o r g a n i z a c i j a p o d u z e c a - nova

8/10/2019 O r g a n i z a c i j a p o d u z e c a - Nova

1/23

O r g a n i z a c i j a p o d u z e a

1. to se sve naziva organizacijom?- pod organizacijom se podrazumijeva skup osoba ili drutva, od manjih udruenja pa sve do Un-a.- organizacijom se oznaava djelatnost ili pak, stanje koje je postignuto organizacijom.

- u ekonomici, organizacijom oznaavamo sustavno i plansko sre!ivanje odnosa ljudi i predmeta"stvari# sa svrhom da se ostvari ekonomski cilj

- mogue ju je svesti na $ osnovne kategorije% univerzalni, institucionalni, strukturalni i &unkcionalnipojam

'. Navedite bar jednu definiciju organizacije?- organizacija je svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odre!ene

zadatke s najmanjim moguim naporom na bilo kojem podruju drutvenog ivota.- organizacija je sustav svjesno koordiniranih osobnih aktivnosti.- bitna obiljeja org% a# cilj "zadatak# koji se eli ostvariti,

b# skladnost materijalnih sredst. i ljudskog potencijala i njihova racionalna uporaba.

(. Navedite definiciju organizacije rada?- org. rada je svjesna ovjekova djelatnost kojom se uskla!uju svi initelji "materijalni i osobni# p-nje radi

postizanja optimalnih rezultata rada proizvo!aa. )tara je koliko i ljudski rad

$. Jesu li organizacija rada i organizacija poduzea istovjetni pojmovi?- org. rada i org p-nje su usko povezani, a razlika je u% org. rada je stara koliko i sam rad, a org. p-nje

"gosp. subjekta# koliko i ta p-nja "poduzee#.- org. p-nje je svjesna ljudska djelatnost kojom se uskla!uju svi initelji p-nje.

*. Je li organizacija rada ui ili iri pojam od organizacije poduzea?- org. rada se odnosi na uskla!ivanje initelja p-nje u samom procesu rada, a org. p-nje "poduzea# na

cjelokupno poslovanje gosp. subjekta, pa je stoga org. rada samo dio org. gosp. subjekta.+. Definirajte org. strukturu i pojasnite zato postoji vie objanjenja org. strukture? "+ pitanje#

- struktura je nain kako je neka cjelina sloena iz svojih elemenata.- org. struktura predstavlja veze i odnose izme!u svih i unutar pojedinih inilaca p-nje "poslovanja#.- uvjeti uspostavljanja% a# struktura org. treba da je izgra!ena za izvrenje konkretnog posla,

b# org. treba da se sastoji od najmanje mogueg br. stepenica u hijerarhiji rukovo!enja,c# struktura treba da je zasnovana tako da pojednostavi izobrazbu buduih rukovoditelja.

- org. struktura je najvaniji dio svake org. gosp. subjekta i ona je dinamian element organizacijegosp. subjekta jer se kao i org. mijenja pod utjecajem zadataka, ciljeva i imbenika.

. Navedite elemente organizacijske strukture i predstavite organizacijsku strukturu grafiki?

- strukturanain kako je neka cjelina sloena iz svojih elemenata.- org. strukturu poduzea ine sljedei elementi%

a# org. kolektiva "radne zajednice# obuhvaa sve probleme vezane za org. ljudi, odabir i popunjavanjeradnih mjesta te integraciju i socijalizaciju ljudi u radnoj sredini.

b# org. sredstava za p-nju obuhvaa organizaciju mat. inputa "mat. sirovina# kao i org. opreme "kap. dobra#c# org. ralanjivanja zadataka obuhvaa podjelu ukupnog zadatka poduzea na posebne i pojedinane

zadatke.d# org. unutarnjih odnosa "upravljanja i menadmenta# - obuhvaa problematiku org. upravljanja i org.menadmenta.e# org. vremenskog redoslijeda poslova obuhvaa istraivanje vremenskog uskla!ivanja svih initelja

proizvodnje i itavog tijeka p-nje i poslovanja.

/. !bjasnite to podrazumijeva organizacija sredstava za p"nju i racionalno koritenje prostora#a to organizacija ljudski$ potencijala?

- org. sredstava za p-nju i rac. koritenje prostora podrazumijeva%

1


2/23

a# strukturu koritenja opreme, njeno prilago!avanje izvrenju proizvodnih zadataka,b# racionalno koritenje i izgradnju poslovnih prostora,c# org, unutarnjeg transporta i izgradnju prometnica,d# poboljanje uvjeta i dr.- org. ljudskih potencijala podrazumijeva ona pitanja koja se odnose na%

a# sastav kolektiva b# integraciju kolektivac# uvjete rada i ivota poduzea, te na one probleme koji iz njih proizlaze npr. &rustracija, izbor, izobrazba0

- da bi kolektiv bio uspjean, treba se pridravati odre!enih pravila% staviti pravog ovjeka na pravomjesto, svakom pojedincu unutar kolektiva omoguiti napredak, sustav nagra!ivanja mora biti

pravedan, osigurati mogunost pozitivnog natjecanja, utvrditi pozitivnu atmos&eru unutarkolektiva.

. to znate o ralanjivanju zadataka sve do pojedinosti# organizaciji unutarnji$ odnosa iutvr%ivanju

vrem. redoslijeda poslova kao elementima org. strukture?- ralanjivanje ukupnog zadatka obuhvaa%utvr!ivanje org. jedinica ili mjesta na kojima se obavljaju pojedinani zadaci.

uspostavljanje organizacije &unkcija i org. radnih mjesta- ralaniti ukupni zadatak na posebne zadatke znai uspostaviti takvu unutarnju org . poduzea koja e

omoguiti optimalno ostvarivanje zadataka. o se postie prvenstveno uspostavom org. &unkcija upoduzeu.- org. unutarnjih odnosa bavi se problematikom org. upravljanja i org. rukovo!enja, ukljuujui sve

ostale me!usobne odnose u organizaciji.- utvr!ivanje vrem. redoslijeda poslova sa svim potrebnim tehnikim i org. sredstvima osigurava

uredno i na vrijeme izvravanje poslova u skladu s tokom rada u poduzeu.- 2od malih org. uskl. vrem. redosl. poslova svodi se na horizontalno uskl. pojedinih pravaca.- U velikim org. uskl. vrem. redosl. 3oslova mora se ostvariti i po dubini kao i irini, treba se postii

sklad do kojeg se dolazi horiz. i vertikalnom di&erencijacijom u poduzeu.- 4islim da jo ide i 5 / pitanje.

16. &omentirajte dostignua klasine# neoklasine i moderne organizacijske teorije u

tretiranju organizacije? ' isto kao i'6 pitanje(- 278)9:;8 tvorac je


3/23

svrhom spoznaje zakona prirodnih i drutvenih zbivanja da se omogui tono predvi!anje buduihdoga!aja i ma?. djelotvornosti ljudske prakse.

- temeljne odrednice% suma znanja, povijesni trenutak, objektivna stvarnost, svjesna primjenaobjektivnih metoda, predvi!anje, ma?. djelotvornost prakse.

1'. !bjasnite znanstveni pristup?- principi znanstvenog upravljanja%a# upotreba znanosti umjesto oslanjanja samo na iskustvo

b# selekcija djelatnika na znanstvenim osnovama, njihovo sistematsko obuavanje za izvo!enjeodre!enih radnih zadataka

c# prenoenje svih rezultata znan. istraivanja na djelatniked# razvijanje podjele rada izme!u rukovoditelja i djelatnika.

- znanstveni pristup zahtijeva jasne pojmove. ermini "rijei i izrazi# kao jezini izraz pojmova morali bi biti egzaktni, in&ormativni, kako za znanstvenike, tako i za praktiare i odnosili se na predmet koji analiziraju.- na tim temeljima znanstvena metoda podrazumijeva utvr!ivanje injenica pomou

- podaci, injenice jesu sirovina svakoj znanosti. 4etoda u znanosti znai nain istraivanja i izlaganjapredmeta koji znanost istrauje.

- hipoteza je zamiljeno "pretpostavljeno# objanjavanje uzroka biti pojave koju prouavamo.

1(. to je zadatak znanosti u organizaciji poduzea?- zadatak znanosti u org. poduzea je utvrditi i provjeriti zakone dinamike mijenjanja promjena.- ) &unkcionalnog aspekta, znanost o org. poduzea izuava proces oblikovanja org. poduzea.

1$. !piite metode znanosti u organizaciji? "1'. pitanje#- @439B9E)2@ 4@OF@- sastoje se u koritenju steenih iskustava, vlastitih i tu!ih, one polaze od

org. prakse, a poinju s konstatacijom i opisivanjem injenica dobivenih iskustvom, odnosnoorganizacijskih mjera i njihovih e&ekata.

- empirijske org. metode su nepotpune pa samim tim ne mogu biti dovoljno racionalne.- >;8;)A@;@ 4@OF@- polaze od istinitih stavova.- posebna znanost koja prouava metode jest metodologija , ona se bavi znan. metodama u logikim,

tehnikim, organizacijskim i strategijskim aspektima.

1*. Navedite znaajke empirijski$ metoda?- empirijske metode su lake od znanstvenih, jednostavnije i zato primamljivije u primjeni, no one nisu

u stanju obuhvatiti sve elemente sustava, bilo proizvodnih ili neproizvodnih, niti postaviti optimalneodnose u njima.

- empirijske org. metode su nepotpune pa samim tim ne mogu biti dovoljno racionalne.- one organizaciji predstavljaju samo jednu &azu u njezinu razvoju.- ""pozitivne strane% jednostavnost, je&tine, brze u primjeni, ne trae angairanje velikog broja ljudi- negativne strane% rjeavaju 3O)7E@F9GU problema, a ne U>BO2 pa se problem moe ponovno

pojaviti. Fakle, polazi se od 9)2U)A8 koji poinje ocjenom postojeih rjeenja da bi se zavriloprihvaanjem novih rjeenja i donoenjem mjera za njihovo provo!enje i &unkcioniranje.##

1+. Navedite znaajke znanstveni$ metoda?- znaajke%

a# tvrdnje treba iznositi jasno, precizno i drutveno razumljivob# znan. spoznaja u jednom podruju mora biti obrazloena i u skladu s logikim pravilimac# svi se rezultati znan. istraivanja moraju provjeriti u praksi.

