Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost u sportskim objektima Vukovarsko-srijemske županije Teritorijalna analiza Vukovarsko-srijemske županije

14.10.2014.

1

Sadržaj 1. UVODNO RAZMATRANJE ................................................................................................................. 2

2. POPIS SPORTSKIH OBJEKATA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE S KOMERCIJALNIM MODELIMA

KORIŠTENJA ............................................................................................................................................. 3

3. DEFINICIJE VRSTA SPORTSKE INFRASTRUKTURE ............................................................................. 4

4. VRSTE SPORTSKE INFRASTRUKTURE PREMA NAČINU UPRAVLJANJA I FINANCIRANJA .................. 4

5. VRSTE SPORTSKE INFRASTURKTURE PREMA FINANCIJSKIM KAPACITETIMA ................................. 5

6. SPORTSKI OBJEKTI PREMA VRSTI KORIŠTENOG ENERGENTA ......................................................... 7

7. TABELARNI PRIKAZ INFRASTRUKTURE PREMA DEFINIRANIM KRITERIJIMA ................................... 8

8. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I UGRADNJE RJEŠENJA ZA

POBOLJŠANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI OBJEKATA ......................................................................... 9

9. OSNOVNI OPIS SPORTSKE INFRASTRUKTURE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ..................... 10

10. OGRANIČENJA SPORTSKE INFRASTRUKTURE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ................. 10

11. PROPISI IZ PODRUČJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ................................................................ 11

12. PROPISI IZ PODRUČJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ............................................................ 14

13. SWOT ANALIZA .......................................................................................................................... 15

14. INFORMIRANOST I STAVOVI O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I ENERGETSKOJ

UČINKOVITOSTI ..................................................................................................................................... 17

15. PREPORUKE ZA DJELOVANJE ..................................................................................................... 22

2

1. UVODNO RAZMATRANJE

U području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, sportski objekti svakako su jedan od

najvećih izazova. Kao veliki potrošači i specifični objekti prema oblikovanju i funkcijama, sportski

objekti traže poseban pristup i razvoj specifičnih rješenja.

Na području Hrvatske sportska infrastruktura je prilično raširena i dobro regionalno zastupljena, no

ona je građena multifunkcijski tako da zadovoljava više istovremenih potreba i funkcija. Većinom se

radi o infrastrukturi koja je namijenjena provođenju školske nastave s posrednom ulogom u funkciji

rekreacije građana i djelovanja sportskih klubova. Također, većinom se radi o infrastrukturi koja nije

specijalizirana, već je građena na način da se prilagođava potrebama više vrsta sportova.

Kapacitetom se radi o manjim objektima, što je i logično zbog odabira modela veće regionalne

disperzije objekata i gradnje infrastrukture i u manjim mjestima.

Takva infrastruktura često nije u funkciji razvoja sporta i stvara velike troškove održavanja. Osnovna

namjena joj je podrška provođenju aktivnosti škola, a izvan te namjene infrastruktura je često

inertna. U promišljanju bolje organizacije sportske infrastrukture na razini regije, svakako bi bilo

uputno planiranje aktivacije neaktivne infrastrukture i njezino što kvalitetnije i cjelovitije korištenje

uz promišljanje mjera kojima bi se ostvarile uštede u potrošnji energenata za objekte koji su prema

vremenu izgradnje, ustrojstvu i opremi zastarjeli.

3

2. POPIS SPORTSKIH OBJEKATA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

S KOMERCIJALNIM MODELIMA KORIŠTENJA

Naziv objekta Godina

izgradnje Vrsta objekta Adresa Grad/Općina

1 Školska sportska dvorana O.Š. Antun Gustav Matoš

Školska dvorana Ohridska 21 Vinkovci

2 Školska sportska dvorana O.Š. Josipa Kozarca i Ivana Gorana Kovačića

Školska dvorana Hrvatskih žrtava 13 Vinkovci

3 Školska sportska dvorana Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca

