oblikovanje i konstruiranjearmiranobetonskih elemenata

7/28/2019 Oblikovanje i Konstruiranjearmiranobetonskih Elemenata

http://slidepdf.com/reader/full/oblikovanje-i-konstruiranjearmiranobetonskih-elemenata 1/30

POLITEHNIČKI FAKULTET

UNIVEZITET U ZENICI

ODSJEK:GRAĐEVINARSTVO

SEMINARSKI RAD NA TEMU

AUTOCAD STRUCTURAL DETAILING

CTRANJE ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA

STUDENTICA:Valentina Šimić

Zenica,Januar 2012



SADRŢAJ

Uvod......................................................................................................................3

1. Konstruiranje i oblikovanje armiranobetonskih elemenata.................................4

1.1 Armiranobetonski stupovi.................................................................................4

1.2 Zadaća pojedine armature u stupu..................................................................5

1.3 Pravila armiranja..............................................................................................6

2. Temelji...............................................................................................................7

2.1Temelj samac...................................................................................................7

3. Armiranobetonska greda...................................................................................8

4. Kreiranje armiranobetonskih elemenata u software-u Structural detailing.......11

4.1 Stvaranje predloška.......................................................................................11

4.2 Kreiranje temelja............................................................................................16

4.3. Kreiranje grede.............................................................................................18

Zaključak..............................................................................................................30



UVOD

Kao seminarski rad dobila sam temu AutoCAD structural Detailing. To je software koji

se bavi,općento gledano, konstrukcijom graĎevina neovisno o tome od kojeg jematerijala ta graĎevina izraĎena. Ja sam se u svom seminarskom radu bazirala na

konstrukcije od armiranog betona,odnosno na njene osnovne element:temelj,stub igreda. Pokušala sam da u seminarskom radu objasnim i neki teoretski dio o izradi tih

elemenata (kako se armira,zašto se armira isl.) Primjer koji je opisan u seminarskom radu takoĎer sam uradia i u navedenomprogramu.



1.OBLIKOVANJE I KONSTRUIRANJE ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA

Armiranobetonski elementi i konstrukcije trebaju biti oblikovaneikonstruirane tako da

u potpunosti odgovaraju pretpostavkama u statičkom proračunu te da njihovoponašanje tijekom graĎenja i uporabebude sukladno usvojenim pretpostavkama:

Usvojeni statički sustav, rasponi i raspodjela opterećenja trebaju biti ostvareni.

Proračunska (statička) armatura se odreĎuje na temelju statičkog proračuna tetreba po vrsti, površini i poloţaju u elementu odgovarati statičkom proračunu.

Konstruktivna armatura se odreĎuje prema iskustvu, propisima i pravilimastruke.

Armiranobetonske konstrukcije, kao sloţeni prostorni sustavi, sastoje se od jedne ili više statički neovisnih cjelina, meĎusobno odvojenih dilatacijskim

rešetkama.

GraĎevina se dijeli na neovisne cjeline zbog utjecaja potresa, skupljanja betona,

promjene temperature, te pomaka zbog nejednolikog slijeganja temelja.

Naprezanja uslijed navedenih utjecaja bi mogla doseći vlačnu čvrstoću betona, što biimalo za posljedicu neţeljene pukotine.

U statičkom proračunu konstrukcije se navedeni utjecaji zanemaruju, a graĎevina se

dilatira na dovoljnu širinu "t" koja će spriječ iti pritiske ili udare jednog dijela

konstrukcije o drugi (u rešku se umeću mekane mase-drvolit,stiropori sl.).

Širina reški prema propisima za potres je 3 cm za zgrade do 5 m visine, a za svakihdaljnjih 5 m visine povećava se po 2 cm.-Ako je pravilan tlocrt objekta, dijeli se

dilatacijama na jednake dijelove.

Ako se objekt sastoji od dijelova s manje i više katova, dilatacija se postavlja tamo

gdje niţi dio objekta graniči s višim.

1.1 AB STUPOVI

Stupovi su elementi konstrukcija opterećeni uzduţnom silom. Osim stupova tako su

opterećeni:

Sile koje djeluju na stup su:

• centrične

• ekscentrične

• tlačne

• vlačne



Zašto armiramo stupove?

