objektivna kumulacija tuzbenih zahtjeva

197STRUNI RAD

* Prof. dr., Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli i sudija Kantonalnog suda u Tuzli.

Senad Mulabdi*

OBJEKTIVNA KUMULACIJA TUBENIH ZAHTJEVA

SAETAK

Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva je procesni institut koji prua mogunost tuiocu da u jednoj tubi ili tokom parnice istakne vie tube-nih zahtjeva protiv istog tuenog ili vie tuenih. Ovaj rad razmatra mogu-e naine zasnivanja objektivne kumulacije, vrste objektivne kumulacije, kriterije za razlikovanje pojedinih vrsta objektivne kumulacije, pravila po-stupanja suda kada se radi o eventualnoj kumulaciji, primjenu eventualne kumulacije u sudskoj praksi, nastanak parnice kod objektivne kumulaci-je, sluajeve kada ne postoji objektivna kumulacija odreivanje vrijedno-sti spora u odnosu na kumulativno postavljene zahtjeve, postupanje prvo-stepenog suda u sluaju objektivne i subjektivne kumulacije, postupanje drugostepenog suda po albi tuenog protiv prvostepene presude kojom je usvojen eventualni zahtjev, postupanje drugostepenog suda u sluaju istovremene objektivne i subjektivne kumulacije kada se ali samo supsi-dijarni tueni na dosuujui eventualni zahtjev, kritiki osvrt na sadanje zakonsko rjeenje objektivne kumulacije sa prijedlogom de lege ferenda.

Kljune rijei: Isticanje vie glavnih zahtjeva protiv jednog ili vie tue-nih, odreivanje redoslijeda zahtjeva i tuenih, atrakcija nadlenosti.

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici198

UVOD

Tuba je dispozitivna parnina radnja kojom se pokree parnini po-stupak za pruanje odgovarajue pravne zatite. Tuba mora da sadri, izmeu ostalog, i odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja.1 U pravnom ivotu uobiajeno je da tuilac u tubi istakne jedan glavni zahtjev (npr. za povrat individualno odreene stvari, za na-knadu tete itd.) i sporedni zahtjev za dosuenje trokova postupka i/ili kamata. Kada tuilac postupi na ovaj nain, takav tubeni zahtjev naziva se jednostavan.

Tubeni zahtjev je sloen kada tuilac u jednoj tubi istakne vie za-htjeva protiv istog tuenog. Takvo spajanje tubenih zahtjeva u sudskoj praksi i pravnoj nauci naziva se objektivna kumulacija i rezultat je dispo-zicije tuioca. Tuilac na ovaj nain moe postupiti, ali i ne mora, dok je druga mogunost da podnese posebne tube za svaki od vie zahtjeva koji e se pojedinano raspraviti u posebnim parnicama. Objektivna ku-mulacija tubenih zahtjeva je procesni institut koji prua mogunost da tuilac u jednoj tubi istakne vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenog, slijedom ega se moe vie spornih odnosa zajedniki raspraviti izmeu istih stranaka u istoj parnici. Sasvim je prirodno i racionalno da se omogu-i tuiocu da umjesto veeg broja parnica, pokrene samo jednu parnicu protiv istog tuenog, u kojoj e mu istovremeno biti prueni razliiti vidovi pravne zatite.2 Tueni je onaj, za koga tuilac u tubi tvrdi da se prema njemu nalazi u odreenom odnosu, koji, in abstracto, opravdava isticanje tubenog zahtjeva, a ne onaj koji se zaista nalazi u takvom odnosu pre-ma tuiocu.3 U parninom postupku doputeno je zasnovati samo takve oblike objektivne kumulacije i alternacije koji su izriito predvieni zako-nom.4 Treba uzeti da tuilac istie vie zahtjeva ako predlae vie odluka.5

U odnosu na momenat nastanka objektivna kumulacija moe biti po-etna i naknadna. Isticanje vie tubenih zahtjeva mogue je, ne samo u tubi, ve i naknadno u toku zasnovane parnice isticanjem drugog zahtje-va uz postojei (objektivna preinaka tube) i ako se radi o isticanju pre-judicijelnog zahtjeva za utvrenje pravnog odnosa koji je postao sporan u toku parnice, kada dolazi do sukcesivne kumulacije. U izreku presude

1 Vidi: l.53.stav 2. taka 2. Zakona o parninom postupku (ZPP), Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 53/05, 73/05 i 19/06.2 G.Stankovi, Graansko procesno pravo, Pravni fakultet, Ni 1998, 304.3 S.Zuglia, S.Triva, Komentar Zakona o parninom postupku, Narodne novine, Zagreb 1957, 416.4 M.Dika, J.izmi, Komentar Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, OSCE Sarajevo 2000, 320.5 B.Pozni, Graansko procesno pravo, Savremena administracija, Beograd 1980, 330.

199

unose se odluke po oba zahtjeva, tj. i po prejudicijelnom i po prvobit-no istaknutom tubenom zahtjevu.6 Isticanje prejudicijelnog zahtjeva ne smatra se preinaenjem tube.

Objektivna kumulacija odnosi se samo na kumuliranje vie glavnih zahtjeva. Isticanjem sporednih zahtjeva uz glavni ne nastaje objektivna kumulacija. Tuilac moe od suda traiti da prihvati sve istaknute glavne zahtjeve ili samo jedan od vie kumuliranih zahtjeva po redoslijedu koji je odredio, zavisno od toga koja je vrsta objektivne kumulacije zastupljena u konkretnom predmetu spora. U jednoj tubi moe se istai vie glavnih zahtjeva razliite vrste po svojoj pravnoj prirodi (deklaratorni, kondemna-torni, konstitutivni, koji se mogu meusobno kombinovati). U pravnom i-votu tuilac e redovno istai vie glavnih zahtjeva u sloenim sporovima. Od objektivne kumulacije tubenih zahtjeva treba razlikovati subjektivnu kumulaciju kada se u ulozi tuioca moe pojaviti vie lica ili kada se jed-nom tubom moe tuiti vie tuenih (suparniarstvo). Meutim, mogu-no je da istovremeno doe i do subjektivne i do objektivne kumulacije.7 U ovoj situaciji postoji vie tuilaca i/ili tuenih i vie istaknutih glavnih zahtjeva prema svim tuenima ili pojedinim tuenima, po redoslijedu koji je odredio tuilac, zavisno od toga koji je oblik suparniarstva zastupljen. Suparniarstvo predstavlja subjektivnu kumulaciju tubenih zahtjeva, ali ujedno i objektivnu, jer u parnici u kojoj uestvuje vie osoba u jednoj stranakoj ulozi ima barem toliko zahtjeva koliko i osoba sa procesnim poloajem stranke.8

