obračun i upravljanje troškovima po aktivnostima (abc/m)
TRANSCRIPT
Obračun i upravljanje
troškovima po aktivnostima
(ABC/M)
Master studije
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Ključni koncepti računovodstva troškova
Direktni troškovi
Indirektni (opšti)
troškovi
Pul OT 1
Pul OT 2
Pul OT 3
Objekti
troškova
Proizvodi
Usluge
Kupci
Distributivni
kanali
Departmani
Vezivanje
Alokacija
Ključ 1
Ključ 2
Ključ 3
Objekat troškova.
Direktni troškovi.
Indirektni (opšti) troškovi.
Dodeljivanje troškova objektima troškova.
Pul troškova.
Alokacioni ključ.
Bilo šta za šta je poželjno obračunavati troškove. Najčešće su objekti troškova proizvodi, departmani ili kupci. U prvom slučaju
obračunavaju se troškovi proizvoda preduzeća, u drugom slučaju troškovi departmana preduzeća, a u trećem slučaju troškovi
servisiranja kupaca preduzeća.
Troškovi koji se odnose na konkretan objekat troškova i koji se mogu neposredno vezati za taj objekat troškova na ekonomičan
način.
Troškovi koji se odnose na konkretan objekat troškova i koji se ne mogu na ekonomičan način vezati za taj objekat troškova.
Ovi troškovi se alociraju na objekte troškova upotrebom raznih alokacionih ključeva.
Direktni troškovi se vezuju za objekte troškova uz pomoć relevantne dokumentacije, dok se opšti troškovi alociraju na objekte
troškova uz pomoć alokacionih ključeva. Razumljivo, alokacija je neprecizniji metod dodeljivanja troškova objektima troškova od
vezivanja.
Grupa opštih troškova koji se alociraju na objekte troškova uz pomoć zajedničkog alokacionog ključa. Dakle, opšti troškovi se
grupišu u pulove, pri čemu se svakom pulu pripisuje odgovarajući alokacioni ključ.
Instrument za sistematično dodeljivanje pula opštih troškova objektima troškova. Najpoželjnije je da alokacioni ključ određenog
pula bude izazivač (uzročnik) troškova u tom pulu.
Definicije
Opis korporacije
Korporacija Plastico proizvodi PET flaše za potrebe proizvođača gaziranih sokova. Polietilen
tetraftalat (PET) je tip lagane, ali čvrste plastike podložne oblikovanju, što je čini izuzetno
pogodnom za izradu ambalaža za sokove i druge tečne napitke. Tako PET flaša s gaziranim pićem
može izdržati relativno visok unutrašnji pritisak koji neće deformisati flašu, niti prouzrokovati
eksploziju.
PET flaše nastaju u složenom proizvodnom procesu iz PET epruveta. PET epruvete ili predforme,
kako se još zovu, prethodno termički pripremljene, ubacuju se u odgovarajuće kalupe za duvanje
čiji oblik odgovara željenom obliku flaše. U epruvete se potom ubacuju čelične duvaljke koje u
njih naglo uduvavaju vazduh pod visokim pritiskom. Pod pritiskom ovog vazduha PET epruvete
se rastežu i poprimaju željeni oblik flaše (videti sliku br. 1). Kalupi se zatim hlade, iz njih se vade
proizvedene PET flaše, nakon čega se one distrubuiraju do proizvođača tečnih napitaka. Sam
transport je relativno jeftin, pošto je plastika laka.
Prema ugovoru sa korporacijom Cola, velikim proizvođačem gaziranih sokova, Plastico izrađuje
dva tipa PET flaše: standardnu flašu PET1 i specijalnu flašu PET2. PET1 je bezbojna flaša
uobičajenog oblika sa zapreminom od 2l. S druge strane, PET2 flaša ima daleko atraktivniji izgled,
pa otuda i kompleksniji oblik. Poseduje nestandardnu zapreminu od 4l i obojena je. Iz ovih
razloga njena proizvodnja je daleko složenija od proizvodnje PET1 flaše.
Studija slučaja
Čelična duvaljka
Kalup za duvanje
PET epruveta
Slika br. 1: Proizvodnja PET flaša Studija slučaja
Poslovni proces korporacije Plastico obuhvata tri faze:
Dizajn PET flaša i proizvodnih procesa. Svake godine Cola zahteva određene izmene u dizajnu PET1
i PET2 flaša. U skladu sa tim izmenama R&D departman Plastica dizajnira nove kalupe za flaše i
odgovarajuće proizvodne procese.
Proizvodnja PET flaša. PET se ubacuje u kalupe, rasteže se i hladi se. Flaše se potom vade iz kalupa
i kontroliše se njihova čvrstina.
Distribucija PET flaša. PET flaše se transportuju do Cole.