2003 Školska dvorana Antuna Akšamovića 31 Vinkovci

4 Košarkaška dvorana Lenije

Košarkaška dvorana Hansa Dietricha Genschera 14 Vinkovci

5 Vinkovačko dvoransko plivalište „Lenije“

Plivalište Hansa Dietricha Genschera 14 Vinkovci

6 Sportska dvorana Borovo

Sportska dvorana Trg Dražena Petrovića b.b. Vukovar

7 Školska sportska dvorana O.Š. Mitnica

Školska dvorana Fruškogorska 2 Vukovar

8 Školska sportska dvorana O.Š. Dragutina Tadijanovića

Školska dvorana 204. Vukovarske brigade 24a Vukovar

9 Školska sportska dvorana O.Š. Blage Zadre

Školska dvorana Marka Marulića 2 Vukovar

10 Školska sportska dvorana O.Š. Borovo

Školska dvorana Trg Palih boraca 30 Borovo

11 Školska sportska dvorana Gimnazija Vukovar

Školska dvorana Šamac 2 Vukovar

12 Školska sportska dvorana O.Š. Siniše Glavaševića

Školska dvorana dr Ante Starčevića 5 Vukovar

13 Školska sportska dvorana O.Š. Nikole Andrića

Školska dvorana Voćarska 1 Vukovar

14 Školska sportska dvorana O.Š. Antuna Bauera

Školska dvorana Trg Matije Gupca bb Vukovar

15 Školska sportska dvorana O.Š. Josipa Lovretića

Školska dvorana J.J.Strossmayera 142 Otok

16 Školska sportska dvorana Gimnazija Županja

Školska dvorana Veliki kraj 42 Županja

17 Školska sportska dvorana O.Š. Ivan Kozarac

Školska dvorana Dr. Franje Račkog 30 Županja

18 Školska sportska dvorana O.Š. Mate Lovraka

Školska dvorana Alojzija Stepinca 18 Županja

19 Školska sportska dvorana Srednje škole Ilok 2008 Školska dvorana Matije Gupca 168 Ilok

20 Plivalište Vukovar – u izgradnji Plivalište Vukovar

21 Nogometni stadion Cibalia Nogometni stadion Vinkovci

22 Nogometni stadion Vukovar '91 Nogometni stadion 204. vukovarske brigade Vukovar

23 Nogometni stadion Borovo Nogometni stadion Vukovar

23 Teniski centar Borovo Teniski tereni Vukovar

24 Teniski centar Lenije Teniski tereni Vinkovci

25 Rukometna dvorana Ivankovo Rukometna dvorana Ivankovo

26 Školska sportska dvorana OŠ Augusta Cesarca Školska dvorana Ivankovo

27 Školska sportska dvorana OŠ Matija Gubec Školska dvorana Jarmina

Osim navedenih sportskih objekata, postoji i niz otvorenih betonskih, asfaltnih i travnatih sportskih

terena namijenjenih rekreaciji građana. Dio navedenih terena koristi se i za održavanje natjecanja,

no, osim nekoliko iznimki, u pravilu nisu opremljeni svlačionicama i nemaju ugrađenu rasvjetu terena

te time nisu potrošači energenata. Gotovo svi takvi tereni dio su javne infrastrukture koja se ne

koristi komercijalno te stoga ista nije uključena u prethodni popis.

4

Dodatno, na području županije postoji i šest veslačkih i kajak-kanu klubova, no njihovi prostori nisu

namijenjeni vanjskim korisnicima.

Na području Vukovarsko-srijemske županije postoje 54 osnovne škole i 10 srednjih škola s vlastitim

sportskim dvoranama, međutim na popis su uključene samo one škole čije dvorane se, osim za

redovne školske aktivnosti, koriste i u rekreacijske namjene za građane, odnosno koje se koriste na

komercijalni način.

3. DEFINICIJE VRSTA SPORTSKE INFRASTRUKTURE

Uvidom u stanje na terenu moguće je identificirati slijedeće vrste sportske infrastrukture na području

županije;

Multifunkcionalne sportske dvorane (1)

Namjenske sportske dvorane (4)

Sportski kompleksi (2)

Školske sportske dvorane (60, 20 s jasno naznačenom rekreacijskom funkcijom)

Sportski tereni (2)

Stadioni s pratećom infrastrukturom (3)

Opremljena rekreacijska područja (5)

Na području županije ne postoje institucionalizirani sportsko-rekreacijski centri. Definicija vrste

odnosi se na postojanje područja koncentracije sportskih sadržaja koji djeluju kao zasebne jedinice.

Takva područja postoje u Vinkovcima (Lenije) i Vukovaru (Borovo naselje).

Osim podjele na vrste prema složenosti pružene usluge, sportsku infrastrukturu moguće je podijeliti i

prema potencijalu privlačenja korisnika. Prema navedenome infrastrukturu možemo podijeliti na;

Objekte regionalne važnosti

Objekte lokalne važnosti

Objekti regionalne važnosti prisutni su u Vinkovcima i Vukovaru, kao regionalnim centrima županije i

smješteni su u područjima visoke koncentracije sportskih sadržaja.

4. VRSTE SPORTSKE INFRASTRUKTURE PREMA NAČINU

UPRAVLJANJA I FINANCIRANJA

5

Način financiranja sportskih objekata je šarolik, ali se uglavnom temelji na javnim izvorima. Takav

način financiranja rezultat je javnog vlasništva nad sportskom infrastrukturom, niske profitabilnosti

objekata, ali i nedovoljnog korištenja potencijala, odnosno nepostojanja komercijalnih modela za

korištenje objekata.

Prema načinu upravljanja i financiranja, sportske objekte dijelimo na;

Nacionalno financirane

Regionalno/lokalno upravljane i financirane

NVO – ovisno financiranje

Privatno upravljane i financirane

Objekte miješanog privatnog i javnog financiranja

Svi sportski objekti u sklopu škola su sufinancirani od strane države, regionalne i lokalne samouprave.

Sportski objekti su uglavnom upravljani i financirani lokalno, a manji dio objekata je pod upravljanjem

udruga, odnosno sportskih klubova pri čemu je financiranje izrazito ovisno o dotacijama lokalne

samouprave.

Na cijelom području županije ne postoje privatni sportsko-rekreacijski objekti. Postoje tek dva

objekta za čije upravljanje je lokalna samouprava osnovala poslovne subjekte, no i oni u poslovanju

ne stvaraju dovoljno prihoda, nego ovise o dotacijama iz lokalnog proračuna.

