obična smreka • rane sorte krumpira • sadnja voćaka ... · [email protected] green garden...

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 4 • s t u d e n i 2 0 1 8 . • g o d i n a X I X

• Obična smreka• Rane sorte krumpira

• Sadnja voćaka• Gnojidba i zaštita maslina

• Pčele i zima

1. KORAKIspunite pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu člansku karticu i pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte s popustom!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BODTrajanje bonitetnog razdoblja:

od 1. 10. do 30. 9.

Postanite član Green Garden kluba, koristite pogodnosti i kupujte s popustom

Ako već imate karticu Green Garden kluba, Vaša kupovina s popustom može početi!

Razred:ABCDE

VIP

Bodovi:0 – 500

501 – 1 0001 001 – 1 5001 501 – 2 0002 001 – 3 0003 001 i više

Popust na Vašu kupovinu:5%6%7%8%9%10%

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Dado Marić, Matea Vlaho, Mario Ćubela, Martina Škegro, Luka Bošnjak, Ivica Doko

Marketing: Ivana Paradžik, Petra Mandić

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!

Posljednji broj stručnoga glasila Green Garden, u ovoj godini, na svojim stranicama, kao i u prethodnim brojevima, donosi niz zanimljivih priloga iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva, vinogradarstva i pčelarstva. S obzirom na godišnje doba i aktiv-nosti koje su prisutne u poljoprivrednoj proizvodnji, i prilozi su uglavnom vezani za aktualnosti za ovo godišnje doba. Ovaj broj stručnog glasila Green Garden obiluje temama iz voćarstva koje obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede. Svakako treba istaknuti članak o sadnji voćaka, primjeni hidrogela kod sadnje te članak o zimskoj rezidbi i zaštiti voćaka. Tu su i prilozi o gnojidbi i rezidbi masline nakon berbe.

Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima prepo-ručujemo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici, koje, uz adventske vjenčiće, obilježavaju prosinac, te vrlo zanimljiv čla-nak o običnoj smreki koja se koristi kao božićno drvce.

Proizvođačima krumpira preporučujemo prilog o novim sor-tama, a pčelarima prilog o ponašanju pčela tijekom zimskog perioda.

Ovo je samo dio vrlo zanimljivog sadržaja posljednjeg broja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporučujemo da naš i vaš Green Garden detaljno pročitate.

Uredništvo

The latest issue of Green Garden magazine in this year, as well as previous issues, brings a number of interesting articles in the field of floriculture, vegetable growing, fruit growing, wine grow-ing and beekeeping. Given the season and the activities that are present in agricultural production, the articles are mainly relating to the actualities of this season. This issue of Green Garden is rich with articles covering various aspects in field of fruit grow-ing. It is important to highlight the article about planting fruits, applying hydrogel at planting, and an article about winter prun-ing and protection of fruit trees. There are also articles to the fertilization and the ripening of the olives after the harvest.

We did not leave out florists for which we recommend articles about Christmas Star and Christmas Wheat that marks December together with Christmas Wreath, and extremely interesting article about the common spruce used as a Christmas tree.

For potato growers we recommend the addition about new potato varieties and for beekeepers report on bee behavior dur-ing the winter period.

This is only part of very interesting content of the last number of Green Garden this year and we strongly recommend that you read it carefully.

Editor’s office

Kraj godine nam se polako, ali sigurno, približava. Ovu priliku koristimo da svim članovima Green Garden Kluba, svojim kupcima, poslovnim partnerima i prijateljima iskažemo zahvalnost za dosadašnju uspješnu suradnju i ukazano povjerenje. Neka Vam nadolazeći blagdani donesu ostvarenje svih želja!U 2019. godini nastavljamo s bogatim sadržajem našega glasila, ali i sa svim ostalim pogodnostima koje članstvo donosi. Ako još niste postali članom Kluba Green Garden, niste zakasnili. Nalazimo se na početku bonitetnog razdoblja u kojem su popusti zajamčeni. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete nam poslati na e-mail [email protected]

Vaša Sjemenarna

Božićna pšenica – obvezan ukras za božićne blagdane ................................................. 4Obična smreka – primjena u različite svrhe ...... 6Utoplite domove uz primjenu Dimnjačara ........8Povrtnjak tijekom zime ....................................... 9Poriluk – zimski izvor vitamina .........................10Šparoga – povrće visokog standarda ................11Primjena agrilne folije tijekom zime .................12Rane sorte krumpira za vrhunske urode ..........14Majski srebrnjak: ukusna i aromatična rana sorta luka ....................................................18

Jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze ............................................19Nove crvene sorte krumpira ..............................20Lješnjak – voćka skromnih zahtjeva ..................21Primjena hidrogela kod sadnje voćaka i vinove loze ........................................... 22Organska gnojiva za vinograd ........................... 24Vulkano -- novo organsko gnojivo sa željezom ......................................................... 25Pojava mediča na vinovoj lozi na području Hercegovine ...................................28Boce za vino ........................................................30Zimska rezidba voćaka ...................................... 32

Gnojidba masline nakon berbe .........................34Maslinovo ulje – izvor zdravlja .....................35Pitanja i odgovori ...............................................36Zimska zaštita voćaka i vinove loze .................38Zimsko suzbijanje lišajeva na voćkama ..........39Obvezna zaštita masline bakrenim pripravcima nakon berbe ................42Schisandra – voćka s više okusa ......................43Meki mamci – najbolje rješenje za suzbijanje štetnih glodavaca ............................44Pčele i zima .........................................................46Zanimljivosti .......................................................50

Božićna pšenica – obvezan ukras za božićne blagdane

4

BROJ 114 • STUDENI 2018.

Matea Vlaho, dipl. ing.

Božićna pšenica se uobičajeno sije od svete Barbare do svete Lucije (13. prosinca) u posebne posude

koje su nešto šire od standardnih, ali i dublje. Da bi narasla što bogatija i gu-šća, prije sijanja, pšenicu je dobro na-močiti u mlakoj vodi te je ostaviti preko noći da odstoji. Nakon toga osušite je na papirnatom ubrusu i zatim posijte. Tako će brže proklijati. Najpraktičnije ju je posijati u plićoj posudi za cvijeće ili na tanjuriću. U posudu u kojoj ćete držati pšenicu stavite malo supstrata za sjetvu i pšenicu rasporedite po po-vršini. Nemojte štedjeti na sjemenu i prekrijte njime dno posude tako da ne ostane praznog prostora. Poželjno da se sjeme mjestimično preklapa. Zatim je prekrijte još jednim slojem supstrata. Umjesto supstrata možete upotrijebiti i sloj pamučne vate natopljene vodom i po njoj poslagati zrna pšenice. Za koju god metodu se odlučili, pšenicu potom zalijte i postavite na toplo i dobro osv-ijetljeno mjesto. Najviše će joj odgova-rati mjesto pored prozora, ali pazite da ne bude preblizu grijaćim tijelima jer bi se pšenica mogla osušiti.

Prvih nekoliko dana, prije nego što pšenica počne nicati, možete je prekriti aluminijskom folijom jer ona čuva vla-gu. Čim počne puštati zelene izdanke, uklonite foliju i zalijevajte pšenicu sva-ki dan. Pazite da pritom ne pretjerate kako zrnje ne bi plutalo na vodi. Za zalijevanje tanjurića pšenice potrebna vam je otprilike jedna žlica vode, a da bi se tekućina ravnomjerno rasporedila, dobro je upotrijebiti plastičnu bocu s raspršivačem. Kad pšenica dovoljno na-raste, možete je urediti da bi izgledala lijepo pod borom.

Odrežite vrhove da budu jednaki, a jedan od običaja je i vezanje ukrasne

BOŽIĆNA ZVIJEZDA Prema vjerovanju prastanovnika

Meksika, odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet.

Oplemenjivači su se malo «po-igrali» pa danas imamo bijele, bež i ružičaste primjerke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, prilično neugledne, žute cvje-tiće, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje).

Legenda o nastanku Božićne zvijezdePrema staroj meksičkoj legendi, prva Božićna zvijezda nastala je iz moli-

tve dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim su se čudom njihovi zeleni listovi pretvorili u sjajnocrvene latice.

trobojne vrpce oko pšenice. Vrpcu ne-mojte prečvrsto stegnuti nego tek toli-ko da ostane na mjestu. Božićna pšeni-ca lijep je ukras pod borom i na stolu, pa je dobro posijati nekoliko posudica da biste ih kasnije mogli razmjestiti gdje god poželite.

Božićna pšenica se obično sije 13 dana prije Božića u posebne posude koje su nešto šire od standardnih, ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga, pšenica se vadi iz vode i ravnomjerno raspoređuje u posudu u sloju debljine od 2 do 3 cm. Zalijeva se svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći dopropadanja pšenice.

Naše sjeme za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Lucija Galić, magistra agronomije

Obična smreka je zimzeleno stablo iz porodice borova. Stablo smreke je uspravno, pravilno raz-granato. Krošnja je uska, piramidalna, pravilno razgranata i s ušiljenim vrhom. Jedna je od najče-šćih vrsta koje se koriste kao božićno drvce.

Obična smreka je rasprostranjena u sjevernoj Europi te na brdskim i planinskim područjima srednje i

južne Europe. Uglavnom se uzgaja radi potreba drvne industrije, ali sve češće i kao ukrasno stablo u dvorištima i par-kovima.

Uvjeti uzgojaObičnoj smreci odgovara svježe, ra-

hlo, humusno i kiselo tlo. Smreka do-

bro podnosi zasjenu, ali ne baš dobro krošnju gustih stabala i niže tempera-ture. Ne voli nisku relativnu vlagu zraka. Zbog plitkog korijena nije ju dobro sadi-ti u područjima sa sušom i na mjestima koja nisu zaštićena od snažnih naleta vjetra. Često strada od vjetroizvala, zbog plitkog korijenovog sustava koji nema centralni korijen, ali ima dosta bočnog korijenja. U prvim godinama života raste polagano, a poslije 10. go-

dine raste brže, pri čemu je godišnji pri-rast do 75 cm. Lako se presađuje, čak i odrasla drvca. Dobro podnosi orezivanje i formira gustu živu ogradu. Orezivanje je u proljeće ili jesen, najčešće u rujnu.

Grane se kod smreke javljaju u pr-šljenastom rasporedu i sabljasto su za-krivljene. List obične smreke je igličast, ravnomjerno spiralno raspoređen, pri vrhu ušiljen, do 2,5 cm dug, rombičnog poprečnog presjeka, tamnozelen s lica i naličja. Iglice su većinom usmjerene na sve strane. Listovi izrastaju na izboče-nim lisnim ožiljcima (jastučićima). Plod je viseći sjajni valjkasti češer, prije saz-rijevanja pretežno zelen ili crven, u sta-diju zrenja smeđ, do 18 cm dugačak. Za razliku od jele, kojoj češeri stoje usprav-no na granama, kod smreke oni vise s grana. Smreka cvate u travnju i svibnju, pa čak i u lipnju, zavisno od nadmorske visine na kojoj se nalazi. Češeri s grana otpadaju cijeli, kad izbace sjemenke.

Primjena Obična smreka uzgaja se kao ukra-

sno stablo u dvorištima i okućnicama. Kod takvog uzgoja treba paziti jer za-htijeva dosta prostora. Može se saditi i u grupama za žive visoke ograde. Može se koristiti i kao visoko drvo za zasjene. Dosta se koristi i za po-šumljavanje staništa s visokim pH-vr-ijednostima tla. Sadi se i u kombina-ciji s vazdazelenim lisnatim vrstama. Cijenjena je i kao rezonantno drvo (izrada glazbenih instrumenata).

Kao božićno drvce, kod nas se naj-češće koristi obična jela. Osim kao rezane, u zadnje vrijeme se sve više koriste obične smreke u posudama za božićna drvca, koja se kasnije posade u vrtove ili okućnice.Obična smreka – često božićno drvce

6


OBIČNA SMREKA– primjena u različite svrhe

Posljednjih godina u cijelom svijetu sve više pozornosti se posvećuje čuvanju i zaštiti okoliša. Upravo su različita sredstva za čišćenje velikim dijelom ugrožava-la naše prirodno okružje. Međutim, danas je taj problem riješen uvođenjem eko-kompatibilnih tehnologija pod čijim nadzorom su dobiveni i Facco proizvodi.

Utoplite domove uzprimjenu Dimnjačara

Stari dimnjačari sa zaprljanom odjećom i plućima punim čađi još su prisutni samo u našim mislima

i sjećanjima. Ali, kada je zanat malo pomalo počeo izumirati, najzadovoljniji su bili sami dimnjačari jer su sačuvali svoje zdravlje. Ipak, malo tko zna da je iščezavanju dimnjačara pridonio re-volucionarni proizvod koji FACCO danas predstavlja u novom i boljem izdanju. Dakako, riječ je o proizvodu Dimnjačar koji se nalazi u praškastom stanju. Taj-na praha leži u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dospije u kontakt s toplotom ugljena razvijajući na taj način paru koja odmah proči-šćava dimnjak tako da nema potrebe za fizičkim uklanjanjem čađe. Dakle,

jednim jednostavnim pokretom, i bez prljanja, Dimnjačar omogućuje dobar protok zraka, što je neophodno da bi se spriječilo zadržavanje dima u domaćem ambijentu i da bismo uživali samo u lijepom ugođaju kamina.