• zbog izvijanja,

• zbog odlamanja betona – zbog povećanja poprečnih dimenzija,

• zato što nema apsolutno osnoopterećenih stupova

Oznake dimenzija stupa:

b/h/l

b- širina presjeka

h- duljina presjeka

l- visina stupa

b/h…. za pravokutne stupove vrijedi odnos : h<4b

1.2 ZADAĆA POJEDINE ARMATURE U STUPU:

UZDUŢNA: preuzima tlačne sile i dio tlačnih naprezanja i sileod momenta savijanjazbog izvijanja.

STREMENOVI: obuhvaćaju beton i uzduţnu armaturu te sprječavaju bočnedeformacije stupa. Osiguravaju točan poloţaj uzduţne armature.

Stremenovi

Uzduţna armatura



1.3 PRAVILA ARMIRANJA

Armatura proračunata metodom graničnih stanja nosivosti i uporabljivosti sidri se, ilinastavlja prema točno utvrĎenim pravilima. Najveće zrno agregata dg odabire setako da se osigura dostatno zbijanje betona oko armature. U mostogradnji je najmanji

promjer nenapete armature ds ≥ 12 mm, a razmak s ≤ 20 cm.

Razmak pojedinih šipki armature mora biti takav da osigurava ugradnju i zbijenostbetona te da osigura dostatnu prionljivost izmeĎu armature i betona. Svijetli razmak(horizontalni i vertikalni) izmeĎu dvije paralelne šipke armature ne smije biti manji od20 mm niti manji od promjera najveće šipke armature. Ukoliko nisu definirani drugiuvjeti za ugradnju i zbijanje betona, razmak ovisan o najvećem zrnu agregata dg >16 mm ne smije biti manji od dg+5 mm. Kod postavljanja armature u više razina,šipke armature moraju biti postavljene jedna iznad druge s dostatnim razmakom zaprolaz vibratora za beton.



2. TEMELJI

Temelji su onaj dio konstrukcije objekta koji prenose sile od konstrukcije na tlo.

Temelji se dijele na:

-Plitke temelje-Duboke temelje

Plitki temelji su:-Trakasti temelji-Temelji samci- Kontra grede-Kontra pločeDuboki temelji su:- Šipovi - Bunari

- Kesoni

2.1 TEMELJI SAMCITemelj samac (soliter) postavlja se ispod stuba, i prima sve statičke i dinamičkeuticaje koji deluju na stub .Dimenzije temelja se odreĎuju iz uslova nosivosti tla (širina- B i duţina -A) i uslova prodora stuba kroz stopu temelja (visina - H). Proračunarmature u zategnutom dijelu poprečnog presjeka odreĎuje se prema momentimasavijanja koje prouzrokuje rektivno opterećenje tla, koje je izazvano silom u stubu.Usvaja se pretpostavka da je konstrukcija stope temelja nedeformabilna, odnosno dasu naponi u tlu jednaki ispod cijele površine temeljne stope.

Temelji se moraju medusobno povezati veznim gredama u oba ortogonalnapravca.

Plitki temelji imaju odnos visine prema širini manje od 4, odnosno oni prenose sile od objekta na tlo samo svojom kontaktnom površinom sa tlom. Duboki temelji imaju odnos visine prema širini veći od 4, odnosno oni sile odobjekta prenose na tlo svojom kontaktnom površinom i trenjem izmedu tla ivertikalnih površina.

Za stub i temelj se u AutoCad Structural Detailing-u koristi samo jedna naredba u

kojoj se podešavaju parametri kako je pokazano na primjeru.



3. ARMIRANOBETONSKE GREDE

Od svih elemenata koje sam crtala u ovom software-u oko grede je bilo najviše posla.Najviše naredbi i najviše podešavanja parametara a evo i zašto.

preuzimaju vertikalna opteredenja (stalna i promjenjiva)-osiguravaju prostorno

djelovanje okvira

raspucavanje greda prije nego doĎe do oštedenja stupova omogudujetrošenje seizmičke energije

najčešće djeluju zajedno s meĎukatnom konstrukcijom

poseban zahtjev za grede je duktilnost

Armiranje greda:

glavna uzduţna armatura preuzima uzduţna vlačna i tlačna naprezanjanastala zbgo savijanja i/ili uzduţnih sila

poprečna armatura preuzima kosa vlačna naprezanja nastala zbog poprečnihsila i/ili torzije

Kritično područja grede ja čvor uz stup, najčešde je duljine 2h.