Razloge takvom stanju mogu se pripisati;

općem socijalnom stanju regije, pri čemu se pružanju sportsko-rekreacijskih usluga pristupa

kao javnom servisu i socijalnoj kategoriji

nepovoljnim upravljačkim rješenjima koja ne uzimaju u obzir razvoj komercijalnih usluga u

objektima

nepostojanju drugih sadržaja osim sportskih

Na pojedinim lokacijama, prvenstveno na lokacijama visoke koncentracije sportskih sadržaja,

razvijaju se i dodatne usluge za korisnike, no navedeno je tek u začecima.

Za područje koncentracije u Vukovaru postoji izrađen plan za povezivanje svih subjekata i zajednički

razvoj sadržaja, no ostvarenje tog plana ovisit će o dinamici izgradnje, obnove i uređenja područja

koje još nosi znatna ratna oštećenja.

5. VRSTE SPORTSKE INFRASTURKTURE PREMA FINANCIJSKIM

KAPACITETIMA

Financijski kapaciteti namijenjeni razvoju su uglavnom niski. Razvojni planovi i ulaganja uglavnom

ovise o mogućnostima ostvarenja sufinanciranja. Uz iznimku plivališta u Vinkovcima, koje je izgradio

6

Grad Vinkovci putem kreditnih sredstava, sva ostala infrastruktura građena je ili obnavljana državnim

sredstvima.

Velika mogućnost poboljšanja na tom području predstavljena je kroz otvaranje Strukturnih i

kohezijskih fondova EU, no za navedeno sufinanciranje potrebna su sredstva za pripremu

dokumentacije i projekata, kao i osiguranje udjela potrebnih za sufinanciranje projekata. Uz iznimku

većih gradova (Vukovara i Vinkovaca) teško je očekivati takvu rezervaciju sredstava na području

županije. Razlog navedenom je loše stanje gospodarstva, niske razine lokalnih proračuna te

nepostojanje svijesti o potrebi rezervacije sredstava za pripremu projekata.

Prema dostupnim podacima, svi sportski objekti su likvidni, ali istovremeno nemaju prostora za

rezervacije za provedbu projekata. Time se njihov financijski kapacitet može ocijeniti kao nedovoljan

za ozbiljnije razmišljanje o projektima usmjerenim na ulaganja u OIE i EE.

7

6. SPORTSKI OBJEKTI PREMA VRSTI KORIŠTENOG ENERGENTA

Prema vrsti korištenog energenta objekte dijelimo na;

Objekte s plinskim grijanjem

Objekte s grijanjem na loživo ulje

Objekte s grijanjem na kombinaciju loživog ulja i plina

Objekte s grijanjem na čvrsta goriva

Objekte s grijanjem na električnu energiju

Objekte s grijanjem iz javnog toplovoda

Školske dvorane uglavnom koriste prirodni plin, loživo ulje ili kombinaciju ova dva energenta.

Sportske dvorane uglavnom koriste plin, rjeđe loživo ulje. Vezano uz navedeno je i činjenica da

sportski objekti uglavnom posjeduju sustave grijanja novijeg datuma. Navedeno je vidljivo i kod škola,

gdje škole koje su obnavljane uglavnom imaju ugrađene plinske sustave grijanja, dok starije škole

imaju sustave na loživo ulje, a vrlo rijetko i na čvrsta goriva.

Navedeno je vezano uz činjenicu da je plinofikacija regije izvršena tijekom devedesetih godina, pa

objekti građeni i obnavljani ranije uglavnom kao energent koriste loživo ulje i kruta goriva.

Grijanje putem električne energije iznimno je rijetko i koristi se tek kao mogućnost nadopune drugim

izvorima toplinske energije.

Niti jedan sportski objekt se ne grije iz sustava javnog toplovoda, iako je isti dostupan u Vukovaru i

Vinkovcima.

Većina objekata ima ugrađene uobičajene sustave klimatizacije.

Niti jedan objekt nema ugrađene sustave prikupljanja kišnice, moderne sustave grijanja na biomasu,

dizalice topline,

8

7. TABELARNI PRIKAZ INFRASTRUKTURE PREMA DEFINIRANIM

KRITERIJIMA

Naziv objekta Vrsta Važnost Financiranje Kapacitet za

provedbu projekata

Grijanje

1 Školska sportska dvorana O.Š. Antun Gustav Matoš ŠSD L N/L N P

2 Školska sportska dvorana O.Š. Josipa Kozarca i Ivana Gorana Kovačića

ŠSD L N/L N P

3 Školska sportska dvorana Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca

