obavljanja ribolova - mps uprava ribarstvo · uprava ribarstva e-novine kolovoz 2015. br.4. 5...

UPRAVA RIBARSTVA E-novine kolovoz 2015.

UPRAVA RIBARSTVA E-novine kolovoz 2015. br.4.

Tema broja

OGRANIČENJE

OBAVLJANJA

RIBOLOVA

KOĆOM

VAŽNO

Zabrana obavljanja

ribolova okružujućom

mrežom plivaricom -

srdelarom u 2015. godini.

Ograničenje obavljanja

ribolova pridnenom

povlačnom mrežom -

koćom u ribolovnim

zonama C i D.


2

Sadržaj

VAŽNE OBAVIJESTI ..................................................................................................................... 3

Ograničenje obavljanja ribolova pridnenom povlačnom mrežom - koćom u ribolovnim

zonama C i D ........................................................................................................................... 3

Zabrana obavljanja ribolova okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom u 2015. godini . 5

FONDOVI EU ............................................................................................................................... 9

Podaci o isplatama za mjeru 1.2. „Privremena obustava ribolovne aktivnosti“ .................... 9

OSTALO..................................................................................................................................... 10

Objavljen Javni natječaj dodjele kvote za ulov za rekreacijski ribolov trofejnih primjeraka

tune u 2015. godini ............................................................................................................... 10

ZANIMLJIVOSTI UZ PITANJA I ODGOVORE ............................................................................. 11

Zajedničko uređenje tržišta .................................................................................................. 11


3

VAŽNE OBAVIJESTI

Ograničenje obavljanja ribolova pridnenom povlačnom mrežom -

koćom u ribolovnim zonama C i D

U svrhu oporavka resursa, ministar poljoprivrede donio je Pravilnik koji je objavljen u

„Narodnim novinama“, broj 94/2015 o prostorno i vremenskom ograničenju obavljanja

gospodarskog ribolova na moru i to pridnenom povlačnom mrežom - koćom, u ribolovnim

zonama C i D, u razdoblju od 16. rujna 2015. godine u 00:00 sati do 15. listopada 2015.

godine u 24:00 sati.

Za ovakav tip mjere moguće je sufinanciranje u okviru Europskog fonda za pomorstvo i

ribarstvo (EFPR), ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti propisani Uredbom (EU) br. 508/2014

odnosno po odobrenju Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske

za programsko razdoblje 2014.-2020. od strane Europske komisije.

S obzirom da je Republika Hrvatska u okviru Operativnog programa predvidjela

sufinanciranje mjera privremene obustave, ali uzimajući u obzir da je postupak odobravanja

Operativnog programa još uvijek u tijeku, tj. sama provedba mjera u okviru istog, pa tako i

mjera sufinanciranja privremene obustave, još uvijek nije započela, ovim putem vas

obavještavamo o osnovnim uvjetima, kriterijima i obvezama koje će korisnici morati

ispunjavati da bi ostvarili eventualno pravo na sufinanciranje, uz zadovoljavanje prethodno

navedenih uvjeta vezanih uz odobrenje Operativnoga programa.

Jedan od osnovnih uvjeta je da ovlaštenik plovilom koji ide u privremenu obustavu ima

ostvarenih ukupno 120 ribolovnih dana u 2013. i 2014. godini, od čega 51% mora biti

ostvaren u ribolovnim zonama C i D. Nadalje, da bi ostvarili pravo na potporu, članovi posade

ribarskog plovila moraju biti zaposleni kod ovlaštenika za rad na ribarskom plovilu koje je

predmet privremene obustave, u neprekidnom trajanju od najmanje 30 dana prije početka i

za vrijeme trajanja privremene obustave, ali ne dovodeći u pitanje uvjet da za vrijeme

trajanja privremene obustave ne smiju obavljati druge poslove. Drugim riječima, članovima

posade za koje se traži potpora, se za razdoblje privremene obustave, isplaćuje naknada

plaće sukladno članku 95. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/2014).

Korisnici tijekom perioda privremene obustave ribolovne aktivnosti ne smiju obavljati

nikakvu ribolovnu aktivnost, te ribarsko plovilo mora biti vezano u luci. Iznimno, korisnik

uslijed nepredviđenih okolnosti ili više sile ili u cilju remonta ribarskog plovila, može

premjestiti ribarsko plovilo, ali uz prethodno pribavljeno odobrenje Uprave ribarstva.

