreka i doprinoenju ciljevima strategije Europa 202026.

26. Na temelju prethodno navedenog I u vezi s moguim dodatnim mjerama koje e

Komisija razmotriti do sredine 2016. godine27,nadolazeim srednjoronim

pregledom/prilagodbom viegodinjeg financijskog okvira (VFG)28 zakonodavcu se prua

mogunost da procijeni napredak koji je EFSU ostvario i poduzme potrebne korektivne

mjere. Tom bi prilikom Komisija takoder trebala izvijestiti o prvoj skupini mjera koje je

usvojila u prosincu 2014. godine radi pronalaenja rjeenja u pogledu regulatornog okvira

i uklanjanja prepreka ulaganjima29.

III. POSEBNE NAPOMENE

27. Ovaj odjeljak sadrava daljnje napomene u vezi s Prijedlogom.

äanak 1. stavak 1. — Sposobnost podnoenja rizika

28. Bib bi prikiadno navesti definiciju pojma ,,sposobnost podnoenja rizika”.

áanak 2. stavak 2. — Europski savjetodavni centar za ulaganja

29. Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU) pruat e savjetodavnu potporu za

utvrdivanje, pripremu I razvoj projekata ubaganja I djelovat e kao jedinstveni tehni&i

savjetodavni centar (ukljuujui I za pravna pitanja) za financiranje projekata u EU-u. To

26 Na primjer, pozivanjem na unaprijed utvrene projekte Instrumenta za povezivanje Europe(vidjeti Prilog I. Uredbi (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta I Vijea (SL L 348,20.12.2013., str. 129.)).

27 COM(2014) 903 final, str. 16.

28 lanak 2. Uredbe Vijea (EU, Euratom) hr. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom seuspostavlja viegodinji financijski okvir za razdoblje 2014. — 2020. (SL L 347, 20.12.2013.,str. 884.).

29 COM(2014) 910 final, Pribog Ill.

CCYOS856OHRO2-15PP-DECO29-15FIN-AV-EFSI-TR.docx 12.3.2015

15

ukIjuuje podrku u vezi s uporabom tehni&e pomoi za strukturiranje projekata,

uporabom inovativnih financijskih instrumenata i uporabom javno-privatnih

partnerstava. Postoje i druga savjetodavna tijela kojima se obuhvaaju EIB, Komisija i

drave Ianice, kao to su ,,Europski centar znanja za javno-privatno partnerstvo” (EPEC) i

,,Financijski instrumenti — Platforma za tehniko savjetovanje (Fl-TAP) za europske

strukturne i investicijske fondove”. Potrebno je razjasniti na koji e nain ESCU pruiti

dodanu vrijednost i koordinirati s drugim raspoIoivim strunim znanjem.

30. ESCU e se prvenstveno financirati iz postojecih omotnica za EIB-ovu tehniku pomo

u okviru postojeih programa EU-a (Instrument za povezivanje Europe, Obzor 2020.).

Medutim, predvidaju se dodatna financijska sredstva u iznosu do 20 milijuna eura

godinje do 2020. godine. U vezi s time nisu navedene nikakve pojedinosti iii referentne

vrijednosti kojima bi se obrazIoiIa ta dodatna financijska sredstva.

31. Prijedlogom nije utvrden ni pravni oblik ESCU-a ni njegova operativna struktura.

áanak 5. stavak 3. — Trokovi EIB-a

32. Rizik od nenaplaivanja trokova EIB-a u potpunosti snosi EFSU, ito u iznosu do

160 milijuna eura. Ti trokovi nisu definirani te se mogu poveati zbog trokova naknada

za upravljanje koji nastaju kada EIB prua financijska sredstva ElF-u. S obzirom na to da je

trajanje EFSU-a neogranieno, ukupni konsolidirani iznos trokova upravljanja EFSU-om

(ukIjuujui ESCU) nepoznati su, i povrh toga, neogranieni.

áanak 5. stavak 4. — Sufinanciranje iz ESIF-a

33. Uzimajui u obzir trenutani portfelj projekata koji se promie na internetskim

stranicama EFSU-a, veina bi projekata u naeIu ispunjavala uvjete za financiranje ve

postojeim instrumentima EU-a. Financijska pomo za isti projekt koja dolazi iz razIiitih

financijskih izvora i u okviru nekoliko pravnih okvira moe dovesti do sukoba pravila koja

se primjenjuju. U Prijedlogu nisu ponudena rjeenja ovih pitanja.


16

áanak 7. stavak 2. — Prulanje potpunogjamstva

34. Prijedlogom se predvida da jamstvo EU-a u potpunosti (do 2,5 milijardi eura) pokriva

financijska sredstva koja su pruena ElF-u radi provedbe operacija financiranja i ulaganja

malih I srednjih poduzea, uz uvjet da EIB osigura jednak iznos financiranja bez jamstva

EU-a. U praksi financijska poluga za diojamstva EU-a kojim upravija ElF nee dolaziti iz

ElF-a, ve samo od financijskih posrednika koji sudjeluju.

áanak 8. —Jamstvenifond EU-a

35. Prijedlogom nije utvrden ni pravni oblik fonda ni nain na koji e funkcionirati.

36. Namjena je fonda da osigura likvidne rezerve za proraun Unije u sluaju gubitaka

nastalih pri nastojanju EFSU-a da ostvari svoje clijeve. Na temelju iskustva utvrden je

omjer od 50 % izmedu plaanja iz prorauna EU-a i iz ukupnih jamstvenih obveza EU-a.

Prijedlogom se predvida da Komisija moe donijeti delegirani akt kako bi prilagodila

navedeni omjer za najvie 10 %, tj. 800 milijuna eura (lanak 8. stavak 6. I Ianak 17.

stavak 2.).