Plastico u potpunosti koristi praktične kapacitete raspoloživih resursa. Ima zanemarive troškove
marketinga i troškove pružanja post-prodajnih usluga. Konkurentski pritisci su posebno izraženi
u proizvodnji PET1 flaša. Tako je na poslednjem sastanku sa predstavnicima Cole njihov
menadžer nabavke istakao da im novi dobavljač Simplex, koji proizvodi samo PET1 flaše, nudi
ove flaše po ceni od 34 centa (€0,34) po flaši, što je niže od cene koju Plastico trenutno
projektuje i budžetira za dolazeću 2014. god. od 39 centi (€0,39), ali i troškova od 35 centi
(€0,35). Ukoliko Plastico ne ponudi nižu cenu od Simplexa izgubiće posao proizvodnje PET1 flaša
za Colu. Na sreću Plastico nema konkurenciju u proizvodnji PET2 flaša, čiju cenu projektuje na
nivou od 110 centi (€1,10).
Opis problema Studija slučaja
Moguća rešenja problema
Plastico ima dve strategijske opcije:
Da odustane od proizvodnje standardnih PET1 flaša i da se fokusira isključivo na proizvodnju specijalnih
PET2 flaša. Ovu opciju će odabrati samo ukoliko detaljne analize pokažu da je proizvodnja PET1
flaša neprofitabilna i da Simplex poseduje jednostavniju i napredniju tehnologiju i proizvodne
procese koji mu obezbeđuju prednost u troškovima koju nije moguće anulirati (neutralisati).
Da nastavi da proizvodi PET1 i PET2 flaše. Ukoliko prethodne analize pokažu da tehnologija Plastica
ni po čemu ne zaostaje za tehnologijom Simplexa, problem verovatno leži u neadekvatnosti
sistema obračuna troškova (SOT) koji primenjuje Plastico. Tradicionalni SOT, koji sve opšte
troškove (OT) grupišu u jedan pul i potom ih na bazi jednog alokacionog ključa (najčešće časova
direktnog rada) alociraju na pojedinične proizvode, imaju jednu ozbiljnu manu. Po pravilu
precenjuju troškove proizvoda koji su jednostavni za proizvodnju (npr. PET1), dok istovremeno
potcenjuju troškove kompleksnih proizvoda (npr. PET2). Na ovaj način dolazi do svojevrsnog
„subvencionisanja“ kompleksnih proizvoda od strane jednostavnih proizvoda, pa se proizvodnja
prvih može učiniti profitabilnijom od proizvodnje drugih proizvoda. SOT koji primenjuje Plastico,
po svojoj prirodi, je konvencionalan i pojednostavljen. Svi OT su grupisani u jednom pulu i
alociraju se na PET1 i PET2 flaše na bazi časova direktnog rada. Dakle, ukoliko problem ne ležu u
tehnološkom zaostajanju za konkurencijom, Plastico mora pod hitno pristupiti rafinisanju (tj.
unapređenju) svog SOT-a. Rafinisani SOT može pokazati da postoji značajan prostor za snižavanje
cene standardnih PET1 flaša, čak na nivo koji je ispod cene koju naplaćuje Simplex.
Studija slučaja
Analiza problema
U nameri da prikupi relevantne informacije za donošenje odluke o sudbini PET1 flaša,
menadžment korporacije Plastico je dodelio zadatak timu dizajnera i procesnih inžinjera da
analiziraju i ocene procese dizajniranja, proizvodnje i distribucije PET1 flaša.
Nakon sprovedenih analiza tim je u priličnoj meri siguran da tehnologija i navedeni procesi u
Plasticu ni po čemu ne zaostaju za onim koje poseduju Simplex i ostali konkurenti, pre svega
zbog ogromnog iskustva koje Plastico ima u proizvodnji PET1 flaša i filozofije kontinuiranog
usavršavanja procesa koje se oduvek pridržavao.
Tim u daleko većoj meri sumnja u sposobnosti korporacije na područiju proizvodnje
kompleksnijih PET2 flaša, budući da je ona tek nedavno otpočela.
Imajući sve ovo u vidu menadţment Plastica zaključuje da su izmene postojećeg
SOT-a neizbeţne.
Pre nego što pređemo na razmatranje mogućnosti za rafinisanja SOT-a, proverićemo kako
funkcioniše postojeći SOT u Plasticu.
Studija slučaja
Opis (tradicionalnog) SOT-a korporacije
Kako bi se relevantnim informacijama podržale menadžerske odluke na područiju upravljanja
troškovima i na područiju formiranja prodajnih cena, SOT korporacije Plastico sve troškove
(i one proizvodne i one neproizvodne) dodeljuje PET1 i PET2 flašama kao objektima
troškova.
Proizvodni i neproizvodni troškovi u korporaciji Plastico dodeljuju se objektima troškova
(PET1 i PET2 flašama) kroz kombinaciju direktnog vezivanja i alokacije.
