Visoka tehnicka skola strukovnih studija Novi Beograd

Predmet: Obradni procesi

Obrada Busenjem

Dr Aleksandar Rakovic Djordje Simic 212/12

Bušenje

Bušenje je način strojne obrade odvajanjem čestica kojim se posebnim alatom (svrdlom) izrađuju valjkaste (cilindrične) rupe u obratku. Alat obavlja glavno rotacijsko gibanje i pravocrtno posmično gibanje koje mora biti u smjeru osi rotacije. Bušenje je povezano s predradnjom zabušivanja i naknadnim operacijama proširivanja, upuštanja, razvrtanja i izbušivanja. [1]

Zabušivanje je postupak označavanja središta rupe specijalnim svrdlima zabušivalima. Svrha zabušivanja je centriranje rupe kako ne bi spiralno svrdlo prilikom bušenja rupe napravilo otklon. Alati za zabušivanje su svrdla za centralni uvrt ili NC svrdla.

Proširivanje je postupak bušenja svrdlom većeg promjera od promjera već postojeće rupe. Proširivanja se može obaviti više puta, ali je preporučljivo da promjer svake slijedeće veće rupe bude između 50% do 100% veći od prethodne rupe.

Upuštanje je postupak obrade ulaza ili izlaza okrugle rupe. Upuštala su rezni alati koji se upotrebljavaju za proširivanje ulaza ili izlaza rupe, te za postizanje točnijeg oblika postojećih rupa. Režu kao i svrdla i izrađuju se s dvije, tri ili više reznih oštrica. Upuštanje je gruba obrada metala. Njima obrađujemo čelne plohe ravno ili pod kutom. Služe za proširivanje, upuštanje za glave vijka, obradu kosih krajeva rupe i za poravnavanje uzdignutih dijelova obratka.

Prema obliku i svrsi upuštala se dijele na:

spiralna ili navojna upuštala, vratna upuštala, konusna upuštala, nasadna upuštala, jednostrana čelna upuštala, specijalna upuštala.

Razvrtanje je postupak fine (završne) obrade cilindrične rupe. Točnost dimenzije, geometrijski oblik i hrapavost površine koja se dobije nakon obrade svrdlom ne zadovoljava u većini slučajeva. Razvrtala su rezni alati koji se upotrebljavaju za završnu obradu rupe i služe za finu obradu već postojećih rupa, tj. za dotjerivanje glatkoće površine i postizanje veće točnosti izbušenih rupa (dosjed).

Urezivanje navoja u rupi je postupak izrade spiralnih utora u postojećoj rupi. Ureznica ulazi okomito u okruglu rupu određenim brojem okretaja, te određenim posmakom, koji mora odgovarati koraku navoja.

Bušilice su alatni strojevi kojima se pomoću alata za bušenje izrađuju okrugle rupe. Dijele se na: ručne bušilice, prijenosne električne bušilice, stolne bušilice, stolno stupne bušilice, stupne bušilice, redne bušilice, revolverske bušilice, viševretene bušilice, radijalne bušilice, horizontalne bušilice, bušilice glodalice, koordinatne bušilice, bušilice za duboko bušenje, bušilice za urezivanja navoja. [2]

Sadržaj

1 Strojne bušilice o 1.1 Stolna bušilicao 1.2 Stolno stupna bušilicao 1.3 Stupna bušilicao 1.4 Redne bušiliceo 1.5 Revolverska bušilicao 1.6 Viševretena bušilicao 1.7 Radijalna bušilicao 1.8 Horizontalna bušilica

2 Parametri bušenja o 2.1 Primjer postupka izrade navoja

3 Izvori

Strojne bušilice

Strojne bušilice su alatni strojevi kojima se pomoću alata za bušenje izrađuju okrugle rupe. Dijele se na: stolne bušilice, stolno stupne bušilice, stupne bušilice, redne bušilice, revolverske bušilice, viševretene bušilice, radijalne bušilice, horizontalne bušilice, bušilice glodalice, koordinatne bušilice, bušilice za duboko bušenje, bušilice za urezivanja navoja. [3]

Stolna bušilica

Radni stol kod stolnih bušilica nalazi se na podložnoj ploči. Vretenište se može visinski pomicati. Prijenos snage u vreteništu s motora na glavno vreteno vrši se klinastim remenom. Radno vreteno je uležišteno u pinoli koja omogućuje posmično gibanje ručnom polugom.

Stolno stupna bušilica

Razlika stolno stupnih i stolnih bušilica je u radnom stolu, koji se nalazi konzolno smješten na stupu bušilice i koji se može pomicati i zakretati. Stolne i stolno stupne bušilice moraju biti smještene na povišeno radnom mjestu ili radnom stolu.