- ""nedostatak% skupe su, dugo traju, troe veliki broj ljudi razl struka, sloene su u primjeni..- pozitivna str. 3ouzdani su jer rjeavaju U>BO2 3BOH7@48 a time je rjeena i B8E;O poslj prb

1. !piite kompleksnu analitiku metodu?a# ukupno poslovanje se ralanjuje na razne poslovne &unkcije

b# posl. &unkcije se ralanjuju na odre!en broj elemenatac# na osnovi opisa elemenata poslovnih &unkcija, utvr!uje se povezanostD izme!u posl. &unkcija-

povezanost posl. &unkcija zove se &rekvencija .- to je &rekvencija vea, to je povezanost posl. &unkcija vea, a time je i vei utjecaj dotinog elementa

na cjelokupnu organizaciju.

(


4/23

d# ustanovljuju se neophodni org. potencijali po org. jedinicama, &unkcijama ili &azama poslova.e# stvarni org. potencijal "nekog elementa dobije se mnoenjem neophodnog org. potencijala i ocjene

stanja posl. tog elementa# pokazuje kakva je razina organiziranosti cjelokupnog gosp. subjekta tj.razina org. prema &unkcijama ili org. jedinicama.

- ""osnovna karakteristika- analitiko ocjenjivanje org. razine povezuje s analizom &inancijskogposlovanja i analizom kadrova.##

1/. !piite metodu ocjenjivanja organizacije prema procesnim funkcijama?- otkriva pogreke procesa rada.- predmet ralanjivanja su procesne &unkcije% provo!enje, rukovo!enje, odluivanje, organiziranje,

evidentiranje0- ponderiranjem podruja rada i procesnih &unkcija dobiju se potrebni ponderi koji izraavaju njihovu

optimalnu vrijednost i za pojedine posl. &unkcije i za poduzea u cjelini.- nakon toga, postupak se na isti nain nastavlja da bi se ocijenilo stvarno stanje svih podruja rada

prema procesnim &unkcijama, izraunavanjem njihovih prosjenih ocjena.- dobivene prosjene ocjene pokazuju stvarni stupanj organiziranosti koji je uvijek nii od potrebnog

stupnja.- analitiki postupak koji daje ova metoda omoguuje kvantitativno ocjenjivanje org. razine i

preciziranje i programiranje mjera za daljnje org. djelovanje.

1. to moete rei o metodama kontrole kvalitete za proizvodnju bez pogreaka i karta?- izvor ovih metoda je u ;ovoj japanskoj proizvodnoj &ilozo&iji.- te su metode doprinijele uspjesima japanske industrije u smislu njene racionalnosti, proizvodnosti,

ekonominosti i kakvoi proizvoda.- razvoj na podruju osiguranja kvalitete ogleda se u $ &aze%a# @I;9:28 2O;BO78 u kojoj je objekt proizvod.

b# 2O;BO78 2A879@@ u kojoj je objekt procesc# 3BO9>AOF;9 )U)8Ad# 3O)7OA;9 )U)8A kao sustav kvalitete- temelji ovog uspjeha su u razvoju sustava ;U7@ 2O;BO7@ kvalitete.- pravilo nulte kontrole kvalitete je pronai pogreku i sprijeiti je.

'6. &ako se mogu klasificirati organizacijske teorije?278)9:;8, ;@O278)9:;8, )UAB@4@;8 @OB9E8 OBC8;9>8G9E@ "16 pitanje#

- org. teorije mogu se grupirati na dva osnovna nainaD- 1# u odnosu na vremenska razdoblja kada se pojavljujeD a# klasina teorija b# neoklasina i c#

moderna teorija- '# u odnosu na srodnost idejaD a# behavioristika kola "socioloki sistem#, b# empirika kola, c#

kola teorije odluivanja, d# kvantitativna kola, e# kola rukovodnih procesa.

'1. &ako ocjenjujete klasinu organizacijsku teoriju?- po prvi put se koristi >;8;)A@;9 3B9)U3 u org. poduzea.- prouava se kako se moe postii ma?. e&ikasna proizvodnja i poslovi.

- nedostatak joj je E@F;O)8A;O) zanemaruje sloenost ljudskog ponaanja i nove industrijskesredine i o njima donosi sudove na osnovi pretpostavki.

''. to moete rei o modernoj teoriji organizacije?- poslije ' svj. rata nastavlja se i produbljuje istraivanje &aktora koji utjeu na ponaanje djelatnika.- pozornost je skrenuta na komuniciranje i odnose dijelova i cjeline u organizaciji.- najvea promjena% prihvaena je F@G@;B879>8G9E8 org., ali samo do izvjesne granice i kao

privremeno rjeenje.- grupno odluivanje- odgovornosti se moraju snositi zajedniki zbog toga to rukovoditelji moraju

odluke donositi zajedniki.- osnovni problem moderne org.- je prilago!avanje metoda rukovo!enja novoj tehnologiji i

djelatnicima jer je njihova e&ikasnost odre!ena nainom na koji se njima rukovodi.

'(. )rotumaite temelje moderne teorije organizacije?- temelji moderne teorije org. su%

$


5/23

a# razvijeni behavioristiki pristup tvore koncept%- organizacija kao sustav me!usobnih ljudskih odnosa

- koncept timskog rada - integracija pojedinca i organizacije

b# novi strukturni modeli pojavljuju se kako%- matrina org., projektna org., i kao prilagodljiva organizacija.

c# racionalno odluivanje temelji se na%- procesu odluivanja, tokovima in&ormacija i na sustavu komunikacija.

d# kvantitativne "matematike# metode vezane su uz podruje% - mrenog planiranja, teorije igara i simulacije.e# sustavni pristup teorija kontigencijeg#

'$. *uvremeni pogled na organizaciju rada?- tu se istiu% Frucker,


6/23

'/. &ako male i neke srednje org. trebaju rjeavati problem istraivanja i studija proizvoda?- postoji mogunost da se &unkcija istr. i studija p-da realizira zajedno s &unkcijom razvoja u jednoj

strunoj slubi, tj. slubi za istr. i razvoj.- kakve e biti org. jedinice istr., a i razvoja ovisit e o vrsti djelatnosti, pravilima optimalizacije u org. i

uinkovitosti &unkcioniranja takvih jedinica.- te jedinice organizirane posebno ili kako jedna jedinica predstavljaju ujedno i episredite

istraivakog i znanstveno-istraivakog rada unutar poduzea.- to su mjesta iz kojih se znan-istraivake spoznaje trebaju koncentrino iriti prema ostalim posl.

&unkcijama poduzea.- ""organizacija istr. moe se u osnovi postaviti na ' naina% tako da se podjela zadataka obavi na

&unkcijskoj osnovi koja prati proces istraivanja, i da se podjela obavi na osnovi proizvodnih skupinatj. na projektnoj osnovi.

- koja e se primijeniti ovisi o vrsti p-nje i koncepcijama od kojih se polazi u org. istraivanja.##

'. Nacrtajte organizacijsku s$emu funkcije istraivanja i studija proizvoda?

(6. +ato je za poduzee vano da obrati pozornost funkciji razvoja? "16 pitanje#- vana je jer vlastiti razvoj uvjetuje opstanka gosp. subjekta, stoga mora imati primarno mjesto u

gosp. subjektu.

- tehniko tehnoloke promjene uvjetuju da gosp. subjekt ima svoju razvojnu slubu koja e pratitirazvoj tehnike i tehnologije.- prilikom utvr!ivanja i provo!enja posl. politike, omoguava pronalaenje najpovoljnijih rjeenja.- vodi brigu o tome da gosp. subjekt svoj razvoj temelji na najmodernijim i najekonominijim

postrojenjima ili tehnolokim procesima.- vodi brigu o razvoju gosp. subjekta. ;ajbolje ju je organizirati kao samostalnu slubu.

(1. !bjasnite zadatke studija razvoja? "16/ pitanje#- zadaci studija razvoja mogu se podijeliti na%a# tehniko tehnoloke obuhvaaju zadatke praenja, projektiranja i svrsishodne primjene najnovijih

proizvodno-tehnolokih i organizacijskih rjeenja imajui na umu sadanju razinu poduzea i njihovihsadanjih potencijalnih konkurenata.

b# ekonomske obuhvaaju sav rad koji se odnosi na vie varijanti &inanciranja i visine trokova, akojem je svrha postizanje povoljnih rezultata. Obuhvaaju i pronalaenje potrebnih &inanc. sred. zarealizaciju razvojnog projekta, ugovaranje radova, nadzor &aktora i konani obraun projekta.

c# programske odnose se na% ispitivanje postojeeg proizvodnog i tehnolokog procesa, istraivanjeznanstvenih i tehnolokih dostignua i izradu cjelokupnog plana razvoja.

d# operativne odnose se na% konkretizaciju cjelokupnog ili etapnog plana razvoja putem ugovaranjapostrojenja i radova. ;jihov nadzor i njihova predaja na uporabu.

('. Nacrtajte s$emu organizacijske jedinice razvoja?

((. !rganizacija nabavne funkcije? "11(, 1(' pitanje#- organizacija nabavne slube ovisna je o speci&inostima gosp. subjekta, a provodi se kao%

a# A8;E)28 kako je &unkcija organizirana unutar gosp. subjekta, a provodi se kao%- centralizirana na jednom mjestu sve aktivnosti- decentralizirana proizvodni pogoni su dislocirani, tako da nisu sve aktivnosti na istom mjestu, ali je

nabava na jednom mjestu- kombinirana

b# U;U8B;E8 unutar poslova kojih se obavljaju- &unkcionalna prema &unkcijama ili aktivnostima koje se vre u nabavi.

- predmetna prema predmetima koji se nabavljaju,- teritorijalna prema zemljopisnom principu nabava je org. prema podruju iz kojih se p-di nabavljaju- kombinirana- prema kategorijama dobavljaa

($. *trune slube. )ojam i definicija?- prema 4. ;ovakuD strune slube su org. jedinice koje obavljaju sve poslove vezane za proces

reprodukcije osim samog procesa proizvodnje.