Bez obzira na minimalnu količinu armature, u seizmičkim područjima mora se cijelomduljine grede ugraditi najmanje 2Ø14 i u gornjoj i u donjoj zoni



Detalji na koje se treba obratiti paţnja: nastavljanje šipki promjera Ø14 i vedih

nastavljanje armature grede kroz čvor okvira

Grede okvirnih konstrukcija vezane su s pločom i zajedno čine T-presjek koji trebaunijeti u proračun krutosti grede (uzeti u obzir sudjelujuće širineT-presjeka ili Γ presjeka).

Zahvaljujući svemu navedenom,od svih elemenata koje sam ja obradila useminarskom radu najteţe je proračunati gredu,a i greda je element s kojim je uovom slučaju najteţe raditi.



4.KREIRANJE STUBA I TEMELJA SAMCA

4.1 Stvaranje predloška

Da bi se počelo raditi u in AutoCAD® Structural Detailing-u, potrebno je odabrati ili

stvoriti predloţak. Predloţak sadrţu početne ,unaprijed definisane postavkeparametara s kojima ćemo raditi

1 Kliknite New.

2 U okviru Select template dialog, odaberite RBCR‐044.dwt, i kliknite Open.

3 Definisanje novog stila armature:kliknite ASD ‐ Reinforcement → Settings → Styles ‐ reinforcement tables.

U okviru koji nam se otvori ‐ style manager, for Table, treba odabrati MAIN – bars, i

onda odabrati New.

U okviru gdje se definišu postavke treba odabrati MAIN, zatim izbrisati Revision iodabrati Bar symbol.Za podešavanje jedinice kliknite na LENGTHS, i zatim odaberite Total (bar).

Kao jedinicu postavite metar i za mjeru preciznosti odaberite zaokruţivanje na dvijedecimale (0.00).

U prozou detaljnih opcija pod opisom simbola armature odaberite Symbol: A, B, C.



U okviru opcija odaberite automatsko podešavanje visine reda.

Za svoje postavke odaberite ime.

Nakon što ste to uradili vaše postavke proglasite kao zadane.

Promijena postavki rada

Kliknite ASD ‐ Reinforcement → Settings → U lijevom dijelu okvira je izbornik gdjeodabiremo Bars → Display.

Pod oblikom armature,za krajeve ravnih šipki(bez kuka na krajevima) odaberemodrugu opciju.

Prelazimo na posavke Kodova/materijala.Odaberite na izborniku Codes / Materials.

Za Reinforcing bars, kao bazu podataka bar_BS 8666_2000.

Kao oznaku čelika odaberite ∅.



Definisanje postavki osa (Axis)

Click ASD ‐ Reinforcement → Settings → Graphic elements styles.Za Symbol,odaberite Axis, pa zatim New.

U okviru za ose (Axis) odaberite ţeljenu boju. Potom odaberite naziv za stil koji stekreirali i kliknite na Add a zatim taj stil postavite kao zadani.

Spremanje predloška

Kliknite Save as.

Kao naziv fajla ukucajte ţeljeno ime i kliknite na Save.

Da biste svoj predloţak postavili kao zadani uradite sljedeće: Idite na ASD ‐ Reinforcement → Settings → (Preferences). U okviru opcija pojavit ćese i pločica Structural, za Reinforcement, kliknite Search. I okviru Open odaberitepredloţak koji ste kreirali i otvorite ga.

.



4.1.KREIRANJE STUBA

Kliknite na ASD ‐ Structure Elements - Structure elements – reinforcement (Column). Alternatively, click Reinforcement menu Typical structures ‐ reinforcement Column.

U okviru koji nam se otvori parametre podesimo kako je na slici.

U drugoj fazi izrade se defnišu parametri ojačanja,odnosno armature koju ćemostavljati u stub.

U pločici za definisanje parametara rešetki treba postaviti parametre kako jeprikazano.



Klilnite OK

Kliknite na crteţu gdje ţelite da biste definisali tačku umetanja

Prema ţelji se moţe obrisati tabela sa proračunima koja se automatski generirala sa

cretţom.



4.2.KREIRANJE TEMELJA SAMCA

Kliknite na ASD ‐ Structure elements – reinforcement (Spread footing). Alternativno,moţe se kilknuti na Reinforcement menu Typical structures ‐ reinforcement Spread footing. U prozoru koji se otvori treba podesiti parametre

kako je zadano na slici. Ova naredba se koisti za kreiranje dimenzija temelja.