ŠSD L N/L N P

4 Košarkaška dvorana Lenije NSD R L S L

5 Vinkovačko dvoransko plivalište „Lenije“ NSD R TU/L S

6 Sportska dvorana Borovo MSD R NVO/L S P

7 Školska sportska dvorana O.Š. Mitnica ŠSD L N/L N L

8 Školska sportska dvorana O.Š. Dragutina Tadijanovića ŠSD L N/L N L

9 Školska sportska dvorana O.Š. Blage Zadre ŠSD L N/L N L

10 Školska sportska dvorana O.Š. Borovo ŠSD L N/L N L

11 Školska sportska dvorana Gimnazija Vukovar ŠSD L N/L N L

12 Školska sportska dvorana O.Š. Siniše Glavaševića ŠSD L N/L N P

13 Školska sportska dvorana O.Š. Nikole Andrića ŠSD L N/L N L

14 Školska sportska dvorana O.Š. Antuna Bauera ŠSD L N/L N L

15 Školska sportska dvorana O.Š. Josipa Lovretića ŠSD L N/L N P

16 Školska sportska dvorana Gimnazija Županja ŠSD L N/L N P

17 Školska sportska dvorana O.Š. Ivan Kozarac ŠSD L N/L N L

18 Školska sportska dvorana O.Š. Mate Lovraka ŠSD L N/L N P

19 Školska sportska dvorana Srednje škole Ilok ŠSD L N/L N P

20 Plivalište Vukovar – u izgradnji NSD R 1) S P

21 Nogometni stadion Cibalia STAD R NVO/L S

22 Nogometni stadion Vukovar '91 STAD R NVO/L N

23 Nogometni stadion Borovo STAD R N

23 Teniski centar Borovo ST R NVO/L S

24 Teniski centar Lenije ST R NVO/L S

25 Rukometna dvorana Ivankovo NSD R L N

26 Školska sportska dvorana OŠ Augusta Cesarca ŠSD L N/L N

27 Školska sportska dvorana OŠ Matija Gubec ŠSD L N/L N

28 Školska sportska dvorana OŠ Bartola Kašića SŠD L N/L N

1) Objekt u izgradnji, odluka o načinu upravljanja još nije donesena

Legenda : ŠSD – školska sportska dvorana P – prirodni plin

MSD – multifunkcionalna sportska dvorana L – loživo ulje

NSD – namjenska sportska dvorana

STAD – stadion

ST – sportski teren

9

L – lokalna važnost

R – regionalna važnost

N/L – nacionalno i lokalno

L – lokalno

¸ NVO/L – upravljanje udruge uz lokalno sufinanciranje

TU/L – tvrtka za upravljanje uz lokalno sufinanciranje

N – nisko

S – srednje

8. MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I

UGRADNJE RJEŠENJA ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI OBJEKATA

Procjena neiskorištenog ekonomskog potencijala za razne vrste OIE u statističkim regijama Hrvatske

prikazana je u tabeli (Potočnik, 2006, 2008). Nudimo ekonomske potencijale za VE (energiju vjetra),

SE (solarnu energiju), BE (energiju biomase), GE (geotermalnu energiju) i HE (hidroenergiju)1.

Tabela: Neiskorišteni ekonomski potencijal OIE u Hrvatskoj

Iz tabele je jasno vidljivo kako regija u kojoj se nalazi i Vukovarsko-srijemska županija ima najveće

potencijale za OIE, u čemu, svakako zbog poljoprivredne proizvodnje, prednjače potencijali korištenja

biomase.

1 Izvor: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Studija ostvarivosti, Institut Ivo Pilar, 2009.,

https://bib.irb.hr/datoteka/452722.hv_oielaborat.pdf

10

9. OSNOVNI OPIS SPORTSKE INFRASTRUKTURE VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Prema prikupljenim podacima za teritorijalnu analizu (28 objekata, od kojih 5 nije dostavilo tražene

podatke), sportska infrastruktura Vukovarsko-srijemske županije pokazuje slijedeće karakteristike;

Sve zgrade imaju vlastite sustave grijanja (50% na prirodni plin, 50% na loživo ulje, uljni

sustavi su zastarjeli i neučinkoviti, a barem polovica sustava na prirodni plin je također

zastarjelo i neučinkovito)

Većina objekata ima sustave hlađenja, sustavi su obične klime na struju. Troškovi hlađenja ne

vode se zasebno, odnosno uključeni su u troškove električne energije

Električna energija dobiva se kroz javnu mrežu, u najvećoj mjeri od javnog dobavljača (HEP

d.d., koji navodi kako je 35% njihove proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora)

Na sportskim objektima nema ugrađenih rješenja za korištenje OIE te je u najvećem dijelu

objekata ugrađena oprema pogonjena na električnu energiju zastarjela i neučinkovita.

Rasvjeta je izvedena putem neonskih cijevi.

Objekti su u pravilu manjih dimenzija i pravilnih oblika, s ravnim krovom, građeni opekom s

manjom količinom prozorskih površina (<10%)

Vodu dobavljaju 3 javne tvrtke koje upravljaju opskrbom vode na razini Županije. Ne postoje

mjere za upravljanje potrošnjom vode. Nema izgrađenih kapaciteta za zadržavanje i

korištenje kišnice.

Cijene u tabeli za prikupljanje podataka teritorijalne analize su izračunate uključujući sve

fiksne i varijabilne naknade i stoga jedinična cijena može biti različita za istog dobavljača (u

ovisnosti o varijabilnim naknadama koje se izračunavaju po potrošnji, kvadraturi ili drugim

parametrima)

Za gotovo sve zgrade nema identificiranih rješenja jer upravitelji ne raspolažu dostatnim

sredstvima za razvoj potrebne dokumentacije. S pristupom u EU otvaraju se i prvi natječaji

koji tematiziraju OIE i energetsku učinkovitost. Ipak, nisu planirana sredstva za potporu

pripreme potrebne dokumentacije (revizija trenutnih sustava, lista rješenja i financijska

dokumentacija). Problem je prezentiran lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima.