Stupna bušilica

Stupna bušilica se izrađuje s okruglim stupom za manje promjere bušenja ili sa sandučasto oblikovanim stalkom za veće dubine i promjere bušenja. Podložna ploča se kod stupnih bušilica pričvršćuje na temelje. Za prijenos snage se koristi višeosovinski zupčasti prijenosnik. Radni stol se visinski pomiče i moguće ga je, kod bušilica s okruglim stupom zakretati. Buše se dublje rupe većeg promjera. U podnožju je najčešće spremnik i pumpa za rashladnu tekućinu.

Redne bušilice

Redne bušilice se sastoje od jednog čvrstog stola na koji je pričvršćeno više stolnih, stolno stupnih bušilica ili bušilica na stalku. Služe za obradu većeg broja rupa raznih dimenzija u istom

obratku. Upotrebljavaju se zbog bolje ekonomičnosti u serijskoj proizvodnji. Lako se automatiziraju.

Revolverska bušilica

Revolverska bušilica namjenski je slična rednim bušilicama, ali joj je svojstvena specijalna revolverska glava. Njom se obrađuje rupa čija obrada zahtjeva različite operacije. Obradak stegnut u steznoj napravi obrađuje se u jednom zahvatu.

Viševretena bušilica

Služi u serijskoj i masovnoj proizvodnji za istovremenu obradu više rupa, odnosno svih vrsta uvrta, provrta, upuštanja, navoja, na jednom obratku u jednom zahvatu. Razvila se iz stupne bušilice, dodavanjem zvona s nizom paralelno ukopčanih radnih vretena.

Radijalna bušilica

Glavno vretenište s bušnim vretenom pomiče se po konzoli. Konzola se može vertikalno pozicionirati, te zakretati oko stupa. Ovime se povećava radni prostor u kojem mogu precizno bušiti. Radijalna bušilica služi za obradu bušenja na velikim i teškim predmetima, koji bi se teško pomicali ispod bušnog vretena. Sva gibanja obavlja alat, dok je obradak pričvršćen za radni stol na temeljnoj ploči (podnožju).

Horizontalna bušilica

Horizontalna bušilica služi za vrlo točnu obradu bušenjem, najvećih dijelova u jednom zahvatu. Time se omogućuje točan odnos među osima raznih provrta. Zbog tražene točnosti horizontalna bušilice mora biti jako kruta. Na postolju je radni stol koji može prihvatiti izrazito velike i teške obratke. Jedan stup nosi vretenište s glavnim vretenom, dok drugi stup ima prihvatni ležaj za prihvat i centriranje bušne motke.

Parametri bušenja

Kod bušenja svake rupe potrebno je odrediti parametre ili režime rada. Osnovni parametri su brzina rezanja, brzina okretanja svrdla, posmak, promjer svrdla i dubina bušenja:

Brzina rezanja vc je obodna brzina na svrdlu, tj. brzina s kojom alat obrađuje sirovac. Ona ovisi o materijalu koji se obrađuje. Svaki materijal ima svoju brzinu kojom se može rezati. Brzina rezanja ovisi o alatu kojim se buši, o potrebnom stanju površine nakon bušenja, o hlađenju za vrijeme bušenja, o snazi stroja, o posmaku. Brzine rezanja se mogu naći u obliku dijagrama, tablica, a ima i programskih podrška (engl. software) koje same računaju potrebne parametre.

Broj okretaja glavnog radnog vretena se preračunava prema:

n = (vc ˑ 1000) / (D ˑ π)

gdje je: D – promjer obratka.

Posmak vf je relativna brzina gibanja alata prema obratku, a kod bušenja uvijek u pravcu osi rotacije. To je brzina ulaza (penetracije) alata u materijal. Mjeri se u mm/min.

Posmak po okretaju fn (mm/okr) određuje se kao aksijalni pomak alata tijekom jednog okretaja. Koristi se za računanje dubine penetracije, te za definiranje posmaka bušenja. [4]

Primjer postupka izrade navoja

Za izradu navoja M10 u rupi potrebno je:

Na odabranoj poziciji zabušiti navrt (označavanje središta rupe) ručnim ili NC zabušivalom;

Prema dimenziji i vrsti navoja odabire se potrebno svrdlo koje buši okruglu rupu. Na primjer za M10 potrebna je rupa prema tablicama D = 8,376 mm i odabire se spiralno svrdlo D = 8,4mm. Ako je potrebno, izvrši se predbušenje spiralnim svrdlom, npr. D = 5mm;

Preporuka je upuštanje ulaza rupe zbog lakše daljnje obrade, te lakšeg kasnijeg uvođenja vijka;

Također se odabire ureznica s definiranim profilom koja urezuje navoj. Prema tablicama M10 ima korak 1,5 mm, te se prema njemu određuje brzina rezanja (400 o/min) i posmak (400 ˑ 1,5 = 600 mm/min ili 1,5 mm/okr).