Procesni institut objektivne kumulacije doprinosi ekonominosti po-stupka i pravnoj sigurnosti. O svim istaknutim glavnim zahtjevima sud od-luuje jednom presudom u zasnovanoj parnici, dok bi voenje posebnih parnica moglo dovesti do donoenja razliitih presuda u istoj pravnoj stva-ri meu istim strankama. Pravnozatitni je cilj instituta objektivne kumu-lacije da se jednakim postupanjem i eventualno odluivanjem pridonese procesnoj ekonomiji, efikasnosti, koncentraciji i pravnoj sigurnosti.9 Isti-canjem vie zahtjeva u jednoj tubi dolazi do atrakcije nadlenosti. Atrak-ciona nadlenost u sluaju isticanja vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi daje pravo tuiocu da izabere koji je sud mjesno nadlean za bilo koji od istaknutih zahtjeva, to podrazumijeva i pravo na izbor izmeu opte i po-sebne mjesne nadlenosti, koja je za taj zahtjev propisana.10

6 M.Jankovi, Komentar Zakona o parninom postupku, Privredna tampa, Beograd 1977, 241.7 G.Stankovi, 303.8 S.Zuglia, S.Triva, 411.9 M.Dika, J.izmi, 320.10 Odluka Saveznog suda Grs 57/85 od 12.XII 1985., R.Petakovi, Komentar Zakona o parninom postup-

S. Mulabdi: Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva


1. Naini zasnivanja objektivne kumulacije

Objektivna kumulacija zasniva se, prije svega, podnoenjem tube u kojoj je tuilac istakao vie glavnih zahtjeva protiv istog tuenog. Zahtjev u tubi, petit, osnovni je dio tube. U njemu je sadrano traenje prav-ne zatite, na koje sud odgovara u izreci presude. Izreka presude postaje materijalno pravomona u granicama istaknutog zahtjeva.11 Drugi nain zasnivanja je objektivno preinaenje tube kada je tuilac, uz postojei za-htjev, istakao i drugi zahtjev.12 U ovom sluaju se radi o naknadnoj ili suk-cesivnoj kumulaciji tubenih zahtjeva. Do ovakve naknadne kumulacije tubenih zahtjeva moe doi samo ako su ispunjeni uslovi za objektivnu preinaku tube.13

Trei nain zasnivanja objektivne kumulacije je isticanje prejudicijel-nog zahtjeva za utvrenje pravnog odnosa koji je meu strankama postao sporan u toku parnice, kada takoe dolazi do naknadne kumulacije tu-benih zahtjeva. U toku parnice koju je tuilac pokrenuo kondemnatornom tubom, tueni moe osporiti postojanje pravnog odnosa koji uslovljava odluku o tubenom zahtjevu za osudu na inidbu. U takvoj procesnoj si-tuaciji zakon daje mogunost tuiocu da, uz prvobitno postavljeni zahtjev za dosuenje, postavi i zahtjev da sud utvrdi postojanje uslovljavajueg odnosa (incidentni prejudicielni zahtjev za utvrenje), ako je sud pred kojim tee parnica nadlean za takav zahtjev. Ovu mogunost tuilac ima do zakljuenja glavne rasprave kod prvostepenog suda. Tako, na primjer, u parnici radi plaanja zakupnine, tueni moe osporiti postojanje zaku-pnog odnosa ili da tvrdi da je prestao postojati. Tuilac tada ima mogu-nost da zahtijeva da sud utvrdi postojanje zakupnog odnosa iz koga je nastala obaveza plaanja zakupnine.

Odluka kojom sud utvruje postojanje uslovljavajueg pravnog odno-sa podobna je za pravosnanost i unosi se u izreku presude. Takvom odlu-kom, kojom se incidentni zahtjev usvaja, tuilac postie da mu isti tueni vie ne moe osporiti postojanje istog uslovljavajueg odnosa u drugoj parnici. Incidentni zahtjev moe biti upravljen i na negativno utvrenje, ako je tubeni zahtjev zasnovan na nepostojanju uslovljavajueg odno-sa, za koji tueni tvrdi da postoji. Incidentni zahtjev za utvrenje je nov zahtjev koji tuilac postavlja uz dosuujui. Meutim, i pored toga, zakon izriito propisuje da se isticanje takvog zahtjeva ne smatra objektivnom

ku sa sudskom praksom, Poslovni biro, Beograd 1991, 74.11 S.Zuglia, S.Triva, 404.12 Vidi: l. 56. stav 1. ZPP.13 Vidi: l. 57. ZPP.

201

preinakom tube. Spajanje parnica radi zajednikog raspravljanja izmeu istih stranaka ne dovodi ni do objektivne, ni do subjektivne kumulacije.14

2. Vrste objektivne kumulacije

Kumulacija tubenih zahtjeva moe biti kvalifikovana, obina, uslovna i eventualna. Alternativno spajanje i procesna fakultas alternativa samo su prividni oblici objektivne kumulacije.

2. 1. Kvalifikovana objektivna kumulacija

Kod kvalifikovane kumulacije tuilac u tubi postavlja dva ili vie glav-na zahtjeva protiv istog tuenog sa prijedlogom da ih sud sve usvoji.15 Ova vrsta objektivne kumulacije postoji kad su svi zahtjevi povezani istim inje-ninim i pravnim osnovom (proizilaze iz istog ivotnog dogaaja na koji se primjenjuju isti materijalni propisi). To e biti sluaj kada tuilac iz osnova saobraajne nezgode trai naknadu nematerijalne i materijalne tete. i-njenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev (injenini osnov tube) predstavljaju jedan ivotni dogaaj iz prolosti ili sadanjosti ili niz takvih dogaaja povezanih u jednu cjelinu. injenini osnov mogu da ine izni-jete pravno relevantne injenice koje su meu strankama sporne, injeni-ce utvrene pravosnanom osuujuom presudom krivinog suda, nes-porne injenice, priznate injenice pred sudom u toku parnice i injenice ije se postojanje po zakonu pretpostavlja. Pravni osnov su materijalni propisi pod koje treba tumaenjem podvesti utvreno injenino stanje. Sud je vezan za injenini osnov tube, dok nije vezan za pravni osnov, jer materijalno pravo primjenjuje po vlastitoj ocjeni.

Kada su zahtjevi povezani istim injeninim i pravnim osnovom, onda dolazi do atrakcije meunarodne, stvarne i mjesne nadlenosti. Kad tuba sadri vie tubenih zahtjeva povezanih istim injeninim i pravnim osno-vom od kojih je za neke propisana iskljuiva mjesna nadlenost, dolazi do atrakcije nadlenosti, pa je za suenje u takvom sporu mjesno nadle-an sud ija je nadlenost propisana kao iskljuiva.16 Okolnost da su kod kvalificirane kumulacije zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom redovito bi dovodila i do toga da bi za sve njih postojala apsolut-na nadlenost sudova ako bi postojala za bilo koji od njih.17

14 Odluka Vrhovnog suda Hrvatske Rev.644/88 od 10.11.1988. godine, M.Dika, J.izmi, 520.15 Vidi: l. 55 st. 1 ZPP.16 Odluka Saveznog suda Grs. 64/85 od 13.VI 1985., R.Petakovi 27.17 J.izmi, Komentar zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Privredna tampa d.o.o. Sarajevo, Sarajevo 2009, 156.



