oblici zaveštanja.doc
DESCRIPTION
Oblici zaveštanjaTRANSCRIPT
![Page 1: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/1.jpg)
Oblici zaveštanja
Postoji više načina za sačinjavanje testamenta u srpskom naslednom pravu, s tim da svaki od
oblika zaveštanja mora biti formalno ispoštovan (mora biti sačinjen u formi koja je propisana
zakonom, jer su u suprotnom takav testament ili neke njegove odredbe ništave).
Postoji više podela u odnosu na različite faktore – pisani i usmeni (u odnosu na to da li su
sačinjeni u pisanom obliku ili su usmeno izrečeni), privatni i javni (u zavisnosti od forme u
kojoj su sačinjeni), te redovni, vanredni i izuzetni (u zavisnosti od toga u kojim se prilikama
mogu sačiniti).
Olografski testament
Olografski ili svojeručni testament je zaveštanje čija je forma veoma jednostavna i
pristupačna.
Ostavilac ga sačinjava tako što ga sam (olovkom ili drugim uobičajnim, nemehaničkim
sredstvom za pisanje) sačini i potpiše. Bitan faktor kod ove vrste testamenta je da zaveštanje
bude sačinjeno rukom zaveštaoca i da bude potpisano. Za ovu vrstu testamenta nisu potrebni
ni svedoci, niti to da zaveštanje bude overeno od strane nadležnih organa (preporučljivo je da
testament bude overen, jer će na taj način testament dobiti na snazi, a takođe će se i videti
datum kada je overeno, pa mogu da se izbegnu određena zaobilaženja zakona).
Ova vrsta testamenta ne traži za svoju punovažnost čak ni datum ni mesto sačinjenja, mada je
preporučljivo da budu navedeni, da bi se u slučaju više zaveštanja znalo koje je poslednje (jer
novije zaveštanje poništava starije).
Primer:
———————————————————————–
Ja, Vuk Vuković, sve svoje ostavljam svom bratu Vučku.
Vuk
———————————————————————–
![Page 2: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/2.jpg)
Alografski testament
Alografski testament je pisani testament pred svedocima, koji se sastavlja tako što ostavilac
pred svedocima svojeručno potpiše unapred sastavljeni testament, zatim izjavi da ga je
pročitao i da ga priznaje za svoju poslednju volju.
Ostavilac testament može sastaviti na bilo koji način (olovkom, mehaničkim sredstvom za
pisanje i sl.), a to može prepustiti i nekom drugom licu da uradi umesto njega (može biti i
srodnik). Zakon dozvoljava ove načine za sastavljanje testamenta, jer je sastavni deo forme
potvrđivanje i priznanje testamenta pred svedocima, tako da je bitno samo da ostavilac
testament prizna za svoj, a ne i da ga sam sastavi.
Testament se potvrđuje na sledeći način:
1.Testament se potpiše
2.Ostavilac prizna testament za svoj (može biti izričito i prećutno)
3.Zaveštalac izjavi da je unapred pročitao testament
4.Svedoci se svojeručno potpisuju ispod potpisa ostavioca (rukoznak ili faksimil nisu
dozvoljeni)
5.Sve ove radnje moraju da se urade u isto vreme na istom mestu dok su oba svedoka prisutna
Oba svedoka moraju da budu prisutna kad:
1.Zaveštalac izjavi da je pročitao testament ili ga pročita pred njima
2.Zaveštalac izjavljuje da priznaje testament
3.Zaveštalac potpisuje testament
4.Jedan svedok potpisuje testament, jer ga drugi potpisuje odmah za njim
Svojstva zaveštaoca:
Zakon ne propisuje nikakve uslove koje mora da ispuni zaveštalac da bi testament bio
punovažan, međutim, u teoriji i praksi je postavljeno pravilo da svojstvo zaveštaoca može
imati samo ono lice koje je u stanju da pročita i potpiše testament. To dalje znači da testator
mora da bude u stanju da utvrdi sadržinu testamenta (npr. ako je dao rođaku da ga sastavi,
mora da bude u stanju da ga pročita kako bi znao da je to zaista njegova poslednja volja).
Sledstveno tome, alografski testament će biti ništav ukoliko je zaveštalac:
1.Nepismen
2.Slep
3.Ne zna jezik na kojem je sastavljen testament
![Page 3: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/3.jpg)
4.Ne zna pismo na kojem je napisan testament
Ipak, postojanje ili nepostojanje navedenih prepreka za punovažnost testamenta se ocenjuju u
trenutku sastavljanja testamenta (odnosno proglašenja, kad ga čita i sl.).