Alati za obradu bušenjem

Alati za prethodnu izradu rupa i otvora

Ravna burgija

Zavojna burgija

Sa cilindričnom drškom od brzoreznog čelika

Sa konusnom drškom

Sa konusnom drškom i umecima od tvrdog metala

Zabušivač

Alati za izradu i obradu površina koje su povezane sa otvorima

Upuštač Zavojni sa konusnom drškom

Čeoni sa vođicom i konusnom drškom

Konusni sa konusnom drškom

Nasadni sa umecima od tvrdog metala

Alati za naknadnu obradu otvora i rupa

Proširivač Sa cilindričnom drškom od brzoreznog čelika

Sa konusnom drškom od brzoreznog čelika

Sa konusnom drškom i umecima od tvrdog metala

Nasadni sa umecima od tvrdog metala

Razvrtač Od brzoreznog čelika sa konusnom drškom

Od brzoreznog čelika sa cilindričnom drškom

Nasadni sa umecima od tvrdog metala

Alati za izradu navoja u prethodno izbušenim rupama i otvorima

Ureznik

Nareznik

Zahvati pri obradi bušenjem

00.00.0000

Bušenje rupa

Bušenje otvora

Proširivanje rupe burgijom

Proširivanje otvora burgijom

Proširivanje otvora proširivačem

Razvrtanje otvora

Zabušivanje

Razvrtanje koničnim razvrtačima

Razvrtanje koničnim razvrtačima

Proširivanje nasadnim proširivačem

Razvrtanje nasadnim razvrtačem

Upuštanje koničnim upuštačem

Upuštanje cilindričnim upuštačem

Obrada ispusta upuštačem ili glodalom

Mašine za obradu bušenjem - BušiliceVertikalne bušilice

Stona bušilica

Služi za bušenje malih rupa, prečnika do 10 mm. Zbog malog prečnika moraju da raspolažu velikim brojevima obrta, radi postizanja potrebne brzine rezanja. Pomoćno kretanje se uglavnom obavlja ručno, pomoću ručice. Poluautomatska bušilica - glavno vreteno obavlja radni hod i vraća se, nakon čega se pomoćno kretanje zaustavlja

Stubna bušilica

Nosač glavnog vretena se nalazi na stubu, koji istovremeno nosi i sto, pomerljiv po stubu.

Pomoćno kretanje može biti ručno ili automatsko

Radijalna bušilica

Za bušenje težih radnih predmeta, većih dimenzija - pri bušenju više rupa, radni predmet ne mora da se pomera za svaku rupu. Pogonski elektromotor, za pogon glavnog vretena se nalazi na nosaču alata. Glavno vreteno vrši vertikalno pomoćno kretanje. Nosač alata se pomera radijalno, duž konzole bušilice, u odnosu na stub. Konzola se može kretati u vertikalnom pravcu duž zavojnog vretena (poseban elektromotor) i da se obrće oko stuba.

Koordinatna bušilica

Omogućava bušenje rupa na tačnom međusobnom odstojanju bez prethodnog merenja i obeležavanja na radnom predmetu.

Zahtevaju se posebni radni uslovi zbog tražene preciznosti. Može se koristiti kao glodalica za uzdužno glodanje.

Vertikalne bušilice sa više vretena

Redna bušilica

Kombinacija više jednovretenih bušilica povezanih zajedničkim postoljem Koristi se kada jednu rupu treba obraditi u više operacija, pri čemu radnik pomera radni

predmet od vretena do vretena.

Bušilica sa viševretenom glavom

Jednovretena bušilica, adaptirana za istovremeno bušenje sa više vretena

Viševretene bušilice

Nosač glavnih vretena se vertikalno pomera po vo|icama duž stuba.

Regulisanje poretka rupa se vrši radijalnim pomeranjem držača vretena, pri čemu se promenljivost rastojanja između kardanskih zglobova kompenzuje teleskopskim cevima sa uzdužnim klinovima.

Agregatne bušilice

Bušilice sastavljene od pojedinih prostih bušilica Postavljanjem više agregata na posebno postolje, mogu se dobiti raznovrsne mašine za

specijalne potrebe. Agregati su standardne jedinice koje se serijski izrađuju, dok se postolje posebno

izrađuje za svaki specijalni slučaj.

Horizontalne bušilice

Kombinovana bušilica

Kombinacija bušilice, glodalice i struga Služi za obradu težih i teških radnih predmeta, većinom livenih, koji se mogu obrađivati

i istovremeno u više operacija.

LITERATURA:

1. www.isbns.co.je/isbn/9788617107664 2. www.quality.unze.ba/zbornici/.../102-Q11-231.pdf 3. http://www.kupindo.com/Tehnika-mehanika-i-elektrotehnika/

12260465_Masinstvo-22-Obrada-busenjem4. http://www.ftn.uns.ac.rs/ftnweb/do?

action=viewPredmet&cmsSifra=00&cmsIdent=0&cmsJez=2&cmsVestSifra=00&cmsVestTip=KA&cmsVestJez=Srp&cmsVestIdent=1&sifra=00&plan=12&oznaka=M2061

5. http://zavod.co.rs/index.php?route=product/ product&product_id=3009

6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Bu%C5%A1enje