obnova crkve sv. marije na artu – rezultati ?ila firma arheolog d.o.o. pod stručnim vodstvom...

Download OBNOVA CRKVE SV. MARIJE NA ARTU – REZULTATI  ?ila firma Arheolog d.o.o. pod stručnim vodstvom Damira Martinova. Sadašnje stanje crkve potječe iz 18. stoljeća kada je izvršena barokna

Post on 06-Feb-2018

214 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    83

    VEDRANA GLAVA DAMIR MARTINOV

    OBNOVA CRKVE SV. MARIJE NA ARTU REZULTATI ZATITNIH ARHEOLOKIH ISTRAIVANJA

    Vedrana Glava UDK: 902.2(497.5 Senj) Frana Krste Frankopana 24 HR 53270 Senj

    904:726.5(497.5 Senj) Struni lanak

    vedrana.glavas@gmail.com Ur.: 2009-10-29 Damir Martinov Luino Selo 36 HR 23275 Ugljan

    arheologija@gmail.com

    Na osnovi starijih planova grada Senja istraivai su donosili pretpostavke o postojanju stare crkve u dananjem parku na Artu. Obnova dananje crkve sv. Marije zahtijevala je arheoloki nadzor koji je pritom i proveden. Na povrini od svega 50 m2, otkriveni su ostatci starije graevine. Rije je o crkvi spomenutoj jo u 15. stoljeu na ijem mjestu je tri stoljea kasnije nastala dananja crkva sv. Marije.

    Kljune rijei: Senj, crkva sv. Marije na Artu, arheoloko istraivanje Na prostoru parka Art, na jugoistonom ulazu u grad, uz gradsko

    kupalite Banja, smjetena je zavjetna mornarska crkva sv. Marije. Obnova crkve i radovi u njezinu uem arealu zahtijevali su arheoloki nadzor koji je izvrila firma Arheolog d.o.o. pod strunim vodstvom Damira Martinova.

    Sadanje stanje crkve potjee iz 18. stoljea kada je izvrena barokna obnova, no njezin prvi spomen zabiljeen je u dokumentu kralja Matije Korvina iz godine 1489.1 Crkva je jednobrodna graevina s izduenim predvorjem i zvonikom u obliku preslice. Pavao Tijan i uro Szabo gradnju zavjetne crkve pomoraca stavljaju u polovicu 18. stoljea. Obojica smatraju da je na Artu

    1 M. VILII, 1971, 112.

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    84

    prethodno postojala starija crkva, te da je rije o dvjema graevinama koje su se nalazile na istom mjestu. Ta starija crkva nalazi se i na Pieronijevu planu iz godine 1639., te na karti Martina Stiera iz godine 1660. (Sl. 1).2

    Na kartama grada Senja iz 18. i 19. stoljea uz crkvu na Artu nalazio se i natpis Friedhof (groblje). Sudei prema nalazima nadgrobne ploe plemkinje Domenike Bedrii iz godine 1509., moe se pretpostaviti da je crkva ve tada imala groblje.3 Lik pokojnice isklesan je u reljefu, a plemkinja je prikazana odjevena u lokalnu narodnu nonju.4 Tu je pronaena i nadgrobna ploa pukovnika Schirdinga iz godine 1762. i nadgrobna ploa Marije Jei sa centralnim motivom srca Isusova koja potjee iz 1830. Osim ovih nadgrobnih ploa koje su od izuzetne povijesne vanosti, crkva je postala i riznicom zavjetnih darova pomoraca te kao takva muzej sama za sebe. Crkveni inventar potjee uglavnom iz druge polovice 18. i poetka 19. stoljea.

    Sl. 1. Karta Martina Stiera iz godine 1660.