Vrlo jednostavna primjenaOsim toga, primjena ovoga učin-

kovitog praškastog proizvoda je prilično jednostavna jer je dovoljno nekoliko sati prije primjene upaliti vatru u peći na drva ili kaminu da bi se cijevi ili kanal dimnjaka dobro ugrijali. Nakon što rasplamsamo vatru, trebamo otvoriti do pola poklopac za protok zraka i posuti Dimnjačar prah po vrelom žaru. Nakon nekoliko minuta potrebno je ponovno otvoriti poklopac. Razu-mljivo je da se uporaba Dimnjačara preporučuje prije nego što se cijevi previše zatrpaju ili budu potpuno začepljene od čađe. Dakle, važna je preventivna primjena proizvoda čije se količine od jednog pakiranja preporučuju za peći, peći na drva ili kamine srednjih dimenzija svakih 20 dana.

Ako se proizvod ispravno i redo-vito koristi, Dimnjačar vam jamči či-stoću dimnjaka i kanala. Osim toga, primjenom ovoga revolucionarnog i jedinstvenog proizvoda u velikoj mjeri umanjujete rizik od nastanka opasnih požara.

8


Dado Marić, dipl. ing.

Povrtnjak tijekom zimeDolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom zim-skih mjeseci sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Iznimku predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Ulaskom u hladniji dio godine, sje-tvu i sadnju povrtlarskih kultura značajnije ograničavaju klimatski

čimbenici. Međutim, da bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da mora-mo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Iz godine u godinu, zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. S druge strane, u ovo vrijeme, snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokrivač još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opa-sniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je pozna-to da mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka.

Ali, hladnije razdoblje godine sva-kako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ako to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi čime se povrtnjak prikladno i pripremi za sjetvu, tj. sadnju povrća.

Primjena organskih gnojivoMeđutim, uz duboku obradu, u tlo

ne smijemo zaboraviti unijeti organsko gnojivo. Od organskog gnojiva, obično u

tlo unosimo peletirana gnojiva Biorex i Fruttorto, neposredno pred sadnju po-vrtnih kultura. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja organskog gnoja, dok se tek

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEMRKVA 4 g 1. 11. – 20. 11.PERŠIN 3 g 1. 11. – 20. 11.ŠPINAT 3 g 1. 11. – 31. 12.GRAŠAK 20 g 15. 11. – 31. 12.BOB-MAHUNAR 40 g 15. 11. – 31. 12.

treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe organskim peletiranim gnojem, važno je znati na kojim je površinama gnojeno prošle, a na kojima pretprošle godine.

9


Poriluk, u narodu poznat i kao porjak, luk-por, perati luk, prasa i sl. Uzgajali su ga Egip-ćani, Grci, Rimljani, a smatra se da je bio poznat i ranije. U povijesti je zabilježen kao najmilije jelo cara Nerona, koji ga je svakodnevno jeo da bi imao lijep glas, a raspisao je i obvezu Rimljanima da ga jedu jednom mjesečno da bi bolje zvučali. Poriluk se postupno proširio Europom. Simbol je pobjede i zaštite od rana, a danas je zaštitni znak Walesa.

Marko Kopilaš, magistar agronomije

PORILUK – zimski izvor vitamina

Uvjeti uzgojaPoriluk ne podnosi sjenovita mjesta.

Ne zahtijeva posebno mnogo topline, slično matovilcu. Međutim, zahtjeva dosta vlage kao kupus ili rabarbara. Voli humusom bogata, masna ilovasta tla. Dubokim korijenom razbija teško tlo, usitnjava ga, tako mu poboljšava struk-turu, pa ga zovu ozdravljivačem tla.

Otporan je na niske temperature, lako podnosi i jesenske mrazove. Biljka je dugoga dana, što znači da mu treba dosta svjetla za normalan razvoj. Isto tako, potrebno mu je mnogo vode i hranjiva. Najbolje uspijeva na dubokim i plodnim tlima. Za proizvodnju ljetnog

poriluka sije se u klijalište u veljači i ožujku, a presađuje na otvoreno u trav-nju i svibnju. Za zimski poriluk, sije se u lipnju i srpnju, a presađuje u kolovozu i rujnu. S gredice ga možete brati cijele zime. Na području Hercegovine poriluk se, uglavnom, uzgaja iz presadnica. Po-riluk se presađuje u redove razmaka 30 cm na razmak 10 – 20 cm u redu, ovisno o vremenu uzgoja. Sadi se krajem rujna i u listopadu. Prije presađivanja presad-nicama se skrati korijen i vrhovi listova. Na težim tlima za sadnju se koriste sa-dilice koje presadnice sade na dubinu 10 – 12 cm te se kasnije nagrće zemlja.

Tijekom rasta zemlju je potrebno ne-

koliko puta nagrnuti oko biljke, da bi se dobio što dulji bijeli dio biljke. Bolje za-debljanje donjeg bijelog dijela postiže se prikraćivanjem zelenih listova. Nika-da ne gnojiti svježim stajskim gnojem jer pogoduje razvoju lukove muhe.

Primjena u kulinarstvuOd svih lukova, poriluk se najviše

koristi kao povrće u užem smislu. On je glavni sastojak mnogih jela koja se pripremaju kao glavno jelo ili kao pri-log: varivo, punjeni poriluk, zapečeni poriluk sa sirom ili umakom, musaka od poriluka, pita i slično. Poznate su juhe od poriluka, a dodaje se i u smjese za juhe od povrća, koje se pripremaju u prerađivačkoj industriji.

Svježi poriluk sve je popularniji kao salata i prilog uz brzu hranu (hambu-rgere), jer nema popratnih pojava na-kon jela kao luk i češnjak. Konzervira se zamrzavanjem i sušenjem. Prema hranidbenoj vrijednosti sličan je luku.

Presadnice poriluka Skraćivanje presadnica prije sadnje


10

Kao svježe proljetno povrće, delikatesa je po mnogim svoj-stvima. Uvijek je bila povrće visokog standarda. Tomu je glavni razlog velika potreba radne snage i relativno mali pri-nosi po jedinici površine.

Martina Vujica, magistra agronomije

Potječe iz zapadnog Mediterana, a uzgaja se od pradavnih vremena. Iz južne Europe proširila se na

srednju i sjevernu Europu. U Europi su najveće površine šparoge u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Kod nas je šparoga malo zastupljeno povrće, uglavnom u obiteljskim vrtovi-ma. U zadnje vrijeme, u dolini Neretve, ima pokušaja zasnivanja nasada s proi-zvodnjom za tržište.

Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom od 15 i više godina. Ima sposob-nost da u nepovoljnim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. Šparoga je jednospolna dvodomna bilj-

ka, koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini, a zatim cvate svake godine. Biljke koje nose muške cvjetove obično imaju više tanjih izbojaka, dok one sa ženskim cvjetovima imaju manje izbo-jaka, ali su deblji. Krajem jeseni i po-četkom zime kada nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvitak, šparoga ulazi u mirovanje. Nadzemni dijelovi požute i odumiru, a životni procesi u rizomu i korijenju svode se na najmanju mjeru.

Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša

tla, gdje zimi nije visoka podzemna voda, a ljeti se može navodnjavati. Šparoga voli organska gnojiva, tako da pri zasnivanju šparožišta o tome treba voditi računa, posebice ako se radi o uzgoju na pjeskovitim tlima. Organska gnojidba preporučuje se svake treće godine. Šparožište se može zasnovati izravnom sjetvom, što se primjenjuje samo u proizvodnji zelene šparoge. Kod takvog uzgoja berba je u trećoj godini. Većina proizvođača odlučuje se za uzgoj iz presadnica. Takav nasad se može početi brati već u drugoj godini nakon sadnje. Glavna je prednost uz-goja iz presadnica što se trajni nasad zasniva izabranim, ujednačenim, kva-litetnim biljkama.

Mladi izbojci šparoge sezonsko su povrće koje se na području Hercegovi-ne bere u travnju i svibnju. Najviše se koristi kuhana ili kuhana u pari zači-njena umacima. Posebno je cijenjena juha od šparoge. Šparoga se najviše konzervira zamrzavanjem i tako naj-bolje sačuva aromu. U Europi se naj-više cijeni bijela šparoga, iako zelena ima bolju hranidbenu i zdravstvenu vrijednost.

11


ŠPAROGA – povrće visokog standarda

Agrotekstilna folija ima pre-sudan značaj u proizvodnji povrća tijekom hladnih zim-skih dana. Naime, navedena folija jako učinkovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zimskih temperatura, te je od velike pomoći poljo-privrednim proizvođačima.

Ivica Doko, dipl. ing.

Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih

temperatura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju. Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, pro-pusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplin-skog djelovanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadr-žava prašinu i druge nečistoće te onemogućuje napad insekata i virusa. Folija je UV-stabilizirana i može se koristiti dvije do tri sezone, ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo je elastična. Folija se postavlja nepo-sredno preko usjeva, jednostavno, bez nosača i za-tezanja, samo se učvrsti na krajevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.

Uz njezinu primjenu moguća je sjetva desetak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određe-no proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna ranije.1,6 x 5 m

2,4 x 5 m3,2 x 5 m

Dimenzije:

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Primjenaagrilne folijetijekom zimeAko vas tijekom hladnijeg dijela

godine put nanese kroz južnu Hercegovinu, nemojte misliti

da se parcele bijele od velikih nanosa snijega premda više ni ta mogućnost nije isključena. Naprotiv, riječ je o agro-tekstilnoj foliji ili agrilu koji zbog fine strukture vlakana poljoprivredni pro-izvođači od milja nazivaju i „paučinom“. Zapravo, riječ je o agrotekstilu čiji je propilenski sintetički materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vla-kana bijele boje koja se tkaju, prešaju ili izvlače s ciljem zaštite, prije svega povrća, od štetnog djelovanja niskih temperatura.

Način postavljanja agrotekstilaIako se na većim površinama agro-

tekstilna folija obično postavlja poseb-nim strojevima, na manjim površinama se to uglavnom radi ručno. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agri-lom prekriti biljke nakon čega se, zbog mogućeg jačeg vjetra, njegovi krajevi dobro učvrste. Tako se obično, u prak-si, agrotekstil učvrsti na način da se po njegovim rubnim dijelovima motokul-tivatorom, tj. frezom, nanese malo veći sloj zemlje, a to se pokazalo jako

učinkovitim. Međutim, način postavlja-nja i napinjana folije ovisit će i o vrsti uzgajane biljke te fazi razvoja uzgajane biljke. Zato se, razumljivo, rubovi folije jače i napinju uz tlo ako će agril biti pri-sutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obično u Hercegovini tijekom uzgoja salate folija uopće ne skida nego je prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U tom slučaju, rubovi agrotekstila se malo popuštaju da bi uzgajana biljka, u ovom slučaju salata, imala prostora za normalan rast u visinu.

Može li se povrće nesmetano uzgajati ispod agrila?

Praksa je pokazala da se povrće bez većih poteškoća može uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle, ipak treba biti svjestan činjenice da navedenu foliju nije potrebno uklanja-ti sve do berbe zato što pri kišenju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjer-no zalijevaju biljke i zemljište. Čak se nakon toga zemljište postupno suši, pa se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara ta-nak sloj (skrama) koji sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje snižava.

Nadalje, zanimljiv je podatak da se ispod bijelog agrotekstila zemljište danju manje zagrijava, a noću sporije hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanje-na štetna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. I na kraju, ne smijemo zanemariti i činjenicu da agril štiti biljke od udaraca jače kiše premda umanjuje i udarce od eventualnih nale-ta krupe i tuče.

Primjena agrila kod povrtnih kultura

12


Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih

temperatura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju. Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, pro-pusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplin-skog djelovanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadr-žava prašinu i druge nečistoće te onemogućuje napad insekata i virusa. Folija je UV-stabilizirana i može se koristiti dvije do tri sezone, ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo je elastična. Folija se postavlja nepo-sredno preko usjeva, jednostavno, bez nosača i za-tezanja, samo se učvrsti na krajevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.

Uz njezinu primjenu moguća je sjetva desetak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određe-no proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna ranije.1,6 x 5 m

2,4 x 5 m3,2 x 5 m

Dimenzije:


agrocentrima.

RANE SORTE KRUMPIRAZA VRHUNSKE URODEIvica Doko, dipl. ing.

RIVIERA je vrlo rana sorta krumpira, žute pokožice gomolja. Glavna odlika sorte je vrlo rano formiranje gomolja, 40 dana nakon nicanja već je spremna za vađenje. U uvjetima visoke agrotehnike, sorta daje vrlo velike urode. Pogodna je za vrlo ranu proizvodnju u plastenicima, ali i na otvorenom. Gomolji su ovalnog oblika, svijetložute boje mesa.

ARTEMIS je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izduženog ovalnog oblika, svijetlo-žute boje pokožice, a žute boje mesa. Artemis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva povećanu gnojidbu s dušikom. Prije sadnje potrebno je naklijavanje. Pogo-dna za uzgoj na različitim tipovima tala. Posebno zanimljiva za proi-zvodnju mladog krumpira. Srednje osjetljiva na pripravke na bazi metribuzina. Sorta se koristi za svježu potrošnju, ali je odlična i za pomfrit i čips.