+


7/23

- prema tome, radnici strunih slubi obavljaju sve poslove u poduzeu osim p-nje.- u de&iniranju strunih slubi trebamo razgraniit neke pojmove npr. posl &unkcije, zajednike slube- poslovna &unkcija djelatnost koja se sastoji od niza me!usobno povezanih i uskla!enih poslova

kojim se ostvaruje dio ukupnog zadatka gosp. subjekta.- zajednika sluba moe biti bilo koja struna sluba ili sve ako obavljaju poslove "pruaju usluge#

veem broju posl. subjekata.- gosp. subjekti se ne razlikuju po poslovnim &unkcijama jer se ukupni zadatak gosp. subjekta dijeli na

jednak broj posebnih zadataka "poslovnih &unkcija#.- ''su org. jedinice koje obavljaju sloene , strune poslove.- su org. jedinice koje obavljaju izvanproizvodne poslove.- &unkcija je djelatnost u gosp. subjektu, koja se sastoji od niza me!usobno povezanih i uskla!enih

poslova kojom se ostvaruje dio ukupnog zadatka gosp. subjekta.((-

(*. &akvo je ,ae miljenje o postavljanju organizacijski$ naela?- naela se ne mogu i ne smiju u praksi ablonski i nekritiki primijeniti jer ne postoje ak ni dva

poduzea u kojima bi postojali isti uvjeti za njihovu primjenu.- organizator se u svom radu treba pridravati odre!enih org. naela osobito kod org. izgradnje,

odravanja i razvoja organizacije.- pridravajui se opih org. naela postoji vjerojatnost da e on lake postii cilj i odre!ene prednosti.

- moe se koristiti iskustvima steenim u prethodnom radu, te odre!enim stupnjem uopavanja.(+. &oja su najpoznatija teorijska naela organizacije rada?

- a# naelo evidencije, b# naelo analize, c# naelo sinteze, d# naelo kontrole.- a# naelo evidencije smatrati tonim samo ono to se moe dokazati.- b# naelo analize ralaniti problem na sastavne dijelove i svaki prouiti detaljno.- c# naelo sinteze analizirane elemente postepeno vezivati u ire cjeline vodei rauna o

ovisnostimakoje me!u njima postoje, sve dok se ne obuhvati i rijei itav problem.- d# donijeti zakljuke tek nakon detaljnog provjeravanja usvojenih pretpostavki.

(. &oja naela ubrajamo u praktina ili opa naela 'pravila( organizacije?

a# naelo uklanjanja tetnih razmaka i hodova trai da se manje ili uklone svi nepotrebni razmaci uvremenu i prostoru, ime se postie ma?. neprekidnost i izjednaenost odvijanja procesa u jednomsmjeru, poveava koritenje kapaciteta i e&ikasnost rada, a smanjuju gubici vremena i prostora.

b# ;aelo predvi!anja trai da se unaprijed utvrde sve okolnosti " i one iz okoline# koje bi ubudunosti mogle utjecati na odvijanje posl. procesa.

c# ;aelo pripremanja trai realiziranje svega to je predvi!eno, e&ikasnija je ona priprema koja jeobavljena kvalitetno i na vrijeme. Usko povezano s naelom predvi!anja jer se odnosi na pripremanjeza takve situacije koje mogu nastati.

d# naelo ujednaavanja trai da se vodi rauna o tome da posl. proces u svim svojim dijelovima budeto vie ujednaen, potrebe ujednaavanja su vee to je gosp. subjekt vei i njegova organizacijasloenija. )krauje potrebno radno vrijeme, poveava proizvodnost.

e# naelo spajanja jednakih elemenata ili jednakih procesa trai da se jednaki poslovi "operacije# spojeu jedan ili da se to vie priblie vremenski i prostorno. 3ovezano je s prvim naelom, olakava

primjenu mehanizacije i automatizacije, ime se poveava proizvodnost, ekonominost i rentabilnostgosp. subjekta.

(/. !piite princip podjele rada i specijalizacije?- podjela rada se razvijala od prirodne preko drutvene podjele rada do tehnike.- drutvena podjela rada nastaje razdvajanjem drutvene p-nje na pojedine njene dijelove.- u industriji podjela rada tee prema specijalnosti u p-nji.- na taj je nain nastala podjela industrije na grane. 3ravilno provedena podjela rada poveat e

proizvodnost rada poduzea, a s time i njegov posl uspjeh.- drutvenu i pojedinanu podjelu rada nuno prati i specijalizacija.- )3@G9E879>8G9E8 se odnosi na ljudski rad, ali su njome obuhvaeni i ostali imbenici p-nje, stoga

govorimo o specijalizaciji ljudi, sredstava za rad i predmeta rada.


8/23

(. to je kooperacija?- rije je o jednom viem stupnju organizacije "proizvodnje# za ije &unkcioniranje mora biti sve

osigurano, regulirano i sinkronizirano.- osnovni smisao kooperacije nalazimo u to ekonominijem koritenju sredstava za rad, poboljanju

kvalitete p-da, podizanju proizvodnosti, ekonominosti i rentabilnosti, normalizaciji i dr.- kooperacija je nuan oblik suradnje kad god posao prelazi &iziku, vremensku i prostornu granicu

ovjeka pojedinca. 3osljedica kooperacije je tzv. )9;@BC9E)29 @


9/23

- provodi se prema unaprijed utvr!enim shemama ime se uklanja subjektivni utjecaj pojedinaca,provodi se u velikim gosp. subjektima koji su prostorno rasprostranjeni na veem podruju, kako bise poslovi svih radnih jedinica odvijalo na istim org. principima.

- c# prema koncepciji rukovo!enja%- G@;B879>9B8;8 sa ukupnim org. zahvatom se rukovodi s jednog mjesta.- F@G@;B879>9B8;8 org. zahvatom se rukovodi s vie mjesta.- d# prema trajanju rada na organizaciji% E@F;O2B8;8 org. zahvat se obavlja odjednom.- primjenjuje se pri rjeavanju problema na jednom ogranienom podruju u relativno kratkom roku.- donosi prave i trajne koristi samo ako se oslanja na dugoroni plan razvoja gosp. subjekta.- 3O)U3;8 &unkcioniranje globalne org. se uspostavlja korak po koraka zatim se u sljedeem

periodu uspostavljaju ostale org. &orme. Oznaava provo!enje dugoronih org. promjena premaunaprijed utvr!enoj koncepciji, primjenjuje se kod veih org. zahvata , u sebi ukljuuje sistematskirad pri rjeavanju org. problema, te vei broj sinkroniziranih jednokratnih org. postupaka.

- e# s obzirom na kriterij postojanja gosp. subjekta% OBC8;9>8G9E8 ako se uspostavlja org.potpuno novog gosp. subjekta koji prije nije postojao.

- B@OBC8;9>8G9E8 ako je gosp. subjekt prije postojao, a sada se mijenja organizacija.

$$. Navedite slinosti i razlike izme%u potpunog i djelominog organiziranja s jedne strane ijednokratnog i postupnog organiziranja s druge strane?

- potpuna i djelomina org. sline su po tome to se obje odnose na opseg promjena organizacije stime da se potpuna org. odnosi na velike promjene, a djelomina na manje org. promjene.- jednokratna i postepena org. se odnose na trajanje org. zahvata s tim da jednokratna organizacija

rjeava pojedine org. probleme, dok se postepena koristi kod veih org. zahvata.- 3ovezane su potpuna i postepena, te djelomina i jednokratna.

$*. &lasificirajte organizacije prema raznim kriterijima? "$( pitanje#a# prema intenzitetu strukturiranja "&ormalna i ne&ormalna#,

b# prema odnosu pojedinca i organizacije "primarna i sekundarna#,c# prema odnosu na ciljeve osnivanja "uslune, ekonomske, vjerske, zatitne, vladine i

drutvene organizacije#.

$+. -utomatizacija kao novi suvremeni proces proizvodnje i poslovanja?- automatizacija je potpuno kontinuirani proces p-nje koji istovremeno kontrolira svoje rezultate i

ispravlja svoje greke bez prisutnosti radnika.- Obuhvaa% neposrednu p-nju, planiranje, reguliranje, evidentiranje, upravljanje.- uvo!enje automatizacije dovodi do promjena u organizaciji.- automatizirana org. je sastavljena od malih jedinica primarno orijentiranih na zadatak, s

mogunou ekonomske i upravljake kontrole, me!usobnim vezama kao vezama sa sustavompomou kompjutorskih i komunikacijskih veza.

$. tjecaj automatizacije na organizaciju rada?- najbolje se oituje kroz promjene koje izaziva, a najvanije promjene su%

promjene u organizaciji proizvodnog tj. tehnolokog procesa " nova tehnologija zahtjeva novuorganizaciju i struniji kadar#. promjene u kvali&ikacijskoj strukturi kadrova " ne treba posebno kolovani kadar za npr. unos

podataka u raunalo#, promjene u org. rukovo!enja " rukovodi se samo pripremom org. procesa#, promjene u org. slubi " postoje specijalne slube za obavljanje odre!enih poslova#, promjene u org. drutvenog rada " ako u drutvu do!e do promjena u gosp. subjektima one se odrazena itavu org. drutvenog rada#.

$/. &oju poznajete tipologiju imbenika oblikovanja organizacije?- a# U;U8B;E9 na njih se moe djelovati.- studij p-da sami izabiremo p-od s kojim emo se pojaviti na tritu nakon to smo istraili trite

i potrebe potroaa, odabiremo p-od koji e donijeti najveu korist i koji je najbolji zaproizvodnju s obzirom na resurse,


10/23

- proizvodna sredstva biramo nain na koji emo p-od izraditi, ovisno o uvjetima u kojima gosp.subjekt djeluje, odabiremo ili radniki tip ili visokotehnoloki tip p-nje.