Pored toga, to svi zahtjevi moraju biti povezani istim injeninim i pravnim osnovom, dodatni je uslov za postojanje kvalifikovane kumulaci-je da je za sve zahtjeve predviena ista vrsta postupka. Nije doputena ku-mulacija zahtjeva za koje nije propisana ista vrsta postupka.18 Ne mogu se spojiti zahtjevi koji se rjeavaju po optim pravilima parninog postupka sa zahtjevima koji se rjeavaju po posebnim pravilima parninog postup-ka (npr. parnica za naknadu tete i smetanje posjeda). Ako ova procesna pretpostavka nije ispunjena, sud nee odbaciti tubu, ve e postupke razdvojiti i o zahtjevima posebno odluiti. Meutim, u porodinim stvari-ma doputena je kumulacija zahtjeva za koje nije propisana ista vrsta po-stupka (brane parnice sa povjeravanjem zajednike malodobne djece).

2. 2. Obina objektivna kumulacija

Tuilac u jednoj tubi moe istai dva ili vie glavnih zahtjeva protiv istog tuenog sa prijedlogom da ih sud sve usvoji i kada zahtjevi nisu pove-zani istim injeninim i pravnim osnovom (proizilaze iz razliitih ivotnih dogaaja na koje se primjenjuju razliiti materijalni propisi). Za svaki od postavljenih zahtjeva potrebno je utvrditi odgovarajue injenino stanje da bi se o njima moglo odluiti. Uslov za ovakvo postupanje tuioca je da je isti sud stvarno nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i da je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka, kao i da sud ocijeni da istica-nje takvih zahtjeva doprinosi ekonominosti postupka.19 Kriteriji stvarne nadlenosti gube na znaaju u novom parninom postupku s obzirom da je za sve parnine predmete u prvom stepenu predviena nadlenost op-inskog suda.20 Svi ovi uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni. Ako u istoj tubi ima vie glavnih zahtjeva (objektivna kumulacija), za koje je nadlean isti sud, tueni se ne moe protiviti da se o njima istovremeno presudi.21 Ako sud ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najkasnije na pripremnom roitu donijet e rjeenje o razdvajanju postupaka.

Kod obine objektivne kumulacije dolazi do atrakcije mjesne i me-unarodne nadlenosti. Ako sud utvrdi da za svaki od zahtjeva nije stvar-no nadlean, onda e se oglasiti stvarno nenadlenim za odgovarajue zahtjeve i nakon pravosnanosti rjeenja predmet ustupiti stvarno nad-lenom sudu. Ukoliko sud utvrdi da nije apsolutno nadlean za koji od

18 G.Stankovi, 305.19 Vidi: l. 55. st.2 ZPP20 Z.Kulenovi, Komentari Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Privredna tampa d.o.o. Sarajevo 2009, 96.21 Odluka Vieg privrednog suda Srbije, P.3082/73, M.Jankovi 246.

203

zahtjeva, rjeenjem e se oglasiti apsolutno nenadlenim, ukinuti prove-dene radnje i odbaciti tubu.

2. 3. Uslovna objektivna kumulacija

Tuilac u istoj tubi moe istaknuti vie zahtjeva protiv istog tuenog, tako da sud prihvati i pomoni zahtjev ako prihvati prethodni zahtjev. Pri-hvatanje prethodnog zahtjeva je uslov za prihvatanje pomonog zahtjeva. Tuilac na ovaj nain trai od suda da prihvati sve istaknute zahtjeve. Ra-dilo bi se o kumulaciji zahtjeva, jer bi ih tuitelj isticao traei da ih sud sve prihvati; veznik koji bi ih spajao bio bi i.22 Sluaj uslovne objektivne kumulacije postoji kada jedan brani drug trai razvod braka, a ukoliko sud taj zahtjev prihvati, trai i da se dosudi istaknuti zahtjev za supruni-ko izdravanje ili kada se tubom za utvrivanje oinstva i materinstva trai da se odlui i o zatiti i odgoju i izdravanju malodobnog djeteta. U svim ovim sluajevima bi dolazilo do atrakcije meunarodne, stvarne i mjesne nadlenosti za pomoni zahtjev. O svim postavljenim zahtjevima sud odluuje jednom presudom tako to prvo mora odluiti o prethod-nom zahtjevu, pa tek onda o pomonom zahtjevu. Postavljene zahtjeve sud moe usvojiti ili odbiti, zavisno od ocjene prihvaenih dokaza koje su stranke izvele na glavnoj raspravi.

2. 4. Eventualna objektivna kumulacija

Eventualna kumulacije se razlikuje od kvalifikovane i obine kumu-lacije po tome to tuilac ne trai da sud usvoji sve kumulirane zahtjeve prema istom tuenom, ve samo jedan od vie kumuliranih zahtjeva. Vie zahtjeva mogu biti u takvom meusobnom odnosu da se prema tuenom moe usvojiti samo jedan od njih, jer se istaknuti zahtjevi meusobno is-kljuuju.23 Tuilac moe dva ili vie tubena zahtjeva istai u jednoj tubi, tako da sud usvoji sljedei od tih zahtjeva ako nae da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan, samo ako se radi o zahtjevima koji su u ta-kvom meusobnom odnosu da se prema tuenom moe usvojiti jedan od njih, jer se ti zahtjevi meusobno iskljuuju.24

Da bi eventualna kumulacija bila doputena moraju se kumulativno ispuniti tri procesne pretpostavke. Prvo, svi istaknuti zahtjevi moraju biti u meusobnoj vezi. Drugo, sud mora biti stvarno nadlean za svaki od

22 J.izmi, 157.23 S.Zuglia, S.Triva, 416.24 Odluka Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. 59/94, R.osi, T.Krsmanovi, Aktuelna sudska praksa iz Gra-ansko-procesnog prava, Poslovni biro, Beograd 2003, 72.



zahtjeva, pa se moe zakljuiti da bi dolazilo do atrakcije mjesne i me-unarodne nadlenosti. Tree, za sve zahtjeve mora biti predviena ista vrsta postupka. Ako sud utvrdi da nije ispunjena bilo koja od pretpostavki, tubu bi trebao odbaciti, jer ne postoji mogunost razdvajanja zahtjeva radi odvojenog raspravljanja i odluivanja mimo redoslijeda koji je odre-dio tuilac.