ARNOVA je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih so-rata žućkastobijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih oso-bina, stručnjaci predviđaju da su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Tržni proizvođači krumpira traže od ranih sorti sjemenskog krumpira rano dospijeće, dobru otpornost na proljetne mrazove i dobar urod. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u potpuno isto vrije-me kada i Jaerla, s tim da je za 30 – 50% rodnija od nje. Stoga vjerujemo da će za 2 – 3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaer-lu za koju je već utvrđena brza degeneracija – izrođivanje, što dovodi do poteškoća u proizvodnji njezina sjemena.

FALUKA je perspektivna srednje rana sorta čija dužina vege-tacije iznosi nešto više od sto dana. Gomolji imaju bijelu me-kanu pokožicu, s mesom krem-bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu što predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se, uz prosječnu agrotehniku, ispod jedne cime može očekivati prinos između 2,5 do 3 kilograma. Gomolji su pak krupni i ujednačeni, duguljasto-ovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti, Faluka je tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage, te je tolerantna na biljne bo-lesti (viruse, krastavost i trulež gomolja), a to je posebno važno većim proizvođačima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa što znači da je prikladna za različite namjene (kuhanje, pečenje i prženje). Drugim riječima, zbog toga što se gomolji ne raskuhavaju, pogodna je za pripravljanje različitih složenaca, krumpir-juha i paprikaša premda, zbog relativno ma-log sadržaja suhe tvari, gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita.

14


RIVIERANajranija sorta krumpira

Osnovne karakteristike:Vrlo rana sorta krumpira. Glavna odlika sorte je vrlo rano formiranje gomolja tako da je 40 dana nakon nicanja već spremna za vađenje. Pogodna je za vrlo ranu proizvodnju u plastenicima, ali i na otvorenom.

Gomolji su ovalnog oblika, svijetložute boje pokožice, ali i mesa. Gomolji dobro podnose pranje kod ranog vađenja. Sorta pogodna za različite namjene.

ARIZONAOsnovne karakteristike:Rana sorte s izrazito lijepim, glatkim i ovalnim gomoljima. Sorta za različite tipove tala. Iznimno rodna sorta, krupnih i atraktivnih gomolja.

Gomolji žute boje pokožice i svijetložute boje mesa.Sorta pogodna za kuhanje i pečenje.

Sorta za rekordne urodeEVOLUTION

Osnovne karakteristike:Rana, crvena sorta za proizvodnju mladog krumpira. Slična sorti Cleopatra, ali još rodnija i izrazito lijepog gomolja. Traži osunčana, laganija tla, koja se mogu navodnjavati. Koristi se za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje.

Gomolji svijetlocrvene do roze boje pokožice, a svijetložute boje mesa. Sorta pogodna za pečenje, pomfrit i sl.

Najrodnija crvena rana sorta krumpira

EVOLUTIONOsnovne karakteristike:Rana, crvena sorta za proizvodnju mladog krumpira. Slična sorti Cleopatra, ali još rodnija i izrazito lijepog gomolja. Traži osunčana, laganija tla, koja se mogu navodnjavati. Koristi se za svježu potrošnju i nije pogodna za dulje skladištenje.

Gomolji svijetlocrvene do roze boje pokožice, a svijetložute boje mesa. Sorta pogodna za pečenje, pomfrit i sl.

Najrodnija crvena rana sorta krumpira

Majski srebrnjak je sorta luka koja je dobila naziv zbog bijelih ovojnih listova lukovice. Ima blag i sladak ukus. Sadi se od po-četka rujna do sredine studenoga. Vrlo raširena sorta na podru-čju Hercegovine. Uzgaja se iz lukovice ili presadnica.


MAJSKI SREBRNJAK:ukusna i aromatičnarana sorta luka

Majski srebrnjak je stara sorta luka, specifična po tomu što mu je lukovica potpuno bijele

boje, spljoštenog izgleda, prosječne težine 60 – 80 grama. Jako je ukusan, sočan i koristi se odmah nakon zriobe za pripremu različitih salata. Ova sorta je prepoznatljiva po tome što ima izni-mno dobru aromu i nije previše ljuta.

Proizvodnja presadnicaSjetva sjemena (baruta) je početkom

kolovoza u posebne kontejnere ili u to-ple lijehe. U prošlosti su se presadnice, uglavnom, proizvodile u toplim lijeha-ma. Takva proizvodnja tražila je dosta ručnoga rada koji se uglavnom odnosio na pljevidbu i uklanjanje korova. U za-dnje vrijeme presadnice se uglavnom proizvode u kontejnerima uz primjenu posebnih supstrata i ta proizvodnja je puno jednostavnija i sigurnija. Sadnja presadnica je od početka rujna pa sve do sredine studenoga u trake, 4 – 6 reda, s razmakom u redu 5 – 10 cm,

a razmak između redova je najčešće 15 – 20 cm. Razmak između traka je 30 – 40 cm. Sadnji presadnica prethodi dobra priprema tla. Nakon sadnje slijedi zalijevanje te ostale agrotehničke mjere koje doprinose boljem ukorjenjivanju i razvoju luka prije dolaska niskih tem-peratura.

Sadnja lučicaOsim iz presadnica, luk srebrnjak uz-

gaja se iz lučica. Lučice se također sade od sredine rujna pa sve do sredine stu-denoga. Ranija sadnja preporučuje se za hladnija područja da bi mlade biljke imale dovoljno vremena za razvoj prije dolaska niskih temperatura. Na podru-čju Hercegovine sadnja lukovica obavlja se od početka listopada pa sve do sre-dine studenog. Razmak sadnje sličan je kao i kod uzgoja iz presadnica.

Priprema tla za sadnju lukaPrije sadnje luka potrebna je gno-

jidba tla, za što se koriste mineralna i

organska gnojiva. Od organskih gnojiva najčešće se koristi gnojivo pod nazivom Biorex. Osim Biorexa, može se koristiti i organsko peletirano gnojivo pod nazi-vom Frutoorto. Ako koristite organsko gnojivo Frutortto, nije potrebno koristi-ti mineralna gnojiva. Organsko gnojivo Frutorto se sastoji od mješavine gove-đeg i kokošjeg gnoja te sušenog tropa, bogatog kalijem, koji ostaje nakon prerade grožđa. Organska gnojiva, kod sadnje luka primjenjuju se pod frezu i frezanjem se unesu u tlo na dubinu od 15 – 20 cm.

Majski srebrnjak se konzumira kao mladi luk početkom proljeća. Formira-nje glavica i zrioba, na području Herce-govine, je u svibnju i početkom lipnja.

18


Jesensko-zimska sadnjavoćaka i vinove loze

U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze već može početi u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga se posađene sadnice bolje primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Sadnja voćakaProteklih nekoliko godina kasna je-

sen i početak zime su relativno topli i bez veće količine padalina. Upravo je takvo vrijeme idealno za sadnju voćaka i vinove loze. Već na početku sadnje tre-ba obratiti pozornost na činjenicu, koja se najčešće zanemaruje, da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobav-ljača. Znači, sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice voćaka treba naba-viti što ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih sorata. U rasadnicima se obično nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, a prednost se daje jednogodišnjim.

Sadnica voćke mora ispunjavati sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napuknuća, stablo mora biti ravno i mora imati 2 – 4 pra-vilno raspoređene primarne grane, ko-rijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, to je me-

liorativna gnojidba s ciljem poboljšanja plodnosti tla. Za gnojidbu se uglavnom koriste organska peletirana gnojiva kao što su: Frutortto, Biorex, Fenix i druga.

Prednosti sadnje u jesen i zimuSadnja voćaka i vinove loze može

biti u jesen-zimu i na proljeće, dakle u mirovanju vegetacije. Prednost sadnje voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Veoma je važno da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost. Naime, u tom razdoblju je tlo još toplo i vlažno, pa tako posa-

đene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorjenjivanje u tlu, a s tim i mogućnost obnove korijenove mreže. Oštećena mjesta na korijenu lakše zacijele i omo-gućuje se rast obrastajućega korijenja. Pored toga, tlo se slegne pa se usposta-vi bolji kontakt između tla i korijena. U proljeće, dakle, prije početka vegetacije, korijenje nastavlja intenzivan rast i sad-nica tako postane sposobnija da nad-zemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog više da se posađene sadnice bolje prime, a s tim brže i bolje nastave svoj razvoj u proljeće.

19


Skupini crvenih sorti krumpira u Bosni i Hercegovini pridružile su se i neke nove sorte koje su u pro-teklim godinama pokazale iznimno dobre značajke. Sorte su iznimno rodne, ali i, što je najbitnije, imaju odlične kulinarske osobine.

Luka Bošnjak, magistar struke

Nove crvene sorte krumpira

KURODA Srednje rana do srednje kasna (130 – 135 dana), stolna sorta, s krupnim gomoljima ovalnog oblika. Po-kožica gomolja je crvene, a meso blijedo-žute boje. Okca su srednje duboka. Može se uspješno koristiti za proizvodnju tzv. ljetnjeg krumpira. Nakon uništenja cime, s vađenjem gomolja, treba pričekati 20 dana da se dobro formira pokožica gomolja. Veoma rodna sorta u različi-tim uvjetima uzgoja i pogodna za dulje skladištenje. Kuroda posljednjih godina ubrzano zamjenjuje sortu Romano. Od-lična cima, dobra pokrivenost i manji broj zametnutih gomolja (7 – 9) jamstvo su dobivanja visokih i stabilnih uroda. Veo-ma postojana sorta.

MANITOU je srednje rana do srednje kasna sorta krumpira s krupnim gomolji-ma. Pokožica gomolja je crvene, a meso žute boje. Manitou je iznimno rodna sorta koja dobro uspijeva u različitim uvjetima uzgoja. Dobro podnosi sušu i visoke temperature, te je zbog toga po-godna za uzgoj u Hercegovini. Prije sad-nje je obvezno naklijavanje. Manitou se koristi za svježu potrošnju, ali je dobra i za skladištenje. Što se tiče kulinarskih osobina dobra je za kuhanje, pečenje, te za pomfrit.

RUDOLPH je srednje kasna sorta krumpira s crvenom pokožicom gomolja. Poznata je po iznimno visokom urodu i odličnoj kvaliteti gomolja. Sorta je na-mijenjena za široku upotrebu za doma-ćinstva i posebno zanimljiva za zimnicu. Jedna je od najraširenijih „crvenih sorti“, odlično prihvaćena od poljoprivrednih proizvođača, ali i hobista. Gomolji su pravilnog oblika, srednje krupnoće i vrlo ujednačeni. Sorta je dobre otpornosti na najvažnije uzročnike bolesti i štetnike.

20


Lješnjak – voćkaskromnih zahtjevaIako je mnogi smatraju voćkom skromnih zahtjeva, lijeska traži odgovarajuću agrotehniku, koja, ako se pravilno pro-vede, rezultira kvalitetnim plodovima koji se najviše koriste tijekom zimskih mjeseci.


Minimalni uvjeti za uzgojKao što smo rekli, lijeska je voćka

skromnih zahtjeva, stoga za njen uzgoj nema većih ulaganja, a opravdanost uzgoja je velika. Lijeska je voćka kojoj za uzgoj odgovaraju sunčani brežuljci i tla skromnijeg sastava. Općenito se smatra da lijeska dosta podnosi niske temperature čak do - 25 °C, odnosno povoljna mediteranska klima koja je tipična za ovo podneblje omoguća-va uspješan uzgoj lijeske. Što se tiče kontinentalnih krajeva, prednost pri uzgoju imaju bolje zaštićeni položaji s blažim nagibom. Što se tiče potreba za vodom tijekom godine, potrebna je optimalna količina vlage u tlu i zraku. Nedostatak vlage se najprije negativno manifestira u vrijeme intenzivnog rasta mladica i formiranja ploda. Pored toga, lijeska je tipični heliofit, dakle, voćka koja traži dosta svjetlosti, pa stoga treba znati pravilno uskladiti gustoću sklopa u uzgojni oblik. Lijesku najče-šće uzgajamo u obliku grma, pri čemu sadimo 2 – 3 sadnice u obliku trokuta najčešće, koje su dovoljno razmaknute da bi mogla svjetlost ulaziti u sredinu,

što je vrlo bitno. Sadnja lijeske prepo-ručuje se u jesen. Za jesensku sadnju treba napraviti duboko oranje krajem ljeta. Za proljetnu sadnju, koja se ma-nje preporučuje, duboka obrada može se obavljati od ljeta sve do zime, ako to dopušta vlažnost tla. Niske temperatu-re, smrzavanje i odmrzavanje tijekom zime izazivaju rahljenje tla.

Sortiment u uzgojuPostoje mnogi čimbenici koji utječu

na odabir sorte. Velik utjecaj na izbor sorte ima sama namjena proizvoda, prema kakvoći. Pa tako na osnovi ka-kvoće ploda i namjene sorte lijeske razlikujemo tri skupine: Sorte koje su namijenjene za svježu potrošnju, sorte sjedinjenih svojstava za industrijsku preradu i stolnu uporabu i sorte za kon-ditorsku preradu (čokolada, ...).

Istarski duguljasti – Istarski dugu-ljasti je sorta čiji je grm dosta bujan i više raste u širinu nego u visinu, pa je loptastog oblika. To je najraširenija sorta u Hrvatskoj, koja je zastupljena u 80% plantaža. Plod te sorte je krupan, duguljastog oblika, a njegova specifična aroma čini ga najpoželjnijom konzu-mnom sortom. Sorta potječe iz Istre,

koja se odlikuje redovitom i obilnom rodnošću. Rana je sor-ta koja daje plodove dobre ka-kvoće. Sorta je samooplodna u svom prirodnom staništu zbog mnogih varijacija. U grozdu se nađe i do 8 plodova. Dozrijeva krajem kolovoza. Plod je du-guljasta oblika koji ne ispada iz omotača, što se navodi kao manji nedostatak.