- struktura rada ima presudan utjecaj jer kadrovi svojim znanjem i sposobnou utjeu na org.- veliina gosp. subjekta bitan je &aktor jer to je gosp. subjekt vei, to je i org. sloenija.- lokacija na nju se utjee tako da gosp. subjekt smjestimo tamo gdje najbolje odgovara s obzirom

na njegovu djelatnost i dostupnost njemu potrebnih sirovina.- b# A8;E)29 na njih se ne moe djelovati, ve im se gosp. subjekt mora prilagoditi.- institucionalni uvjeti sve to drava svojom pravnom, ekonomskom, i &inanc regulativom

propisuje.- integracijski procesi procesi povezivanja koje odredi drava jer su od znaajnog dravnog

interesa i bez povezivanja ne bi mogli ti gosp. subjekti djelovati "I, elekt. energija#,- razvoj nauke i tehnike moraju se uvaavati nova dostignua jer se u suprotnom nee moi postii

adekvatna organizacija.- trite diktira to proizvodi, lokaciju, uvjete, posl,0 " tr. nabave i pro..#

$. &oji su to preteito unutarnji initelji organizacije? !bjasnite ciljeve i strategije organizacije?"$/ pitanje#- pogledaj pod $/ pitanje

*6. &ako proizvodi 'usluge( i lokacija utjeu na oblikovanje organizacije? "$/ pitanje#- pogledaj pod $/ pitanje

*1. !bjasnite pojam preteito vanjski$ initelja organizacije i navedite i$? "$/ pitanje#- pogledaj pod $/ pitanje vanjski imbenici

*'. /nstitucionalni uvjeti i integracijski procesi su preteito vanjski initelji organizacije. !bjasnite nji$ov utjecaj? "$/ pitanje#

- pogledaj pod $/ pitanje vanjski imbenici

*(. 0rite i razvoj znanosti i te$nologije kao preteito vanjski initelji organizacije imaju jakutjecaj. emu se on sastoji? "$/ pitanje#

- pogledaj pod $/ pitanje vanjski imbenici

*$. Nove te$nologije su vaan pokreta organizacijski$ promjena. emu se ogleda ta vanost?- zbog eksponencijalnog rasta dananjeg tehniko tehnolokog razvoja dolazi do rog. jaza izme!u

ope tehnike razine i razine organizacije, odnosno do nerazmjera izme!u mogunosti koje nudinova tehnologija, te mogunosti organizacija da to iskoriste za realizaciju vlastitih ciljeva.

**. !pi drutveno"ekonomski trendovi pokreu organizacijske promjene. +ato?- opi drutveni-ekonomski trendovi mogu biti%- promjene u prirodi radne snage - naglo raste zastupljenost ena i manjina u strukturi zaposlenih,

poveava se obrazovna razina zaposlenih.- ekonomski okovi posljednjih dekada svijet je doivio nekoliko velikih ekonomskih okova

eksplozija cijena na&te, ubrzana in&lacija i poveanje kamatnih stopa, pad poreza 1/ i 1 i sl.- socijalni trendovi sve je vie polaznika &akulteta, veinu studenata ine ene, sve je vie

samakih domainstava. 3re&erencije potroaa robe iroke potronje mijenjaju se u koristspecijaliziranih prodavaonica.

- svjetska politika pad Herlinskog zida, ujedinjenje ;jemake, raspad )ovjetskog saveza,proirenje ;8O-a izazivaju zabrinutost zbog smanjenja budeta za obranu to ugroavaopstanak amerike industrije.

*+. Navedite korake u rjeavanju organizacijski$ problema i objasnite i$?- a# identi&iciranje org. problema znai utvrditi postojanje dis&unkcije u postojeoj organizaciji.- b# de&iniranje zadataka org. kada su identi&icirani org. problemi moe se odrediti zadatak koji

treba obaviti.- c# snimanje i analiza postojeeg stanja obavlja se prikupljanjem injenica i in&ormacija koje

imaju bilo kakvu vrijednost za dobivanje to realnije slike.

16


11/23

- d# traenje najpovoljnije varijante mora se utvrditi koje sve varijante postoje, a zatim obavitinjihovo vrednovanje kako bi se mogla izabrati najpovoljnija.

- e# izrada prijedloga i ponoenje odluke izrada prijedloga mora sadravati sve relevantne podatkeo postojeem stanju organizacije, s naznakama dobrih i loih strana te njihovim posljedicama.

- uvo!enje nove org. prihvaanjem prijedloga novog organiziranja ostvarena je pretpostavka zauvo!enje nove organizacije. >a to je potrebno izvriti neophodne pripreme koje ovise o karakterui obujmu org. promjena.

*. to moete rei o prikazivanju organizacije poduzea?- prikazivanje org. poduzea mogue je organizacijskim shemama.- org. sheme su gra&iki prikaz pojedinog elementa org. strukture poduzea.- pregledne su jer pokazuju &ormalne odnose "pozitivno#.- mogu biti statistike i krute "negativno#.- slue za prikazivanje postojee org. , planirane org., odre!eni komunikacijski i upravljaki putevi.- ne mogu prikazivati kompletnu org. strukturu "npr. org. sredstva za proizvodnju#.

*/. Navedite organizacijske akte? statut propisi

razni pravilnici organizacijski prirunici poslovnici i drugi akti okrunice propisi

*. to je statut# a to je organizacijski prirunik? "1'( pitanje#- statut je jedan od najvanijih osnivakih akata poduzea. >akonski je obavezni konstitutivni opi

akt gosp. subjekta s vie vlasnika. Begulira tj. utvr!uje% - koji e organi biti &ormalni "kakva je organizacija gosp. subjekta#, - djelokrug rada organa, njihova ovlatenja, &unkcije, zadaci, - pitanja unutarnje organizacije i organa.

- org. prirunici su zbirka razliitih org. sredstava koji se koriste u izgradnji org., izra!ena napodesan nain, u odgovarajuem obliku i klasi&iciranih tako da se njima moe lako sluiti.

+6. to znate o grafikom prikazivanju organizacije? "1'$. pitanje#- gra&iki prikazi omoguuju bolju i jasniju predodbu nego pisane in&ormacije jer je dovoljan samo

jedan pogled da bi se vidjelo ono bitno, da bi se dolo do brzih zakljuaka.- jasno prikazuju tendencije pojava. 3raktini su za me!unarodno sporazumijevanje.- vrste gra&ikih prikaza u prikazivanju organizacije%a# dijagrami i gra&ikoni najrasprostranjeniji i najpoznatiji oblik gra&ikog prikazivanja. Opi naziv

za gra&iki prikaz dviju ili vie brojanih veliina iz svih podruja drutvenog ivota. Hrojaneveliine se obino prikazuju geometrijskim likovima koji su proporcionalni veliinama koje

predstavljaju. 8ko postoji &unkcionalna veza, te kretanje veliina u vremenu, prikazuju se u

koordinatnom sustavu. Arste% procesni dijagram, sociogram, ciklogram, z-dijagram.b# gantogramic# mreni gijagramd# gra&iki prikaz redoslijeda doga!ajae# gra&iki prikaz odgovornosti

+1. Nacrtajte gantogram i objasnite ga? "1'*. pitanje#- gantogrami "Cantove karte# gra&iki prikaz odvijanja nekog posla.- praktini, esto koriteni, razvio ih Ienr= Cant. U obliku su tabele, upotpunjeni nizom podataka,

kolona i redova, ali uvijek horizontalno ome!ena duina predstavlja terminski plan nekog zadatka.

- primjena u planiranju i praenju p-nje, izradi redovnika, iskoritavanja radnog vremena ovjeka istroja, raspored poslova, pregled optereenja, pregled izvrenja poslova0

- nepotrebno pisanje dugoronih izvjetaja u kratkim razmacima.

11


12/23

+'. to moete rei o mrenim dijagramima?- mreni dijagram je gra&iki izraz tehnike mrenog planiranja "mreni plan#.- gra&iki prikaz aktivnosti pomou strelica koje teku u pravcu vremenskog odvijanja posla "duina i

oblik strelice nisu bitni za vremensko trajanje posla#. Foga!aji kao poetak i zavretak nekeaktivnosti., gra&iki su prikazani krugovima koji su numerirani radi lakeg identi&iciranja.

- koristi se u mnogim poslovima gosp. subjekta% razvoju, istraivanju, p-nji, propagandi, planiranju ipraenju izvrenja projekta#.

+(. !bjasnite pojam i znaenje proizvodne funkcije?- proizvodnja je proces u kojem dolazi do svjesnog i svrsishodnog spajanja triju elementarnih

komponenata "predmeta rada, sredstva za rad i ljudski rad# radi stvaranja materijalnih dobara i uslugapotreba drutvu

- predmeti rada i sredstva za rad su materijalne komponente procesa p-nje koje pokree ljudski rad.- zadatak je proizvodne &unkcije da u skladu sa strukturom i karakterom osnovnih sredstava, te

kvali&ikacijskom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvom, proizvodi odre!ene vrste p-da,u odre!enoj koliini i kvaliteti u odre!eno vrijeme s najmanjim trokovima.

+$. &oji je osnovni zadatak proizvodne funkcije?- zadatak je proizvodne &unkcije da u skladu sa strukturom i karakterom osnovnih sredstava, te

kvali&ikacijskom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvom, proizvodi odre!ene vrste p-da,

u odre!enoj koliini i kvaliteti u odre!eno vrijeme s najmanjim trokovima.+*. !piite organizacijske tipove industrijske proizvodnje?

- 3B@48 2O79:9;9 3-F8 9 U:@)87O)9 3O;8A7E8;E8 ;8:9;8 9>B8F@ to zovemo A9Fp-nje.

a# pojedinani nain p-nje samo jedan p-od po jednom nacrtu npr. brodovi bolje zadovoljavanjekupaca, ali je zastupljen zanatski nain rada slaba iskoritenost elemenata p-nje veliki trokovikoje pokriva samo jedan proizvod usko trite.

b# serijski nain p-nje p-nja veeg broja p-da ili njihovih dijelova istovremeno u jednom pr-dnomciklusu - prednosti u pripremi p-nje boljoj iskoritenosti elemenata i organizaciji p-nje trokovise dijele na itavu seriju p-da .

c# masovni nain p-nje predstavlja izradu jednog ili nekoliko p-da u velikim koliinama u jednom pr-

dnom ciklusu obino jakom mehanizacijom i specijalnom organizacijom potpuna iskoritenostelemenata p-nje uz najnie trokove po p-du.48)OA;8 3BO9>AOF;E8 nuno je razlikovati je od masovnog naina p-ne za masovnu p-nju nijetoliko znaajna koliina koliko jednoobraznost p-da, npr. p-nja svijea, plastinih masa, sapuna i sl.

predstavlja masovnu p-nju bez obzira da lise p-di u zanatskim ili industrijskim razmjerima.- 3O 9E@2U 3BO9>AOF;E@ to zovemo LB 9 8 4M proizvodnje.a# kontinuirana "neprekidan# p-nja predmet rada nakon jedne operacije "radnog mjesta# prelazi na

slijedee radno mjesto gdje se bez zadravanja podvrgava slijedeoj operaciji speci&ini tipkontinuiranje p-nje je procesna proizvodnja

b# diskontinuirana "prekidna# p-nja predmet rada se poslije svake &aze obrade privremeno iskljuuje izprocesa lei u skladitu ili kraj stroja i tek nakon nekog vremena opet dolazi u p-nju.