Lokalne i regionalne vlasti nemaju dovoljno sredstava za navedene akcije i izravno ovise o

nacionalnim potporama.

10. OGRANIČENJA SPORTSKE INFRASTRUKTURE VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE

11

Sportska infrastruktura u županiji uglavnom je građena tijekom 1970-ih i 80-ih. Cjelokupno područje

županije bilo je zahvaćeno ratnim razaranjima sa znatnim iznosima štete i na sportskim objektima.

Obnova objekata je rađena nekvalitetno, s ograničenim sredstvima i s vrlo malo ulaganja u

suvremene tehnologije i energetsku učinkovitost.

Prema strukturi prevladavaju manji objekti sportskih dvorana građenih uz školske objekte.

Specijalizirani objekti prisutni su samo u većim gradovima (Vukovar, Vinkovci).

Objekti nisu građeni u sjeru sjever-jug, niti je predviđeno korištenje sunca za prirodno osvjetljivanje i

zagrijavanje putem položaja zgrade.

Dobar dio objekata nema vlastite ili ima vrlo male tehničke prostorije. Navedeno se osobito odnosi

na školske dvorane koje tehničke sustave dijele sa školama uz koje su izgrađene. Time su ulaganja u

sportske dvorane izravno vezane za potrebna ulaganja i u školske objekte, što potrebna ulaganja čini

znatno većima.

11. PROPISI IZ PODRUČJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Energetska učinkovitost uređena je nizom propisa, u nastavku donosimo njihov pregled i linkove na

njihov sadržaj2;

Zakoni

Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji („Narodne novine“ broj 152/08., 55/12., 101/13., 14/14.) Vezani zakon: Zakon o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13. članak 202. stavak 2.)

Uredbe

Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru („Narodne novine“ broj 69/12.)

2 Izvor: www.mgipu.hr/default.aspx?id=12841 (5.9.2014.)

12

Pravilnici

Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada („Narodne novine“ broj 81/12., 29/13., 78/13.) - Pravilnik je prestao važiti, ali se primjenjuju odredbe u dijelu koji se odnosi na provođenje energetskih pregleda građevina i javne rasvjete do donošenja posebnog propisa kojim će se urediti to područje.

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada („Narodne novine“ broj 81/12., 64/13.)

Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina („Narodne novine“ broj 81/12., 79/13.)

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustava („Narodne novine“ broj 79/13., 85/13.)

Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja potvrde hrvatskim državljanima i pravnim osobama za ostvarivanje prava pružanja usluga regulirane profesije energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru („Narodne novine“ broj 47/14.)

Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju („Narodne novine“ broj 48/14.)

Tehnički propisi

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“ broj 97/14)

Ostali akti

Studija primjenjivosti alternativnih sustava

Odluka o Metodologiji energetskog pregleda građevina

Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina - primjenjuje se od 18. lipnja 2014.

13

Metodologija za provođenje energetskih pregleda građevina - u primjeni do 17. lipnja 2014.

Odluka o načinu dostave izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina odnosno

izdanim energetskim certifikatima zgrade

Odluka o troškovima postupka izdavanja rješenja o ovlaštenju za provođenje energetskih pregleda građevina i/ili energetsko certificiranje zgrada

Ispravak odluke o troškovima postupka izdavanja rješenja o ovlaštenju za provođenje energetskih pregleda građevina i/ili energetsko certificiranje zgrada

Odluka o troškovima postupka izdavanja rješenja o ovlaštenju za kontrolu izvješća o energetskim pregledima građevina i energetskih certifikata zgrada

Ispravak odluke o troškovima postupka izdavanja rješenja o ovlaštenju za kontrolu izvješća o energetskim pregledima građevina i energetskih certifikata zgrada

Odluka o najvišim cijenama koštanja provođenja kontrole izdanih energetskih certifikata zgrada i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije u zgradama

Zakonodavstvo EU

DIREKTIVA 2010/31/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka)

Propisima je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.).u dijelu koji se odnosi na:

– propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojećih zgrada kod kojih se provode značajne obnove,

– minimalne zahtjeve građevnih dijelova zgrada koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju i

– potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i ekonomske primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade.

14

12. PROPISI IZ PODRUČJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Kako bih se ostvario sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesen je niz zakonskih i podzakonskih propisa od kojih su najvažniji:

Zakon o energiji („Narodne novine”, broj: 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/2008), Zakon o tržištu električne energije („Narodne novine”, broj: 177/2004, 76/2007, 152/2008), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine”, broj: 177/2004, 76/2007), Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora

energije i kogeneracije („Narodne novine”, broj: 33/2007, 133/2007, 155/08, 155/09 i 8/2011),

Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče („Narodne novine”, broj: 33/2007),

Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine”, broj:33/2007 i 8/2011),

Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine”, broj: 67/2007),

Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije („Narodne novine”, broj: 67/2007).