Direktni troškovi (troškovi direktnog materijala i troškovi direktnog rada) se neposredno
vezuju za objekte troškova.
Svi indirektni (tj. opšti) troškovi prvo se grupišu u jedan pul opštih troškova, pa se onda na
bazi jednog alokacionog ključa (časova direktnog rada) alociraju na pomenute objekte
troškova.
Studija slučaja
Budžetirani obim proizvodnje i prodaje standardnih PET1 flaša za 2014. godinu 7.000.000
Budžetirani obim proizvodnje i prodaje specijalnih PET2 flaša za 2014. godinu 1.500.000
Budžetirani troškovi direktnog materijala po komadu standardne PET1 flaše za 2014. godinu (u €) 0,10
Budžetirani troškovi direktnog materijala po komadu specijalne PET2 flaše za 2014. godinu (u €) 0,30
Budžetirana upotreba direktnog rada za 2014. godinu:
- u proizvodnji standardnih PET1 flaša (u časovima direktnog rada) 35.000
- u proizvodnji specijalnih PET2 flaša (u časovima direktnog rada) 15.000
Σ 50.000
Budžetirana cena časa direktnog rada za 2014. godinu (u € / čas direktnog rada) 10
Budžetirani opšti troškovi za 2014. godinu:
- indirektan materijal 100.000
- indirektan rad 1.000.000
- električna energija 200.000
- voda 100.000
- amortizacija mašina i vozila 400.000
- kompjuterski sistemi 200.000
Σ 2.000.000
Budžetirana prodajna cena standradne PET1 flaše za 2014. godinu (u €) 0,39
Budžetirana prodajna cena specijalne PET2 flaše za 2014. godinu (u €) 1,10
Budžetirani obim proizvodnje standardnih PET1 flaša po času direktnog rada za 2014. godinu 200
Budžetirani obim proizvodnje specijalnih PET2 flaša po času direktnog rada za 2014. godinu 100
Budţetirani troškovi direktnog rada po komadu standardne PET1 flaše za 2014. godinu (u €) 0,05
Budţetirani troškovi direktnog rada po komadu specijalne PET2 flaše za 2014. godinu (u €) 0,10
Budţetirana kvota opštih troškova za 2014. godinu (u € / čas direktnog rada) 40
BUDŢETSKE PRETPOSTAVKE ZA 2014. GODINU
IZVEDENI (OBRAČUNATI) PODACI ZA 2014. GODINU
Tra
dic
inal
ni SO
T k
orp
ora
cije
Pla
stic
o
Studija slučaja
Kalkulacija (komercijalne)
cene koštanja PET1 i PET2 flaše
Obim proizvodnje i prodaje
Časovi direktnog rada (h)
Ukupno Po komadu Ukupno Po komadu Ukupno
(1) (2) = (1) / 7.000.000 (3) (4) = (3) / 1.500.000 (5) = (1) + (3)
Direktan materijal (u €) 700.000 0,10 450.000 0,30 1.150.000
Direktan rad (u €) 350.000 0,05 150.000 0,10 500.000
Opšti troškovi (u €, kvota: €40/h) 1.400.000 0,20 600.000 0,40 2.000.000
Ukupni troškovi (u €) 2.450.000 0,35 1.200.000 0,80 3.650.000
Obračun troškova PET1 i PET2 flaša upotrebom tradicionalnog SOT u korporaciji Plastico
7.000.000
35.000
1.500.000
15.000
Standardne PET1 flaše Specijalne PET2 flaše
Tradicionalni SOT korporacije Plastico
Studija slučaja
Projektovani poslovni dobitak
PET1 i PET2 flaša Studija slučaja
Obim proizvodnje i prodaje
Časovi direktnog rada (h)
Ukupno Po komadu Ukupno Po komadu Ukupno
(1) (2) = (1) / 7.000.000 (3) (4) = (3) / 1.500.000 (5) = (1) + (3)
Prihodi od prodaje (u €) 2.730.000 0,39 1.650.000 1,10 4.380.000
Ukupni troškovi (u €) 2.450.000 0,35 1.200.000 0,80 3.650.000
Poslovni dobitak (u €) 280.000 0,04 450.000 0,30 730.000
Marţa poslovnog dobitka 16,67%
Projektovani bilans uspeha za 2014. godinu / Pretpostavka: Nema ponude Simplexa
7.000.000 1.500.000
35.000 15.000
Standardne PET1 flaše Specijalne PET2 flaše
10,26% 27,27%
VAŢNO ZAPAŢANJE:
Menadžerima korporacije Plastico nije jasno zašto je marža poslovnog dobitka tako niska za PET1 flaše, u čijoj
proizvodnji korporacija ima ogromno iskustvo, a tako visoka za PET2 flaše, čija proizvodnja je tek nedavno
otpočela. Ovo dodatno podgreva sumnje u postojeći SOT u korporaciji.