- 3O 4E@)U B8F8 to zovemo L) U ) 8 AM proizvodnje.

a# radioniki sustav karakterizira ga da se u svakoj radionici nalazi samo jedna vrsta strojeva p-njaje serijska.Prednosti: manje investicije u strojeve bolja iskoritenost kapaciteta vea strunostradnika rukovo!enje poslovima iste obrade.Nedostaci:priprema radnog mjesta se vri iznova kod

svake serije materijal prelazi dug put kroz radionicu nagomilavanje materijala trai se relativno velika povrina u radionici.

b# lanani "linijski# sustav p-nje izvravanje radnih operacija koje slijede jedna za drugom poodre!enomredu u odre!enom vremenu i s najmanjim prostornim razmakom. Varijante:-pojedinano kretanje

predmeta rada od jednog do drugog radnog mjesta radne operacije se obavljaju za vrijeme kretanja predmeta rada predmeti rada se prenose transportnim sredstvima "tekua vrpca#.c# automatski sustav p-nje ne zahtjeva velik broj radnika zbog velike automatiziranosti.

++. &akva je to kontinuirana# a kakva diskontinuirana proizvodnja?

1'


13/23

" a#2O;9;U9B8;8 3BO9>AOF;E8 ";@3B@29F;8# u kontinuiranoj ili neprekidnoj p-nji predmet radanakon zavretka jedne operacije odmah prelazi na slijedee radno mjesto, gdje se bez zadravanja podvrgavaslijedeoj operaciji i konano proizvedeni dijelovi produuju odmah u montau &inalnih p-da.

- b# F9)2O;9;U9B8;8 3BO9>AOF;E8 "prekidna# u diskontinuiranu ili prekidnu p-nju"interminentna p-nja# predmet rada poslije svake operacije ili &aze obrade privremeno se iskljuujeiz procesa p-nje, lei kraj stroja ili na skladitu tek nakon isteka nekog vremena ponovno dolazi naradno mjesto gdje e se obaviti idua radna operacija. 3-nja dijelova nije uskla!ena s p-njom &inalnih

p-da.- razvoj tehnike i suvremene tehnologije sve vie usmjerava poduzea da naputaju interminentnu p-nju

i da se orijentiraju prema procesnoj p-nji.+. Definirajte pripremu proizvodnje?

- moemo je de&inirati kao ostvarenje ekonomine i planirane p-nje tj. najmanje valja promisliti kako bise zatim naglo ekonomino p-diti bez smetnji.

- ona treba omoguiti racionalno koritenje svih &aktora p-nje i pridonijeti snienju trokova p-nje.

+/. +ato je priprema proizvodnje nuna?- ona treba omoguiti racionalno koritenje svih &aktora p-nje i pridonijeti snienju trokova p-nje.

+. emu se sastoje zadaci pripreme proizvodnje?- prije poetka p-nje ispitati i utvrditi sve okolnosti uz koje e se p-diti kao bi se proizvodni procesmogao odvijati normalno i bez zastoja.

6. )odjela pripreme proizvodnje? "1, ', i 111 pitanje#@I;O7ON28 3B93B@48 koja priprema najbolji tehnoloki proces.Utvr!uje radna mjesta, uvjete rada na njima, radne operacije, potreban materijal, sredstva za rad, potrebnutehnoloku dokumentaciju.3B93B@48 8788 vana je za bre, preciznije i jednostavnije obavljanje radnih operacija.Bazra!uje, provodi i konstruira najprikladniji alat i naprave ili vri promjene na postojeim.)UF9E B8F8 pronalazi najekonominiji rad. Odre!uje potrebno vrijeme prosjeno vjetom radniku za

izvrenje nekog rada. )astoji se od% studija i analize vremena, pojednostavljenja rada.O3@B89A;8 3B93B@48 planski i organizirano priprema p-nju.3rati uvjete pod kojima se planovi izvravaju vri promjene ukoliko to trite ili uvjeti gosp. subjektazahtijevaju priprema proizvodnu dokumentaciju "radni nalog, izdatnice0#

1. Navedite osnovne zadatke te$noloke pripreme?a# razrada tehnolokih procesa na temelju dokumenata i nacrta dobivenih iz slube istraivanja i studija p-

da, odnosno konstrukcijske pripreme, b# ispitivanje zahtjeva operativne pripreme i proizvodnih odjela, kako bi oni mogli to vie postatisadrajem zadataka tehnoloke pripreme.

'. &oji su zadaci operativne pripreme?zadaci operativne pripreme su mnogobrojni. 4e!u njima pripadajuD planiranje i evidencija slobodnih izauzetih kapaciteta, planiranje materijala i zaliha, planiranje i evidencija alata, odre!ivanje poetka izavretka radova, izrada i lansiranje radne dokumentacije, kontrola rokova i koliina i dr.operativna priprema usko je povezana sa p-njom svim potrebnim kako bi rad tekao sato manje zastoja i na vrijeme.

(. Definirajte alat?- pod alatom se podrazumijevaju sredstva za rad kojima se materijal obra!uje runo, tj. bez koritenja

stroja, koji se sastavljaju na stroju i ona kojima se kontroliraju zavrne operacije.

$. to za$tjeva racionalno poslovanje alatom?

- racionalno poslovanje alatom zahtjeva svrsishodnu klasi&ikaciju i dobru nomenklaturu alata.- alat se moe klasi&icirati s gledita% - intenziteta trajanja "obrtno ili osnovno sredstvo# - u odnosu na operacije koje se pomou njega obavljaju "specijalni i standardni alati#. - samog posla "radni alat, pomoni alat i dr.#

1(


14/23

- nomenklatura alata je sistematizirani pregled alata potrebnog za zadatak.

*. Definirajte radno mjesto?- radno mjesto je prostorno ogranien dio poduzea na kojemu se nalaze sva potrebna sredstva i

predmet rada i gdje jedan ili vie radnika obavljajui odgovarajui posao izvravaju pojedinanizadatak.

+. !piite elemente radnog mjesta?- elementi radnog mjesta, koji moraju biti kumulativno ispunjeni, su%

ovjek mora imati odgovarajua znanja, sposobnosti, sredstva za p-nju adekvatne zadatke i ovjeka na tom radnom mjestu. prostor za rad s odgovarajuim uvjetima.

. &oji su najvaniji zadaci te$noloke# a koji operativne pripreme?- pogledaj pod 6 pitanje.

/. to znate o operativnom planu p"nje?- planiranje p-nje ne obuhvaa samo poslove u p-nji, ve su tu ukljueni i oni zadaci koji se odnose

npr. na obradu narudbe, razvoj p-da, pri emu svim tim zadacima treba odrediti vremenske intervale

i sredstva.- ovi vrem. intervali i sredstva obuhvaaju dv aplanaD operativni plan i &ini terminski plan.

. emu je osnovno znaenje studija rada?- znaenje studija rada proizlazi uvelike iz pomoi u rjeavanju mnogo brojnih problema u poduzeu.- to podruje je jedno od temeljnih u stvaranju bolje organizacije.- metode studija rad omoguavaju prouavanje i analizu svakog rada te toka p-nje.

/6. +ato je potrebno provoditi studij i analizu vremena?- potrebno ih je provoditi da bi se utvrdila norma za izradu nekog p-da. Fa bismo dobili vrijeme norme

za jednu operaciju, zahvat ili komad potrebno je osim vremena izrade uraunati i dodatno vrijeme.

/1. to je te$nika kontrola? &akvo je njezino znaenje za poslovanje poduzea?- tehnika kontrola je poseban odjel u okviru proizvodnog, odnosno tehnikog sektora.- ponekad je organizirana i kao posebna sluba u poduzeu.- njezin je zadatak utvrditi da li nabavljeni materijal, proizvodni postupak i proizvedeni dijelovi,

podsklopovi odgovaraju opim, tehnikim standardima ili propisanim tehnikim kvalitetama.

/'. &akvi$ vrsta kontrole ima?- a# preventivna kontrola poklanja posebnu panju procesu p-nje, radi izbjegavanja de&ekata i teta

koji bi mogli nastati troenjem dodatnog rada na pogrenim dijelovima ili proizvodu.- b# centralizirana kontrola brine se o naelima specijalizacije.- c# katna kontrola obavlja se na radnom mjestu,- d# kontrola materijala kontrola materijala prije proizvodnog procesa jer nije mogua me!u&azna.

/(. to se kontrolira? 1dje se kontrolira? &ada se kontrolira? &ako se kontrolira? 0ko kontrolira?u ind. poduzeima danas se nastoji kontrolirati sve ono to moe dovesti u pitanje zahtjevanu kvalitetu p-da, a daipak bude u granicama ekonomske opravdanosti.eli se najprije stimulirati radnika da radi kvalitetno, kontrolna sluba kontrolira samo povremeno i na preskok,zatim se kontrolira proces p-nje u svim &azama u kojima moe nastati kart, tako da bi praenje procesa p-njemoglo inducirati na kvalitetu komada koji se nalaze u procesu.

/$. &akvi$ sve tipova i metoda te$nike kontrole moe biti u proizvodnji?- a# metode pojedinanog ispitivanja pojedinih p-da uvrtavaju se% - kontrola prvog primjerka

retrospektivna kontrola proba &unkcionalna kontrola kontrola prije sastavljanja zavrna

kontrola.- b# statika- temelji se na zakonu vjerojatnosti.

/*. 2ez unutarnjeg transporta nema procesa proizvodnje. 0ransport je uvjet tijeka procesa# zato?

1$


15/23

- vrijeme transporta je sastavni dio ciklusa p-nje, pa o transportiranju ovisi brzina obrta obrtnihsredstava.

- o transportu ovisi hoe li polupr-od ostati kraj stroja ili e biti odmah otpremljen dalje.- dvostruki su gubici ako materijal ostane kod radnih mjesta% nagomilava se nedovrena p-nja, pa se

plaaju kamate i zauzima se korisni prostor.- tako nastaju ekonomski i organizacijski problemi.