Négret – Ubraja se među vodeće španjolske sorte. Stabla su srednje bujna i također vrlo dobro rodi. Spada među srednje kasne sorte, pa dozri-jeva od sredine do kraja rujna. Plod je ovalnog oblika, srednje velik, a u grozdu dođe od 2 do 3 ploda. Ljuska ploda je lagana i tanka. Sorta se preporučuje za preradu, tj. za prženje.

San Giovanni – Jedna od poznatijih talijanskih sorti, koje obilno i redovito rode. Rana je sorta, pa joj i plodovi do-zrijevaju ranije, krajem kolovoza. Plod je sličan I. duguljastom, ljuska je tanka i manje dlakava pri vrhu. Sorta je nami-jenjena za preradu (prženje). Plodovi nešto teže ispadaju iz omotača, ali su zato izvrsne kakvoće.

Sorta Rimski – ima vrlo bujno gr-moliko stablo, koje raste uspravno. To je druga najzastupljenija sorta u Hrvat-skoj. Plod je krupan, okruglastog obli-ka, koji je iznimno prikladan za daljnju preradu.

21


Kad sjetve odnosno sadnje različitih poljoprivrednih kultura sve češće se koriste različiti pripravci koji omogućuju zadržavanje vode u tlu i otpuštanje u mjesecima kada je najpotrebitija biljkama. Jedan od takvih pripravaka je i hidrogel.

Luka Bošnjak, magistar struke

Primjena hidrogela kod sadnje voćaka i vinove loze

Početkom 60-ih godina prošloga stoljeća američki Ured za razvoj poljoprivrede počeo je razvijati

proizvod koji bi zadržavao vlagu u tlu i tako pospješio rast i razvoj biljaka. Tim prvim superupijajućim polimerom počinje doba užurbanoga razvoja hi-drogelova, koje traje još i danas. Iako se prvi superupijajući polimer pojavio vrlo rano, sve do 80-ih godina prošlog stoljeća i dalje su najviše bili zastupljeni proizvodi za upijanje vode poput celu-loze, pamuka ili morske spužve.

Što je hidrogel?Hidrogel je bijeli kristal različite gra-

nulacije (sličan šećeru) poznat kao spoj natrijev poliakrilat. Hidrogel ili aquagel u kontaktu s vlagom pove-ćava 10 puta zapremninu i omogućuje 100 puta veću moć upijanja od prirodne gline iste veličine. Upija površinsku vlagu, kapi-larnu vlagu i ne dopušta gubitak vode iz tla. Veću količinu vode propušta u dublje slojeve, a otpušta onoliko koliko je potrebno

biljkama. S vodom upija hranjive ele-mente (soli) koji su nedostupni biljka-ma. Bitan podatak koji se navodi je da hidrogel ostaje nerazložen četiri godine u tlu. Takva primjena omogućuje obilno pohranjivanje vode u zoni korijenja bi-ljaka. Hidrogel polaganim otpuštanjem vode omogućuje preživljavanje biljaka u duljem sušnom razdoblju. Naravno, kao i sve drugo, ni hidrogelovi nisu otporni na razgradnju u zemlji, pa zbog toga njihova moć upijanja vode tijekom vremena slabi. Taj je učinak izraženiji tek nakon 4 – 5 godina, što znači da bi po-novno nakon 4 – 5 godina bilo potrebno unijeti hidrogel u tlo.

Kako primijeniti hidrogel?Hidrogel se može koristiti na različi-

te načine i kod velikog broja poljopri-

Sjemenarnini agrocentri u svojoj ponudi imaju Hidrogel u pakiranju od 20 g koji je dostatan za sadnju 2 – 3 voćke ili za 60 – 80 litara supstrata kod sjetve odnosno pikiranja povrća.

vrednih kultura. Najviše ga se koristi kod sadnje voćaka i vinove loze, sjetve travnjaka ili kod proizvodnje presadnica povrća i cvijeća.

Ako se hidrogel koristi kod sadnje voćaka i vinove loze, onda pri sadnji, voćku ili cijep vinove loze postaviti u rupu, te na korijen dodati malo zemlje koja je prethodno pomiješana s hidro-gelom. Tom mješavinom prekriti dio u rupi iznad korijenja, pa na sve to dodati ostatak zemlje da se ispuni rupa. Dakle, poželjno je hidrogel deponirati na du-binu od 30 – 40 cm (odnosno pri dnu pripremljene rupe za sadnju) kako ne bi isušivao gornji sloj tla. Nakon toga obvezno zaliti biljku.

Kod sjetve travnjaka, hidrogel se ko-risti tako da ga se kod pripreme tla za sjetvu raspe po površini tla, a onda se

unese na dubinu 15 – 20 cm.

Kod proizvodnje pre-sadnica povrća i cvijeća, hidrogel se miješa sa sup-stratom/zemljom kojom se pune rupe u kontejneri-ma. Optimalna preporuče-na količina za primjenu je 1 – 3 grama hidrogela po litri supstrata.

22


HIDROGELGel za zadržavanje vode u tlu

Gel regulira sve potrebno za rast i razvoj biljke: toplinu koncentraciju gnojiva kvalitetu tla

Korištenjem gela smanjujete svoj trud, napore i uloženo vrijeme u uzgoj i brigu oko biljaka.

45 g dostatno za

100 – 120 litara supstrata

150 g dostatno za 500 litara supstrata

20 g dostatno za

50 litara supstrata

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.


Organska gnojivaza vinograd

Organsko gnojivo je potrebno unositi u tlo da ne bi došlo do gubitka hranjiva (naime, organ-

ska komponenta veže hranjiva i biljka ih lakše usvaja). Osim toga organska komponenta poboljšava strukturu i teksturu tla te čini tlo rahlijim.

Za gnojidbu vinograda treba koristi-ti kvalitetno organsko gnojivo koje ne sadrži primjese kao što su slama, sje-no, neke prostirke i drugi biljni ostaci. Od nekoliko organskih gnojiva koja se trenutno mogu nabaviti na području Hercegovine, za gnojidbu vinograda preporučujemo organska gnojiva pod nazivom Fruttorto bio ili Phenix.

Fruttorto bio je prirodno organsko gnojivo koje se sastoji od mješavine goveđeg gnojiva i gnojiva od peradi te sušenog tropa, bogatog kalijem, koji ostaje nakon prerade.

Phenix je organsko-mineralno gno-jivo, NPK sastava 6 – 8 – 15, namije-njeno za osnovnu gnojidbu voćnjaka

i vinograda u razdoblju jesen-zima, odnosno rano proljeće. Osim osnovnih NPK hranjiva, Phenix sadrži i magnezij koji je posebno bitan za vinovu lozu na području Hercegovine. Naime, na po-dručju Hercegovine, vinova loza često obolijeva od magnezijeve kloroze čiji je uzrok nedostatak magnezija u tlu ili slaba pristupačnost tog hranjiva.

Osnovne karakteristike Fruttorta i Phenixa• Fruttorto i Phenix su visokokvali-

tetna organska gnojiva proizvedena posebnim postupkom od stajskog gnojiva

• Fruttorto i Phenix su po količini koja se koristi za gnojidbu cjenovno ispla-tiviji nego stajnjak i mineralno gnoji-vo zajedno

• Fruttorto i Phenix su u obliku peleta ili rezanaca koji se lako razbacuju i puno jednostavnije upotrebljavaju, pakiranje je u vrećama od 25 kg

• Ova dva gnojiva ne sadrže sjemenke korova, štetnike ni uzročnike biljnih

bolesti jer su prošla termički postu-pak (izlaganje višim temperatura-ma) prilikom proizvodnje

• Za gnojidbu voćnjaka i vinograda Fruttorto bio se koristi u količini 150 – 200 kg/dulum, a Phenix 75 – 100 kg/dulum

Organska gnojiva Fruttorto i Phenix primijeniti što ranije, čim vam to vre-menske prilike dopuste, a nakon pri-mjene obvezno ih inkorporirajte (une-site) u tlo oranjem ili frezanjem. Ako vinova loza ima problem s klorozom koja se javlja kao posljedica nedostatka željeza, onda obvezno dodajte i 30 – 50 kg/dulum organskog gnojiva pod nazi-vom Vulkano.

Plodnost i struktura tla jedan su od osnovnih parametara za uzgoj voćaka i vinove loze. Zato se plodnost i struktura u voćnjacima i vinogradima tla moraju kontinuirano održa-vati na odgovarajućoj razini. Gnojidba organskim gnojivom jedna je od mjera održavanja i poboljšanja plodnosti i strukture tla, te joj treba pokloniti odgovarajuću pozornost.

Organska gnojiva za vinograd

24


Vulkano -- novo organsko gnojivo sa željezomIvica Doko, dipl. ing.

U posljednjih nekoliko godina, na po-dručju Hercegovine, u ponudi se na-lazi nekoliko vrsta organskih gnojiva koja manje-više imaju slične značajke i namjenu. Ipak se jedno gnojivo, po svojim značajkama, izdvaja iz te sku-pine. Gnojivo koje je potpuno različito od drugih, gnojivo koje sadrži željezo i magnezij.

VULKANO je organsko gnojivo pri-premljeno od mješavine različitih organskih gnojiva uz dodatak

željeza, magnezija i sumpora. Pored osnovnog sastojka NPK koji je u od-nosu 3 : 3 : 3, Vulkano sadrži 2% ma-gnezija i 5% željeza. Željezo i magnezij su vezani za organsku tvar i tako lako dostupni svim usjevima, pa čak i u tli-ma s visokom pH-vrijednosti. Vulkano je idealno gnojivo za sprječavanje, ali i liječenje, kloroze kod vinove loze, voća i ukrasnog bilja.

Organsko gnojivo Vulkano koristi se za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka, vinove loze, povrća i cvijeća, ukrasnog bilja, a pose-bice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak željeza i magne-zija. Posebno je prikladno za gnojidbu vinograda i voćnjaka tijekom jeseni.

Problem željeza i magnezija je po-sebno izražen na području Hercegovi-ne, pa će ovo gnojivo uvelike olakšati

rješavanje problema kloroze mnogim vinogradarima, voćarima, ali i drugim proizvođačima.

Ovo gnojivo je posebno prikladno za gnojidbu vinove loze i voćaka po-sađenih na alkalnim tlima koja „pate“ od pomanjkanja željeza i magnezija, a takvih je tala puno na području Her-cegovine. Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te naknad-no zaorati. Najbolje razdoblje godine za primjenu Vulkana jest jesen.

Veličina i oblik pelete omogućavaju gnojidbu primjenom traktorskih rasipa-ča za mineralna gnojiva. Naime, pelete su promjera 3 mm tako da se lako raz-bacuju ručno, ali i rasipačima mineral-nih gnojiva.

Doza ovoga gnojiva ovisi o kulturi: - za voćke u proizvodnji, doza Vul-

kana iznosi 150 – 200 kg/dulum- za povrće doza je 120 – 150

kg/dulum - za vinovu lozu stariju od 5

godina je 150 – 200 kg/dulum

- za ukrasno i aromatično bilje koristi se u dozi od 150 – 200 kg/dulum

- za cvijeće u staklenicima 60 – 120 g/m2

Izgled vinove loze koja nije gnojena Vulkanom Izgled vinove loze koja je gnojena Vulkanom

25


Pojava medičana vinovoj lozina području HercegovineProf. dr. sc. Ivan Ostojić

Proteklih nekoliko godina, a posebno ove godine, u mnogim vinogradima na području Hercegovine uočena je pojava mediča ili medne rose za koju mnogi vinogradari ne znaju pravi uzrok.

Medič ili medna rosa je produkt metabolizma većega broja in-sekata (lisne i štitaste uši, šti-

tastih moljaca, lisne buhe i dr.). Medna rosa pretežno se sastoji od ugljikohi-drata iz biljnoga soka, a kapljice medne rose prekrivaju biljne dijelove, naročito lišće i plodove, čineći ih ljepljivim.

Vinovu lozu napada veliki broj ku-kaca, ali posebno su invazivne štitaste uši. U svijetu je registrirano preko 100 vrsta štitastih ušiju na vinovoj lozi, ali manji je broj onih koje se mogu sma-trati ekonomski važnim štetnicima. Na osnovu dosadašnjih faunističkih istraživanja provedenih na području Hercegovine, pronađeno je desetak vrsta štitastih ušiju na vinovoj lozi, ali Parthenolecanium corni Bouche (šljivina štitasta uš), Parthenolecanium persicae Fabricius (breskvina štitasta uš), Pulvi-naria vitis Linnaeus (lozina vunasta uš) i Planococcus ficus Signerot (smokvin crvac) imaju veći ekonomski značaj. Posebno je značajna vrsta Planococcus ficus (smokvin crvac) koja unazad neko-liko godina, na većem broju lokaliteta u Hercegovini pričinjava ozbiljnije štete koje se manifestiraju kao obilno luče-nje medne rose, pojava gljiva čađavica, sušenje listova, dijelova čokota (pa i čitavoga čokota), sporije dozrijevanje grožđa, smanjenje tržišne vrijednosti grožđa i dr.