Kod eventualne kumulacije postoji prethodni ili glavni zahtjev i slijede-i ili eventualni (pomoni) zahtjev, jedan ili vie njih. Eventualno spajanje mogue je samo u onim sporovima u kojima tuilac osnovni i pomoni zahtjev kao eventualni, zasniva na istoj ili bitno istovrsnom injeninom stanju.25 Istaknuti glavni zahtjev i eventualni moraju biti u meusobnoj vezi. Naprimjer, glavni zahtjev je radi utvrenja da pravo stvarne sluno-sti ne postoji, a ukoliko sud utvrdi da je pravo stvarne slunosti steeno pravnim poslom ili dosjelou, istie se eventualni zahtjev radi prestanka prava stvarne slunosti koja je postala nepotrebna zbog izgraenog javnog puta ili kada tuilac trai ponitenje ugovora o poklonu zbog mane volje, a ako sud utvrdi da taj razlog ruljivosti ne postoji, onda trai opoziv ugovora o poklonu zbog grube neblagodarnosti tuenog kao poklonoprimca. Pre-ma tuenom se moe usvojiti samo jedan istaknuti zahtjev (glavni ili even-tualni), jer se ti zahtjevi meusobno iskljuuju. Eventualnim spajanjem tuilac izbjegava drugu parnicu do koje moe doi ako tubu ogranii na jedan zahtjev i ovaj se pokae kao neosnovan.26

Eventualni zahtjev ne moe se istai samostalno, ve samo uz glavni zahtjev. Sud a priori odluuje o glavnom zahtjevu, a tek supsidijarno o eventualnom zahtjevu. Odnos izmeu glavnog i eventualnog zahtjeva je odnos procesnog inkompatibiliteta i vremenskog prioriteta. O glavnom i eventualnom zahtjevu moe se istovremeno raspravljati, ali se ne moe istovremeno odluiti. Sud mora prvo odluiti o osnovanosti glavnog za-htjeva, a u sluaju odbijanja tog zahtjeva, tek onda o osnovanosti eventu-alnog zahtjeva. U pravilu, sud bi trebao dopustiti istovremeno raspravlja-nje jer e znatan dio izvedenih dokaza za glavni zahtjev biti relevantan i za eventualni zahtjev. Sa odbijanjem glavnog zahtjeva moe se izjednaiti odbacivanje tube u odnosu na glavni zahtjev i povlaenje tube u odnosu na glavni zahtjev. U oba sluaja u odnosu na tubeni zahtjev bio bi ispu-njen uslov da prethodni zahtjev nije prihvaen. Ako je prethodni zahtjev odbaen trebalo bi da sud, prije nego to pree na raspravljanje o slede-em zahtjevu, zatraiti od tuioca da se izjasne o nastaloj procesnoj situa-

25 B.alija, S.Omanovi, Graansko procesno pravo, Pravni fakultet, Sarajevo 2000, 197.26 G.Pozni, 331.

205

ciji, jer je sada otpala specifina uslovna kumulacija zahtjeva.27 Zakonom je odreena nepotpuna atrakciona nadlenost za eventualni zahtjev, tako da je isti mjesno nadlean sud koji je mjesno nadlean za prvenstveni tubeni zahtjev.28

Tuilac e uz glavni zahtjev istaknuti i eventualni zahtjev kada nije si-guran da e sud utvrditi isto injenino stanje na kome se zasniva tuba, pa iz tog drugaijeg injeninog stanja proizilazi drugaija pravna kvalifi-kacija ili kada se injenino stanje na kome se zasniva eventualni zahtjev ne razlikuje od onog na kome se zasniva glavni zahtjev, ali je mogua dru-gaija pravna kvalifikacija istih pravno relevantnih injenica. Isticanjem vie tubenih zahtjeva, po redoslijedu koji je odredio tuilac, unaprijed se spreava mogunost da sud, u dvije razliite parnice odbije oba zahtjeva zbog razliite pravne kvalifikacije tubenog zahtjeva.

O eventualnom zahtjevu sud e odluiti samo ako prethodno odbije glavni zahtjev. Za odluivanje o eventualnom zahtjevu nije uslov da glavni zahtjev bude pravosnano odbijen. im sud odbije glavni zahtjev moe odmah odluiti i o eventualnom zahtjevu neekajui pravosnanost ra-nije odluke, to je u slubi ekonominosti postupka. Kada sud utvrdi da je glavni zahtjev neosnovan, a eventualni osnovan, istom presudom e odbiti glavni zahtjev, a usvojit e eventualni zahtjev. Ako sud utvrdi da je glavni zahtjev osnovan, onda nee ni odluivati o eventualnom zahtjevu. O ostalim zahtjevima ne treba ni odluivati u dispozitivu odluke, jer su oni postavljeni samo uvjetno, za sluaj da prethodni ne bude osnovan.29 Neodluivanje o zahtjevu, koji se nalazi iza onog koji je usvojen, ne pred-stavlja povredu odredaba parninog postupka iz lana 2. stav 1. u vezi sa lanom 209. ZPP po kome je sud duan odluiti o svim istaknutim za-htjevima. Eventualni zahtjev je istaknut uz rezolutivni uslov za sluaj da glavni zahtjev bude odbijen, pa e sud deklarativnim rjeenjem utvrditi da eventualni zahtjev nije ni bio istaknut. Presuenjem da je prvo postavljeni ili prethodni zahtjev osnovan, dalji (eventualni) zahtjevi postaju bespred-metni i to se saoptava u presudi.30 Ukoliko je tuilac istakao vie even-tualnih zahtjeva, usvajanjem prvog po redu eventualnog zahtjeva isklju-uje se obaveza suda da odluuje o drugom, treem ili svakom daljem eventualnom zahtjevu. Odbijanje prvog eventualnog zahtjeva je uslov za

27 S.Zuglia, S.Triva, 417.28 R.Petakovi, Komentar Zakona o parninom postupku sa sudskom praksom, Poslovni biro Beograd, 1991, 74.29 S.Zuglia, S.Triva, 416.30 Odluka Vrhovnog suda Hrvatske, G. 1589/75, T.Rali, V.Tanaskovi, Zakon o parninom postupku sa komentarom i sudskom praksom, Knjievne novine, Beograd 1977, 369.



odluivanje o slijedeem eventualnom zahtjevu. Ukoliko sud ustanovi da je prvi eventualni zahtjev neosnovan, presudom e ga odbiti, a po drugom e takoe odluiti istom presudom (usvojie ga ili e ga odbiti).31 Kada sud utvrdi da nije osnovan glavni zahtjev, kao ni eventualni zahtjev, onda e istom presudom odbiti sve zahtjeve.