    2 M. VILII, 1971, 112; I. LENTI, 1973, 207-208. 3 A. GLAVII, 1992, 90. 4 Z. HORVAT, 2002, 59-60.

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    85

    Sl. 2. Baza stupa koji se nalazio na oltaru

    Sl. 3. Ulomak profiliranog stupia

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    86

    Sl. 4

    . Rek

    onst

    rukc

    ija k

    olon

    ade

    stup

    ova

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    87

    Sl. 5

    . Tlo

    crtn

    a si

    tuac

    ija

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    88

    U vremenu od 9. do 22. 12. 2008. zbog obnove crkve i radova u njezinu okoliu proveden je arheoloki nadzor. Istraivanjem je tretirana povrina uz zapadni zid crkve u duini od 25 m i irini 2 m. Najstarijoj fazi upotrebe ovog prostora pripadaju ostatci starije crkve spomenute jo u 15. stoljeu. Nalazila se neto zapadnije od dananje crkve, a pripadaju joj zidovi I, II i III, podnice A, B i C, kamene stube i dvije kamene baze stupova.

    Zid I poloen u smjeru SI-JZ, irok je 1 m, a dugaak 1,8 m. Njegov JZ kraj je uniten gradnjom vodovodne cijevi, dok je na SI kraju presjeen temeljnom stopom dananje crkve. Sauvan je u visini od 0,45 m, a ini ga srednje veliko i veliko djelomino obraeno kamenje veliine 1540 cm vezano bijelom vapnenom bukom. Taj zid je najvjerojatnije vanjski zid stare crkve. To potvruju i ostatci podnice B koja se protee u duini od 16 m, tono do zida I koji ju zatvara. ini ju vrsta vapnena buka, a itavom duinom sonde, na njezinu JZ kraju, devastirana je izgradnjom vodovodne cijevi. Na SI kraju zalazi pod temelje dananje crkve, dok su na JI kraju na podnici izgraene kamene stube koje su vodile prema oltaru. Rije je o dvije stube duine 1 m, izraenima od pet veih ploastih komada kamena, koje pripadaju istoj hodnoj povrini i veu podnicu A s podnicom B. Naalost, duina prezbiterija nije utvrena jer se prua van granice iskopa. No, na njegovoj podnici (podnica A) koja je sauvana u duini od 2,2 m i irini 0,7 m, pronaena je in situ kamena baza stupa (Sl. 2) promjera 53,5 cm koja se nalazi pod podnicom A. Iako tonu duinu prezbiterija starije crkve na Artu ne znamo, sigurno moemo potvrditi da nije krai od 2,2 m, te da su do njega vodile stube, no preciznije podatke donijet e budua istraivanja.

    In situ je pronaena jo jedna baza stupa istih dimenzija kao i prethodna, a udaljenost izmeu njih je 1, 65 m. Meutim, iako su otkrivene svega dvije baze stupova, jer se rupe za baze nalaze na istim udaljenostima u podnici, zakljuuje se da je crkva imala kolonadu (Sl. 4).

    Nejasna je namjena objekta iji JI ugao zatvaraju zidovi II i III. Sudei iz priloene situacije rije je o prostoriji smjetenoj "ispred" tadanje crkve. Zid II sauvan u duini od 1,8 m, irine 0,6 m i visine 0,35 m, izgraen je od srednje velikog i velikog djelomino obraenog kamena vezanog vapnenom bukom. Prua se u smjeru SI-JZ, a lijee pod pravim kutom na zid III s kojim tvori ugao prostorije. Zid III irine 0,3 m, duine 1,5 m sauvan je u visini od 0, 35 m. Tehnika gradnje je ista kao i kod zida II, no njegovo vanjsko lice ulazi pod poploanje dananje crkve, tako da mu je irina zasigurno bila vea. U kutu gdje se spajaju zidovi II i III, uz sam njihov rub, otkriveni su ostatci podnice C (irine 0,5 i duine 0,5 m). O funkciji ove prostorije zasada moemo samo nagaati, no sudei prema njezinu poloaju, moglo bi se raditi o zvoniku crkve. No, sve dok budua istraivanja ne donesu vie podataka, i ovu pretpostavku treba uzeti s velikom rezervom.