Biološki ciklus smokvina crvcaPlanococcus ficus (smokvin crvac) je

vrsta štitaste uši raširene po cijelom svijetu. Poznata je kao štetnik vinove loze na području Mediterana, južne Afrike, nekim zemljama Južne Amerike i u SAD-u, gdje također čini velike štete.

Na području Hrvatske prvi put je regi-strirana 2006. godine, a najveće štete od ove vrste zabilježene su na području Vrgorca. Na području Hercegovine veće štete zabilježene su u razdoblju 2010. – 2016. godine u općinama Ljubuški, Čapljina i Čitluk. Posebno velike štete

u ovoj godini zabilježene su na velikom broju lokaliteta općine Čitluk.

Smokvin crvac tijekom godine razvije 4 − 7 generacija. Broj generacija ovisi o klimatskim prilikama. Tijekom zime, is-pod stare ispucale kore na čokotima se nalaze jaja, ličinke, nimfe i odrasle že-nke. Najgušća populacija može se naći na najnižim dijelovima čokota, često u blizini tla. Zanimljivo je da smo veće populacije smokvina crvca pronalazili na južnim i zapadnim stranama čokota.

Ovisno o klimatskim prilikama, krajem ožujka ili početkom travnja, prezimjele nimfe sazrijevaju u ženke koje počinju odlagati jaja u jajnu vreću. Nakon izlaske iz jaja, ličinke proljetnih generacija idu prema vrhu čokota, pro-nalaze mjesto za ishranu i nastavljaju s razvojem. Tijekom svibnja, na naličju bazalnih listova, mogu se pronaći nim-fe. Tijekom ljetnih mjeseci, dolazi do nagloga povećanja populacije smokvina

28


crvca, i svi razvojni stadiji preklapajućih generacija mogu se naći na mladicama, grozdovima, listovima, peteljkama li-stova, ali i ispod kore čokota. Posebno veliku brojnost svih razvojnih stadija smokvina crvca, tijekom ljetnih mjeseci, pronalazili smo na naličju listova koji su u unutrašnjosti reda bili jako zbijeni, dok su vrhovi mladica povijeni preko gornje žice. Za ženke smokvina crvca karakteristično je odlaganje jaja na li-stove i iznad zone grozda, što baš nije uobičajeno za druge vrste iz porodice Pseudococcidae. Tijekom srpnja, kolo-voza i rujna, smokvin crvac naseljava unutrašnjost grozda gdje se hrani na peteljčicama bobica. Velike populacije smokvina crvca tijekom srpnja, ko-lovoza i rujna pronalazili smo unutar grozdova bijelih sorti vinove loze, ali najviše kod sorte Žilavka. I grozdovi obojenih sorti vinove loze bili su na-padnuti smokvinim crvcem, ali u nešto manje opsegu.

Izgled štetaNajveće štete čini smokvin crvac

sisanjem listova, a posebno unutar grozda na peteljčicama bobica. Sisa-njem na lišću uzrokuje njihovo suše-nje, rano otpadanje, a sisanjem na grožđu nedozrijevanje i umanjenje kvalitete. Izlučuje obilje medne rose koja prekriva lišće i bobice. Na mednu rosu naseljavaju se gljive čađavice, pa napadnuti organi pocrne, što uvelike umanjuje tržišnu vrijednost grožđa. Smatra se da gljivice čađavice imaju negativan utjecaj prilikom prerade grožđa. Posebno velike štete smokvin crvac čini na stolnim sortama vinove

loze zbog prisutnosti medne rose i glji-va čađavica.

U vinogradima napadnutim smo-kvinim crvcem, zbog obilnoga lučenja medne rose, prisutne su pčele i ose koje ometaju normalno provođenje agro-tehničkih mjera (pljevidba, otklanjanje korova, zaštita i dr.).

Suzbijanje smokvina crvcaSuzbijanje ovoga štetnika provodi se

različitim mjerama: struganjem stare ispucale kore, zimskim prskanjem čo-kota pripravcima na bazi mineralnih ulja, te primjenom insekticida u vrijeme vegetacije. Prema američkim podaci-ma, smokvin crvac može se suzbijati u nekoliko navrata. U dormantnom periodu, u trenutku kretanja vegetacije, najveći dio populacije smokvi-na crvca nalazi se ispod kore na nižim dijelovima čokota. Tijekom rezidbe vinove loze lako se uočavaju čokoti jako zaraženi smokvinim crvcem, a prepoznaju se po kori koja je tamnija zbog prekrivenosti gljivi-cama čađavicama. Kada prilikom rezidbe vinove loze naiđemo na takve čokote, obvezno treba skinuti staru ispucanu koru ispod koje se nalaze različiti stadiji smokvina crvca. Nakon struganja stare kore provodi se tretiranje mineralnim uljima. Ako želimo pove-ćati efikasnost mineralnih ulja, možemo im dodati i

neki insekticid koji ima i fumigantno djelovanje, posebno ako tretiramo vi-novu lozu tamo gdje nije skidana stara kora.

Što se tiče folijarnoga suzbijanja smokvina crvca, ono je obično počet-kom ljeta, i dobro ga je provesti što prije da bismo spriječili povećanje po-pulacije smokvina crvca i prije obilnije-ga lučenja medne rose. Kod folijarnoga suzbijanja smokvina crvca treba voditi računa o vremenu tretiranja i izboru pripravaka zbog karence. Za suzbijanje se uglavnom koriste pripravci na osnovi dimetoata, imidakloprida, tiametoksa-na i flonikamida. Prskanje obvezno tre-ba ponoviti zbog istovremene prisut-nosti različitih stadija razvoja. Smatra se da je najprikladniji rok za suzbijanje

smokvina crvca nakon berbe grožđa, prije nego što nimfe odu u donje dijelove čokota i prije nego što se uspiju zavući

ispod stare kore. Uspješno tretiranje nakon berbe smanjit će potrebu suz-bijanja pred kretanje ve-getacije. Svakako, i prije kretanja vegetacije treba kontrolirati vinograd, pa tek nakon toga odlučiti o potrebi prskanja.

U SAD-u se pred kre-tanje vegetacije koriste pripravci na osnovi mine-ralnih ulja i klorpirifosa, u vrijeme cvatnje na osnovi imidakloprida i dimato-ata, a nakon berbe na

osnovi klorpirifosa i dime-toata.

29



Da bi mogle biti korištene za čuvanje i transport vina, boce moraju odgovarati određenim zahtjevima u kvaliteti stakla, veličini i obliku boce. Kod prvog susreta s bocom vina ono što najčešće prokomenti-ramo i vidimo je izgled boce i etikete. Jako je bitan vizualni identitet i dizajn boce koji privlači pažnju.

Boce za vino

Da bi mogle biti korištene za čuva-nje i transport vina, boce moraju odgovarati određenim zahtjevi-

ma u kvaliteti stakla, veličini i obliku boce. U pojedinim serijama proizvodnje kvaliteta stakla može se utvrditi ako se u bocu stavi 1-postotna otopina vinske kiseline i potom zagrije. Ako se otopina zamuti, boca nije za upotrebu, s unu-tarnje strane boce ne smiju biti hrapave već glatke da bi pranje bilo što uspješ-nije, a s estetske strane nije poželjna ni pojava mjehurića u stjenkama boca.

Za svaku kategoriju vina upotreblja-vaju se boce određene veličine i oblika, a uz to i određene boje stakla, što se naročito odnosi na kvalitetna i specija-lna vina. Vino u boci mora ostati u što boljoj kondiciji i ne smije doći do kvare-nja, fizikalno-kemijske ili mikrobiološke prirode. Vino mora biti stabilno. Još u 17. stoljeću ljudi su spoznali da vino čuva svoju kvalitetu starenjem u bocama za-čepljenim plutom.

Vinske boce dijele se na tri glavna tipa s obzirom na njihovo podrijetlo:

•Burgundski tip – Burgundske boce su s nešto kraćim vratom, u do-njem dijelu su šire, a po dužini kraće od rajnskih boca. Zapremina je također 0,7

l. Boja je najčešće smeđa, a može biti i zelena. Upotrebljavaju se za crna vina kao što su ona iz Burgonje u Francuskoj i neka vina u Njemačkoj.

•Rajnski tip (Alsace) – Rajnske boce imaju izduženi vrat koji počinje skoro od polovine visine boce i blago se sužava sve do vrata boce. Mogu biti dva tipa, duže i kraće s razlikom od 2 cm, a volumena su 0,7 l. Boja boca je svijetla i tamnozelena te smeđa, rjeđe su bezbojne.

•Šampanjska boca, iz istoime-ne francuske pokrajine, može biti pro-zirna ili zelena, stjenke su joj ojačane, a dno ima posebno uvučen oblik zbog tlaka ugljikovog dioksida koji je prisu-tan u pjenušcima. Oblikom je vrlo slična burgundskoj boci, na grliću ima izbočen prsten za osiguranje čepa žicom.

Boja boceSvjetlost može utjecati na neke foto-

kemijske reakcije u vinu koje će ubrzati procese dozrijevanja vina u boci. Crna vina, bogatija antocijanima i ostalim fenolnim spojevima, podložnija su ovim reakcijama. Zbog toga vina koja će dulje odležati u boci trebaju biti napunjena u tamnije boce (crna vina se tradicionalno

pune u tamnosmeđe boce). Neka bijela vina, posebno ona koja će odležati duže u boci, pune se u zelene boce. Volumen boca (butelja) je 750 mililitara, dok su boce od 375 mililitara najčešće za pre-dikatna vina. Magnum boce od 1,5 lita-ra i Imperial boce od 6 litara. Grlo svih tipova boca je standardnih dimenzija zbog standardne veličine plutenih če-pova. Na samom otvoru promjer boce je 18 – 19 mm, a 50 mm dublje u grlu boce promjer je 20 – 21 mm. Grlo drži pluteni čep čvrsto na mjestu.

5. Koristite prsten za guranje pluta

1. Centrirajte iglu na pluteni čep

2. Polagano probijte čep

3. Nekoliko puta utisnite zrak u bocu

4. Čep neoštećen izlazi iz boce

VAKUM OTVARAČ

VINA

Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Za brzo i sigurno izvlačenje plutenog čepa iz boce koristite Master vakum otvarač vina. Ovaj inovativan otvarač radi na principu igle koja se utisne u pluto i pumpanjem zraka u bocu čep neoštećen izlazi van.

30


5. Koristite prsten za guranje pluta

1. Centrirajte iglu na pluteni čep

2. Polagano probijte čep

3. Nekoliko puta utisnite zrak u bocu

4. Čep neoštećen izlazi iz boce

VAKUM OTVARAČ

VINA

Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Za brzo i sigurno izvlačenje plutenog čepa iz boce koristite Master vakum otvarač vina. Ovaj inovativan otvarač radi na principu igle koja se utisne u pluto i pumpanjem zraka u bocu čep neoštećen izlazi van.


Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije krajem zime i početkom proljeća. Pošto je zimska rezidba veoma bitna za buduću rodnost i kakvoću plodova, u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućeg pribora i alata.

Zimska rezidba voćaka

Rez voćaka je vrlo složen i odgo-voran posao koji se još ni dan danas često ne obavlja dovoljno

stručno. Treba znati da je za pravilnu rezidbu nužno puno stručnog znanja iz morfologije (obličja), fiziologije (pro-mjena u životu voćke) i ponašanja vo-ćaka prema rezu ovisno o ostalim uvje-tima uzgoja. Dakle, jednostavno rečeno, za rezidbu je potreban stručnjak u više područja. No, to ne znači da trebamo iz-gubiti hrabrost i izbjegavati rezidbu vo-ćaka jer je i lošije izvedena rezidba bolja nego nikakva. Stoga, ćemo vam ovim člankom nastojati pomoći da rezidbu svojih voćaka uradite što pravilnije.

Osnovni ciljevi rezidbeCilj svake rezidbe jest osigurati

krošnji što više svjetla i prozračnosti. Pored toga, rezidbom trebamo održa-vati ravnotežu između dijelova krošnje ograničavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Također, rezidbom je nužno regulirati i alternativnu rodnost, a to podrazumijeva pojavu izmjene rod-nih i nerodnih godina uzrokovanu ne-dovoljnom prehranom voćaka u rodnim godinama. Rezidbom je također bitno regulirati vegetativni i generativni rast što znači da je potrebno obnavljati rod-

no drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima. I na koncu, rezidbom se u velikoj mjeri može utje-cati na poboljšanje kvalitete i trajnosti plodova, a to znači da je, svakako, zim-ska rezidba neophodan zahvat u voćar-skoj proizvodnji kao osnovni regulator redovite rodnosti i željene kvalitete proizvoda.

Kod rezidbe koristitevoćarski vosak

Često se iz neznanja ili zato što je voćnjak iznimno velik, zimskoj rezidbi pristupa već nešto ranije, tj. tijekom rane jeseni, pa voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. Naime, rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti, pa su podložne napadu uzročnika bole-sti i štetnika, te utjecaju niskih zimskih tempera-tura. Nužno je znati da se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod ništice. S druge strane, da na orezanom mjestu ne bi omogućili prodor pato-genih mikroorganizama, ista ta mjesta odmah po rezidbi trebamo zaštititi, odnosno, premazati vo-

ćarskim voskom. Na taj način potpoma-žemo brzom zacjeljivanju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negativnom utjecaju nepovoljnih čim-benika okoline (mraz, štetnici i bolesti i dr.). Voćarski vosak se nanosi vrlo jed-nostavno i u tu svrhu možemo koristiti četkice ili kistove s tim da veća rezna mjesta moramo premazati dva puta.