Prema Zakonu o energiji povlašteni proizvođač je energetski subjekt koji u pojedinačnom

proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu energiju i toplinsku energiju, koristi otpad ili

obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša.

Prema Uredbi o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije čija se proizvodnja potiče Operator tržišta sklapa ugovore na 12 godina o otkupu

električne energije s povlaštenim proizvođačima električne energije, koji prema posebnim propisima

imaju pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju električne energije iz postrojenja koja koriste

obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja.

15

13. SWOT ANALIZA

Obnovljivi izvori energije

Snage Slabosti

– Velike mogućnosti za OIE (osobito bio masu, solarnu energiju i dizalice topline zbog znatne količine podzemnih voda)

– OIE su sastavni dio svih relevantnih strategija (nacionalnih, regionalnih i lokalnih)

– Zanimanje ulagača – Potpora stanovništva i politička

potpora – Mnogo projekata poslovnih subjekata

(ulaganja u OIE)

– Nedostatak OIE stručnjaka i instalatera OIE sustava, osobito za specifične slučajeve sportskih objekata

– Visoki početni troškovi ulaganja – nedostatak sredstava i/ili kreditne sposobnosti

– Niska razina poduzetničke inicijative lokalnog stanovništva i lokane vlasti

– Ratne štete i loše izvedena obnova – Regija u zaostajanju – drugi problemi

se smatraju više važnim – Niža razina obrazovanja stanovništva

– manje razumijevanja za OIE (viđenje više kao poslovne mogućnosti (najam krovova), nego kao dijela energetskog upravljanja i ekološkog djelovanja)

Mogućnosti Prijetnje

– EU i nacionalni fondovi za OIE – OIE kao mogućnost za diversifikaciju

proizvoda sportskih objekata – Mogućnosti ugrađene u sustav

potpore regijama u zaostajanju – OIE kao jak trend i dio nacionalnih i

EU strategija – OIE ulaganja prihvatljiva su kao dio

projekata strukturnih fondova – OIE kao dio upravljanja financijama

sportskih objekata (diversifikacija prihoda, upravljanje troškovima)

– Visoka centralizacija (nedostatak lokalnih financija)

– Sportski objekti rade na rubu likvidnosti, jedva pokrivajući troškove – visoka ovisnost o lokalnim i nacionalnim potporama i subvencijama

– Starenje populacije i emigracija utječe na smanjenje isplativosti većih ulaganja u sportske objekte

– Uprave uglavnom usmjerene prema modelu iznajmljivanja krovišta, ne prema vlastiti m ulaganjima

– Financijska kriza smanjuje sredstva za sportske objekte, kao i korištenje kapaciteta od strane lokalnog stanovništva

16

Energetska efikasnost

Snage Slabosti

– EE su sastavni dio svih relevantnih strategija (nacionalnih, regionalnih i lokalnih)

– Potpora stanovništva i politike – Objekti su čvrste građevine od

blokova, pravilnih oblika što bi trebalo EE ulaganja činiti jeftinijima

– Mnoštvo projekata u sektoru stanogradnje

– Nedostatak znanja lokalnih građevinaca (samo uobičajena rješenja), posebno za specifične slučajeve sportskih objekata

– Ratne štete i loše izvedena obnova (nizak udio EE ulaganja prilikom obnove)

– Regija u zaostajanju – drugi problemi se smatraju više važnim

– Niža razina obrazovanja stanovništva – manje razumijevanja za EE (viđenje više kao prilika za renoviranje, manje kao mogućnost ekološkog djelovanja i djelovanja prema uštedi energije)

Mogućnosti Prijetnje

– EU i nacionalni fondove za EE – EE kao alat za upravljanje

troškovima sportskih objekata – Mogućnosti ugrađene u sustav

potpore regijama u zaostajanju – EE kao jak trend i dio nacionalnih i

EU strategija – EE ulaganja prihvatljiva su kao dio

projekata strukturnih fondova – Brojne nacionalne i lokalne EE

potpore

– Visoka centralizacija (nedostatak lokalnih financija)

– Sportski objekti rade na rubu likvidnosti, jedva pokrivajući troškove – visoka ovisnost o lokalnim i nacionalnim potporama i subvencijama

– Starenje populacije i emigracija utječe na smanjenje isplativosti većih ulaganja u sportske objekte

– Financijska kriza smanjuje sredstva za sportske objekte, kao i korištenje kapaciteta od strane lokalnog stanovništva

17

14. INFORMIRANOST I STAVOVI O OBNOVLJIVIM IZVORIMA

ENERGIJE I ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Anketni upitnici poslani su na 40 adresa prema slijedećoj strukturi;

– 20 škola

– 10 sportskih klubova koji upravljaju vlastitom sportskom infrastrukturom

– 5 jedinica lokalne samouprave koje imaju sportsku infrastrukturu u vlasništvu

– 5 javnih tvrtki koje se bave održavanjem infrastrukture (komunalci) ili alokacijom sredstava

potpora (razvojne agencije)