/+. Navedite elemente unutarnjeg transporta?- a# raspored prostorija i radnih mjesta- b# izbor pravca kretanja% treba biti vremenski i prostorno to krai izbjegavati krivudave i prazne

hodove izbjegavati suvina zaustavljanja.- c# izbor transportnog sredstva ovisi o% tipu p-nje i vrsti p-da radnim karakteristikama transportnih

sredstva trokovima nabave i eksploatacije. itd.

/. to znate o sredstvima unutarnjeg transporta?- mogu biti%- 1# runa pokreu se snagom ovjeka "razna kolica#.

- '# mehanika a# stabilna sve vrste trans. trakaD na valjcima, s korpama, sa zgrtaljkama, visei, pneumatski i hidraulini

konvejeri0b# pokretna mogu se slobodno kretati po prometnicamaD elektrodizalica, motorna kolica, viljukar, vagoneri0

9van Arbek//. )rije nabave transportnog sredstva nuna je svestrana analiza. to sve treba njome obu$vatiti?

- njome treba obuhvatiti% - izbor s obzirom na @B@ izbor s obzirom na B8F;92@, - izbor sobzirom na 3U i 3BO)OB - izbor s obzirom na 3BO9>AOF;EU, - izbor s obzirom na)278F9N@ izbor s obzirom na @2O;O49:;O).

/. to znate o transportnom putu? - transportni put je odgovarajui prostor koji se koristi u unutarnjem transportu za prijenos tereta, tj. kretanjematerijala. ransportni putevi u unut. transportu determinirani su lokacijom poduzea tj. rasporedom pojedinih

org. jedinica i radnih mjesta

6. &oje sustave 'relacije( unutarnjeg transporta poznajete?- a# sustav obinih relacija teret se prevozi iz skladita na radno mjesto npr. kamionom veliki

prazni hodovi

- b# sustav radijalnih relacija teret se iz skladita prevozi obinim relacijama na razliita mjesta

- c# sustav krunih relacija sva radna mjesta povezana su kruno po redoslijedu operacija.- d# sustav sloenih krunih "ciklikih# relacija je sloena varijanta prethodne

1. to znate paletizaciji i kontejnerizaciji?- palete su podloge ili kutije od drveta, plastike, lima ili sl. s tono odre!enim dimenzijama u kojima ili

na kojima se nosi materijal ili proizvodi. 3aletizacija ima veliko znaenje% u znatnoj mjeri je omoguila mehanizaciju i poje&tinila transport,

ubrzala je utovar, prijenos i istovar pomou viljukara, pridonijela brisanju vrste granice izme!u vanjskog i unutarnjeg transporta.

- kontejneri su otvorene ili zatvorene posude namijenjene prijenosu robe zapremnine od '-/ i viekubinih metara tj. *-1' tona nosivosti, a izra!uju se od drveta, lima plastike. 2ontejnerizacija imaveliko znaenje%

u me!unarodnom i prekomorskom prijenosu jer omoguuje neprekidan transportni lanactzv. integralni transport,

utjecala je na izgradnju posebnih vrsta trans. sredstava, drugaiju org. luka, osiguravanje posebnih sabiralinih mjesta u lukamaD kamionskim terminalima.

1*


16/23

'. &ao opremu odravati i popravljati# objasnite zato?- odravanje opreme sastoji se u odravanju istoe i reda, podmazivanju, pregledima i popravcima tih

sredstava u svrhu stalne radne sposobnosti sve opreme kojima poduzee raspolae.

(. &ako se provodi odravanje?- a# prema izvoru &inanc. sredstava za pokrie trokova odravanjaD tekue i investicijsko odravanje.- b# prema tehnolokoj namjeniD popravak kvara preventivni pregledi, ienje i podmazivanje

traenje i otklanjanje slabih mjesta kontrolni pregledi planski popravci.- c# prema vremenu u odnosu na nastanak kvaraD korektivno odravanje preventivno plansko

odravanje.

$. &oje metode odravanja poznajete?- postoji vie podjela metodaD- a# jedni autori razlikuju ove metode% b# drugi autori pak razlikuju%- sistematsko traenje kvarova, - metoda na poziv,- preventivni pregledi, ienja i podmazivanja, - metoda standardnih popravaka,- traenje i otklanjanje slabih mjesta, - metoda popravaka nakon

odre!enog broja- kontrolni pregledi, sati rada,

- planski popravci, - metoda preventivno planskogodravana,- druge metode rada u odravanju,

*. !bjasnite individualnu i s$ematsku organizaciju? '$( pitanje#- b# prema nainu na koji se provodi% 9;F9A9FU87;8 odnosi se na svaku pojedinanu org.

posebno.- organizacijskim problemima prilazi na individualan, speci&ian nain, analizirajui pri tome sve

pozitivne, negativne strane org. rjeenja i usvajajui samo one promjene koje vode poboljanjima.- uspjeh e biti potpun ako bude drala korak s razvojem pojedinih organa ili slube gosp. subjekta.- vee se za pojedinog rukovoditelja i stvar je izvritelja da shvate i ispune ono to su zamislili

stvaratelji.- )I@48)28 org. se postavlja po unaprijed postavljenoj shemi.- provodi se prema unaprijed utvr!enim shemama ime se uklanja subjektivni utjecaj pojedinaca,

provodi se u velikim gosp. subjektima koji su prostorno rasprostranjeni na veem podruju, kako bise poslovi svih radnih jedinica odvijalo na istim org. principima.

+. &ako biste definirali organizacijsku strukturu poduzea?- struktura je nain kako je neka cjelina sloena iz svojih elemenata.- org. struktura predstavlja veze i odnose izme!u svih i unutar pojedinih inilaca p-nje "poslovanja#.- uvjeti uspostavljanja% a# struktura org. treba da je izgra!ena za izvrenje konkretnog posla,

b# org. treba da se sastoji od najmanje mogueg br. stepenica u hijerarhiji rukovo!enja,c# struktura treba da je zasnovana tako da pojednostavi izobrazbu buduih rukovoditelja.

- org. struktura je najvaniji dio svake org. gosp. subjekta i ona je dinamian element organizacijegosp. subjekta jer se kao i org. mijenja pod utjecajem zadataka, ciljeva i imbenika.

. to je unutarnji transport# kakva je njegova funkcija i koji osnovni imbenici utjeu na njegovuorganizaciju?- unutarnji transport je svako kretanje sirovina, materijala, alata, polup-da i p-da unutar proizvodnog

procesa.- proizvodni proces se ne moe odvijati bez unutarnjeg transporta.- racionalna org. unutarnjeg transporta% skrauje vrijeme prijevoza,

smanjuje trokove, pridonosi brem i normalnijem odvijanju proizvodnog procesa,

- na racionalnu org. unutarnjeg transporta utjeu &aktori% raspored prostorija i radnih mjesta,

izbor pravca kretanja,

1+


17/23

izbor transportnih sredstava,

/. &oji pravci kretanja postoje u unutarnjem transportu i koje su nji$ove osnovne karakteristike?- a# vertikalni koriste se tamo gdje se moe upotrijebiti to tee tj. teina predmeta rada,- b# horizontalni koristi se mehanika sila za pokretanje trans. sredstava.- tu postoji vie sustava% sustavi obinih relacija sustavi radijalnih relacija sustavi krunih relacija -

sustavi sloenih krunih "ciklikih# relacija.

. to je ocjena osobnosti# kako se provodi i emu slui?- ocjenom osobnosti utvr!uje se pro&il radnika tj. skup osobina "tjelesnih# koje radnik mora imati da bi

se ukljuio u radni kolektiv.- glavni cilj ocjene osobnosti je staviti pravog ovjeka na pravo mjesto odre!enim injenicama

"kolovanje, tjelesna sprema0# te obratiti pozornost na izbor metode ocjenjivanja osobnosti.- ;ajee metode ocjenjivanja osobnosti su%- a# intervju za utvr!ivanje pro&ila u razgovoru s njim. Utvr!uje se njegov interes za posao, brige,

motive, spremnost na suradnju.- negativno% kvaliteta intervjua ovisi o onome koji ga provodi, ispitanik esto zbog nervoze daje krive

odgovore.- b# test pokazuje osobine koja za obavljanje nekog posla ima odre!ena osoba.

- c# 9 test , lijeniki pregled0- provodi se samostalno ili kao dodatak intervjuu. estom znanja eli se utvrditi da li radnik zaodre!eni posao ima potrebna znanja "kod unapre!ivanja radnika#.

- testom sposobnosti eli se utvrditi da li radnik ima potrebne sposobnosti.

166. Nabrojite imbenike koji djeluju na integraciju radnog kolektiva i opiite ukratko u emu se sastojinji$ov utjecaj. Navedite najee pojave dezintegracije radnog kolektiva?- imbenici koji djeluju na integraciju radnog kolektiva su%

pravilno izvrena podjela rada svaki radnik zna svoj djelokrug rada to sprjeava sukobe, stvaranje zdrave radne klime nema suparnitva, zadovoljavanje osnovnih motiva za rad nagra!ivanje, napredovanje, dobri radni uvjeti na radnom mjestu i kod kue, dobra in&ormiranost o radu i o poslovanju poduzea.

- &aktori koji utjeu na dezintegrativnost radnog kolektiva su% nezdravo takmienje za pozicije u radnom kolektivu, neravnomjerna raspodjela uvjeta rada i plaa,

&rustracije, dominacije i sl.

161. &ojim se organizacijskim sredstvima sluimo u postavljanju organizacije rukovo%enja?- a# strukturni plan% pojanjava org. strukturu rukovo!enja, de&inira odnose izme!u rukovodnih razina, nalazi se u statutu poduzea.

- b# plan zadataka i organizacijske upute% plan zadatak precizno de&inira poslove svakog radnog mjesta, a u okviru rukovo!enja radnog rukovodnog mjesta, org. upute su pomona sredstva koja pokazuju kako &unkcionira odabrani org. sistem.