Funkcija kalemarskog voska u rezi-dbi, ali i kalemljenju, je dezinfekcija napravljenih presjeka koja potiče stvaranje kalusa, zaštitu kalusa, mlade stanice kambija od nepovolj-nih uvjeta, visokih i niskih tempe-ratura, sprječavanje kontaminacije rana od patogena i ulaska vode i zraka u rane.

32


Vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

HVATALJKEZA LIŠĆE

Skupljanje lišća zahtijeva vrijeme i zna biti neuredan

posao, ali hvataljke za lišće ga čine zabavnim i lakim! Uhvatite

plastične hvataljke i koristite ih kao produžene ruke.

Zabavan proizvod za djecu i odrasle za skupljanje otpalog lišća, ostataka

pokošene trave ili nekog drugog dvori-

šnog otpada.


Gnojidba maslinenakon berbe

Maslina predstavlja jednu od najdugovječnijih kultura unutar svoga prirodnog staništa. Po-

znato je da može uspijevati na plitkim, skeletoidnim tlima, koja su siromašna humusom i mineralnim tvarima, gdje mogu doživjeti preko dvjesto godina. To joj omogućuje njezina otpornost na sušu koja je rezultat dobre razgranatosti kor-ijenove mreže. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite prirode, a rod-nost im je niža nego na stablima uzgoje-nim na plodnim i prikladnim tlima.

Ako se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima, ona ne postiže dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izbojaka koji su osnova za rodnost. Duljina jednogodišnjih iz-bojaka je mala, pa nema obilne cvatnje, zametanja plodova i rodnosti. S druge strane, maslina je vrlo osjetljiva na slabu prozračnost i suvišak vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilovasto-glinene tek-sture, koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina, ako se

prethodno ne popravi njihova drenira-nost agromeliorativnim zahvatima.

Prikladna tla za uzgoj maslina su pje-skovito-ilovasta i ilovasta, duboka, dre-nirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima, te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalne reakcije, ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija, tada se prepo-ručuje kalcifikacija.

Redovita gnojidba organskim gnoji-vima je vrlo važna u popravljanju svoj-stava loših tala (skeletnih i glinenih) jer osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja povećava sadržaj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikrobiološku ak-tivnost. Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu, a kod laganih ske-letnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu.

Za gnojidbu maslina posebno su pri-kladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno reagira. Jedno takvo gnojivo je BIOLIVO.

Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljšanim načinom otpuštanja dušika. Naime, osnovna značajka ovog gnojiva je da postupno otpušta dušik koji biljka postupno usvaja. Da-kle, nema ispiranja dušika bez obzira na kiše tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%).

Organsko gnojivo BIOLIVO je op-timalno za gnojidbu maslina zahva-ljujući dodatku bora. Bor je mikro-element neophodan za vegetativni razvoj, koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvje-tova.

Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljeća. Preporu-čuje se ovo gnojivo primijeniti naj-kasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Količina gnojiva iznosi 70 – 80 kg/dulum.

34


MASLINOVO ULJE izvor zdravlja

Maslinovo ulje jako je važno za zdravlje ljudi iako ga da-nas kozmetičari koriste i za razne prvoklasne pripravke koji daju zdrav, lijep i svjež izgled koži.

Ivana Markota, magistra agronomije

Prema navodima stručnjaka, ma-slina je jedna od najstarijih bilja-ka o čemu nam svjedoče i brojni

zapisi kroz povijest. Već u doba Feniča-na izvozilo se i čuvalo maslinovo ulje u glinenim posudama, dok Egipćani na svojim rukotvorinama isključivo koriste motive ove vrijedne i plodonosne biljke. S pravom možemo reći da je maslina za vrijeme Rimskog carstva doživjela svoj puni procvat jer se njezin uzgoj proširio po cijelom Sredozemlju. Kolika je vr-ijednost maslinova ulja pokazuje nam i sama činjenica da su rimske božice za njegu svoga dobro očuvanog tijela ko-ristile raznorazne mirodije napravljene upravo od maslinova ulja. Stoga ni u kojem slučaju nećete pogriješiti ako ko-ristite maslinovo ulje na bilo koji način, u kulinarstvu ili za masažu.

Primjena u medicinske svrheMaslinovo ulje korišteno u bilo

kojem obliku pomoći će nam da pre-

brodimo bolesti koje su svakodnevni pratitelj u ljudskom životu. Koristi kao dobar laksativ, te kod ljudi koji imaju poteškoća sa žuči jer sprječava stvara-nje žučnog kamenca (dovoljno je uzeti jednu žlicu maslinova ulja prije jela). Sprječava također osteoporozu, a po-sebno dobro se pokazalo i kod žena u menopauzi. Dragocjen je i antioksidans jer sprječava aktivnost slobodnih radi-kala, točnije kemijskih sastojaka koji potiču arterosklerozu i uzrok su nekih oblika tumora. Osim toga, maslinovo ulje koristi se u liječenju dijabetesa, a pored svega koristi se i u raznoraznim dijetama za mršavljenje. Samo nekoliko kapi maslinova ulja daje ugodan okus bilo kojem jelu, a njegovim korištenjem manje ćemo konzumirati druge masne tvari koje štetno djeluju na naš organi-zam. Važno je znati da maslinovo ulje štiti i čuva srce i arterije, te pomaže u preventivi kardiovaskularnih bolesti zahvaljujući nezasićenim masnim kise-linama i svojstvu povećavanja dobrog kolesterola koji ima svojstvo čišćenja organizma.

Eliksir za ljepotuČesto pitanje tijekom sunčanih dana

je kako zaštititi tijelo od dugotrajnog izlaganja suncu, a pritom zadržati li-jep i svjež izgled kože. Sama činjenica da su naše bake znale kako maslinovo ulje pomaže održavanju ljepote pomo-ći će nam da prebrodimo vruće dane u šetnji ili polju. Koristile su mješavinu maslinova ulja i drugih pripravaka, te na taj način štitile i održavale prepla-nulu kožu dajući joj potrebnu vlažnost i njegu. Osim toga što maslinovo ulje možemo koristiti za njegu i zaštitu kože tijekom sunčanih dana, jako dobro se pokazalo i u njezi stopala, ruku i leđa. Koristimo li ga pak pomiješanog zajed-

no s palentom dobit ćemo jako dobar piling za lice što nam itekako po-maže u njegovu čišćenju. Ta-kođer, tajna lijepe i sjajne kose upravo leži u masli-novu ulju, dok je oštećenu kosu suncem i vjetrom do-voljno prema-zati provjerenim pripravkom i napravljenim po receptu naših baka. Potrebno je istući žuma-njak, dodati jednu žlicu maslinova ulja i jednu žlicu konjaka, a potom masu dobro ujediniti. Pripremljenu i dobro ujedinjenu masu nanijeti na kosu, a po-tom dobro utrljati i omotati plastičnom vrećicom koja će zadržati toplinu i pri-tom omogućiti upijanje hranjivih sasto-jaka iz nanijete smjese. Ovako nanijetu smjesu ostavite da odstoji 10 do 15 min i nakon toga kosu dobro isperite.

Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. Značaj-ni proizvođači su i Grčka, Tunis, Tur-ska. Spomenute zemlje su i glavni izvoznici maslinova ulja, a Italija i SAD su najveći uvoznici.

35


PITANJA I ODGOVORI

TOP ZA KOBASICEMALI kapacitet topa je 2,5 kg mesaUz top dođu 3 različita nastavka za punjenje.

TOP ZA KOBASICEVELIKI kapacitet topa je 5,2 kg mesaUz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.

TOP ZA KOBASICESREDNJI kapacitet topa je 3 kg mesaUz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.

Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.Daje više!

Velik izbor Arcos profesionalnih noževa od nehrđajučeg čelika

Sadnice žižule?Zanima me je li moguće u našim vrtnim

centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Mostara te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. Pošto planiram posaditi više sadnica žižule zanima me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te način pripreme sadnica za sadnju.

Žižula je doista rijetka, ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Razumljivo, ako plani-rate podignuti nasad žižule trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari, te je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja, na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žu-riti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom po-četku vegetacije. Što se tiče pripreme sad-nica za sadnju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste, s tim da ne smijemo zabora-viti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno na našim terenima jer na taj način pove-ćavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo još da je žižula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Mostara. U Sjemenarninim agro-centrima u Mostaru, Širokom Brijegu, Gru-dama, Čitluku i Ljubuškom možete nabaviti sadnice žižule.


Cijepljenje japanske jabukeKada je najbolje vrijeme za cijepiti ja-

pansku jabuku i na koju podlogu se obavlja cijepljenje?

Osnovno je pravilo da se u cijepljenju kaki jabuke ne dopusti da prođe previše vremena od trenutka reza kore i drva pod-loge i plemke. Dakle, bitno je da navedeni dijelovi budu što manje izloženi djelovanju zraka. Stoga se i cijepi u vrijeme kada kora i drvo podloge i plemke ne sadržavaju jake sokove ili su u stanju pritajenog mirovanja. U našim južnim krajevima «stari znalci» to obično rade u veljači kada se japanska jabuka cijepi na procijep i to na podlogu

divljeg kakija (Diospyros lotus) koja se pak proizvodi iz sjemenki. Navedene sjemenke se siju u sjemenište tijekom prosinca i tek nakon godinu dana, u siječnju, presađu-ju se u plastične vrećice ili lonce da bi se na koncu tijekom veljače naredne godine i cijepile. Tek tada, u jesen, novonastale sadnice dosežu zadovoljavajuću debljinu i visinu te zauzimaju svoje mjesto u voćnim rasadnicima. Spomenimo da sve divlje kaki jabuke (koje služe kao podloga u cijeplje-nju) imaju dosta sitnije plodove. Stoga se često kupnja u «nazovi rasadnicima» zna izjaloviti jer umjesto krupnih plodova od 300-tinjak grama na koncu dobijemo vrlo sitne plodove i to čisto kao produkt podlo-ge, što nam je ujedno znak da su nas dobro nasamarili. Zato sadnice japanske jabuke isključivo kupujte u provjerenim voćnim rasadnicima. I još nešto – kupljene sadnice izvađene iz tla s golim žilama vrlo se brzo i lako isušuju pa ih moramo što prije posa-diti na stalno mjesto. U protivnom, svako odlaganje sadnje bitnije umanjuje njezin uspjeh.


Suzbijanje gusjenicau deblu voćaka

Ove godine, u voćnjaku sam primijetio veliki broj bušotina na deblima jabuka i tre-šanja. Istina, riječ je o manjem broju stabala s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voćnjaka. Je li riječ o istom štetniku i na koji način se suzbija?

Najvjerojatnije je riječ o vrbotoču koji najčešće napada stabla jabuke, kruške i trešnje. Međutim, ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća – lipe, vrbe, javori, platani i sl. S druge strane, uništavanje navedenog štetnika dosta je problematično stoga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. Metode suzbijanja se uglavnom svode na mehaničko uništavanje ličinki unutar debla i grana. U tu svrhu najčešće se koristi svinuta žica. Vrh žice se savije u obliku kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući van debla i uništiti. Ako vam to ne polazi za rukom, u bušotinu možete ugurati vatu prethodno natopljenu u eter ili kloro-form. Ipak, poželjnije je u otvor na deblu uštrcati insekticid u većoj koncentraciji od normalne. Nakon toga, bušotine se obve-zno trebaju zatvoriti kalemarskim voskom. Osim vrbotoča slične štete na granama pravi granotoč koji se suzbija na isti način. Ali, za razliku od vrbotoča, kod napada granotoča imate malu prednost jer pojedine, napad-nute grane možete otpiliti i spaliti.

Ivica Doko, dipl. ing.

Zimska zaštita ruža od niskih temperatura

Posjedujem ozbiljniji nasad ruža koje uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i zanima, trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih temperatura, odno-sno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje?

Vrijedi pravilo da će ruže dobro prezimiti samo ako ih u jesen pravodobno i kvalitet-no zagrnemo. Jer, u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazovi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu što je znak da vegetacija potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba gore spomenuti posao zagrtanja. Zagrće se mo-tikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-ak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje što će biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni će, naime, biti izloženi mrazovima i hlad-noći, ali će isto tako tijekom orezivanja u proljeće biti uklonjeni, pa ih i ne treba šti-titi od niskih temperatura. Spomenimo i da zemlja korištena prilikom zagrtanja mora biti fino usitnjena da bi što bolje nalegla, tj. da bi sama humka bila kompaktnija. I na kraju, recimo da je zagrtanje obvezna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjese-čarki što znači da ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže posebnu njegu tijekom zime.

Mario Ćubela, dipl. ing.

Rezidba trešnjeU koje vrijeme se obavlja rezidba trešnje?

U nasadu imam patuljaste forme trešanja starosti pet godina.

Trešnja, kao ni druge koštičave voćke, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju, pa se ona odgađa do fenofaze bubrenja pupova ili do pred cvatnju. Tako je rezidba većim dijelom u vegetaciji kada se početkom rasta nepoželjne mladice pinciraju ili potpuno uklanjaju. To se posebno odnosi na one koje rastu okomito duž osnovnih grana i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje jer je jako zasjenjuju.