3. Kriteriji razlikovanja pojedinih vrsta objektivne kumulacije

Tuilac moe pogreno ocijeniti istaknute zahtjeve zbog ega je bitno da sud ima odgovarajue struno znanje za pravilnu ocjenu o kojoj se vrsti objektivne kumulacije radi u konkretnom predmetu spora. Kod kvalifiko-vane i obine kumulacije tuilac predlae da sud usvoji sve glavne zahtje-ve koje povezuje veznik i. Obje vrste objektivne kumulacije su kumula-tivne i izvorne. Kod eventualne kumulacije tuilac predlae da sud usvoji eventualni zahtjev, ako prethodno utvrdi da glavni zahtjev nije osnovan. Glavni i eventualni zahtjev se meusobno iskljuuju po materijalnom pra-vu, pa je mogue usvojiti samo jedan od njih koje povezuje veznik ili.

Razlika izmeu eventualne i uslovne objektivne kumulacije je u tome to kod eventualne kumulacije tuilac trai od suda da prihvati samo je-dan zahtjev - glavni ili eventualni. Kod uslovne kumulacije tuilac trai od suda da prihvati sve zahtjeve tako to je usvajanje prethodnog zahtjeva uslov za usvajanje pomonog zahtjeva. Sve istaknute zahtjeve povezuje veznik i. Uz ovako izgraene kriterije sud e biti u mogunosti da ista-knute zahtjeve pravilno ocijeni i zakljui o kojoj se vrsti objektivne kumu-lacije radi u konkretnom predmetu spora, nevezano za eventualnu po-grenu ocjenu tuioca.

4. Primjena eventualne kumulacije u sudskoj praksi

Od svih vrsta objektivne kumulacije samo eventualna kumulacija u sudskoj praksi nailazi na odreene potekoe i pogrenu primjenu, to je posljedica nepotpunog zakonskog rjeenja u pogledu pravila odluivanja. U sudskoj praksi zabiljeeni su sluajevi pogrenog odluivanja o eventu-alnom zahtjevu, tako to je sud usvojio eventualni zahtjev, a da prethodno nije odluio o glavnom zahtjevu, to je u suprotnosti sa izloenim pravili-ma odluivanja.

O narednom (eventualnom) tubenom zahtjevu sud e odluiva-ti samo ako odbije glavni, odnosno prethodni.32 U obrazloenju sudske

31 M.Jankovi, 245. 32 Odluka Vrhovnog suda BiH, broj: P-477/89 od 22.03.1990.godine, P.Krsmanovi, Praktikum za parni-

207

odluke je navedeno da je tuilac zahtijevao da sud obavee tuenog da mu preda u posjed poslovni prostor, a ako se takav zahtjev pokae kao neosnovan, da mu naknadi tetu u odreenom novanom iznosu. Ovim je tuilac istakao glavni i eventualni tubeni zahtjev, ali je prvostepeni sud usvojio eventualni zahtjev, a da prethodno nije odluio o glavnom zahtje-vu. Odredbom stava 2. lana 188. ZPP je predvieno da tuilac moe dva ili vie tubena zahtjeva u meusobnoj vezi istai u jednoj tubi, tako da sud usvoji slijedei od tih zahtjeva, ako nae da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan. Proizilazi da prvostepeni sud nije mogao da od-luuje o sljedeem eventualno postavljenom tubenom zahtjevu, ako prethodno nije odluio o prvom zahtjevu, te je na taj nain poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka.33

Zabiljeen je sluaj da sud istom presudom usvoji glavni zahtjev, a odbije eventualni zahtjev o kome nije ni trebalo meritorno odluivati.34 Ovakvim pogrenim postupanjem suda, kada izrekom presude usvoji glavni zahtjev, pa i pored toga meritorno odbije eventualni zahtjev, daje se mogunost tuiocu za ulaganje albe na odbijajui dio tubenog za-htjeva. Eventualno podnijetu albu prvostepeni sud bi trebao odbaciti kao nedoputenu, jer je udovoljio tubenom zahtjevu tuioca, ali se nepotreb-no angauje djelatnost suda samo zbog toga to je pogreno postupio. Na odbaenu albu tuilac bi imao pravo albe drugostepenom sudu ija se djelatnost takoe nepotrebno angauje. Pogreno je postupanje i kada sud usvoji prvi eventualni zahtjev, a odbije sve ostale eventualne zahtjeve o kojima nije ni trebalo meritorno odluivati. U suprotnosti je sa izloe-nim pravilima odluivanja kada sud stavom prvim izreke presude usvoji eventualni zahtjev, a stavom drugim izreke presude odbije glavni zahtjev, iako je po redoslijedu odluivanja trebalo stavom prvim izreke presude odluiti o glavnom zahtjevu, a u sluaju odbijanja stavom drugim odluiti o eventualnom zahtjevu.35 esta je i pojava da se umjesto termina even-tualni zahtjev koristi termin alternativni zahtjev koji ne odgovara tubi u kojoj je istaknuto vie zahtjeva u supsidijaritetu.

5. Nastanak parnice

Podnoenjem tube sa kumuliranim (spojenim) tubenim zahtjevima i dostavom tube tuenom, dolazi do nastanka parnice u pogledu svih

cu, Privredna tampa d.o.o., Sarajevo 2010, 197. 33 Odluka Vieg privrednog suda Beograd, P. 2043/84, V.Risti, M.Risti, Praktikum za parnicu, Savre-mena administracija Beograd 1989, 103 i 104.34 Presuda Opinskog suda u Tuzli broj: Ps-859/05 od 20.05.2010.godine.35 Presuda Opinskog suda u ivinicama: broj: P-105/05 od 20.06.2007.godine.



zahtjeva. Litispendencija i sva dejstva litispendencije nastaju jednako po-vodom oba zahtjeva.36 Ako je do kumulacije tubenih zahtjeva dolo na-knadno u toku parnice, onda parnica poinje tei od momenta kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka. Zasnovana parnica sprjeava da se u pogledu istog zahtjeva pokrene nova parnica izmeu istih strana-ka (zabrana dvostruke parnice). Ukoliko nova parnica bude pokrenuta, sud e po prigovoru tuenog ili po slubenoj dunosti novu tubu odbaciti kao nedoputenu.

6. Sluajevi kada ne postoji objektivna kumulacija tubenih zahtjeva

Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva ne postoji ni kod alternativ-ne obaveze, ni kod procesne fakultas alternative. U oba sluaja radi se o fiktivnoj kumulaciji tubenih zahtjeva. Kod alternativne obaveze radi se o razliitim mogunostima ispunjenja samo jednog zahtjeva, a ne vie zahtjeva. Kod alternativne obaveze tuilac je ovlaten da od tuenog za-htijeva samo jedan odreeni nain ispunjenja, od vie predvienih naina ispunjenja obaveze (pravo izbora pripada tuiocu). Tuitelj koji je u tubi traio da mu tueni ili preda stvar ili isplati odreeni iznos, pa je u toku parnice primio dio utuenog iznosa, ne moe vie traiti predaju stvari, jer se pristankom da primi novani iznos oito opredjelio za drugu od alter-nativa navedenih u tubi.37

Tuilac prema tuenog moe da istakne i vie zahtjeva, s tim da se tu-eni moe osloboditi obaveze ispunjenjem bilo kojeg od tih zahtjeva (pra-vo izbora pripada tuenom). Kada pravo izbora pripada tuiocu, on svoje pravo vri isticanjem samo jednog zahtjeva u tubi. U sluaju kada pravo izbora pripada tuenom, onda je tuilac duan u tubenom zahtjevu na-vesti sve mogunosti ispunjenja obaveze. Ako sud utvrdi da je tubeni za-htjev osnovan onda e obavezati tuenog na ispunjenje svih mogunosti, ostavljajui tuenom izbor naina na koji e se osloboditi svoje obaveze.