Zahtjev za odobrenje se dostavlja Upravi ribarstva/Upravljačkom tijelu, a mora sadržavati

opis razloga premještanja ribarskog plovila te naznaku vremena i lokacije premještanja.


4

Također, kako se radi o zabrani ribolova u dvije zone, svi oni koji ne žele sudjelovati u

privremenoj obustavi mogu obavljati ribolov u nekoj od drugih zona koje imaju upisane u

povlastici, no za to razdoblje tim ribarima neće biti isplaćena naknada.

Obveza ovlaštenika plovila koji žele sudjelovati u privremenoj obustavi je da do 15. rujna

2015. godine obavijeste Upravu ribarstva o poziciji ribarskog plovila tijekom privremene

obustave.

Svi spomenuti zahtjevi i obavijesti dostavljaju se na e-mail adresu:

[email protected] ili putem preporučene pošte na adresu Ministarstva

poljoprivrede, Uprave ribarstva, Planinska 2a, Zagreb.

mailto:[email protected]


5

Zabrana obavljanja ribolova okružujućom mrežom plivaricom -

srdelarom u 2015. godini

U „Narodnim novinama“, broj 87/2015 od 7. kolovoza 2015. godine objavljen je Pravilnik o

dopuni Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova

na moru okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom u 2015. godini.

Dopunom predmetnog propisa iza 2. članka dodaje se novi članak 3. u kojem se propisuje

zabrana obavljanja ribolova plovilima duljim od 12 metara koja obavljaju ribolov

okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom u razdoblju od dana stupanja na snagu ovog

Pravilnika u 12:00 sati do 5. studenog 2015. godine u 12:00 sati u dijelovima unutarnjeg

ribolovnog mora omeđenog spojnicama:

1. Stobreč - Rt Gomilica (o. Brač) - Rt Sumartin (o. Brač) - Uvala Zavala (o. Hvar) - Rt Nedija (o.

Hvar) - Rt Šćedra (zapad o. Šćedro) - Rt vrh Šćedra (istok o. Šćedro) - uvala Prigradica (o.

Korčula) - Uvala Trstena (o. Korčula) - Rt Osičac (Pelješac) (karta 1. u nastavku).


6

2. Rt Artić (Privlaka) - Rt Križ (o. Sestrunj) - Uvala Japleniški (o. Sestrunj) - Rt Ovčjak (o.

Ugljan) - Mali Ždrelac - Rt Rasovica (o. Pašman) - zapadni rt o. Balabra Vela - zapadni rt o.

Kurba Mala - istočni rt o. Glamoč - zapadni rt o. Žut - južni rt o. Žut - o. Čavlin - o. Čerigul - Rt

Rat (o. Murter) - Rt Obinuš (karta 2. u nastavku).

3. svjetionik Novi Vinodoloski - svjetionik Vrbnik - Rt Glavotok (o. Krk) - Rt Groda (o. Cres) - Rt

Lučica (o. Cres) - o. Morovnik - Rt Šip (o. Olib) - Rt Ploče (o. Olib) - Rt Vrulja (o. Vir) - Virski

most - Rt Tanka Nožica - Dugi rt (Tribanj) (karta 3. u nastavku).


7

4. Zapadna obala Istre - područje unutar 2NM od obale, sjeverno od crte 44°57’

(karta 4. u nastavku).

Predmetni propis zabranjuje obavljanje ribolova u razdoblju od dana stupanja na snagu

ovog Pravilnika u 12:00 sati do 1. listopada 2015. godine u 12:00 sati:

1. Uvala Martinščica (Rijeka) - Prapratni rt (o. Cres) - Rt Groda (o. Cres) - Rt Glavotok (o. Krk) -

zapadni rt Omišaljskog zaljeva - Uvala Martinščica. (karta 5. u nastavku).


8

U periodu od 1. listopada 2015. godine u 12:00 sati do 5. studenog 2015. godine u 12:00

sati predmetni propis zabranjuje obavljanje ribolova:

1. Uvala Martinščica (Rijeka) - Rt Šip (Brseč) - Rt Banja (o. Cres) - Prapratni rt (o. Cres) - uvala

Martinščica (karta 6. u nastavku).