Tradicionalni SOT korporacije Plastico
Opšte smernice za rafinisanje SOT-a
Postoje tri važne smernice za rafinisanje SOT-a:
Direktni troškovi. Što je veće učešće direktnih troškova u ukupnim troškovima preduzeća,
precizniji će biti postupak dodeljivanja troškova preduzeća pojedinačnim objektima troškova.
Otuda, kad god je to izvodljivo i ekonomski isplativo, umesto alokacije troškova na objekte
treba obezbediti direktno vezivanje troškova za objekte, budući da je alokacija manje precizna.
Pulovi opštih troškova. Broj pulova opštih troškova treba povećavati sve dok pojedinačni
pulovi ne postanu homogeni. Pul opštih troškova je homogen kada svi troškovi u njegovom
sastavu imaju isti ili sličan uzročno-posledični (kauzalni) odnos sa jednim izazovačem
(uzročnikom) troškova. Na primer, zamislimo situaciju u kojoj jedan pul opštih troškova čine
opšti troškovi rada mašina i opšti troškovi distribucije. Ovaj pul nije homogen, pošto opšte
troškove rada mašina „izazivaju“ mašinski časovi (časovi rada mašina), dok opšte troškove
distribucije „izaziva“ zapremina ili masa isporučenih piroizvoda kupcima. U ovakvoj situaciji, do
homogenih pulova opštih troškova dolazimo razbijanjem jednog heterogenog pula na dva
homogena pula, od kojih je jedan pul opštih troškova rada mašina, a drugi pul opštih troškova
distribucije.
Alokacioni ključevi. Kad god je to moguće, izazivač opštih troškova koji čine jedan homogen
pul opštih troškova treba koristiti kao ključ za alokaciju tog pula na objekte troškova. U
prethodnom primeru mašinske časove treba upotrebiti kao ključ za alokaciju opštih troškova
rada mašina na objekte troškova.
U principu, jedna od najpogodnijih alatki za rafinisanje SOT-a je obračun troškova po
aktivnostima (Activity-Based Costing - ABC). Funkcionisanje ABC-a je predstavljeno na
slici br. 2.
Slika br. 2: ABC
Direktan
materijal Direktan rad Amortizacija Indirektan rad
Indirektan
materijal
Ukupni troškovi preduzeća
Direktni troškovi Opšti troškovi (OT)
Vrste troškova
(troškovi resursa)
Pul 2:
Troškovi aktivnosti 2
Pul 1:
Troškovi aktivnosti 1
Objekat troškova 1:
Troškovi objekta 1
Objekat troškova 2:
Troškovi objekta 2
Pulovi
opštih troškova
Prva faza alokacije
Objekti troškova
(proizvodi, kupci ili
kanali distribucije)
Druga faza alokacije
Vezivanje
Nakon sagledavanja pomenutih nelogičnosti tradicionalnog SOT-a, menadžment korporacije
Plastico odlučuje da implementira ABC. U sklopu toga, menadžeri organizuju tim u čiji sastav
ulaze predstavnici različitih departmana (R&D, proizvodnja, distribucija, računovodstvo i
administracija) sa zadatkom da identifikuju aktivnosti koje prouzrokuju opšte troškove.
Definisanje aktivnosti nije jednostavan proces i zahteva grupisanje većeg broja različitih aktivnosti
koje imaju zajedničkog izazivača troškova u jednu aktivnost. Na primer, tim je odlučio da
aktivnosti kao što su održavanje mašine za duvanje (u kalupe), rad mašine za duvanje i kontrola
procesa kombinuje u jednu aktivnost koja je nazvana mašinske operacije, zato što sve ove
aktivnosti imaju jednog zajedničkog izazivača troškova (mašinske časove).
Tim je identifikovao sledeće aktivnosti i opisao ih u tzv. rečniku aktivnosti:
a) Dizajn PET flaša i proizvodnih procesa
b) Priprema mašine za duvanje
c) Mašinske operacije (proizvodnja PET flaša na mašini za duvanje)
d) Hlađenje PET flaša puštanjem hladne vode oko kalupa
e) Priprema serija proizvedenih PET flaša za isporuku
f) Distribucija PET flaša do kupaca
g) Administracija i upravljanje svim procesima u Plasticu.
Opis ABC-a korporacije Studija slučaja
Dalje, prateći opšte smernice za rafinisanje SOT-a tim dolazi do sledećih zaključaka:
Direktni troškovi. Jedan pul opštih troškova (iz tradicionalnog SOT-a) moguće je podeliti u
sedam pulova troškova aktivnosti. Četvrti od ovih sedam pulova, pul troškova hlađenja PET flaša
(d), u celosti čine troškovi vode koja se koristi za rashlađivanje PET flaša. Za ove troškove
moguće je, umesto alokacije, obezbediti njihovo direktno vezivanje za PET1 i PET2 flaše, kao
objekte troškova. Na ovaj način tim dolazi do podatka da se od ukupnog iznosa troškova vode, tj.
troškova hlađenja PET flaša (€100.000) €40.000 odnosi na PET1 flaše, a ostatak od €60.000 na
PET2 flaše.