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    89

    Ne zna se kakvu je sudbinu doivjela stara crkva. Moda je i ona, zajedno s ostalim crkvama i objektima van gradskih zidina, sruena sredinom 16. stoljea kako bi njezin kamen mogao biti iskoriten za gradnju kule Nehaj. Iako postoji kontinuitet grafikog dokumentiranja crkve, istraivanja su pokazala da je nova crkva sagraena iznad, ali ipak neto istonije od stare. Dakle, nije rije o obnovi crkve spomenute u 15. stoljeu, nego o potpuno novoj gradnji. Nakon to je prola neposredna opasnost od Turaka u 18. stoljeu ili ranije, gradi se nova, dananja crkva sv. Marije. Istraivanjem je uoena i njezina temeljna stopa irine do 0,7 m, duine 22,7 m, a visine 1,5 m. Izgraena je od srednje velikog i neobraenog kamenja i ulomaka cigli vezanih bijelom bukom. U temeljnu stopu uzidan je i ulomak profiliranog stupia (Sl. 3) koji moe biti dio dekoracije starije crkve. Istraivanjem je otkriveno 7 grobova nekropole koja se prostirala uz crkvu sv. Marije. Nakon izgradnje dananjeg parka Art, ostatci pokojnika su premjeteni na drugu lokaciju. Gradnjom grobova djelomino je devastirana podnica B. Grobovi su izgraeni od srednje velikog i velikog obraenog kamenja vezanog bukom, a orijentirani su u smjeru I-Z. Gotovo svi su devastirani na JZ kraju gradnjom kanala za odvodnju vode. Ni jedan grob nije sadravao ni grobne priloge ni ostatke ljudskih kostiju, jedino je vea koliina ljudskih kostiju poloena u jamu ukopanu u podnici II.

    Pretpostavlja se da je i starija crkva imala groblje. To potvruje spomenuta nadgrobna ploa plemkinje Domenike Bedrii iz godine 1509. No, osim ovoga usamljenog nalaza, ne posjedujemo ni jedan drugi podatak kojim bismo to potvrdili. Budua istraivanja, zapadno od dananje crkve, mogla bi odgovoriti na to pitanje.

    Zatitna arheoloka istraivanja provedena u prosincu 2008. potvrdila su pretpostavku pojedinih istraivaa da je na mjestu dananje crkve sv. Marije na Artu postojala starija crkva. Nadamo se da e ovaj prilog pridonijeti poticanju veeg sustavnog iskopavanja u okoliu crkve i parka na Artu.

    Literatura

    Ante GLAVII, Stara i nova groblja, grobovi na podruju grada Senja i ire senjske okolice (I), Senjski zbornik, 19, Senj, 1992, 81-108.

    Zorislav HORVAT, Sauvani nadgrobni spomenici nekih Senjana i osoba znaajnih za povijest Senja u Senju i drugdje, Senjski zbornik, 29, 2002, 47-86.

    Ivy LENTI, Inventar crkve Marije od Arta u Senju, Senjski zbornik, 5, 1973, 205-218. Melita VILII, Arhitektonski spomenici Senja, Rad JAZU, knj. 360, Zagreb, 1971.

  • V. Glava: Obnova crkve sv. Marije na Artu... Senj. zb. 36, 83-90 (2009.)

    90

    RESTORATION OF THE CHURCH OF ST. MARY IN ART RESULTS OF PRESERVATIONAL ARCHAEOLOGICAL RESEARCH

    Summary

    In the area of the park named Art, at the south east entrance of Senj, alongside the towns bathing area of Banja, is located the votive sailors Church of St. Mary. The current state of the church dates from the 18th century when it experienced a Baroque restoration, but it is first mentioned in 1489. Restoration of the church and works in its nearby surroun