Nakon što trešnja postigne svoju punu rodnost, njezina će se vegetativna aktiv-nost smanjiti te je tada potrebna slabija rezidba. Svibanjske kitice traju i do dva-naest godina i same se obnavljaju. Zato je rezidba trešnje u punoj rodnosti vrlo jednostavna i obuhvaća izolaciju vrhova te odstranjivanje grana koje zasjenjuju krošnju.


36


TOP ZA KOBASICEMALI kapacitet topa je 2,5 kg mesaUz top dođu 3 različita nastavka za punjenje.

TOP ZA KOBASICEVELIKI kapacitet topa je 5,2 kg mesaUz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.

TOP ZA KOBASICESREDNJI kapacitet topa je 3 kg mesaUz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.

Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.Daje više!

Velik izbor Arcos profesionalnih noževa od nehrđajučeg čelika

Zimska zaštitavoćaka i vinove loze

Tijekom zime na mnogim voćnim vrstama i vinovoj lozi prisut-ni su razni štetni organizmi. Iako ti štetni organizmi u zimskom razdoblju u pravilu ne čine štete, ipak se suzbijaju jer, ako ih se ne suzbije tijekom zime, oni tijekom vegetacije mogu pričiniti oz-biljne štete.


Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta s razlogom se smatra osnovnom zaštitom jer u voćnjaci-

ma u kojima je pravodobno provedena kvalitetna zaštita tijekom zime, tijekom vegetacije ima puno manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi.

Oviphyt je insekto-akaricid koji se koristi za suzbijanje štetnih vrsta kukaca koji prezimljavaju u različitim stadijima na voćkama i vinovoj lozi, te za suzbijanje jaja crvenoga voćnog pauka. Koristi se tijekom mirovanja vegetacije pa sve do pred cvatnju, u dozi 6 – 7 l/ha i uz utrošak minimalno 1 000 l vode po hektaru.

Za razliku od mineralnih ulja (bijelo ulje) čija je primjena dopuštena samo na voćkama, vinovoj lozi i drugim dr-venastim biljkama tijekom mirovanja vegetacije, parafinska ulja mogu se

koristiti i u vegetaciji. Parafinska ulja djeluju gušenjem jaja i jedinki (lisne uši, štitaste uši, grinje, lisne buhe...) koje prezimljuju na voćkama i lozi. Mogu biti fitotoksična pa se trebaju primjenjivati uz oprez (paziti na koncentraciju). Bolje ih je koristiti pri nižim temperaturama i suhom vremenu. Problem pri visokim temperaturama je vodeni stres, pa do-lazi do venuća lista, a kod vlažnog vre-mena ulje isparava sporije pa može doći do paleži.

Ne smiju se koristiti u smjesi sa sum-porom i barem 2 tjedna od tretiranja sumporom.

Parafinska ulja su malo toksična za sisavce, a zbog načina primjene nisu štetna za korisne organizme.

Oviphyt možete koristiti i za za-štitu agruma (mandarine, limuna, naranče, grejpa i dr.) od štitastih ušiju koje na ovim voćnim vrstama pričinjavaju velike probleme.

38


Zimsko suzbijanjelišajeva na voćkama

Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vr-sta, kao i nekoga drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih, na neki način, suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primijete na svojim voćkama, bojeći se da će lišajevi možda nauditi voćkama. Odgovor je da se ne treba bojati jer lišajevi nisu opasni.

Prof. dr. sc. Tihomir Miličević

Što je u biti lišaj?Lišajevi se javljaju na gotovo svim

voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenziv-nim ili napuštenim voćnjacima.

Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimlji-va zajednica dvaju organizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili su-životu od kojeg oba organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycoti-na), čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranji-

va, pa se tako nadopunjuju. Ističemo, lišajevi nisu nametnici ili paraziti na bilj-kama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa ih ne ubrajamo u tzv. epifite, ali od bilja-ka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti.

Međutim, njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati ži-votni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. Postoji više od 15 000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke po-kazatelje čistoće zraka i općenito čisto-će staništa i okoliša. Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti

na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih čimbenika nepo-voljne sredine.

Gotovo se nikada ne javljaju u inten-zivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, samo u slučaju da se ne uradi uobiča-jena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima. Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćka-ma najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje posto-ji rezidua ili ima ostataka toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (npr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i gra-nama šljiva, oraha, jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platisma-tia, Pseudoevernia, Ramalina i dr.

Čime ih suzbijati? Na njih dobro djeluju svi bakreni

fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovito provode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne. Za suzbijanje lišajeva na voćkama može se koristiti i pripravak Wapno uz dodatak sumpora.

39


VAPNO - KREČKO Zaštitite voćke od pucanja kore nastale izmjenom temperatura tijekom zimskih dana.

Dezinficirajte koru i spriječite nastajanje gljivica i lišajeva na vašim voćkama i ukrasnom drveću.

24 mj.

Programiranje

(osiguran servis)

Možete postaviti dane i sate grijanja uređaja.

25%ušteda strujedo

garancija

KONVEKTORI I RADIJATORI

U SVIM TRGOVINAMA SJEMENARNE

www.nobel.ba 24/7

Mod

el F

129

prof. dr. sc. Tihomir Miličević

Obvezna zaštita masline bakrenim pripravcima nakon berbeNajraširenija bolest koja se uvijek

javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati

potkraj vegetacije je paunovo oko. Uz-ročnik je patogena gljivica Cycloconi-umo leaginum, poznata i pod nazivom Spilocaeao leagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta u kojima se uz-gaja maslina. Na napad bolesti osobito su osjetljiva stabla maslina koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni. Bo-lest je prisutna i u Hercegovini.

Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na

gornjoj strani listova u obliku karakteri-stičnih okruglastih, uljastih i tamnoze-lenih pjega ili mrlja, veličine 10 – 12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žutozeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama u kojima se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekri-ju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na osta-lim organima masline, npr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke, a simptomi se uočavaju kao smeđe pje-gice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, u jesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i već spomenuto opadanje lišća koje obično

traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi u jesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima.

Suzbijanje uzročnika bolestiSuzbijati ove bolesti treba dvaput,

prema vremenu početka infekcija, fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG i dr.). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi krezoksim-metila i drugih tvari, ali posve dobru zaštitu daju spomenuti fungicidi na

bazi bakra. Bakreni fungicidi preporu-čuju se za korištenje jer dobro djeluju na neke druge bolesti masline kao što je bakterijski rak (Pseudomonas sava-stanoi) i patula (Sphaeropsis dalmati-ca).

Prvo prskanje mora biti u jesen, pot-kraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Prema nekim podacima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u ot-pornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Duži-ca. Od talijanskih sorti otporne su npr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive As-colana i Moraiolo.

42



SCHISANDRAvoćka s više okusaSchisandra chinensis je biljka penja-

čica čiji plod su nakupine sitnih, svijetlocrvenih bobica. Biljka obič-

no naraste u visinu od 15 do 25 metara i u širinu od 5 do 10 metara. Cvjeta od travnja do svibnja. Rasprostranjena je u

cijeloj sjevernoj i sjeveroistočnoj Kini i susjednim regijama Rusije i Koreje. Kao lijek se koristi potpuno zrelo, na suncu osušeno, voće. Njeno kinesko ime wu-wei-zi (pet-okusa voća) govori o neo-bičnoj kombinaciji okusa njenog ploda (mješavina kiselog, slatkog, slanog, ljutog i gorkog).

Plod Schisandre je jedan od najstari-jih kineskih biljnih lijekova. U najstari-joj kineskoj knjizi o ljekovitom bilju, za koju se vjeruje da je nastala u prvom stoljeću prije Krista, Shisandra je spo-menuta kao biljka koja podmlađuje organizam, povećava životnu energiju, liječi kašalj, umor, djeluje kao seksualni tonik. U tradicionalnoj kineskoj medi-cini, bobice Schisandre su korištene uglavnom za liječenje plućnih i bubrež-nih bolesti, za izbacivanje viška sluzi, za ublažavanje pretjeranog znojenja, te u liječenju mokraćnog i reproduktivnog sustava.

Za dobar rast ove biljke treba osigu-rati vlažno, propusno i humusom boga-to tlo, te sjenoviti položaj jer schisandra ne voli izravno sunce. Osim toga, pošto je biljka po prirodi penjačica, treba joj omogućiti podlogu po kojoj će se pe-njati.

Biljka se može razmnožavati sje-menom ili reznicom. Razmnožavanje sjemenom je teško i zahtijeva hladnu stratifikaciju od 120 dana prije sijanja. Ako nije ispunjen ovaj uvjet, sjeme neće proklijati, ali u tom slučaju ga ne treba baciti, nego čuvati u zemlji i na zimu uraditi stratifikaciju (ili jednostavno ostaviti vani, ako je sijano direktno u vrt) da bi niknulo drugo proljeće.

43


Meki mamci – najboljerješenje za suzbijanještetnih glodavacaU suzbijanju štetnih glodavaca danas se najčešće koriste za-trovani mamci. Zatrovani mamci se koriste u različitim formu-lacijama, ali najveća se učinkovitost postiže mekim mamcima. Meki mamci s djelatnim tvarima iz grupe antikoagulanata II. generacije su najzastupljeniji među rodenticidima.

Kako djeluju antikoagulanti?Djelovanje antikoagulanata očituje

se u uzrokovanju poremećaja u meha-nizmu grušanja krvi. U zdravim orga-nizmima glodavaca, u slučaju povrede kapilara, iz protrombina prisutnoga u krvi, djelovanjem enzima trombokinaze i uz prisutnost kalcijevih iona stvara se trombin. Trombin u krvnoj plazmi dje-luje na tekući fibrinogen i pretvara ga u čvrsti fibrin koji zatvara oštećena mje-sta. U zdravom organizmu, protrombin se neprekidno stvara u jetri djelova-njem enzima koji kao aktivnu skupinu ima vitamin K1. U nedostatku vitamina K1 jetra ne stvara dovoljno protrombina i u krvi ga ima sve manje, a kroz 24 sata padne na tako nizak nivo da je potpuno onemogućeno zgrušavanje krvi. Une-seni u organizam glodavca, antikoa-gulanti potiskuju iz enzima vitamin K1 i ubacuju se na njegovo mjesto. Enzim postaje neaktivan (blokiran) i više ne može stvarati protrombin, a bez pro-

trombina ne stvara se trombin, bez kojeg ne može doći do zgrušavanja krvi i stvaranja čvrstog fibrina, a bez fibrina, krvne kapilare propuštaju krv u unu-trašnjost organizma. Zbog propusnosti i pucanja kapilara, dolazi do postupnog izlijevanja krvi u tjelesnu šupljinu i smrti glodavaca. Vrlo je važna činjenica da smrt od antikoagulanta sliči na pri-rodnu smrt od slabosti ili starosti i ne izaziva sumnju kod glodavaca.

Potrebna količina antikoagulanta, kao i vrijeme unosa otrova, da bi došlo do krvarenja i smrti glodavaca je razli-čita pa su antikoagulanti po toj osnovi podijeljeni u dvije grupe:

a) antikoagulanti prve generacije – višekratno uzimanje, kumulativ-no djelovanje

b) antikoagulanti druge generacije – jednokratno uzimanje.

Antikoagulanti prve generacijeOvi pripravci imaju kumulativno dje-

lovanje i moraju biti višekratno unašani u organizam glodavaca. Kod jednokrat-nog unošenja mamaca, čak i kod pripra-vaka s visokim dozama, ne postiže se željeni učinak. Tek višekratnim unoše-njem u organizam, zbog kumulativnog djelovanja, smrt nastupa za tjedan do 10 dana. Glodavci mamce zatrovane antikoagulantima I. generacije, moraju uzimati najmanje tjedan dana, ako se želi postići učinkovitost, jer nema vanj-skih simptoma upozorenja i glodavci ne „sumnjaju“ u zatrovane mamce, pa ih redovito i bez straha uzimaju. Važnije djelatne tvari iz ove skupine su: klorfa-cinon i kumatetralil.

Antikoagulanti druge generacijeKarakteristika ove skupine antikoa-

gulanata je da je dovoljno jednokratno ili jednodnevno uzimanje zatrovanih mamca da se postigne željeni učinak, tj. trovanje. Ugibanje glodavaca kao i kod antikoagulanata prve generacije ne nastupa odmah, već sa zadrškom nakon tjedan dana, s istim simpto-mima. Kao i kod antikoagulanata prve generacije, glodavci rado i bez straha uzimaju zatrovane mamce jer nema si-gnala opasnosti. Važnije djelatne tvari iz ove skupine su: brodifakum, broma-diolon, difenakum i flokumafen.

(izvor: D. Krajcar)

44


MIŠOMORMIŠOMORGotovi blok-mamac

za učinkovito suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.


agrocentrima.

Kruno Lažec, dr. vet. med.Pčele i zima

Tijekom zimskog razdoblja, pčele na pojačanu hladnoću odgo-varaju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem tem-perature svojeg tijela i temperature unutar košnice.