Kod procesne fakultas alternative zakon ovlauje tuioca da tuenom ponudi da mu umjesto predaje stvari ili izvrenja odreene inidbe isplati odreen iznos novca. U ovom sluaju sud, ukoliko ocijeni da je tube-ni zahtjev osnovan, u presudi navodi da e se tueni isplatom novanog iznosa osloboditi svoje obaveze. Sud ne utvruje da li fakultas alternativa odgovara protivvrijednosti osnovne inidbe, a tueni nema pravnog inte-resa da pobija sudsku odluku u pogledu alternative.

36 B.alija, S.Omanovi, 197.37 Odluka Vrhovnog suda Hrvatske, G.1589/75, T.Rali, V.Tanaskovi, Zakon o parninom postupku sa komentarom i sudskom praksom, Knjievne novine, Beograd 1977, 369.

209

7. Odreivanje vrijednosti spora kod kumulativno postavljenih zahtjeva

Kada tuilac u jednoj tubi protiv istog tuenog istakne vie zahtjeva koji se zasnivaju na istom injeninom i pravnom osnovu, onda se vri-jednost spora odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.38 Ako vie ista-knutih zahtjeva u jednoj tubi proizilaze iz raznih osnova ili su istaknuti protiv vie tuenih, vrijednost spora se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.39

8. Postupanje prvostepenog suda u sluaju objektivne i subjektivne kumulacije

Pravno je mogue da tuilac u jednoj tubi istakne vie glavnih za-htjeva protiv vie tuenika. U tom sluaju postoji istovremeno objektivna kumulacija tubenih zahtjeva i subjektivna kumulacija (pasivno suparni-arstvo), zbog ega je potrebno izloiti pravila odluivanja. Ako se radi o kvalifikovanoj i obinoj kumulaciji tubenih zahtjeva protiv vie tuenih koji imaju procesni poloaj jedinstvenih suparniara, onda tuilac pred-lae da sud usvoji sve zahtjeve protiv svih tuenih. Sud moe presudom usvojiti sve postavljene zahtjeve protiv tuenih ili odbiti sve postavljene zahtjeve protiv tuenih, jer se spor moe rijeiti samo na jednak nain pre-ma svim jedinstvenim suparniarima, koji se smatraju kao jedna parnina stranka. 40

U sluaju eventualne kumulacije tubenih zahtjeva protiv vie tuenih koji imaju procesni poloaj supsidijarnih suparniara, onda tuilac pred-lae da sud usvoji sljedei eventualni zahtjev prema supsidijarnom tue-nom, ukoliko prethodno utvrdi da glavni zahtjev prema prvotuenom nije osnovan.41 Tuilac e na ovaj nain postupiti kada nije siguran koje je od vie lica u jednom ivotnom dogaaju pasivno legitimisano za postavljene zahtjeve, koje sud moe odbiti tek kada utvrdi da nisu osnovani ni prema posljednjem oznaenom tuenom. Tuilac odreuje redoslijed tuenih, ne samo po stepenu vjerovatnoe u postojanje njihove stvarne legitima-cije, nego i prema interesima koje zadovoljava u postupku.42 Sud mora postupiti po redoslijedu postavljenih zahtjeva i redoslijedu tuenih na na-in kako ih je utvrdio i odredio tuilac, to je u skladu sa naelom dispo-zicije. Pogrean redoslijed ne utie na urednost tube.43 Kad sud ocjeni 38 Vidi:l. 318. st.1. ZPP.39 Vidi: l.318 st. 2 ZPP.40 Vidi: l. 366 ZPP.41 Vidi:l. 363 ZPP.42 Z.Ivoevi, Suparniarstvo, Pravno-ekonomski centar, Beograd 1979, 138.43 B.Pozni, Eventualno subjektivno spajanje tubenih zahtjeva, Anali Pravnog fakulteta, Beograd 1959, 22.



da je tuilac pogreno odredio redoslijed tuenih u tubi, takvu e tubu dostaviti na odgovor prvotuenom ili svim tuenima, zavisno od toga da li se opredijelio za pojedinano ili zajedniko raspravljanje o osnovanosti postavljenih zahtjeva. U toku postupka tuilac moe mijenjati odreeni redoslijed tuenih.44 Tuilac nije duan da obrazloi sudu, niti tuenima zbog ega mijenja ranije odreeni redoslijed tuenih. Razlog ovakvog po-stupanja moe biti saznanje tuioca da ranije oznaeni prvotueni nije pasivno legitimisan za postavljeni zahtjev, pa zbog toga kao prvotuenog oznaava nekog od supsidijarnih tuenih za koje je vjerovatnija pasivna legitimacija.

9. Postupanje drugostepenog suda po albi tuenog protiv presude kojom je usvojen eventualni zahtjev

Ako je prvostepeni sud usvojio tubeni zahtjev tuioca prema ozna-enom tuenom, neovisno od toga da li je prihvatio glavni ili eventualni zahtjev, tuilac nema pravni interes za podnoenje albe. Glavni i eventu-alni zahtjev meusobno se iskljuuju po materijalnom pravu, tako da je mogue usvojiti samo jedan od njih. Shodno tome, tuilac kod eventualne kumulacije ne moe pobijati prvostepenu presudu zbog toga to sud nije usvojio sve postavljene zahtjeve u tubi ili tokom parnice. Kada sud usvoji eventualni zahtjev, tuilac nema pravo na albu u odnosu na odbijajui glavni zahtjev, pa e sud eventualno podnijetu albu odbaciti kao nedo-putenu. Usvajanjem jednog od tih zahtjeva tuilac je uspio u parnici sa svojim tubenim zahtjevom prema tuenom.