U drugoj fazi kreiranja se definišu parametri armature koja ide na dno temelja.

Parametre treba podesiti kao na slici

Naredna faza je definisanje parametara uspravne armature. Parametre podesiti

prema slici.



Armatura koja će povezivati uspravne šipke se kreira sljedeća.Parametre treba

podesiti kako je zadano na slici.

U prostoru u kojem crtamo se zatim odrede točke umetanja.

Tabela koja se automatski generira sa crteţom temelja se moţe obrisati ali i ne mora.Inače,u toj tabeli su sadrţani svi podatci koji su nam potrebni za kasnije proračune alito se moţe vidjeti i na druge načine.

NAPOMENA: Postavke koje smo definisali moţemo spremiti koristeči naredbu MacroTemplate. Na taj način će naše postavke biti spremljene za kasnije ali i za drugeprojekte.

Koristeći standardne naredbe iz AutoCad-a kao što su Move, Copy i Erase,sastavimo elemente koje smo nacrtali u jedinstveni element.



4.3 CRTANJE AB GREDE

Pravila raspoređivanja rešetki na crtežu

Software sam odreĎuje poloţaj ojačavajućih šipki na ctreţu ovisno o tome kako midefinišemo točke. Smjer šipki je odreĎen smjerom postavljanja točki. Uglavnom setočke definiĎu u smjeru kazaljki na satu ali to ne mora biti tako.

Definisanje oplate grede

Prije nego što započnemo sa definisanjem ojačanja za gredu,treba definisati njenuoplatu. Oplata se moţe definisati ili koristeći Macros ili koristeći opcija AutoCad-a

Pokrenemo Reinforcement module:Idite na ASD ‐ Start → (Reinforcement).Kliknemo ASD ‐ Structure Elements → Structure elements ‐ formwork → (Beam).

U prozoru za podešavanje parametara podešavo parametre oplate kako jeprikazano.



U istom okviru treba podesiti i parametre presjeka kao je zadano.

U prostoru gdje crtamo treba definisati tačku umetanja grede. Koristeći naredbuErase moţemo izbrisati podatke o presjecima ako nam zauzimaju prostor i stvarajunepreglednost crteţa.

Krajeve grede,koji će se vezivati sa stupovima trebamo izduţiti do 500 mm koristećinaredbu Stretch.

Dodavanje osa (Axes)

Koristimo sljedeće naredbe: ASD ‐ Reinforcement Graphic elements (Insertaxis).

-Na komandnoj linije zadamo broj osa

-Postavimo prvu osu na sredini lijevog kraja grede koji smo izduţili



-Odaberemo prvu tačku

-Odaberemo drugu tačku

-Koristeći se istim postupkom trebamo definisati osu za desni izduţeni dio grede

Dodavanje stremena u presjeku

Prvo je potrebno definisati pomoćnu tačku u presjeku A‐ A:Kliknite na Home → Draw → Multiple Points.

U gornjem desnom uglu pr esjeka ćemo staviti prvu tačku.Na komandnoj liniji jepotrebno upisati @‐114, 0, a zatim pritisnite.Da iziĎete pritisnite Esc

Definisanje stremena:

Kliknite ASD ‐ Reinforcement → Reinforcement definition → Reinforcement – cross‐section.

U okviru koji se otvori Reinforcement – cross‐section podesite parametre kako jezadano.

Kliknite na Shape parameters da biste odabrali oblik stremena.

Podesite paramere stremena kako je zadano.



U okviru Reinforcement – cross‐section, odaberite način grafičkog definisanjaojačanja i kliknite OK.

U prostoru u kojem crtamo odaberemo pomoćne tačke koje smo već ranije definisali,odaberemo odgovarajuću orjentaciju za stremen i pritisnemo .

I okviru u kojem opisujemo ojačanje (Reinforcement description dialog), prihvatimozadane parametre i kliknemo OK.

Moţemo unijeti i opis stremena tako što odaberemo tačke na modelu.

Zrcaljenje stremena

Kliknemo na stremen kojemu smo već dodali opis i kliknemo na Home Modify (Mirror).

Kliknemo iznad i ispod presjeka te na središnju tačku da definišemo tačke zrcaljenja.

Dodavanje stremena u povišeni pogled

Kliknite ASD ‐ Reinforcement Reinforcement definition (Reinforcementdistribution).