9

FONDOVI EU

Podaci o isplatama za mjeru 1.2. „Privremena obustava ribolovne

aktivnosti“

Kao što smo objavili u prošlom broju E-novina

vezano za mjeru 1.2. „Privremena obustava

ribolovne aktivnosti“ koja se financira iz Europskog

fonda za ribarstvo, Agencija za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela

je s isplatom na račune korisnicima ove mjere

kojima je potpora odobrena.

Prema podacima do sada je broj zaprimljenih

zahtjeva za potporu 132, od čega je broj

zaprimljenih zahtjeva za isplatu 94. Broj potpuno

obrađenih zahtjeva za isplatu, kao i broj izdanih

odluka o isplati je 63. Iznos odobren za isplatu je 4.732.014,45 kn, od čega udio iz Europskog

fonda za ribarstvo iznosi 3.549.010,88 kn, a udio iz nacionalnih sredstava iznosi 1.183.003,57

kn. Do sada isplaćeni iznos je 4.105.365,27 kn.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nastavit će s daljnjom

obradom zahtjeva i isplatom potpora te se mole korisnici koji još nisu podijeli zahtjev za

isplatu da to učine što prije.


10

OSTALO

Objavljen Javni natječaj dodjele kvote za ulov za rekreacijski ribolov

trofejnih primjeraka tune u 2015. godini

U „Narodnim novinama“, broj 88/2015 objavljen je Javni natječaj Ministarstva poljoprivrede

za dodjelu Državne kvote za ulov plavoperajne tune (Thunnus thynnus) dodijeljene

rekreacijskom ribolovu za ulov trofejnih primjeraka u ukupnoj količini od 2.000 kg u 2015.

godini (u daljnjem tekstu: Natječaj). Natječaj je bio otvoren od 12. kolovoza 2015. do 20.

kolovoza 2015. godine.

U odnosu na prethodnu informaciju o gore navedenom Natječaju, ukupna državna kvota

za ulov tune u rekreacijskom ribolovu raspodijeljena je na dva jednaka dijela u količini od

po 1.000 kg.

Prema objavljenom Natječaju ponuditelji su mogli biti sve pravne i fizičke osobe, pri čemu su

prednost imali ponuditelji koji su obavljali djelatnost ribolovnog turizma. Svaki ponuditelj

mogao je dostaviti samo jednu ponudu za dio državne kvote u količini od 1.000 kg u cijelosti.

Početna cijena za nadmetanje iznosila je 3 EUR/kg.


11

ZANIMLJIVOSTI UZ PITANJA I ODGOVORE

ZAJEDNIČKO UREĐENJE TRŽIŠTA

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji postali smo dijelom jedinstvenog tržišta od

500 milijuna kupaca koji zahtijevaju veću produktivnost, konkurentnije proizvode i cijene te

provedbu propisa EU. Jedinstveno unutarnje tržište Europske unije nema carinskih i

necarinskih prepreka, smanjeni su prekogranični troškovi poslovanja s jedne strane, a

konkurencija se povećala s druge strane. Hrvatski gospodarstvenici sada imaju slobodan

pristup tržištu svih članica EU, kao i tržištu država s kojima EU ima sklopljene trgovinske

sporazume. Tržište proizvodima ribarstva u Republici Hrvatskoj temelji se na registriranim

prvim kupcima s obzirom da se prva prodaja obavlja isključivo preko njih. Registrirani prvi

kupci su ribarske zadruge, otkupne stanice, trgovci i veletrgovci i ima ih oko 1500 upisanih u

odgovarajući registar Ministarstva poljoprivrede. Kanali prodaje razlikuju se za bijelu i plavu

ribu. Najveći udio ulova bijele ribe (koćarski ribolov, ribolov mrežama potegačama i sl.)

nakon prve prodaje namijenjen je izvozu, dok ulov male plave ribe predstavlja i sirovinu za

konzerve, industriju soljenja i za hranu u uzgoju tuna. Zbog prirodnih fluktuacija količina

ulova, te razlika u sastavu lovina, u pojedinim mjesecima tijekom godine dolazi do

zasićenosti tržišta. Nemogućnost odgovarajućeg skladištenja ribe i njihova povlačenja s

tržišta predstavlja nedostatak koji se može riješiti djelovanjem organizacija proizvođača koje