16'. &oji su ,am sustavi rukovo%enja poznati? !piite klasine i suvremene sustave rukovo%enja#dobre i loe strane?- 1. 278)9:;9 )U)8A9 BU2OAOP@;E8- a# linijski '3a4elov( sustav rukovo%enja vojni sustav prenesen u poduzea najstariji sustav

jednostavan sa strogo utvr!enom hijerarhijom svaki radnik prima naloge od neposrednogrukovoditelja karakteristian za centralizirani nain rukovo!enja. ;edostaci% sporost prijenosain&ormacija, mogunost zabuna, via razina rukovo!enja, zahtijeva ire polje znanja.

- b# &unkcionalni "a=lorov# sustav javlja se kao posljedica rasta poduzea svaki rukovoditelj je

specijalist za odre!eno podruje izvritelj dobiva naloge i upute od veeg broja neposrednihrukovoditelja olakava osposobljavanje i zamjene rukovoditelja "decentralizacija odluivanja#.

;edostaci% kon&uznost, razliite in&ormacije kod izvritelja

1


18/23

- c# tabno 5 linijski sustav rukovo%enja kombinacija linijskog i &unkcionalnog osnovna strukturaje linijska "piramida#, a na viim razinama su &ormirani struni tabovi. 3rednosti% djelotvorniji uvelikim poduzeima. ;edostaci% tabovi mogu savjetodavnu ulogu pretvoriti u naredbodavnu.

- '. )UAB@4@;9 "4OF@B;9# )U)8A9 BU2OAOP@;E8- a# &unkcionalno timski sustav sve &unkcije u poduzeu imaju ravnopravan poloaj karakteristina

ja ravnotea &unkcija s logikom podjelom nadlenosti ostvariti ma?. koordinaciju uz pomonajjednostavnijeg hijerarhijskog reda &leksibilnost stimuliranje timskog rada rukovoditelja.

- b# sustav $ temelji se na timskom radu. 9ma $ sustava%1. eksploatatorskoautoritativni "ja sam vlasnik, vi me sluate#,

'. dobrovoljnoautoritativni "birate me za e&a i dobrovoljno izvravate moje naloge#, (. participativnosavjetodavni "birate me, doputan nalog i sudjelovanje u rukovo!enju, ali samo savjetodavno.

$. participativno-demokratski "donoenje odluke na osnovi veine#.c# projektni sustav rukovo%enja vezan je za projektnu org. strukturu.- nastaje tako da se rukovoditelju dodijeli odre!eni broj radnika iz razliitih pogona i slubi koji morajuizvriti odre!eni projekt.- svaki projekt ima rukovoditelja koji je odgovoran za njegovu realizaciju.Oblici% -ista projektna org. rukovoditelju projekta su podre!eni suradnici u realizaciji projekta "linijski

princip# nakon projekta tim se rasputa. individualna projektna org. rukovoditelj projekta nema radni tim

pa je on koordinator radova na projektu.- ne postoje klasini hijerarhijski odnosi podre!enosti i nadre!eno rukovo!enje se demokratizira"pozitivno#.

- unutar projekta mogua je linijska struktura.- opasnost od kon&likata na relaciji linijsko rukovodstvo u &unkc. org. jedinicama s rukovodstvom

projekta.- d# matrini sustav vezan za matrinu org. strukturu. Oblik decentraliziranog odluivanja.- dvojna podre!enost% struna projektnom rukovoditelju,

stegovna rukovoditelju matinog pogona.

16(. )rojektni sustav rukovo%enja. !blici ovog sustava rukovo%enja i nain primjene. "16' pitanje#- pogledaj pod 16' pitanje.

16$. +ato je za poduzee vano da poklanja pozornost funkciji istraivanja i studija proizvoda i u emuje pravi smisao te funkcije? "'* pitanje#

- istraivanje p-da omoguava gosp. subjektima%- konkretnije zacrtavanje i ostvarivanje budunosti

- neprestano mijenjanje i usavravanje proizvoda - odravanje prednosti pred konkurencijom

- poduzea moraju ostvariti to bolje uvjete za industrijska istraivanja &ormirajui odgovarajuu org.jedinicu koja bi se time bavila. Organizacija mora biti na visokom nivou

- smisao te &unkcije je odrati korak ili jo bolje, preduhitriti konkurenciju.

16*. &akvo je znaenje integracijski$ grupacija u razvoju i organizaciji istraivanja i studija p"da?- integracijske grupacije omoguuju dobivanje je&tinijih podataka.- nai gosp. subjekti su zaostali u istraivakom radu i taj nedostatak mogu ukloniti tako da udruenim

snagama &ormiraju zajednike istraivake centre i institute.

16+. !bjasnite org. s$emu funkcije istraivanja i studija p"da i objasnite koji se sve zadaci tj. poslovipredvi%aju unutar nje i na koji nain se ostvaruju.- org. jedinica istraivanja i studija p-da ima $ osnovna zadatka%- a# istraivanje istraivanje p-da oblikovanje konkurencije program konkurencije praenje

ekonomskih e&ekata zatita pronalazaka. Org. istr. se moe postaviti na ' naina% da se podjelazadataka izvri na &unkcionalnoj osnovi koja prati proces istr. da se podjela zadatak izvri na

projektnoj osnovi "ee#.- b# programiranje projekcija tehnolokih procesa projekcija pr-dnih procesa programkooperacije.

- c# ispitivanje vezana uz laboratorij priprema poluindustrijske proizvodnje radionice.

1/


19/23

- d# dokumentacija pronalasci tehnika dokumentacija arhiva i knjinica.

16. 6azvojna funkcija. )otreba i znaenje funkcije razvoja? "(6 pitanje#- vana je jer vlastiti razvoj uvjetuje opstanka gosp. subjekta, stoga mora imati primarno mjesto u

gosp. subjektu.- tehniko tehnoloke promjene uvjetuju da gosp. subjekt ima svoju razvojnu slubu koja e pratiti

razvoj tehnike i tehnologije.- prilikom utvr!ivanja i provo!enja posl. politike, omoguava pronalaenje najpovoljnijih rjeenja.- vodi brigu o tome da gosp. subjekt svoj razvoj temelji na najmodernijim i najekonominijim

postrojenjima ili tehnolokim procesima.- vodi brigu o razvoju gosp. subjekta. ;ajbolje ju je organizirati kao samostalnu slubu.

16/. !bjasnite s$emu organizacijske jedinice za razvoj i navedite poslove koje ona treba obavljati?- pogledaj pod (1 pitanje.- razvojna &unkcija se sastoji od etiri grupe poslova%- a# programiranje razvoja istraivanje postojeeg stanja znanstvena i tehnika dostignua

planiranje razvoja,- b# gra!evine plan izgradnje kontrola i primanje izgradnje investicijsko odravanje energetski

ostali objekti,

- c# strojevi i postrojenja planiranje kontrola izvo!enja putanje u pogon investicijskoodravanje energetski i ostali objekti.- d# ekonomsko-&inancijski poslovi osiguranje sredstava ugovaranje kontrola &aktura.

16. !rganizacija kadrovske funkcije. )oslovi u okviru ove funkcije. !bjasnite i$.- org. kadrovske slube ovisi o speci&inostima poduzea jer njegova veliina utjee na ralanjenost

kadrovske slube mora biti takva da moe provoditi kadrovsku politiku.- kadrovska &unkcija provodi se kao%- 1. vanjska kao poseban sektor u sloenim poduzeima kao odjel u radnoj zajednici strunih slubi

"u veim poduzeima# u okviru ope slube "u manjim poduzeima#.- '. unutranja provodi se iskljuivo u skupinama srodnih poslova.- grupa za plan i analizu poslova analiza postojeeg stanja, utvr!ivanje potreba za radnicima,

pronalaenje izvora radne snage.- grupa za radne odnose primanje radnika, uvo!enje u posao, raskid radnog odnosa, evidencija oradnicima.

- grupa za nagra!ivanje pregovaranje i zakljuivanje kolektivnih ugovora, pravilna primjena odredbiugovora

- grupa za socijalne slube rjeavanje socijalnih i zdravstvenih i zdravstvenih problema radnika.- grupa za drutveni standard organizacija prehrane, stanovanja, odmora, prijevoza na posao0- grupa za izobrazbu kolovanje i prekvali&ikacija kadrova.- in&ormiranje.

116. Navedite koje grupe poslova obu$vaa proizvodna funkcija?- a# oblikovanje proizvoda,

- b# priprema proizvodnje,- c# proizvodnja,- d# unutarnji transport,- e# kontrola proizvodnje nadgleda p-nju po kvaliteti, vrsti dimenzijama, boji i sl. tj. kontrolira

proces p-nje.- uklanja kart iz p-nje utvr!uje da li p-od odgovara postavljenim zahtjevima.- postoji preventivna, me!u&azna i &inalna kontrola.- obavljaju je pojedinci, grupe, strune slube, so&isticirani ure!aji.- odravanje strojeva speci&ina djelatnost koja se brine za sigurnost strojnog parka, zgrada, ureda i

svega ostaloga o komu ovisi razvoj gosp. subjekta. )ustavi obrazovanja.- odravanje kao sluba sigurnosti unutar pr-dnog sektora postoji posebna ekipa koja je iskljuivo

angairana na odravanju.- odravanje po kartoteci specijalna komisija svake godine utvr!uje koje strojeve, dijelove ili

gra!evine treba popraviti.- preventivno odravanje remont u tono utvr!enim intervalima.

1


20/23

- g# ispitivanje radnih mjesta - znaenjezatita djelatnika od svih negativnih utjecaja na radnommjestu.

- e&ikasna org. prouavanje i podeavanje svih &aktora koji utjeu na radnu sposobnost i zdravlje"temperatura, osvjetljenje0# te svo!enje tih &aktora na minimum.

- provo!enje organizirane propagandne zatite rada obuhvatom &iziolokih i psiholokih &aktora"zamor, odmor, monotonija, poloaj tijela0#.

- takve poslove obavljaju obrazovani strunjaci za podruje zatite na radu.

111. !bjasnite u emu je osnovno znaenje studija rada# a u emu pripreme alata. "6 pitanje#" 3B93B@48 8788 vana je za bre, preciznije i jednostavnije obavljanje radnih operacija.Bazra!uje, provodi i konstruira najprikladniji alat i naprave ili vri promjene na postojeim.)UF9E B8F8 pronalazi najekonominiji rad. Odre!uje potrebno vrijeme prosjeno vjetom radniku zaizvrenje nekog rada. )astoji se od% studija i analize vremena, pojednostavljenja rada.