U prostoru u kojem crtamo odaberemo oba stremena u presjeku i pritisnemo Enter.U okviru za detaljisanje ojačanja za tip distribucije odaberemo Linear , a za metodudistribucije odaberemo Module.Za pravac pogleda odabiremo u smjeru osa (Y)



Definisanje distribucije u povišenom pogledu

U području za crtanje kliknemo na tačku 1 da bismo definisali početnu tačkudistribucije. Zatim kliknemo na tačku 2 da definišemo krajnju talku distribucije.

Za definisanje pozicije prve poprečne armature ukucajte 20 na komandnoj liniji. Da definišemo razmak stremenova ukucajte na komandnoj liniji 7*170, gdje je 7 brojstremenova a 170 je razmak. Za drugi stremen ukucajte 5*250. Zatim upotrijebitenaredbu Mirror.

NAPOMENA: Nakon što smo definisali ojačanje,distribuciju itd. Software će

automatski pokrenuti opciju koja je prikladna za tip ojačanja. Rezultirajući okvir ovisi otipu odabranog opisa našeg ojačanja.

U okviru za opis koji nam se otvorio prihvatimo parametre kako su zadani. A zazimna našem modelu odaberemo jmjesto na kojem ţelimo distribucijsku liniju.

Podešavanje zadane distribucije

Odaberemo distribuciju za stremenove i pokrenemo naredbu Modify.U okviru kojinam se otvori kliiknemo na Delete i kliknemo na stremen koji se nalazi na sredinigrede. Broj stremenova koji se pojavi bi trebao biti 2x25.



Press Esc, and then click OK.

Definisanje glevnih šipki

Definisat ćemo prvu uzduţnu šipku u povipenom pogledu:

Kliknitw ASD ‐ Reinforcement → Reinforcement definition (Reinforcement – elevation).

U okviru Reinforcement ‐ elevation, kliknite na steel reinforcement i ukucajte 1. Zatimpodesite parametre kako je pokazano na slici.

Koristit ćemo naredbu (Points).U prostoru gdje crtamo kliknemo na tačku 1 kao poenu taku šipke a tačku 2 ćemopostavitikao krajnju tačku šipke.

U okviru Reinforcement description kliknemo OK i na crteţu bi se automatski trebaokreitati opis šipke ( njena duţina,prećnik isl.).



Koristeći se istom metodom definišemo još jednu šipku da prečnikom od 16 mm ipostavimo je kako je pokazano na slici.

U okviru Reinforcement description kliknemo OK.

Definisanje posljednje šipke u povišenom pogledu:

Kliknemo ASD ‐ Reinforcement → Reinforcement definition → (Reinforcement – elevation) i podesimo parametre kako je zadano.

Kliknemo (Points).

U području crtanja odaberemo tačke umetanja kako je zadano na slici.

Upotrijebimo naredbu Mirror, a zatim na desni klik miša odaberemo naredbu Side ikliknemo na tačke 2 i 3 da bismo definisale dodatne karakteristične taćke.

NAPOMENA: Dodatne tačke se mogu dodat i koristeći naredbu Draw.



Na komanoj liniji ukucamo S da biso promijeili stranu pokrova. Kliknemo na tače 4 i 5kako bismo definisali još dodatnih karakterističnih tačaka. U okviru Reinforcementdescription kliknemo OK i opis će automatski biti dodan šipki.

.



Kreiranje presjeka

Podešavanje postojećeg prejeka A-A:

Kliknemo na ASD ‐ Reinforcement Reinforcement definition (Reinforcement – point).

U području crtanja odaberemo šipku broj 3 ili njen opis . U okviru koji nam se otvoriodaberemo drug u metodu. Pod parametrima distribucije odaberite End a zatim

kliknite na (Segment).

U području crtanja odaberemo dna oba izduţena dijela grede-desni klik miša-Enter.U okviru Reinforcement ‐ point kliknemo OK. A u okviru Reinforcement descriptiondefinišemo parametre kao na slici.

U području crtanja je potrebno odabrati tačku za definisanje distribucijske linije. Zatimkliknemo da bismo odredili mjesto opisa.



Na taj način smo definisali šipku 3.

Kliknite ASD ‐ Reinforcement Reinforcement definition (Reinforcement – point).

U području ctanja odaberite šipku 2.

U Reinforcement – Odaberite drugu metodu .

Pod parametrima distribucije (Distribution parameters) , odaberite Bends, adeselektujte End. Zatim kliknite na Segment. Na crteţu odaberite dijelove na vrhustremena i pritisnite .