Problem nastaje kada samo tueni podnese albu protiv presude ko-jom je usvojen eventualni zahtjev. U literaturi se zastupa stav da bi albu tuenog trebalo tretirati kao albu protiv cijele presude, tako da drugo-stepeni sud treba da ispita pobijanu presudu u cijelosti - kako u odnosu na odbijajui glavni zahtjev, tako i dosuujui eventualni zahtjev. Prema istom shvatanju, ukoliko drugostepeni sud ustanovi da je alba tuenog osnovana, onda bi prvostepenu presudu ukinuo u cijelosti.45

Smatramo da je ovakvo shvatanje pogreno i da nema uporite u ZPP. Blagovremeno podnijeta alba spreava da presuda postane pravosnana u dijelu koji se pobija albom.46 Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu samo u onom dijelu u kome se pobija albom i u granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na stranaku

44 Ibid.45 G.Stankovi, 306; B.Starovi, R.Kea 223, B.Pozni, 332.46 Vidi: l. 203.st. 2. ZPP.

211

sposobnost, zastupanje i pravilnu primjenu materijalnog prava.47 Tueni ima pravni interes da prvostepenu presudu pobija samo u onom dijelu u kome je usvojen eventualni zahtjev, dok je u odnosu na odbijajui glavni zahtjev presuda stekla svojstvo formalne pravosnanosti u prvom stepenu istekom zakonskog roka za podnoenje albe od strane tuioca ili pravo-snanou rjeenja o odbacivanju albe tuioca kao nedoputene. Dru-gostepeni sud nema zakonsko ovlatenje da ispituje i mijenja nepobijani pravosnani dio presude (stav prvi izreke presude kojom je odbijen glavni zahtjev), a time ni pravo da ukida presudu u cijelosti. Kada drugostepeni sud ocijeni da je alba tuenog osnovana, onda moe u pobijanom dijelu prvostepenu presudu (kojom je usvojen eventualni zahtjev-stav drugi izre-ke), preinaiti ili ukinuti ili zakazati raspravu pred drugostepenim sudom, ukoliko su za to ispunjeni zakonski uslovi.48

10. Postupanje drugostepenog suda u sluaju objektivne i subjektivne kumu-lacije kada se ali samo supsidijarni tueni na dosuujui eventualni zahtjev

Kada tuilac istakne vie razliitih zahtjeva protiv vie tuenih koji su supsidijarni suparniari, onda mora odrediti redoslijed odluivanja o po-stavljenim zahtjevima i redoslijed odluivanja o tuenim. Kada su zahtjevi razliiti, prvi ima znaaj glavnog, a drugi eventualnog zahtjeva. I onda kada tuilac postavlja razliite zahtjeve prema supsidijarnim suparniarima, njegov je interes prvenstveno usmjeren prema prvotuenom u odnosu na koga postavlja glavni zahtjev. Postavljeni zahtjev prema drugotuenom i svakom daljem tuenom je eventualni. Tuilac trai od suda da na prvom mjestu usvoji glavni zahtjev prema prvotuenom, a u sluaju odbijanja, da usvoji eventualni zahtjev prema supsidijarnom tuenom (drugotuenom i svakom narednom tuenom do posljednjeg tuenog), zbog ega je nu-no izloiti pravilo odluivanja kad je zahtjev tuioca prema prvotuenom odbijen kao neosnovan, a ali se samo supsidijarno tueni na dosuujui eventualni zahtjev.

U sudskoj praksi problem nastaje kada prvostepeni sud odbije tuio-ca sa zahtjevom prema prvotuenom na koju presudu se ne ali tuilac, a usvoji zahtjev prema drugotuenom koji podnese albu. S tim u vezi postavlja se sutinsko pitanje da li u takvoj situaciji drugostepeni sud po-vodom albe drugotuenog, koju je usvojio kao osnovanu, moe da ukine presudu koja se odnosi i na prvotuenog? Kada sud u sluaju supsidijar-

47 Vidi l. 221 ZPP.48 O razlozima za preinaenje presude vidi l. 229. ZPP, o razlozima za ukidanje presude vidi l. 227., a o razlozima za zakazivanje rasprave pred drugostepenim sudom vidi l. 217. st. 2. ZPP.



nog (eventualnog) suparniarstva, istovremeno odlui o zahtjevu prema oba tuena, tako to zahtjev odbije prema prvom, a uvai prema drugom tuenom, takva presuda se, povodom albe drugotuenog mora razma-trati kao cjelina, jer to nalae povezanost i uslovljenost zahtjeva o kojima se odluuje i tuioev materijalno - pravni interes, zbog koga je ovaj insti-tut i ustanovljen. Ukidanjem presude u odnosu na drugotuenog, ponovo nastaje tuioev interes za raspravljanje o eventualnoj obavezi prvotue-nog, pa treba ukinuti presudu i u dijelu koji se odnosi na prvotuenog, iako tuilac nije izjavio albu.49 Kada se po tubi iz lana 197. ZPP usvoji supsidijarno postavljeni tubeni zahtjev prema drugotuenom, a prema prvotuenom tubeni zahtjev odbije, onda, ako vii sud rjeavajui po al-bi drugotuenog nae da se prvostepena presuda u dosuujuem dijelu treba ukinuti ima ukinuti tu presudu i u dijelu kojim je odbijen tubeni zahtjev prema prvotuenom, bez obzira to tuilac nije izjavio albu protiv toga dijela prvostepene presude, jer su ovakvi tubeni zahtjevi meusob-no nerazdvojni.50

Analizom navedenih odluka najviih sudova iz ranijeg perioda moe se zakljuiti da sud o osnovanosti postavljenog zahtjeva prema svim sup-sidijarnim suparniarima odluuje jednom presudom, da se pri odluiva-nju o pravnim lijekovima primjenjuju pravila jedinstvenih suparniara o pridrunom dejstvu albe i da je mogue ukinuti presudu i kada je nastu-pila pravosnanost u odnosu na prvotuenog.

Polazei od toga da je supsidijarno suparniarstvo, po svojoj pravnoj prirodi, najblie obinom suparniarstvu prema kome je svaki od suparni-ara samostalna stranka u parnici i da o osnovanosti postavljenog zahtje-va prema svakom od supsidijarnih suparniara sud odluuje posebnim presudama, smatramo da je ovakvo pravno stanovite pogreno, jer sud nema zakonsko ovlatenje da ispituje i mijenja pravosnanu presudu pre-ma prvotuenom na koju se tuilac nije alio. Prvostepena presuda je u tom dijelu stekla svojstvo formalne pravosnanosti u prvom stepenu iste-kom zakonskog roka za ulaganje albe.51 Iskljuivi propust tuioca koji se nije alio na odbijajui dio tubenog zahtjeva u odnosu na prvotuenog, ne moe se ispravljati povredom naela dispozitivnosti koje obavezuje i drugostepeni sud pri odluivanju o albi. Supsidijarno suparniarstvo je samo po sebi pravna konstrukcija ustanovljena u interesu tuioca koja mu daje ovlatenje da postavi i uslovni zahtjev prema supsidijarnom tue-

49 Odluka Vrhovnog suda BiH, broj P. 243/86. od 27. novembra 1986. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, broj 1/1987, 46.50 Odluka Vrhovnog suda Jugoslavije, G.83/65, T.Rali, V.Tanaskovi, 400.51 Vidi: l.203. st. 2. i 221. ZPP.