Primer: Zaveštalac u trenutku proglašenja testamenta pred svedocima izjavi za testament
napisan ćiriličkim pismom da ga je pročitao i prizna za svoj, a u tom trenutku zna samo
latiničko pismo, testament je ništav, bez obzira na to da li će on naučiti i drugo pismo kasnije.
Svojstva svedoka:
Neko lice može da bude svedok kod alografskog testamenta ukoliko pored opštih uslova koji
se traže za svekog testamentarnog svedoka, ispuni i sledeće posebne uslove:
1.Mora biti pismen
2.Mora biti sposoban da se potpiše (faksimil i rukoznak se ne priznaju)
3.Mora znati jezik na kojem zaveštalac priznaje ispravu za svoj testament (to ne znači da
mora da zna i jezik kojim je testament napisan, jer isti može da bude napisan jednim jezikom,
a da ga zaveštalac prizna drugim)
Svedoci nezavisno od jezika na kojem je testament sastavljen ne moraju da budu upoznati sa
sadržinom testamenta. Ukoliko svedok umre pre ostavioca, testament će i dalje biti
punovažan.
Dakle, ova vrsta testamenta ima tri bitna elementa forme:
1.Pisana redakcija ostaviočeve poslednje volje
2.Potvrđivanje isprave – priznanje testamenta za svoj
3.Prisustvo dva testamentarna svedoka (link na testamentarne svedoke)
Zakon ne traži da alografski testament sadrži datum, mada je preporučljivo zbog ranije
navedenog.
Sudski testament
Sudski testament predstavlja testament koji sastavlja sudija osnovnog suda prema kazivanju
zaveštaoca. Sastavljanje ove vrste testamenta se vrši u posebnom vanparničnom postupku.
Za sastavljanje ove vrste testamenta stvarno je nadležan osnovni sud (ranije je bio nadležan
opštinski sud). Jedini osnovni sud u Beogradu se nalazi na Novom Beogradu, poznat i kao
bivši Četvrti sud.
![Page 4: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/4.jpg)
Testament sastavlja sudija pojedinac u zgradi suda, a u izuzetnim situacijama se testament
može sastaviti i van sudske zgrade, ukoliko zaveštalac opravdano nije u stanju da dođe na sud
(bolestan, u zatvoru i tome slično).
Postupak za sastavljanje sudskog testamenta ima tri stadiuma:
1.Pripremni stadijum;
2.Stadijum pismene redakcije ostaviočeve poslednje volje;
3.Stadijum potvrđivanja testamenta.
1. Pripremni stadijum:
U pripremnom stadijumu, na sudu je da utvrdi zaveštaočev identitet, kao i da li su ispunjeni
zakonski uslovi za sastavljanje sudskog testamenta.
Identitet zaveštaoca može da se utvrdi na nekoliko načina:
1.Sudija poznaje zaveštaoca lično;
2.Uvid u javnu ispravu sa fotografijom (ličnu kartu, pasoš, vozačku dozvolu), uz saslušanje
jednog svedoka identiteta (link na svedoke identiteta);
3.Saslušanjem dva svedoka identiteta (link na svedoke identiteta).
Identitet svedoka identiteta se utvrđuje uvidom u javnu ispravu sa fotografijom.
Po utvrđivanju identiteta zaveštaoca, sudija pristupa ispitivanju postojanja aktivne
testamentarne sposobnosti, koja je neophodna za validno sastavljanje testamenta, a ujedno će
postavljanjem određenih pitanja utvrditi da li je njegova volja za sastavljanje testamenta
ozbiljna i slobodna, što je takođe neophodno da bi testament bio validan. Ukoliko se utvrdi da
postoji nedostatak bilo koje od gore navedenih uslova, sud će doneti rešenje kojim odbija da
sastavi sudski testament.
2. Pismena redakcija ostaviočeve volje:
Sudija sastavlja sudski testament prema kazivanju zaveštaoca, dakle, ostavilac ne može doći
sa već pripremljenom ispravom i priznati je za svoj testament. Pri unošenju ostaviočeve izjave
u zapisnik, sudija nastoji da to uradi na što autentičniji način, ali ujedno mora da se stara o
tome da volja zaveštaoca bude jasno i precizno izražena. Ukoliko zaveštalac ide ka tome da
unese u testament neku izjavu koja je ništava, sudija je dužan da ukaže na pravne aspekte
takvom testamentarnog razmišljanja.