Povratno je prikupljeno 22 ispunjene ankete, što čini uzorak od 55%

– 13 škola

– 4 sportskih klubova

– 2 jedinice lokalne samouprave

– 1 javna tvrtka i 2 razvojne agencije

Rezultati ankete

N

Broj prikupljenih popunjenih anketa 22

Struktura anketiranih osoba

Prema spolu

Muškarci 14

Žene 8

Prema dobi

18-29 3

30-45 15

45+ 4

Prema razini obrazovanja

SSS 7

VSS i više 15

Prema položaju u organizaciji

Zaposlenik 2

Voditelj 6

18

Direktor, ravnatelj i sl. 14

Prema utjecaju na odlučivanje u organizaciji

Bez utjecaja 3

Predlagač odluka 5

Osoba koja odlučuje/predlaže aktivnost za financiranje

14

Upoznatost s područjem OIE i EE

U prvom dijelu ankete ispitana je upoznatost s područjem OIE I EE, točni odgovori označeni su

podebljano.

Pitanje Broj odgovora Udio

1. Što od navedenog nije fosilno gorivo?

a. Drvo 17 77,27%

b. prirodni plin 3 13,63%

c. ugljen 1 4,55%

d. nafta 1 4,55%

Bez odgovora 0 0,00%

2. Koji plin od navedenih je najveći problem globalog zagrijavanja?

a. Sumporni dioksid (SO2) 7 31,82%

b. Ugljični dioksid (CO2) 11 50,00%

c. Dušikov oksid (NO) 3 13,63%

d. Ozon (O3) 1 4,55%

Bez odgovora 0 0,00%

3.Koja vrsta proizvodnje električne energije proizvodi najviše stakleničkih plinova?

a. Termoelektrane 7 31,82%

b. Nuklearne elektrane 7 31,82%

c. Elektrane na biomasu 5 22,72%

d. Hitdroelektrane 2 9,09%

Bez odgovora 1 4,55%

4. Što od navedenog spada u biomasu?

a. Ugljen 6 27,27%

b. Životinjski izmet 8 36,35%

c. Nafta 0 0,00%

d. Prirodni plin 4 18,18%

Bez odgovora 4 18,18%

5. Biodizel se proizvodi od?

a. Kukuruza 6 27,28%

b. Nafte 2 9,09%

19

c. Ulja uljane repice 8 36,36%

d. Otpada 4 18,18%

Bez odgovora 2 9,09%

6. Koji je najštedljiviji oblik rasvjete?

a. Fluorescentne žarulje 4 18,18%

b. LED žarulje 7 31,82%

c. Štedne žarulje punjene prahom 9 40,91%

d. Halogene žarulje 2 9,09%

Bez odgovora 0 0,00%

7. Uštede u troškovima grijanja mogu se postići

a. Automatizacijom sustava grijanja 1 4,55%

b. Zamjenom fasade novom s debljim slojem izolacije

5 22,72%

c. Zamjenom stolarije novom s izo-staklom 4 18,18%

d. Svime navedenim 12 54,55%

Bez odgovora 0 0,00%

8. Uštede u potrošnji vode moguće je postići

a. Ugradnjom aeratora 3 13,64%

b. Ugradnjom automatskih pipa na senzor 1 4,55%

c. Sakupljanjem kišnice i njezinim korištenjem kao tehničke vode

8 36,36%

d. Svime navedenim 10 45,45%

Bez odgovora 0 0,00%

Ispitanici pokazuju poznavanje vrsta goriva, no na pitanjima u kojima se ulazi u znanja o aktualnoj

problematici, OIE i EE pokazuju nedostatke u znanju te neupućenost i određenu nesigurnost u

odgovorima što se reflektira i u nižoj razini prevladavanja točnog odgovora. Dobar primjer je 6.

pitanje u kojemu prevladava odgovor c, zbog veće raširenosti i dostupnosti tehnologije, no i u drugim

pitanjima se točni odgovori kreću oko ili ispod 50% svih odgovora.

Navedeno upućuje na potrebu jačeg informiranja i edukacije po pitanjima OIE i EE tehnologija i

ulaganja.

Testiranje osobnih stavova o OIE i EE

U drugom dijelu ankete testirani su osobni stavovi o upoznatosti s područjem i stavovi o korištenju i

važnosti OIE i EE.

Koliko ste osobno upoznati sa slijedećim temama?

1 2 3 4 5

20

Planovi Hrvatske o proizvodnji električne energije u budućnosti

18,18% 54,55% 9,09% 13,64% 4,05%

Utjecaj na okoliš postojećih energetskih postrojenja

18,18% 59,09% 13,64% 9,09% 0,00%

Štedljivo korištenje energije u kućanstvima, na radnom mjestu i dr.

4,05% 4,05% 22,72% 59,09% 9,09%

Dostupnost sredstava za provođenje projekata energetske učinkovitosti u kućanstvima, poslovnim subjektima i dr.

0,00% 9,09% 63,64% 22,73% 4,05%

Rezultati pokazuju nisku razinu dostupnosti informacija o nacionalnim planovima, kao i primjerenu

dostupnost i znanje o energetskoj učinkovitosti i mogućnostima njezinog financiranja za osobne

potrebe.

Koliko ste osobno upoznati sa slijedećim izvorima OIE?