11'. &akvo je znaenje odravanja i kakvi se sustavi odravanja najvie upotrebljavaju? "6 pitanje


21/23

- Obavljaju poslove koji su zajedniki svim ostalim &unkcijama preuzimaju savjetodavne,koordinirajue, kontrolne i evidencijske poslove koji se proteu na sve slube najee poslove

planiranja, pravne poslove, i organizacijske poslove.

11. ,rste pomono"te$niki$ slubi?- 1. pravna sluba% savjetuje rukovodstvo u poslovima koji trae pravno &ormuliranje, procjenjuje

nacrte ugovora, zastupa u pravnim poslovima.- '. plan i analiza% vri izradu plana poduzea, analizira izvrene poslove, ujedinjuje planove pojedinih

org. jedinica.- (. kontrola i revizija% osigurava kvalitetno obavljanje zadataka, prua pomo organima upravljanja,

kontrolira materijalno i &inanc. poslovanje,- $. statistika% prikuplja stat. podatke i izra!uje izvjetaje za potrebe poduzea i vanjskih institucija,- *. sluba in&ormiranja% brzo, e&ikasno i na adekvatan nain in&ormiran o svim vanijim pitanjima posl.

gosp. subjekta, najee je organizirana u okviru kadrovske slube, uspostavlja kvalitetan isveobuhvatan sustav in&ormiranja "razglas, bilteni, oglasne ploe0#.

- +. sluba opih poslova% obavlja zajednike poslove za ostale &unkcije, kao to su prijem i otpremapote, daktilogra&ski poslovi0

- . sluba za organizaciju% obavlja org. poslove sa speci&inim sadrajem i posebnom metodologijomizvravanja.

11/. *luba za organizaciju. +adaci i organizacija?- zadaci slube za organizaciju% unapre!ivanje organizacije novim teorijskim naelima i praktinimiskustvima,

- izra!uje org. sheme i propise te iznalazi najracionalnija org. sredstva.- projektira radna mjesta uspostavljanje pravilnog radnog tijeka.- osnovne grupe radnih zadataka%- a# istraivaki zadaci sve to pridonosi spoznaji novih org. rjeenja, sredstava, metoda, procedura i

jihovu adaptiranju u konkretnu situaciju u gosp. subjekt.- b# operativni zadaci istr. postojee i uvo!enje nove org., kontrola njezina &unkcioniranja,

angairanje konzultanata i drugih vanjskih suradnika za rjeavanje org. problema.- c# instruktorski zadaci praenje rada ostalih organizatora, prouavanje i in&ormiranje lanova gosp.

subjekta o novim org. rjeenjima i njihovoj primjeni.

11. +bog ega dolazi do organizacijski$ promjena u poduzeu?- dolazi zbog% a# greke u organizaciji "subjektivni razlozi#,

b# rasta poduzea "objektivni razlozi#, c# novih saznanja, d# dolaska novih "rukovodeih# kadrova i subjektivni i objektivni razlozi.- org. promjene u poduzeu rezultat su promjena u djelovanju unutarnjih i vanjskih &aktora, greaka, dis&unkcija..

1'6. to su greke u organizaciji i kako one nastaju? Jesu li greke subjektivne ili objektivne prirode?- greke u org. su subjektivne prirode.- greke su pojave koje naruavaju skladno i e&ikasno djelovanje initelja p-nje u ispunjavanju

zadataka.

- rezultat su odluka i postupaka ljudi unutar poduzea,- nastaju uslijed nedovoljnog org. znanja, posebno rukovoditelja, nepravilnog rasporeda dunosti,

ovlatenja i odgovornosti, pomanjkanja koordinacije zbog pretjerane QQorganiziranostiQQ, kao posljedicaodgovarajuih zakonskih propisa.

1'1. +ato se organizacijski problemi ne mogu rjeavati sti$ijski? emu je sutina planskogrjeavanja organizacijski$ problema?- org. problemi se ne mogu rjeavati stihijski jer se tako uklanjaju posljedice, a ne uzroci problema.- sutina planskog rjeavanja problema% toan i pravilan redoslijed odgovarajui podaci i analize

problema postepeno &azno rjeavanje problema odgovarajuom tehnikom, metodologijom isredstvima postizanje optimalnih odnosa i ma?imalnih e&ekata na svim podrujima djelovanja.

- plansko rjeavanje problema pogodno je za rjeavanje svih org. problema.

1''. to su organizacijska sredstva i kako se njima sluimo u organizacijskoj izgradnji poduzea?- org. sredstva su oni predmeti koji slue za org. izgradnju poduzea.

'1


22/23

- tekstualni i gra&iki prikazi kojima se slui u oblikovanju org.- pri izgradnji org. treba se sluiti onim sredstvima koji daju adekvatan rezultat.- olakavaju podjelu zadataka na pojedince, timove i org. jedinice.- trebaju se koristiti primjereno veliini poduzea, sloenosti poslova i procesa, kvaliteti zaposlenog

osoblja0- najvanija org. sredstva su% osnivaki akti, okrunice i propisi"reguliraju pojedina manje vana org.

pitanja#, prirunici"zbirka razliitih org. sredstava koji se koriste u izgradnji organizacije0#,suvremena tehnika pomagala, org. sheme.

1'(. to je statut poduzea? "* pitanje#- statut je jedan od najvanijih osnivakih akata poduzea. >akonski je obavezni konstitutivni opi

akt gosp. subjekta s vie vlasnika. Begulira tj. utvr!uje% - koji e organi biti &ormalni "kakva je organizacija gosp. subjekta#, - djelokrug rada organa, njihova ovlatenja, &unkcije, zadaci, - pitanja unutarnje organizacije i organa.

1'$. to su to grafiki prikazi i kakva im je uloga u prikazivanju organizacije i poslovanja poduzea?- pogledaj po +6 pitanje.

1'*. to je gantogram i za koju vrstu org. stanja se obino primjenjuje?- pogledaj pod +1 pitanje.1'+. 1antogrami i mreni dijagram. +a koju su primjenu pogodni?

- gantogram gra&iki prijam odvijanja nekog posla, najee se koristi za prikaz radnog vremenaovjeka i stroja, pregled optereenja, pregled izvrenja poslova.

- 4reni dijagram je gra&iki prikaz tehnike i mrenog planiranja, koristi se zbog potrebe da seuspostavi i odri najpovoljniji redoslijed izvrenja projekta. 3omou mrenih dijagrama preciznose planira vrijeme posla, angairanje ljudi i materijala.

1'. 7etode organizacije? "1$ pitanje#- @439B9E)2@ 4@OF@- sastoje se u koritenju steenih iskustava, vlastitih i tu!ih, one polaze od

org. prakse, a poinju s konstatacijom i opisivanjem injenica dobivenih iskustvom, odnosno

organizacijskih mjera i njihovih e&ekata.- empirijske org. metode su nepotpune pa samim tim ne mogu biti dovoljno racionalne.- >;8;)A@;@ 4@OF@- polaze od istinitih stavova.

posebna znanost koja prouava metode jest metodologija , ona se bavi znan. metodama u logikim, tehnikim,organizacijskim i strategijskim aspektima.

1'/. Navedite zadatke kadrovske funkcije?- analizira stanje i predlae plan kadrova.- osiguranje i uvo!enje u rad potrebnih kadrova odgovarajue struke,- briga za ivot i rad djelatnika u poduzeu i izvan njega "standard, kulturno-prosvjetni rad, sport0#- jedan od osnovnih zadataka je dovesti pravog djelatnika na pravo mjesto.- speci&inost kadrovske &unkcije je u tome to kree od ovjeka kao imbenika p-nje.

1'. emu je osnovno znaenje i pravi smisao upravljanja ljudskim potencijalima?- temelji se na pretpostavki da se zaposleni nalaze u kompetitivnoj posl. okolini i da se moraju

prilagoditi brojnim promjenama kako bi njihova karijera bila uspjena a njihov doprinos uspjehupoduzea relevantan.

1(6. &ako moe biti organizirana zatita na radu?- zatita na radu je zatita djelatnika od onih negativnih utjecaja na radnom mjestu.- prouavanje i podeavanje svih initelja koji utjeu na radnu sposobnost i zdravlje radnika

"temperatura i vlanost zraka, buka, osvjetljenje, praina itd.#- provo!enje svrsishodne i org. promidbe higijene i zatite rada obuhvatom &iziolokih &aktora

"zamor, odmor, poloaj tijela0#- takve poslove obavljaju obrazovani strunjaci za podruje zatite na radu.

1(1. +naenje i uloga prodajne funkcije?

''


23/23

- omoguuje da se, ovisno o djelatnosti poduzea, njihovi p-di ili usluge dostavljanjem potroaupretvore u novac.

- prodaja je mjerilo korisnosti ostvarene proizvodnjom.- prodajom se dolazi do novanih sredstava potrebnih za stvaranje p-da i razvoj novih.- vanost prodaje u posl. poduzeima lei i u tome to o njoj ovisi mogunost odravanja

kontinuiranog procesa reprodukcije.- zastojem u prodaji nastaju za poduzee veliki problemi.

1('. !rganizacija prodajne funkcije?- org. prodajne &unkcije je ovisna o specijalizaciji gosp. subjekta.a# A8;E)28 kako je &unkcija organizirana unutar gosp. subjekta, a provodi se kao%- centralizirana na jednom mjestu sve aktivnosti- decentralizirana proizvodni pogoni su dislocirani, tako da nisu sve aktivnosti na istom mjestu, ali je nabava na

jednom mjestu- kombinirana

b# U;U8B;E8 unutar poslova kojih se obavljaju- &unkcionalna prema &unkcijama ili aktivnostima koje se vre u nabavi.

- predmetna prema predmetima koji se nabavljaju,- teritorijalna prema zemljopisnom principu nabava je org. prema podruju iz kojih se p-di nabavljaju- kombinirana- prema kategorijama dobavljaa- male org. moraju imati jednostavnu org. strukturu, a velike kompleksnu kako bi se uspjeno rijeili svi zadaci.- org. prodajne slube su razliite zbog tipa p-da, homogenosti p-nje, prodajnih metoda, situacija na tritu i sl.- situacija na tritu moe sama po sebi izazvati promjenu organiziranja.

o r g a n i z a c i j a p o d u z e c a - nova

Documents