37. Takvom prilagodbom omjer se ne bi ni poveao ni smanjio, a ne postoji odredba o

naslovima VFO-a I proraunskim linijama na koje bi utjecalo mogue poveanje likvidne

rezerve u sluaju da dode do toga da 50 % plaanja iz jamstvenih obveza nije dovoljno.

Taj bi aspekt trebao biti obuhvaen Komisijinom prvom procjenom primjerenosti razine

jamstva koju treba dostaviti do 31. prosinca 2018.

áanak 10. — Izvjeivanje I raunovodstvo

38. Trebalo bi navesti kriterije za procjenu dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava

privatnog sektora, procijenjenih I stvarnih rezultata, ishoda I uinka EIB-ovih operacija

financiranja I ulaganja na zbirnoj osnovi iz stavka 2. toke (b).

39. Uz financijske izvjetaje EFSU-a iz stavka 2. to&e (f) trebalo bi priloiti miljenje

neovisnog vanjskog revizora.


17

40. Trebalo bi navesti rokove za podnoenje izvjea iz stavaka 1. do 3. Posebno bi

trebalo utvrditi rokove na nain da se Komisiji omogui ukIjuivanje relevantnih

informacija u godinju raunovodstvenu dokumentaciju.

41. Rok za podnoenje godinjeg izvjea o stanju jamstvenog fonda EU-a iz Ianka 6.

trebalo bi uskiaditi s rokom za podnoenje privremene godinje dokumentacije iii s

rokom za podnoenje izvjea o proraunskom I financijskom upravijanju kako je

propisan Iankom 142. Financijske uredbe, tj. 31. oujka.

£ianak 12. — Evaluacija I preispitivanje

42. Predvidene evaluacije trebale bi provoditi neovisne vanjske strane.

43. Bib bi prikiadnije izvjeivati o projektima EFSU-a na temeiju vrste potprograma

kako bi se uskiadilo s cikiusom ciljanih ulaganja.

áanak 13. — Transparentnost I javna objava informacija

44. U sIuaju da se pojedinosti o funkcioniranju utvrde sporazumom izmeu Komisije I

EIB-a, preporuuje se da se takav sporazum objavi.

äanak 20. — Prijeiazne odredbe

45. Jamstvom EU-a mogu se obuhvatiti I projekti koje EIB I ElF financiraju izvan svog

uobiajenog profila tijekom 2015. godine prije stupanja na snagu ove Uredbe. U torn

sluaju Komisija procjenjuje mogu Ii se te operacije pokriti jamstvom EU-a. To bi bib

odstupanje od odredaba u skiadu s kojima projekte odabire neovisni odbor za ulaganja

na temelju politika ulaganja i smjernica koje je utvrdio upravni odbor, i to prerna njihovim

pojedinanim znaajkama I ne uzimajui u obzir geografsku iii sektorsku raspodjelu

sredstava.

CCY058560HR02-15PP-DECO29-15 Fl N-AV-EFSI-TR.docx 12.3.2015

18

Revizorski sud usvojio je ovo miIjenje na sastanku odranom u Luxembourgu

12. oujka 2015.

Za Revizorski sud

VItor Manuel da SILVA CALDEIRA

Predsjednik

U njegovoj odsutnosti

Igors LUDBORZS

Ian Suda

CCY058560H R02-1SPP-DECO29-15F1 N-AV-EFSI-TR.docx 12.3.2015

1

KRATICE I REFERENCE

PRILOG

EFSU

EIB

ElF

ESCU

EPEC

ESIF

EU

Plan

LGTT

VFO

PBI

Kratica

Prijedlog

MSP

TEN-T

Ugovor iii UFEU

Puni naziv

Europski fond za strateka ulaganja

Europska investicijska banka

Europski investicijski fond

Europski savjetodavni centar za ulaganja

Europski centar znanja za javno-privatnopartnerstvo

Europski strukturni i investicijski fondovi

Europska unija

Plan ulaganja za Europu

Instrument za kreditna jamstva za projektetranseuropske prometne mree

Viegodinji financijski okvir

Inicijativa projektnih obveznica EU 2020.

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta IVijea o Europskom fondu za stratekaulaganja o izmjeni uredaba (EU)br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013

MaIa I srednja poduzea

Transeuropska prometna mrea

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Referentni dokument I internetske straniceVidjeti ,,Prijedlog”

www.eib.org

www. eif. org

Vidjeti Ianak 2. Prijedloga

http://www.eib.org/epec/

http://ec.europa.eu/contracts_grants/funds_hr. htm

COM(2014) 903 final od 26. studenoga 2014.http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/docs/an-investment-plan-for-europe_com_2014_903_hr.pdf

http ://www.eib.org/about/documents/Igtt-fact-sheet.htm

Uredba Vijea (EU, Euratom) br. 1311/2013

http://ec.eu ropa.eu/budget/mff/index_en.cfm

http ://ec. europa. eu/economy_fin an ce/f i nan ciaI_operations/investment/europe_2020/inde

x_h r.htm

COM(2015) 10 final od 13 sijenja 2015.

http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/docs/proposal_regulation_efsi_hr.pdf

http://ec,europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-defi nition/index_hr.htm

http://inea.ec.europa.eu/en/ten-t/ten-t.htm

http://eur-lex.europa.eu/Iegal-content/EN/TXT/?qid=1425369741778&uri=CELEX:C2012/326/01

CCY058560H R02-15PP-DECO29-15 Fl N-AV-EFSI-TR.docx 12.3.2015

o prijedlogu uredbe europskog parlamenta i vijeáa o...

Documents