1 2 3 4 5

Biomasa 13,63% 54,55% 18,18% 9,09% 4,55%

Solarna električna energija 0,00% 9,09% 9,09% 40,91% 40,91%

Solarna priprema potrošne tople vode

0,00% 4,05% 9,09% 36,36% 50,00%

Energija vjetra 9,09% 27,27% 45,45% 13,64% 4,55%

Geotermalna energija 13,64% 50,00% 22,72% 9,09% 4,55%

Hidroenergija 0,00% 4,05% 22,72% 31,82% 40,91%

Bioplin 22,73% 31,81% 18,18% 22,73% 4,55%

Rezultati pokazuju znatno veću upoznatost s onim izvorima koji su tradicionalni (hidroenergija),

dostupni kao tehnologija za kućanstva (solari) te promovirani kroz medije (solari i energija vjetra). S

druge strane upoznatost s tehnologijama biomase, geotermalne energije i bioplina je niža i potrebna

je dodatna edukacija, osobito u području biomase koja je identificiran kao najveći potencijal regije.

U kojoj mjeri bi trebalo koristiti OIE za proizvodnju električne energije i mjere energetske učinkovitosti za racinalizaciju potrošnje energije?

1. Više nego danas 77,27%

2. Jednako 18,18%

3. Manje nego danas 4,05%

21

Rezultati pokazuju gotovo bezrezervnu podršku razvoja tržišta OIE. U navedenom se svakako vidi

prilika za dodatno djelovanje lokalne zajednice na zajedničkoj alokaciji potrebnih sredstava za

ostvarenje ulaganja.

U kojoj mjeri štedite energiju na neki od slijedećih načina nikad rijetko često uvijek

Smanjenje grijanja ili klimatizacije 13,64% 36,36% 31,82% 18,18%

Smanjenje rasvjete 18,18% 36,36% 27,28% 18,18%

Kupnja uređaja veće energetske učinkovitosti 13,64% 45,45% 36,37% 13,64%

Štedljivo korištenje tople vode 4,55% 13,64% 22,72% 59,09%

Rjeđe korištenje električnih uređaja 13,64% 40,91% 31,81% 13,64%

Rjeđe korištenje osobnog automobila 13,64% 40,91% 27,27% 18,18%

Gašenje svjetla i prilikom kratkotrajnog izlaska iz prostorije 4,55% 13,63% 27,27% 54,55%

Smanjenje količine vode u vodokotlićima/korištenje eco funkcije kotlića

13,64% 40,91% 31,81% 13,64%

Analiza rezultata pokazuje da korištenje jednog oblika štednje energije veže korištenje i drugih oblika,

odnosno da definirana sklonost uštedi energije na sebe veže korištenje više oblika uštede. S obzirom

na deklariranu potporu u prethodnom pitanju, provođenja stvarnih mjera uštede može se ocijeniti

nedostatnom. Svakako je potrebno razvijati svijest o različitim mjerama i učincima uštede.

Prilikom nabave opreme koliku važnost pridajete slijedećim karakteristikama:

1 2 3 4 5

Cijena 0,00% 4,55% 18,18% 31,82% 45,45%

Karakrteristike 4,05% 9,09% 36,36% 27,27% 22,73%

Kvaliteta 9,09% 13,64% 13,64% 40,91% 27,72%

Dizajn 4,55% 36,36% 31,81% 13,64% 13,64%

Potrošnja energije 4,05% 9,09% 40,90% 22,73% 22,73%

Analiza rezultata pokazuje iznimnu usmjerenost na cijenu proizvoda te zadovoljavajuću usmjerenost

na element potrošnje energije koji se kao element odluke nalazi na trećem mjestu iza cijene i

kvalitete. Cijena kao element svakako je uvjetovana i postupcima javne nabave koja je dominantno

usmjerena na najpovoljnijeg ponuđača.

22

15. PREPORUKE ZA DJELOVANJE

Upraviteljima sportskih objekata, ali i drugim lokalnim dionicima zainteresiranim za OIE i EE područja,

preporučuje se provođenje slijedećih mjera;

– Pojačanje edukacijskih aktivnosti prema donositeljima odluka

– Izrada energetskih pregleda s popisom preporučenih mjera za sportske objekte

– Izrada akcijskih planova za sportske objekte s popisom potrebne dokumentacije i potrebnih

ulaganja

– Rezervacija sredstava za pripremu potrebne dokumentacije, uključujući studije isplativosti

– Bolje povezivanje s lokalnim razvojnim dionicima (lokalnom samoupravom, razvojnim

agencijama i dr.) s ciljem poboljšanja alokacije sredstava za OIE i EE ulaganja

– Izrada planova upravljanja s ciljem racionalizacije potrošnje resursa u svakodnevnom

poslovanju

– Izrada popisa sitnih ulaganja koja utječu na EE i njihovo uključivanje u planove potrebnih

financijskih sredstava na godišnjoj razini

– Razvoj mjera podizanja svijesti korisnika sportske infrastrukture

– Razvoj partnerstava s lokalnim dionicima zaštite okoliša (udrugama, tvrtkama i dr.) s ciljem

razvoja budućih zajedničkih projekata