213

nom, zbog ega bi prihvatanje ovog pogrenog pravnog stanovita samo znailo da se ustanovljava nova konstrukcija o moguem pridrunom dej-stvu albe koja ima odlono dejstvo i za tuioca koji se nije alio. Ovakva mogunost postoji samo kod jedinstvenih suparniara koji se smatraju kao jedna parnina stranka, tako da ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju, uinak parninih radnji koje su poduzeli drugi suparniari protee se i na one koji te radnje nisu poduzeli. Kad se radi o obinom, a ne o jedinstvenom suparniarstvu svaki od suparniara je samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja ne koriste, niti te-te drugim suparniarima. U sluaju suparniarstva koje nije jedinstveno, svaki suparniar moe pobijati presudu albom samo u dijelu koji se na njega odnosi. Kada suparniari nisu jedinstveni, a samo jedan od njih izja-vi albu protiv prvostepene presude, ta presuda e postati pravosnana u odnosu na drugog suparniara koji se nije alio.52 Kako je supsidijarno suparniarstvo po svojoj pravnoj prirodi najblie obinom suparniarstvu, ne moe se primijeniti pravilo o pridrunom dejstvu albe suparniara koji je po redu obavezivanja drugi i ukinuti pravosnani dio presude na koji se tuilac nije alio.

11. Kritiki osvrt na sadanje zakonsko rjeenje objektivne kumulacije sa prijedlogom de lege ferenda

Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva ustanovljena je u pravnom sistemu FNRJ odredbom lana 176. Zakona o parninom postupku.53 Svi kasniji zakoni o parninom postupku sadravali su identini zakonski tekst, kao i sadanji Zakon o parninom postupku koji jedino uvodi i do-datni kriterij ekonominosti postupka kod obine kumulacije.

Sadanja zakonska rjeenja objektivne kumulacije svojim kvalitetom ne zadovoljavaju, zbog ega je potrebno izvriti odgovarajuu doradu. Pogrena primjena ovog procesnog instituta u sudskoj praksi, kako u pr-vostepenom postupku, tako i drugostepenom postupku, ukazuje da je nuno propisati dopunska pravila odluivanja kako bi se sprijeilo neza-konito postupanje sudova. Za postupak pred prvostepenim sudom tre-balo bi dopuniti pravila o eventualnom spajanju tubenih zahtjeva, tako da e sud na prvom mjestu meritorno odluiti o glavnom zahtjevu, a da nee meritorno odluivati o eventualnom zahtjevu, ukoliko usvoji glavni zahtjev, niti o slijedeem eventualnom zahtjevu, ukoliko usvoji prethodni eventualni zahtjev.

52 Odluka Vrhovnog suda Hrvatske, Gzz. 40/86. od 3. lipnja 1976, Z. Kulenovi, 596.53 Ovaj Zakon objavljen je u Slubenom listu FNRJ broj 4/1957.



U postupku pred drugostepenim sudom trebalo bi u sluaju istovre-menog postojanja eventualne kumulacije tubenih zahtjeva i subjektiv-ne kumulacije dopuniti pravila odluivanja, kada se radi o supsidijarnim suparniarima. Prilikom odluivanja samo o albi supsidijarnog tuenog treba primijeniti pravila o obinom suparniarstvu, a ne o pridrunom dej-stvu albe koja vee samo za jedinstvene suparniare, tako da drugoste-peni sud ispituje prvostepenu presudu po albi stranke koja ima pravni interes samo u pobijanom dijelu u kome je moe potvrditi, preinaiti ili ukinuti.

ZAKLJUAK

Polazei od toga da je tuba dispozitivna parnina radnja kojom se pokree parnini postupak, od volje tuioca takoe zavisi da li e u jednoj tubi protiv istog tuenog ili vie tuenih istai samo jedan glavni zahtjev ili e spojiti vie glavnih zahtjeva i na taj nain traiti da sud raspravi i od-lui o vie spornih odnosa u jednoj parnici izmeu istih stranaka. Ako se tuilac naknadno odlui za isticanje vie glavnih zahtjeva u toku parnice, onda se takvo postupanje regulie i pravilima drugih procesnih ustano-va, prvenstveno objektivnim preinaenjem tube i isticanjem incidentnog tubenog zahtjeva. Kada sud odlui da izvri spajanje postupaka koji su pokrenuti samostalnim tubama u cilju zajednikog raspravljanja, takvo postupanje suda ne spada u procesni institut objektivne kumulacije.

Objektivnu kumulaciju tubenih zahtjeva moe pratiti i subjektivna ku-mulacija stranaka gdje tuilac trai da se svi glavni zahtjevi usvoje prema vie tuenika ili samo prema pojedinim tuenima, po redoslijedu koji je odredio tuilac. U ovoj situaciji sud e na prvom mjestu utvrditi osnova-nost glavnog zahtjeva koji je prioritetno istaknut prema prvotuenom, a tek supsidijarno osnovanost eventualnog zahtjeva prema drugotuenom i svakom narednom tuenom. Suprotno postupanje suda znailo bi pre-koraenje postavljenog zahtjeva i povredu odredaba parninog postupka.

Eventualno spajanje tubenih zahtjeva je modalitet tubenog zahtjeva koji u sudskoj praksi stvara potekoe zbog nepotpunih zakonskih pravila odluivanja. U tom smislu trebalo bi propisati dopunska pravila odluiva-nja kako bi se izbjeglo pogreno postupanje prvostepenog suda, a takoe i pravila albenog postupka koja bi bila u skladu sa naelom dispozicije, prema kome drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu samo u po-bijanom dijelu, po albi alitelja koji ima pravni interes za podnoenje albe.

215

OBJECTIVE CUMULATION OF LAWSUIT CLAIMS

ABSTRACT

The objective cumulation of lawsuit claims is a processing institute, which allows a plaintiff to propound multiple claims against the same defendant or multiple defendants in one suit or during litigation. This pa-per discusses possible ways of establishing objective cumulation, diffe-rent kinds of objective cumulation, criteria for distinguishing certain types of objective cumulation, rules of procedure of the court when it comes to the possible cumulation, the application of any accumulation in case law, occurrence of litigation when it comes to objective cumulation, ca-ses where there is an objective cumulation, determination of the value of the dispute in relation to the cumulative lawsuit claims, procedure of first-instance court in the case of objective and subjective cumulation, procedure of appeal court judgment against the defendants first instan-ce judgment upholding the eventual application, procedure of appellate court in the case of simultaneous accumulation of objective and subjec-tive claims, when only the defendant complains on subsidiary adjudging eventual request, a critical review of the current legal solution regarding accumulation of objective proposal de lege ferenda.

Key words: Propounding several major claims against one or more defendants, determination of order of claims and defendants, the attrac-tion of jurisdiction.


objektivna kumulacija tuzbenih zahtjeva

Documents