Pulovi opštih troškova. Preostalih šest pulova troškova aktivnosti predstavljaju pulove opštih
troškova. Tim konstatuje da svaki od njih pojedinačno ispunjava uslov homogenosti. Do ukupnog
iznosa troškova u svakom od ovih pulova (tj. do iznosa troškova aktivnosti) dolazi se nakon prve
faze alokacije opštih troškova, koja podrazumeva dodeljivanje opštih troškova aktivnostima. Prva
faza alokacije opštih troškova u korporaciji Plastico biće sprovedena uz pomoć podataka datih u
prilogu br. 1, do kojih je tim došao na osnovu serije intervjua sa osobljem korporacije.
Alokacioni ključevi. Za svaki od šest pulova troškova aktivnosti, tim identifikuje izazivače
troškova aktivnosti i imenuje ih kao alokacione ključeve za drugu fazu alokacije u kojoj će
troškovi aktivnosti biti dodeljeni PET1 i PET2 flašama. Podaci o alokacionim ključevima
(izazivačima troškova aktivnosti) dati su u prilogu br. 2. Za svaki pul troškova aktivnosti u prilogu
br. 2 navedeno je na kom se nivou u hijerarhiji troškova nalaze troškovi koji čine taj pul.
Rafinisanje SOT-a korporacije Studija slučaja
Hijerarhija troškova
Svi pulovi troškova aktivnosti u ABC-u hijerarhijski se razvrstavaju prema izazivačima troškova
aktivnosti ili preciznije, prema težini utvrđivanja kauzalnog odnosa između ovih izazivača, s
jedne strane, i troškova koji čine pul, s druge strane. U identifikaciji odgovarajućih izazivača
troškova aktivnosti (tj. alokacionih ključeva) ABC uobičajeno koristi hijerarhiju troškova sa
četiri nivoa (razvrtsavanja pulova):
1. Troškovi jediničnog nivoa. Reč je o troškovima aktivnosti koje se obavljaju na svakoj
jedinici proizvoda. Ovi troškovi se mogu izbeći proizvodnjom jedne jedinice proizvoda (PET1
ili PET2 flaše) manje.
2. Troškovi nivoa proizvodne serije. U pitanju su troškovi aktivnosti koje se obavljaju na
grupi jedinica proizvoda (na proizvodnoj seriji), a ne na jedinici proizvoda. Ovi troškovi se ne
mogu izbeći proizvodnjom jedne jedinice proizvoda manje, ali mogu se uštedeti proizvodnjom
jedne serije manje.
3. Troškovi podrške proizvoda. Reč je o troškovima aktivnosti koje se preduzimaju zarad
podrške pojedinačnih proizvoda. Ovi troškovi se ne mogu uštedeti proizvodnjom jedne
jedinice proizvoda manje, niti proizvodnjom jedne serije manje, ali mogu se izbeći
eliminisanjem proizvoda iz proizvodno - prodajnog asortimana preduzeća.
4. Troškovi podrške opšte proizvodno-prodajne spremnosti preduzeća. U pitanju su
troškovi aktivnosti podrške preduzeća kao celine. Oni se ne mogu izbeći proizvodnjom jedne
jedinice proizvoda manje, niti proizvodnjom jedne serije manje, niti eliminisanjem proizvoda iz
asortimana. Uglavnom je teško pronaći jak kauzalni odnos između ovih troškova i
odgovarajućih alokacionih ključeva.
Podaci za prvu fazu alokacije OT Studija slučaja
35% 60% 5% 100.000
20% 30% 10% 20% 20% 1.000.000
5% 90% 5% 200.000
80% 20% 400.000
35% 20% 40% 5% 200.000
Indirektan materijal
Indirektan rad
Električna energija
Amortizacija
Kompjuterski sistemi
Prilog br. 1: Podaci za prvu fazu alokacije opštih troškova
Aktivnosti Budţet.
opšti troš.
