OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Pravni aspekti o obnovljivim izvorima energije

Što su OIE?

Obnovljivom energijom smatraju se tradicionalno biomasa (svi oblici drvnog otpada,otpad životinjskog podrijetla i razne vrste žitarica) i moderne tehnologije temeljene na solarnoj energiji, energiji vjetra, geotermalnoj energiji, hidroelektranama i energiji mora.

Svrha

OIE imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika EU pa se može očekivati da će i RH morati prihvatiti tu politiku

povećanje udjela OIE povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.

očekuje se da će OIE postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju

Iz OIE dobiva se 18% ukupne svjetske energije,ali je većina od toga energija dobivena tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje - 13 od 18%.

Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju električne energije i 0,3% na biogoriva.

Energija vjetra

Energija vjetra je transformirani oblik sunčeve energije. Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje i to rezultira različitim tlakovima zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem tlakova zraka.

Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina turbine na vjetar znatno su poboljšane. Najbolji primjer je njemačko tržište turbina na kojemu se prosječna snaga od 470 kW 1995. godine povećala na 1280 kW 2001. godine.

Nastanak vjetra i principi iskorištavanja

Energija sunca

Sunce je nama najbliža zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji.

Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gdje temperatura doseže 15 milijuna °C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde na ovaj način u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri čemu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju.

Energija vode

Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2.2% na 3.3%).

Hidroelektrane

Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protočne, akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane.

Bioenergija

Biomasa je obnovljiv izvor energije, a čine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Može se izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima te dobivati električna energija u malim termoelektranama.

Pravilnik o obnovljivim izvorima energije

Članak 1.1) Ovim se Pravilnikom utvrđuju obnovljivi izvori

energije i kogeneracijska postrojenja koja se koriste za proizvodnju energije, propisuju uvjeti i mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja te uređuju druga pitanja od značaja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

2) Ovim se Pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača.

Članak 2. Korištenjem obnovljivih izvora energije i

kogeneracije ostvaruju se interesi RH u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvitka RH, zakonima i drugim propisima, osobito u pogledu:– dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata,– učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš,– otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici,– poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini,– diverzifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe.

Zakon o zaštiti prirode

Članak 3.

Ciljevi i zadaće zaštite prirode su: očuvati i obnoviti postojeću biološku i

krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,

utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi

njihova trajnoga očuvanja, osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez

bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,

pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,

spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti,

osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.

Članak 4.Zaštita i očuvanje prirode temelji se na

načelima: svatko se mora ponašati tako da pridonosi

očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,

neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo,

u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela, mjere i uvjete zaštite prirode

zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,

javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.

Članak 22. Zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka,

poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime.

Također,onečišćavanju zraka doprinose razni ispušni plinovi,kao i štetni utjecaj cigareta

Članak 23.1) Zaštita voda obuhvaća mjere zaštite voda te

poboljšanje kakvoće voda u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za ljudsko zdravlje, slatkovodne eko sustave, kakvoću življenja i okoliš u cjelini.

2) Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja održivog, neškodljivog i neometanog korištenja voda za različite namjene.

Članak 33. Održivi razvitak i zaštitu okoliša osiguravaju:

– Hrvatski sabor,– Vlada,– ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,– županije i Grad Zagreb,– veliki gradovi, gradovi i općine,– Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,– pravne osobe s javnim ovlastima

– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,– pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,– udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te– građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

NAPRAVILE:

ɞNives Verić, 4.a

ɞAna Drkulec, 4.b