Tokom sastavljanja testamenta, sudija vodi zapisnik u koji se unose:
•Način na koji je utvrđen identitet zaveštaoca i ostalih učesnika u postupku;
•Sve okolnosti koje mogu biti od značaja za punovažnost testamenta
![Page 5: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/5.jpg)
3. Potvrđivanje testamenta:
U ovom stadijumu, zaveštalac potpisuje ispravu koja je sastavljena po njegovom kazivanju i
priznaje je za svoj testament. U zavisnosti od toga da li je zaveštalac u stanju da pročita i
potpiše ispravu, tok ovog stadijuma je drugačiji:
1) Ako je zaveštalac u stanju da pročita i potpiše ispravu, sudija daje da pročita izjavu koju
su sastavili. Kada je pročita, zaveštalac izjavljuje da je njegova volja u svemu verno preneta i
potpisuje se na zapisnik, zatim sudija potvržuje na zapisniku da su sve navedene radnje
preduzete, i potpisuje zapisnik zajedno sa zapisničarom.
2) Ako završtalac ne može da pročita i potpiše zapisnik, u postupku sastavljanja sudskog
testamenta moraju da učestvuju i testamentarna svedoka (link na testamentarne svedoke).
Sudija utvrđuje identitet testamentarnih svedoka na jedan od sledećih načina:
a) Sudija poznaje zaveštaoca lično;
b) Uvid u javnu ispravu sa fotografijom (ličnu kartu, pasoš, vozačku dozvolu).
Dakle, ne može se utvrditi saslušanjem svedoka identiteta.
Po sastavljanju testamenta, sudija ga glasno čita pred zaveštaocem i testamentarnim
svedocima. Zaveštalac zatom izjavljuje da je volja njegova pred sudijom i dva svedoka, kao i
da je izjava koja je pročitana njegova volja i da je sve verno unetno i potpisuje se na zapisnik.
Ispod njega se potpisuju testamentarni svedoci, te sudija i zapisničar. Sudija na zapisniku
potvrđuje da su sve ove radnje izvršene.
Ako zaveštalac ne može da se potpiše, na zapisnik stavlja otisak prsta, ispod kojeg zapisničak
upisuje njegovo ime i prezime.
3) Ukoliko je zaveštalac gluvonem ili ne zna jezik koji je u službenoj upotrebi, pored dva
testamentarna svedoka u postupku sastavljanja testamenta, neophodno je i učešće zakletog
sudskog tumača.
Prednosti sudskog testamenta su u tome što svima pruža mogućnost za sastavljanje
testamenta, nezavisno od toga da li poseduju neki hendikep ili su nepismena.
Ukoliko se sudski testament sastoji iz više listova, svi listovi se povezuju jemstvenikom, a
krajevi jemstvenika se na poslednjoj strani pečate sudskim pečatom. Listovi ne moraju biti
numerisani, ali je potrebno da se na kraju testamenta označi broj listova. Takođe, zaveštalac je
dužan da se potpiše ili ostavi rukoznak na svaki list, a ostali učesnici u postupku samo na
poslednjoj strani.
Konzularni testament
![Page 6: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/6.jpg)
Konzularni testament je testament koji srpskom državljaninu u inostranstvu sastavlja
konzularni predstavnik Srbije (ili diplomatski predstavnik koji vrši konzularne poslove) po
pravilima za sastavljanje sudskog testamenta, ali samo na teritoriji strane države u kojoj vrše
konzularne poslove. Pri sastavljanju konzularnog testamenta, dužina boravka srpskog
državljanina u toj državi je irelevantna.
Brodski testament
Brodski testament se sastavlja na srpskom brodu koji nije u fizičkoj vezi sa kopnom, od strane
zapovednika broda po pravilima za sastavljanje sudskog testamenta, po kazivanju ostavioca.
Irelevantno je da li brod plovi u domaćim ili međunarodnim vodama, jedino je bitno da nije
fizički povezan sa kopnom u trenutku sačinjavanja, u suprotnom zapovednik broda nema
ovlašćenja za sastavljanje testamenta.
Srpskim brodom se smatra pomorski, rečni ili jezerski brod, koji je upisan u srpski upisnik
brodova, tj. kome je izdat privremeni plovidbeni list od strane organa Republike Srbije.
Bitna stavka je da je brodski testament vremenski ograničen i da prestaje da važi u roku od
trideset dana od povratka zaveštaoca u Srbiju. Rok od trideset dana počinje da teče
uspostavljanjem fizičke veze između broda i srpskog kopna, a ne samim ulaskom u srpske
vode.