će doprinijeti osiguranju skladišnih kapaciteta kroz njima dostupne mehanizme. Kod

prodajnih kanala ribe iz uzgoja, tijekom nekoliko proteklih godina zabilježene su značajne

promjene, u smislu da se sve više prodaje putem velikih trgovačkih lanaca, a sve manje

putem ribarnica. Školjkaši iz uzgoja plasiraju se na tržište isključivo putem registriranih

distribucijskih centara. Ribarstvo značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda

Republike Hrvatske. Najznačajnija tržišta su Japan, Italija i Španjolska, a vrijednost uvoza

proizvoda ribarstva niža je od vrijednosti izvoza zahvaljujući izvozu tune. Najznačajniji

proizvodi u uvozu su smrznuta haringa i lignja. U pogledu uređenja tržišta proizvodima

ribarstva RH je pred velikim izazovima i prvi koraci moraju biti uspostava učinkovitog sustava

prikupljanja, analize i distribucije tržišnih podataka što će pospješiti planiranje, potvrditi

iskrcaje, omogućiti sljedivost i pružiti više informacija potrošačima. Stavit će se naglasak na

unaprjeđenje sljedivosti proizvoda kroz označivanje proizvoda. S ciljem povećanja potrošnje

ribe i ribljih proizvoda i dobivanja boljeg uvida u stanje na tržištu proizvoda ribarstva, planira

se jačati distribucijske kanale prodaje. Praksa u brojnim europskim zemljama pokazuje kako

su kroz sustav udruživanja ribari uspijevali pronaći rješenja za bolji plasman svojih proizvoda.

Također, povezivanje proizvodnih kapaciteta primarnih proizvođača u ulovu/uzgoju s

prerađivačkim kapacitetima, diversifikacija prerade i plasman proizvoda na tržište na način

da se osigura njegova maksimalna kakvoća te pronađu nova tržišta, elementi su budućeg

razvoja cjelokupnog sektora ribarstva.


12

Zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture bila je prva komponenta

Zajedničke ribarstvene politike. Suočeno s nedavnom krizom u sektoru ribarstva imalo je

ograničeno područje primjene zbog prirode svojih intervencijskih mehanizama i oskudnih

sredstava koja su im dodijeljena, što je dovelo do sveobuhvatne reforme kojom je utvrđen

novi temelj za zajedničko uređenje tržišta i cijelu Zajedničku ribarstvenu politiku od 2014.

U ovome broju obuhvatit ćemo osnovna pitanja i odgovore vezane za zajedničko uređenje

tržišta.

Pitanja i odgovori

Propisi koji se odnose na zajedničko uređenje tržišta

Zajedničko uređenje tržišta uređeno je Uredbom (EU) broj 1379/2013 koja je stupila na

snagu 1. siječnja 2014. godine, osim odredbi o informiranju potrošača koje su stupile na

snagu 13. prosinca 2014. zajedno s općim propisima o informiranju potrošača.

Glavne novine u odnosu na dosadašnje uređenje tržišta je što se reducirao broj mehanizama

za potpore skladištenju te sada, umjesto prethodnih 6, postoji samo jedna vrsta potpore

skladištenju koja će se primjenjivati do 1. siječnja 2019. (regulirano Uredbom Komisije (EU)

broj 1419/2013), kreiran je novi alat za organizacije proizvođača - planovi proizvodnje i

marketinga (Uredba Komisije (EU) broj 1418/2013) koji će im omogućiti implementaciju

Zajedničke ribarstvene politike i ostvarenje vlastitih ciljeva, te su poboljšane odredbe o

informiranju potrošača koje nadopunjuju Uredbu Vijeća (EU) broj 1169/2011.

Koji su ciljevi zajedničkog uređenja tržišta

Zajedničkim uređenjem tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture utvrđuje se sustav cijena i

intervencija radi uređenja tržišta Unije za ribarske proizvode. Njegovi su ciljevi:

ispravljanje najštetnijih učinaka neravnoteže između ponude i potražnje,

stabilizacija cijena radi osiguranja minimalnih prihoda ribarima,

promicanje opće konkurentnosti ribarske flote Unije na svjetskim tržištima.