Prodori toplog vjetra i iznadpro-sječne temperature tijekom studenoga s jedne strane su

dobrodošli pčelama za pročisne izlete, a s druge strane, gotovo svakodnevno raspuštanje i ponovno oblikovanje zim-skog klupka prouzročilo je povećanu potrošnju meda i stvaranje većih ko-ličina vlage. Ta je prekomjerna vlaga u krajevima s dugotrajnom maglom teže izlazila iz košnica. Zbog toga je i ove zime potrebno češće pratiti zalihe meda i provjeravati košnice. Nakon tretiranja protiv varoe, pčelama moramo osigu-rati što više mira u pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci.

Iako ova zima nije započela uobiča-jenim hladnoćama, unutar košnice se svejedno odvijaju procesi zagrijavanja. Tijekom zimskog razdoblja pčele na po-jačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem određene temperature svojeg tijela i unutar košnice. Proizvodnja topline sagorijevanjem meda ima i određene popratne produkte, kao što su, u ovom slučaju, vodena para i ugljikov dioksid. Pčele snižavanje temperature okoline, pa tako i vlastitog tijela, mogu pod-nijeti samo do određene granice. Kao samostalne jedinke ograničene su i u proizvodnji i održavanju topline. Na niskim temperaturama moraju se me-đusobno udružiti kako bi mogle preži-vjeti, a početkom kalendarske godine i produženjem svjetlosnog dana početi njegovati leglo. Upravljanje toplinom tijela kod pčela nije u potpunosti ra-zjašnjeno. One nemaju veliku mišićnu masu ni obilno krzno koje bi proizvodilo i sačuvalo toplinu. Također, razdoblje zime ne provode u stanju sna, nego samo prividno miruju. Jedna od teorija je postojanje neke vrste kemijske proi-zvodnje topline. Sigurno se zna da uglji-kohidrati koji su uskladišteni u tkivu i hemolimfi u kemijskoj reakciji s kisi-kom, koji se unosi preko spleta dušnika predstavlja visokoenergetsko gorivo za aktivnost mišića. Zbog te aktivnosti stvara se toplina koju pčele, kao zaseb-ne jedinke, nisu u stanju zadržati nego veći dio nekontrolirano odlazi u okolinu.

46


Stvaranje toplineJedna pčela samostalno proizvodi

toplinu podrhtavanjem tijela, odnosno stezanjem i otpuštanjem mišića, naj-više letnih. Kada se oni u potpunosti stežu i otpuštaju, podižu krila i omo-gućavaju pčeli letenje. U hladno doba godine pčela te mišiće može brzo i kratko naprezati bez pomicanja krila. To dovodi do vidljive trešnje pčele, koja se naziva podrhtavanje, a posljedica toga je potrošnja ugljikohidrata i kisika, te stvaranje topline pčele kao jedinke uz otpuštanje ugljikova dioksida.

„Upravljanje“ toplinomAktivnost pčela izravno ovisi o

temperaturnim uvjetima okoline. Pri temperaturi zraka od 8 °C pčele ne ko-municiraju s prirodom, ne izlaze na let ni iz košnice. Kod viših temperatura, od 9 do 16 °C kretanje je povremeno, a optimalna je temperatura između 16 i 32 °C. Kod snižavanja temperature i do-laskom hladnoća, pčele se posebno or-ganiziraju unutar same košnice i stišću u kuglasti oblik koji se naziva zimsko klupko. Kada temperatura okoline pad-ne ispod 14 do 15 °C počinje okupljanje pčela na jednom mjestu. To mjesto je u početku hladnijega zimskog razdoblja smješteno u sredini košnice, na dijelu saća iz kojega je izašlo posljednje leglo. Sa strana je okruženo peludom, a iznad se nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u prostoru praznog saća, rubovima dodi-ruje stanice s medom, a nikada se ne nalazi na stanicama s medom. Klupko najčešće ima oblik nepravilne kugle, pa podsjeća na izduženu loptu.

Takav je okruglasti oblik najeko-nomičniji za održavanje topline zbog toga što kugla ima najmanju površinu u odnosu na masu, a svi dijelovi su podjednako udaljeni od sredine pa se jednako hlade, odnosno griju. Smatra se da pčele iz vanjskih dijelova klupka polagano kreću prema sredini, a one iz sredine ih zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva primjetno. U početku je klupko rastresito, a svaka pčela po-drhtavanjem mišića krila stvara toplinu. Kod oblikovanja klupka pčele se slažu u određeni raspored i ostavljaju prolaze za zrak, takozvane ventilacijske kana-le. Pri nižim temperaturama klupko se stišće i na taj način smanjuje svoju površinu u odnosu na okolinu. Tako se i zatvara velik broj ventilacijskih kanala kojima struji hladan zrak. Na rubovima klupka pčele su najgušće stisnute i čine izolacijski sloj ili koru klupka. Debljina tog sloja se mijenja od 25 do 75 mm, što ovisi o temperaturi okoliša. Na rubovima klupka, neovisno o okolišu, temperatura je prilično stalna i iznosi oko 6 do 9 °C. Temperatura u sredini klupka, dok nema legla iznosi prosječno 21 °C, a moguć je raspon od 14 do 29 °C, mjereno izvana prema sredini. U sredini klupka nalazi se matica, ali i pčele koje aktivno proizvode toplinu. Stvorena toplina prenosi se prema rubovima na pčele koje ju ne mogu dovoljno i sa-mostalno proizvesti. Uz to, oko dvije trećine pčela iz klupka prekriju prazne stanice saća i stvore tisuće prostora ne-pomičnog zraka koji je vrhunski termo-izolator. Na taj način štede dragocjenu toplinu.

„Tijekom zimovanja pčele mogu napustiti klupko i zbog uznemirava-nja. Tako udarci u postolje, košnicu ili krov uzrokuju naglo pokretanje pčela, komešanje i klupko gubi svoj oblik. Pčele otpuštene iz klupka lutaju koš-nicom koja je mnogo hladnija od to-pline koju pruža klupko. U tom luta-nju neke se previše udalje od klupka, podhlade te takve promrzle nemaju dovoljno snage za povratak i ugibaju. Zbog toga se stalno naglašava potre-ba za zimskim mirom u pčelinjaku, jer svako uznemiravanje prilikom zimovanja dovodi do nepotrebnog kretanja unutar košnice i mogućeg ugibanja pčela zbog hladnoće.“

Na rubovima klupka pčele su glava-ma okrenute prema sredini, a tijela su im tijesno priljubljena jedno uz drugo. Tako su dlačice na tijelu međusobno isprepletene i stvaraju finu prepreku strujanju zraka i dodatno gubljenje to-pline. Na temperaturama okoliša od 6 do 8 °C sve su pčele stisnute u kompak-tno klupko. To je i preporučljiva tempe-ratura za zimsko tretiranje protiv varoe oksalnom kiselinom.

Kada temperatura raste, pčele se u klupku ponašaju obrnuto. Promjenom rasporeda pčela, klupko se raspušta, otvaraju se ventilacijski kanali i prestaje podrhtavanje kao pojedinačno stvara-nje topline. Pri još višim temperatura-ma, pčele počinju napuštati oblik kugle i kreću se po košnici.

Izgled „klupka“ pčela prilikom zimovanja

47


Web Shop

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera vodi nas na svim područjima našeg poslovanja, zato smo otvorili vlastiti web shop i tako kupcima na području cijele BiH omogućili ugodnost kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitoga doma.

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNASjemenarna web shop vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda • Jednostavno naručivanje • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja /isporuke robe)• Besplatna i brza dostava u cijeloj BIH (minimalna narudžba: 60 KM)

Sve detalje o naručivanju

preko web shopapotražite na

našoj stranici: shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!

Osigurajte svojdom za 1 KM/m2

godišnje

Osiguran dom ničeg se ne boji!

Osigurajte svojdom za 1 KM/m2

godišnje

Osiguran dom ničeg se ne boji!

BILJNI I VOĆNI EKSTRAKTI ružmarina, grožđa, kurkume, agruma i klinčića:- Štite stanice od oštećenja- Štite organizam od slobodnih radikala- Pružaju bolju zaštitu stanica membrane- Poboljšavaju unos hrane- Poboljšavaju zdravstveno stanje kože, dlake i zglobova

ZA ZDRAVLJE I VITALNOST VAŠEG PSA!Brit Premium hrana za pse sadrži biljne i voćne ekstrakte za poboljšan okus i probavljivost. Hrana je bogata vitaminima, mineralima i organskim elementima u tragovima.Sadrži prebiotike za podršku imunitetu i metabolizmu.Ne sadrži soju, kemikalije ni konzervanse.

BRIT PREMIUM HRANA ZA PSE

VELIČINA OZNAKA TEŽINA ŽIVOTNA FAZA

SMALL BREEDSMALE PASMINE

MEDIUM BREEDSSREDNJE PASMINE

LARGE BREEDSVELIKE PASMINE

EXTRA LARGE BREEDS

JAKO VELIKE PASMINE

1 – 10 kg

10 – 25 kg

25 – 45 kg

45 – 90 kg

S

M

L

XL

SPORT

LAMB & RICE

LIGHT

PU

PP

IES

JUNIOR

JUNIOR

JUNIOR

JUNIOR

ADULT

ADULT

ADULT

ADULT

SENIOR

SENIOR

SENIOR

SENIOR

Brit Premium hrana za pse je jedina premium hrana za pse razvijena posebno za sve veličine pasa i sve faze života.

JAK IMUNITET ZDRAV KOSTUR ZDRAVO SRCE

ODLIČNA PROBAVA ZDRAVA KOŽA I DLAKA ANTI-AGING COMPLEX

VITALNOST ANTIALERGIJSKI SASTOJCI

Z A N I M L J I V O S T IViktorijin cvijet – bazen za djecu

Viktorijin cvijet nije toliko poznat kao amazonski viktorijin cvijet (V. amazonica), no često se uzgaja. Uspijeva, naime, već pri temperaturi vode od 20 do 25 oC, dok je vrsti V. amazonica potrebna temperatura od 27 do 30 oC što se ne može uvijek zajamčiti ni u tropima. Vrsta V. amazonica ima listove velike do 2 m čiji je rub visok samo 4 – 10 cm. Listovi obiju vrsta mogu izdržati teret malog djeteta. Uzgaja se i križanac izme-đu ovih vrsta. U tropima nalazimo i brojne vrste pravih ploča (Nymphaea). Naročito je omiljena plava vrsta N. caerulea iz Afrike i žarkocrvena N. rubra iz Indije sa svojim uzgojnim oblicima.

Papar – nezamjenjiv začinPapar je najznačajniji začin, u Eu-

ropi poznat možda i prije rimskoga doba. Crni papar nastaje fermenta-cijom ubranih nezrelih plodova koji ostaju zeleni ako ih se brzo osuši ili konzervira. Kod bijeloga papra riječ je o košticama zrelih plodova. Sušeni zreli plodovi daju ružičasti papar koji se često miješa s peruanskim pa-prom. Od ukupno 2 000 vrsta papra, veliki broj njih se uzgaja. Tako se koriste i plodovi afričkoga papra (P. guineense), ben-galskog (P. longum) kubeba-papra (P. cubeba), a kod betle-papra (P. betle) koriste se listovi. Iz korijena kawa-grma (P. methysticum) u Polineziji se priprema opojni napitak.

Durijan – ne u javna sredstva prometaNiti jedan plod ne

razdvaja ukuse i mi-šljenja kao durjan. Naime, plodovi ima-ju toliko oštar smrad da se ne smiju pre-voziti u sredstvima javnog prometa.

Smiju se prevoziti samo u zrakonepro-pusnoj ambalaži. Mnogim je ljudima loše i od samog mirisa. S druge strane, sjemena ljuska se smatra jednom od najvećih delikatesa jugoistočne Azije. Ona se obično jede sirova – pr-venstveno na otvorenom, no postoji čitav niz pripravaka – čak i ledena krema od durjana. Svježi plodovi čuvaju se tek nekoliko dana.

Kako papigu naučiti govoriti?Ptica ne zna što

govori nego samo imitira čovjekov na-čin komuniciranja (i baš u istim prilika-ma). Najveća brblji-vica najobičnija je australska tigrica, no brzo uči i crvena amazona, tamnocrvena ara, nimfa, žako. Brbljava papiga Winstona Churchilla tek je 40 godina nakon njegove smrti zaboravila psovati. Papige koje se drže u paru radije se druže nego što uče pričati, a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im ono što ih želite naučiti.

Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvorPlava vanda (Vanda

coerulea) neobična biljka iz porodice Orchidaceae raste na nadmorskim visinama iznad 1 000 metara (1 000 – 1 700). Autohtona je vr-sta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije.

Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazu-mu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrože uvjete. Nje-no je posjedovanje kažnjivo, ako se ne može dokazati da za-konski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova, izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljevca.

Listovi palme teški preko 20 kgKraljevska palma nara-

ste do 25 m visine. Listovi su dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka stabla, a to zahva-ljuje sposobnosti da svoje staro lišće odbaci tako da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi, s jedne strane, do dobro njegovane krošnje, a, s druge strane, ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg.

Ovih blagdana Djed Mraz na ramenima

će donijeti ipoklone i Vas.

Uskočite u zabavan „Santa Claus“

kostim i dok nosite darove za svoje

ukućane, izmamite im osmijeh na licu.

50


Ovih blagdana Djed Mraz na ramenima

će donijeti ipoklone i Vas.

Uskočite u zabavan „Santa Claus“

kostim i dok nosite darove za svoje

ukućane, izmamite im osmijeh na licu.

obična smreka • rane sorte krumpira • sadnja voćaka ... · [email protected] green garden...

Documents