Vojni testament
Vojni testament je vanredni testament, jer može da se sačini jedino za vreme mobilizacije i
rata, i to samo licima koja su na vojnoj dužnosti u to vreme. Testament, po pravilima za
sastavljanje sudskog testamenta sastavlja ovlašćeni vojni starešina.
Za punovažnost testamenta je neophodno da se zaveštalac u vreme sastavljanja testamenta
nalazi u borbi ili u nekoj ratnoj opasnosti, a može se sastavljati od momenta proglašenja
ratnog stanja.
Svojstvo zaveštaoca može imati samo lice koje za vreme ratnog stanja obavlja neku vojnu
dužnost, a u ulozi zaveštaoca se mogu naći ne samo vojnici, već i civili koji obavljaju poslove
za vojsku (npr. lekari, medicinske sestre, kuvari), ali i ratni zarobljenici, tako da ova vrsta
testamenta ne diskriminiše zaveštaoca po polu.
Lica ovlašćena za sastavljanje testamenta jesu:
1.Komandir čete
2.Starešina istog ranga
3.Starešina svakog odvojenog odreda
![Page 7: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/7.jpg)
4.Neko drugo lice u prisustvu ovlašćenog starešine
Vojni testament je vremenski organičen i prestaje da važi po isteku od 60 dana od prestanka
ratnog stanja, ili po isteku od 30 dana od demobilizacije ukoliko je zaveštalac demobilisan pre
ili posle završetka rata.
Međunarodni testament
Međunarodni testament je testament koji se sastavlja tako što zaveštalac pred ovlašćenim
licem i dva istovremeno prisutna svedoka (koji moraju da znaju da čitaju i pišu, kao i da
razumeju jezik na kojem zaveštalac potvrđuje testament) izjavljuje da je unapred sastavljena
redakcija njegove volje zaista njegov testament, kao i da je upoznat sa njegovom sadržinom.
Sastavljanje međunarodnog testamenta ne traži postojanje stranog elementa, te na
punovažnost forme ovog testamenta ne utiču:
•Državljanstvo;
•Prebivalište;
•Boravište;
•Mesto gde je testament sastavljen;
•Mesto gde se nalazi imovina.
Za sastavljanje međunarodnog testamenta su ovlašćena sva lica koja su ovlašćena za
sastavljanje javnih testamenata:
•Sudija osnovnog suda;
•Konzularni predstavnik Srbije;
•Zapovednik broda;
•Vojni starešina ovlašćen za sastavljanje vojnog testamenta.
Ovom formom testamenta se može služiti svako ko poseduje aktivnu testamentarnu
sposobnost, te se za zaveštaoca ne traži da bude pismen, da može da pročita izjavu ili ima
očuvano čulo vida i sl.
Sastavljanje međunarodnog testamenta se sastoji od tri stadijuma:
1.Pismena redakcija ostaviočeve volje
2.Potvrđivanje testamenta
3.Potpisivanje testamenta
1. Pismena redakcija ostaviočeve volje:
![Page 8: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/8.jpg)
Nezavisno od toga da li ispravu sačini zaveštalac sam ili lice kojem on poveri, međnarosni
testament mora biti sačinjen u pismenom obliku. Tekst može biti napisan na bilo kod jeziku,
bilo kojim pismom, rukom ili mehaničkim sredstvom pisanja, a može ga sačiniti bilo ko, ne
samo ovlašćeno lice (kao što je slučaj kod sudskog testamenta).
2. Potvrđivanje međunarodnog testamenta:
Ovlašćeno lice je dužno da utvrdi identitet zaveštaoca i testamentarnih svedoka, na načine iste
kao kod sudskog testamenta.
Zaveštalac u prisustvu gore pomenutog ovlašćenog lica i dva testamentarna svedoka izjavljuje
da je isprava njegov testament i da je upoznat sa njenom sadržinom. Zaveštalac nije u obavezi
da pred pomenutim licima čita testament, kao ni da ih upozna sa sadržinom testamenta na bilo
koji drugi način.
3. Potpisivanje međunarodnog testamenta:
Kod ove vrste testamenta su specifična pravila potpisivanja, te su moguća četiri različita
modaliteta:
1) Zaveštalac svojeručno potpisuje testament u prisustvu ovlašćenog lica i dva
testamentarna svedoka;
2) Zaveštalac pred ovlašćenim licem i pomenutim svedocima ranije sastavljen potpis
priznaje za svoj;
3) Ako zaveštalac iz nekog razloga nije u stanju da se potpiše, saopštiće razlog ovlašćenom
licu koje će to zabeležiti na testamentu (ta zabeleška zamenjuje zaveštaočev potpis);
4) Zaveštalac može da traži da ga neko drugo lice potpiše, naravno pred ovlašćenim licem i
svedocima.