(u €)Resursi Dizajn
Priprema
mašine
Mašinske
operacije
Priprema
isporukeDistribucija Upravljanje
Tim dolazi do sledećih podataka:
• Indirektan materijal – 35% maziva, 60% gorivo i 5% kancelarijski materijal;
• Indirektan rad – 20% plate dizajnera, 30% plate radnika u proizvodnji koje podešavaju i pripremaju mašinu za duvanje, 10%
plate radnika koji pripremaju isporke, 20% plate vozača i 20% plate administrativnog osoblja i menadžmenta;
• Električna energija – biće utrošeno po 5% u dizajnu i administraciji, a 90% za potrebe rada mašine za duvanje;
• Amortizacija – 80% amortizacija mašine za duvanje i 20% amortizacija vozila;
• Kompjuterski sistemi – 35% ovih resursa biće utrošeno za dizajn kalupa, 20% za planiranje proizvodnje i rada mašine za
duvanje, 40% za planiranje isporuka i praćenje njihove realizacije i 5% za administraciju.
Prva faza alokacije OT Studija slučaja
ABC korporacije Plastico
0 0 35.000 0 60.000 5.000
0% 0% 35% 0% 60% 5%
200.000 300.000 0 100.000 200.000 200.000
20% 30% 0% 10% 20% 20%
10.000 0 180.000 0 0 10.000
5% 0% 90% 0% 0% 5%
0 0 320.000 0 80.000 0
0% 0% 80% 0% 20% 0%
70.000 40.000 0 80.000 0 10.000
35% 20% 0% 40% 0% 5%
400.000
200.000
225.000 1.900.000
Indirektan materijal
Indirektan rad
Električna energija
Amortizacija
Kompjuterski sistemi
100.000
1.000.000
200.000
Budţetirani troškovi
aktivnosti (u €)280.000 340.000 535.000 180.000 340.000
Upravljanje
PRVA FAZA ALOKACIJE OPŠTIH TROŠKOVA U KORPORACIJI PLASTICO
Aktivnosti Budţet.
opšti troš.
(u €)Resursi Dizajn
Priprema
mašine
Mašinske
operacije
Priprema
isporukeDistribucija
Podaci za drugu fazu alokacije OT Studija slučaja
2 dela x 650 cm² 3 dela x 1.400 cm²
2.000 serija x 0,25 h 1.000 serija x 2 h
7.000.000 jedinica x 0,0007 h 1.500.000 jedinica x 0,0016973 h
7.000.000 jedinica : 4.000 jedinica 1.500.000 jedinica : 1.000 jedinica
7.000.000 jedinica x 2 l 1.500.000 jedinica x 4 l
35.000 h 15.000 h
3.250
14.000.000 6.000.000 20.000.000
35.000 15.000 50.000
500 2.000 2.500
4.900 2.546 7.446
Što je zapremina isporučenih flaša
veća, veći su i troškovi distribucije.
UpravljanjePodrška
preduzeća
Časovi
direktnog
rada
Što PET flaša troši više časova
direktnog rada, više troši i
administrativnih resursa.
DistribucijaJedinični
nivo
Zapremina
isporučenih
flaša
Što je dužina trajanja rada mašine za
duvanje veća, veći su i troškovi
mašinskih operacija.
Priprema
isporukeNivo serije
Broj
isporuka
Što je broj isporuka PET1(2) flaše
veći, veći su i troškovi pripreme
njene isporuke.
1.750 1.500
Mašinske
operacije
Jedinični
nivo
Mašinski
časovi
Što je kalup kompleksniji (tj. što ima
veći broj delova i veću površinu), veći
su troškovi dizajna.
Priprema
mašineNivo serije
Časovi
pripreme
Što je dužina trajanja pripreme
mašine za duvanje veća, veći su i
troškovi pripreme ove mašine.
1.300 4.200Dizajn
Podrška
proizvoda
Broj delova
x Površina
kalupa
5.500
Prilog br. 2: Podaci za drugu fazu alokacije opštih troškova
AktivnostHijetarhija
troškova
Alokacioni
ključ
Budžetirana količina ključa za
PET1 flaše
Budžetirana količina ključa za
PET2 flaše
Ukupna
budžetirana
količina
ključa
Kauzalni odnos između
alokacionog ključa i troškova
aktivosti
Standardna veličina isporuke PET1 flaša Standardna veličina isporuke PET2 flaša
Druga faza alokacije OT
ABC korporacije Plastico
(1) (2) (3) (4)
AktivnostHijetarhija
troškova
Alokacioni
ključ
Budžet.