Koji su instrumenti zajedničkog uređenja tržišta

Instrumenti zajedničkog uređenja tržišta su:

povlačenje s tržišta Unije,

postupci prijenosa,

samostalno povlačenje i prijenosi organizacija proizvođača, uključujući paušalne

naknade i premije,


13

privatno skladištenje,

posebne odredbe za tunu.

Uredba o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture

U okviru reforme Zajedničke ribarstvene politike 2014. smatralo se da je potrebna opsežna

reforma zajedničkog uređenja tržišta, pri čemu bi tržišno usmjereni instrumenti izravno ili

neizravno doprinosili postizanju glavnih ciljeva Zajedničke ribarstvene politike. Radi

suočavanja s prekomjernim ribolovom i neodrživim praksama te radi udaljavanja od

proizvodnih strategija koje se temelje samo na količini, novim zajedničkim uređenjem tržišta,

kako je bilo naglašeno u prijedlogu Uredbe o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima

ribarstva i akvakulture, pružila bi se potpora:

jačanju uloge organizacija proizvođača i njihova zajedničkog upravljanja pravima

pristupa te djelatnostima proizvodnje i marketinga;

tržišnim mjerama kojima se povećava pregovaračka moć proizvođača (u ribarstvu i

akvakulturi), poboljšavaju prognoziranje, sprečavanje i savladavanje kriza na tržištu te

jača transparentnost i učinkovitost tržišta;

tržišnim poticajima i premijama za održive prakse; partnerstvima za održivu

proizvodnju, iskorištavanje resursa i potrošnju; certificiranju (ekološka oznaka),

promidžbi i informiranju potrošača;

dodatnim tržišnim mjerama u pogledu odbacivanja ulova.

Mjere uređenja tržišta kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Kroz ribarstveni fond (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo – EFPR, Uredba Vijeća I

Parlamenta (EU) broj 508/2014) definirane su mjere koje će doprinijeti ispunjenju ciljeva

Unije. Glavne okosnice financiranja mjera uređenja tržišta su:

1. uspostava organizacija proizvođača - Europski fond za pomorstvo i ribarstvo može

sufinancirati uspostavu organizacije proizvođača, osobito u državama članicama koje

ih nemaju ili ih imaju malo , a to uključuje i udruživanje organizacija proizvođača, s

ciljem davanja potpore strukturiranju i organiziranju sektora ribarstva i

akvakulture što bi trebalo rezultirati povećanjem udjela proizvoda organizacija

proizvođača u ukupnim proizvodima stavljenim na tržište EU

2. planovi proizvodnje i stavljanja na tržište (trženje) – organizacije proizvođača su

dužne izraditi planove proizvodnje i trženja i isto im se može sufinancirati kroz

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

3. potpora skladištenju (storage aid) – ovo je jedina intervencijska mjera koja će biti

dostupna organizacijama proizvođača kroz narednih 5 godina u ukupnom iznosu od


14

45 milijuna EUR, mjera je ograničenog roka trajanja - do zaključno 1. siječnja 2019.

godine

4. druge tržišne mjere – obuhvaćaju mjere otvaranja novih tržišta i poboljšanja trženja

pojedinih proizvoda, promoviranje kvalitete (uključujući certificiranje) te

promoviranje transparentnosti proizvodnje, dostupno je svim subjektima (ne samo

organizacijama proizvođača), mora biti u skladu sa ciljevima Zajedničke ribarstvene

politike

5. informacije potrošačima – Europski fond za pomorstvo i ribarstvo može pružiti

potporu označivanju, ukoliko se radi o obveznom, samo kroz sljedivost, a ukoliko se

radi o dobrovoljnom ima više načina kroz promociju kvalitete, dodane vrijednosti i

promicanje transparentnosti.


15

KONTAKT:

Ministarstvo poljoprivrede - Uprava ribarstva

Planinska 2a

10000 Zagreb

tel: (01) 6443 185

fax: (01) 6443 200

link: www.mps.hr/ribarstvo/

Sve upite vezane za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) možete uputiti

na e-mail: [email protected]

Također, obraćamo vam pozornost da pratite obavijesti Uprave ribarstva koje se

objavljuju na našim internetskim stranicama.
http://www.mps.hr/ribarstvo/mailto:[email protected]

obavljanja ribolova - mps uprava ribarstvo · uprava ribarstva e-novine kolovoz 2015. br.4. 5...

Documents