Posle zaveštaoca, na testament se potpisuju ovlašćeno lice i svedoci, neposredno, jedan za
drugim, na kraju testamenta. Na kraju testamenta ovlašćeno lice upisuje i datum, koji je
obavezan element kod međunarodnog testamenta. Kao datum sastavljanja međunarodnog
testamenta se uzima dan kada ga je potpisalo ovlašćeno lice.
Ako se međunarodni testament sastoji od više listova, svaki list mora da bude numerisan i
potpisan od strane zaveštaoca.
![Page 9: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/9.jpg)
Po obavljanju prethodne procedure, ovlašćeno lice je dužno da sastavi potvrdu kojom utvrđuje
da su poštovana sva pravila propisana zakonom. Ova potvrda se sačinjava u dva primerka, od
kojih jedan pripada zaveštaocu, a drugi čuva ovlašćeno lice. Ova potvrda predstavlja dokazno
javnu ispravu, ali njeno postojanje i punovažnost nije neophodno za punovažnost
međunarodnog testamenta.
Usmeni testament
Usmeni testament se sastavlja tako što zaveštalac svoju volju saopšti pred tri istovremeno
prisutna svedoka, kada usled izuzetnih prilika nije u mogućnosti da raspolaže svojom
imovinom na drugi način.
Postoje dva bitna formalna elementa propisana zakonom:
1.Postojanje izuzetnih prilika;
2.Istovremeno prisustvo tri testamentarna svedoka.
Izuzetne prilike postoje kada se zaveštalac nađe u iznenadnoj i neposrednoj opasnosti da
izgubi:
1.Život (požar, zemljotres, saobraćajna nesreća, i ostale situacije u kojima je opravdano
moguć smrtni ishod – infarkt ili pogoršanje već postojeće bolesti);
2.Aktivnu testamentarnu sposobnost.
Opasnost mora biti:
1.Iznenadna;
2.Nepredviđena (ako je zaveštalac znao da može da mu se pogorša stanje ili je to očekivao,
mogao je i blagovremeno da sastavi testament u nekoj drugoj formi).
Ipak, izuzetne prilike ne moraju stvarno postojati, već je dovoljno da je zaveštalac zaista
pomislio da su mu život ili aktivna testamentarna sposobnost ugrožene usled određenih
okolnosti.
Za punovažnost ovog testamenta nije važno da li je zaveštalac umro usled nastupanja
izuzetnih prilika ili od nečega drugog.
Pri sačinjavanju usmenog testamenta, neophodno je istovremeno prisustvo tri testamentarna
svedoka. Ukoliko zaveštalac da svoju izjavu pred tri svedoka, ali ne istovremeno, nego redom,
takav testament je rušljiv. Takođe, testament neće biti punovažan ukoliko zaveštalac svoju
volju izjavi pred dva sina dok mu je supruga na telefonu, čak iako traju izuzetne prilike (ili on
opravdano smatra da je tako), jer nije saopštio svoju volju u prisustvu tri, nego dva
testamentarna svedoka.
![Page 10: Oblici zaveštanja.doc](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082207/55cf9b3c550346d033a53e29/html5/thumbnails/10.jpg)
Testamentarni svedoci moraju imati očuvano čulo sluha i moraju znati jezik na kojem
zaveštalac izjavljuje svoju poslednju volju. Ipak, ukoliko je zaveštalac gluvonem i znakovnim
jezikom izjavi svoju poslednju volju, a testamentarni svedoci poznaju znakovni jezik, takav
testament će biti punovažan. Testamentarni svedoci ne moraju biti pismeni, kao ni da nadžive
zaveštaoca.
Dužnost testamentarnih svedoka je da sastave obaveštenje o postojanju usmenog testamenta
ili da obaveste sud o sadržini usmenog testamenta, te o mestu i prilikama pod kojima je
izjavljena poslednja volja zaveštaoca (obaveštenje se daje u pisanoj formi ili usmeno na
zapisnik pred sudom).
Usmeni testament je vremenski organičen, te prestaje protekom 30 dana od kada su prestale
izuzetne prilike u kojima je sačinjen (rok počinje da teče od momenta od kada prođe
opasnost). Ako po isteku roka ne sastavi testament u bilo kojoj drugoj formi (kojom može da
se služi), računaće se da usmeni testament nikada nije ni postojao.