troškovi
aktivnosti
(u €)
Priprema
mašineNivo serije
Časovi
pripreme340.000 2.500
časova
pripreme
DizajnPodrška
proizvoda
Broj delova
x Površina
kalupa
280.000 5.500delova x
cm ²
14.000.000
Priprema
isporukeNivo serije
Broj
isporuka180.000 3.250 isporuka
Mašinske
operacije
Jedinični
nivo
Mašinski
časovi535.000 7.446
mašinskih
časova4.900
UpravljanjePodrška
preduzeća
Časovi
direktnog
rada
225.000 50.000
časova
direktnog
rada
DistribucijaJedinični
nivo
Zapremina
isporučenih
flaša
340.000 20.000.000isporučenih
litara
isporučenih
litara
časova
direktnog
rada
238.000
157.50035.000
Ukupna budžetirana
količina ključa
(5)
delova x
cm ²
časova
pripreme
mašinskih
časova
€ / (delovi x
cm²)1.300
€ / časovi
pripreme500
4,50
0,02
55,38
71,85
136,00
€ / mašinski
časovi
€ / isporuka
€ / l
€ / časovi
direktnog
rada
1.750
68.000
352.068
2.000
2.546
1.50096.923
Budžetirana kvota
troškova aktivnosti
(6) = (4) / (5)
4.200
(8) = (7) x (6)
Budžetirana količina
ključa za PET2 flaše
(9)
isporuka
50,91
DRUGA FAZA ALOKACIJE OPŠTIH TROŠKOVA U KORPORACIJI PLASTICO
102.000
67.500
delova x
cm ²
časova
pripreme
mašinskih
časova
isporuka
isporučenih
litara
časova
direktnog
rada
Budžet. troškovi
aktivnosti za PET2
flaše (u €)
(10) = (9) x (6)
213.818
272.000
182.932
83.077
6.000.000
15.000
Budžetirana količina
ključa za PET1 flaše
(7)
Budžet. troškovi
aktivnosti za PET1
flaše (u €)
66.182
Studija slučaja
Kalkulacija (komercijalne)
cene koštanja PET1 i PET2 flaše
ABC korporacije Plastico
Obim proizvodnje i prodaje
Ukupno Ukupno
(1) (3)
Direktni troškovi
Direktan materijal (u €) 700.000 450.000
Direktan rad (u €) 350.000 150.000
Direktni troškovi hlađenja PET flaša vodom (u €) 40.000 60.000
Ukupni direktni troškovi (u €) 1.090.000 660.000
Opšti troškovi (troškovi aktivnosti)
Troškovi dizajna (u €) 66.182 213.818
Troškovi pripreme mašine (u €) 68.000 272.000
Troškovi mašinskih operacija (u €) 352.068 182.932
Troškovi pripreme isporuka (u €) 96.923 83.077
Troškovi distribucije (u €) 238.000 102.000
Troškovi upravljanja i administracije (u €) 157.500 67.500
Ukupni alocirani opšti troškovi (u €) 978.673 921.327
Ukupni troškovi (u €) 2.068.673 1.581.327
Obračun troškova PET1 i PET2 flaša upotrebom ABC-a u korporaciji Plastico
0,0500
0,30
7.000.000
Specijalne PET2 flaše
1.500.000
Po komadu
(4) = (3) / 1.500.000
0,30
0,10
Standardne PET1 flaše
Po komadu
(2) = (1) / 7.000.000
0,1000
1,05
0,1398
0,1557
0,0138
0,0095
0,0503
Ukupno
(5) = (1) + (3)
1.150.000
500.000
3.650.000
340.000
0,6142 1.900.000
0,44 1.750.000
0,0554 180.000
0,1425 280.000
0,0057 0,04 100.000
0,1220 535.000
0,0097 0,1813 340.000
0,0225 0,0450 225.000
0,0340 0,0680
Studija slučaja
Projektovani poslovni dobitak
PET1 i PET2 flaša
ABC korporacije Plastico
Obim proizvodnje i prodaje
Ukupno Ukupno
(1) (3)
Prihodi od prodaje (u €) 2.730.000 1.650.000
Ukupni troškovi (u €) 2.068.673 1.581.327
Poslovni dobitak (u €) 661.327 68.673
Marţa poslovnog dobitka
4.380.000
3.650.000
730.000
16,67%24,22% 4,16%
0,39
0,30
1,10
1,05
0,09 0,05
Standardne PET1 flaše Specijalne PET2 flaše
Po komadu Po komadu Ukupno
(2) = (1) / 7.000.000 (4) = (3) / 1.500.000 (5) = (1) + (3)
Projektovani bilans uspeha za 2014. godinu / Pretpostavka: Nema ponude Simplexa
7.000.000 1.500.000
VAŢNO ZAPAŢANJE:
Možemo primetiti da ABC pruža totalnu drugačiju sliku o troškovima i profitabilnosti PET1 i PET2 flaša u odnosu na tradicionalni SOT koji je korporacija Plastico ranije upražnjavala. Sada se jasno vidi da je pojednostavljeni SOT korporacije Plastico potcenjivao troškove specijalnih PET2 flaša i u isto vreme precenjivao troškove
standardnih PET1 flaša, čime je dolazilo do svojevrsnog „subvencionisanja“ kompleksnih PET2 flaša od strane jednostavnih PET1 flaša. Zbog svega pomenutog ovaj SOT
je odašiljao i pogrešne (lažne) signale o profitabilnosti proizvoda korporacije, koji su mogli da dovedu do pogubnih strategijskih odluka (npr. do napuštanja proizvodnje, sada vidimo, visoko profitabilnih PET1 flaša i do fokusiranje na proizvodnju, sada vidimo, nisko profitabilnih PET2 flaša).