U Reinforcement ‐ point okviru kliknite OK.U okviru Reinforcement description definišite iste parametre kao i za šipku 3 i klikniteOK. Koristeći metode koje smo savladali ranije,definišemo mjesto distribucijske linije injen opis.Ako je potrebno,privučemo opis blizu stremena i naš crteţ bi trebao izgedatiovako:

NAPOMENA: Prilikom definisanja šipki treba obratiti paţnju na komndnu liniju.

Definisanje presjeka B-B

Kliknite na Home Modify (Copy). U području gdje crtamo odaberimo presjek A- A kao objekt koji ćemo kopirati. Zatim kliknite pored postojećeg presjeka kaomjesto kopije. Odaberemo opis stremena koji se pojavi kao kopija i pokrenemonaredbu Modify.

U okviru Reinforcement description deselektujte Active.



NAPOMENA: Gašenjem opcije Active parameters spriječava uključivanje šipki utabelu ojačanja pri čemu se izbjegava greška u proračunima koja bi se pojavila jer supodatci o presjeku A-A aktivni.

Posljednja tri koraka ponovimo za šipke 2 i 3.

Klikemo ASD ‐ Reinforcement Graphic elements (Insert section symbol).

NAPOMENA: Opcije nam omogućavaju umetanje simbola na odreĎenim mjestimacrteţa. Simboli su prikazani prema zadanom stilu koji so podešavali u okviru JobPreferences.

Na komandnoj liniji ukucajte B da biste dodijelili taj simbol definisanm presjeku, azatim pritisnite.

U području ctranja kliknite na za definisanje prve i druge tačke oznake presjeka azatim odredite mjesto gdje ţelite postaviti opis presjeka.

NAPOMENA: U kopiranom presjeku B-B stremenovi sa uzduţnim šipkama su većdefinisan tako da samo šipka 4 treba informacije.

Kliknite na ASD ‐ Reinforcement Reinforcement definition (Reinforcement – point). Alternatively, click Reinforcement menu Reinforcement ‐ point.

U polju crtajna odaberite rešetku 4. U okviruIn Reinforcement point kliknite OK. Zatimkliknite na Insert



U polju crtanja definišite 2 šipke kako je pokazano a zatim umetnite opis šipki.

U presjeku B-B potvrdite da je mjesto broja 4 aktivno(Odaberite opis-desni klik miša-Modify).

Definisanje presjeka C-C

Kliknite na Home Modify (Copy).

U polju crtanja odaberite presjek B-B (bezoznaka i bez šipke broj 4) koa objekt kojićemo kopirati. Zatim kliknite pored posojećeg presjeka koa mjesto gdje će stajatinaša kopija.

Klikinite na ASD‐

Reinforcement Graphic elements (Insert section symbol).Na komandnoj liniji ukucajte C da biste dodijelili oznaku definisanog presjeka a zatimpritisnite Enter..

U polju crtanja klknite za odreĎivanje prve ti druge tačke dodijeljenog presjeka azatim odredite mjesto gdje će stajati opis našeg presjeka. Greda sada treba izgledatikao na slici .

Kliknite na ASD ‐ Reinforcement Reinforcement definition (Reinforcement – point).



ZAKLJUČAK

Structural Detailing je software koji se koristi kao nadogradnja za AutoCad. Stoga je

za rad u ovom programo potrebno odreĎeno poznavanje AutoCad-a. Software nijenimalo jednostavan za korištenje pogotovo ako se nema odreĎene teorijske podlogeza crtanje i proračunavanje konstrukcija, bilo čeličnih, bilo armiranobetonskih. Ipak,mogu zaključiti da ovaj program u svakom pogledu olakšava na sve načine posaoinţinjerima koji se bave statikom konstrukcija i njenim proračunom. Mogućnosti kojepruţa ovaj program kao i kod AutoCad-a su ogromne i ja sam ovom seminarskom

radu obradila samo jedan mali dio tih mogućnosti (dakle samo neke osnovne

naredbe). Kako dosada nisam dolazila u dodir sa programima za crtanje osim

AutoCad-a, drago mi je da sam radila baš u ovom programu jer sam sigurna da je

ovo program kojim ću se ja kao inţinjer graĎevine u svom poslu dosta koristiti.

oblikovanje i konstruiranjearmiranobetonskih elemenata

Documents