Studija slučaja
Razlika
(3) = (2) - (1)
Direktni troškovi
Broj kategorija 1
Kategorije:
Ukupni direktni troškovi (u €) 100.000
Opšti troškovi
Broj pulova 5
Pulovi (ključevi):
Ukupni opšti troškovi (u €) -100.000
Ukupni troškovi PET1 flaša -381.327
Prosečni troškovi PET1 flaša -0,05
Ukupni troškovi PET2 flaša 381.327
Prosečni troškovi PET2 flaša 0,25
1.200.000 1.581.327
Upravljanje (časovi direktnog rada)
0,80 1,05
2.000.000 1.900.000
2.450.000 2.068.673
0,35 0,30
Mašinske operacije (mašinski časovi)
Priprema mašine (časovi pripreme)
Priprema isporuke (broj isporuka)
Distribucija (zapremina isp. flaša)
POREĐENJE TRADICIONALNOG SOT-a I ABC-a KORPORACIJE PLASTICO
Tradicionalni SOT
(1) (2)
ABC
2 3
1 6
Zajednički pul (časovi direktnog rada) Dizajn (delovi x površina kalupa)
Direktan materijal Direktan materijal
Direktan rad Direktan rad
Direktni troškovi hlađenja PET flaša
1.650.000 1.750.000
Upravljanje (troškovima) po aktivnostima (ABM)
ABM je metod donošenja menadžerskih odluka koji podrazumeva korišćenje ABC
informacija u cilju poboljšanja zadovoljstva kupaca i profitabilnosti preduzeća. Reč je o
sledećim menadžerskim odlukama:
(1) formiranje prodajnih cena,
(2) (re)strukturiranje proizvodno-prodajnog miksa (asortimana),
(3) redukovanje troškova,
(4) unapređenje procesa,
(5) dizajn proizvoda i procesa i
(6) (re)strukturiranje odnosa sa kupcima.
Videli smo da ABC obezbeđuje preciznije i bolje informacije o troškovima PET flaša od
konvencionalnog sistema obračuna troškova. Menadžeri korporacije Plastico moraju sada te
informacije upotrebiti kako bi doneli kvalitetnije odluke o prodajnim cenama PET1 i PET2 flaša i
o strukturi asortimana PET flaša.
ABC pokazuje da Plastico ima prostora da uskladi svoju prodajnu cenu sa cenom koju je Simplex
ponudio Coli za PET1 flaše (€0,34 po flaši) i da opet ostvari profit, pošto su ABC troškovi PET1
flaše €0,30 po flaši. Zapravo, Plastico će svoju prodajnu cenu spustiti na €0,33. Bez informacija
ABC-a menadžeri Plastica bi pogrešno zaključili da je proizvodnja PET1 flaša po ovoj ceni
neisplativa, pa bi verovatno doneli pogubnu odluku da se fokusiraju na proizvodnju naizgled
visoko profitabilnih PET2 flaša. ABC pokazuje zašto bi ova odluka bila pogubna. Prosečni
troškovi PET2 flaše nisu €0,80, kako signalizira tradicionalni SOT, već €1,05, pa bi pri prodajnoj
ceni od €1,10 marža poslovnog dobitka bila svega 4,16%. Ovakva odluka bi, otuda, drastično
oborila profitabilnost korporacije Plastico.
Uporedo sa snižavanjem prodajne cene za PET1 flaše, menadžeri Plastica bi morali da u
pregovorima sa menadžerima Cole dogovore povećanje prodajne cene za PET2 flaše na €1,38
kako bi poslovni dobitak održali na budžetiranom nivou od €730.000, što je prikazano u okviru
priloga br. 3.
Odluke o prodajnim cenama i miksu
proizvoda korporacije Plastico Studija slučaja
Potrebno povećanje prodajne cene
PET2 flaša
ABC korporacije Plastico
Obim proizvodnje i prodaje
Ukupno Po komadu Ukupno Po komadu Ukupno
(1) (2) = (1) / 7.000.000 (3) (4) = (3) / 1.500.000 (5) = (1) + (3)
Prihodi od prodaje (u €) 2.310.000 0,33 2.070.000 1,38 4.380.000
Ukupni troškovi (u €) 2.068.673 0,30 1.581.327 1,05 3.650.000
Poslovni dobitak (u €) 241.327 0,03 488.673 0,33 730.000
Prilog br. 3: Projektovani bilans uspeha za 2014. godinu / Obračun potrebnog povećanja prodajne cene PET2 flaša
7.000.000 1.500.000
Standardne PET1 flaše Specijalne PET2 flaše
Studija slučaja