odbor za diplomske ispite s diplomskim povjerenstvimatitan.fsb.hr/~dzezelj/stari nastavni planovi/np...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
Zagreb, Ivana Lučića br. 5
NASTAVNI PROGRAM
SVEUČILIŠNOG DODIPLOMSKOG STUDIJA STROJARSTVA Procesno-energetski smjer
MATEI'IATIKA I
VJEZBE. VJeZbe suu vezi s gradlvom
I/4+\
1EKTORr- ceometrljska kar akterizaclja.. zbroj i razlika. Grupovna svoj_stva. ttrnnozat< sa .ikalarcm. Svojstva-vetio;#d prostora. Analiti6kakarakterizacl'ia - komponentu i"i.oo"oir"i". "3i5r""ni. r.rm,oiak. svojstva.vektorski rrnn6zar<_.
-'s;;j;;;.'rro"r"ur.i-i,nffii - skalarni i vekrorski.Pravac. Rawrina. pravac i rimina. *,''"""'
FL'NKCIJE' Realna funkcija realne promjenljive. 6snovne elementarne funk-ciJe - osnovna svojsrva i icvaiirait*i;;;iil .- porenci ja i polinom,
iffi "i3$Ti,i ii,ffi :iiil"#;ii :t r"'ri:xngrf i dtr;ffi ;li#:fi
" .tllperbolne tunkclJ.;
"i"i-i*[orJu. silr;"; tir"kclJa. Elemenrarne f\'rkcl-Je. 0snovno o kriiujJama.
cRANrcE' Granlea i nepreklnuEost. Pravlla radr.rnanJa s granicama i osnov-ne granlce. Asimptotsko ponaianJe furk;i]":DERTVACTJE r DTFERB{CIJALI' Derlrracija i dlferencijal. Tangenta i brzina.iiilrt.
terlvlranJa 1 tab1i""-Li*"niarnlh derivac:.ja. L, H6splrarovo
rl'irmnAlr' Neodredenl in:egral. Tablica elementarnih 1nt,egrala. gdredenlin'egral (kao oow'5i;"-i-;ll]'o"no*i teorem Jirere4gijalnog i lnregral-l"ilr:H:,[l;Hlt|;i;Xi]'priv*a iil;;iliia; c;cr*ftG inregraelJa
DERIVACIJE I DIFERE{CIJALi VISEG^RtrDll..p"fnje. ZakrivlJenosr. r agranse_ova i raylorova formula. p:"iuiiini r36un. rspicivanje flrnkcija _ rasr,,pad, ekstrem; konkarno.i, xorr"Gnost, inflekslja.
auditorne. Na v..teZbama se proraduju primjerl i zadacikoje se predavaio r ir""Juju-"JJor,"lno zadani zadaci.
LTTERA?URA- - v-DevidE, vektorskl na6un, Sveudili:lu , za$euu, yg77.- K.seper, vekrori i m"iri"!,JrJii.rrs-ue u Zagrebu , r9.g.- v.DevidE, Rijesenl zadaci ir-;;s; nacemarike r. rISkolsl<a rinJiia, zasreb, igii.,-igz:. . .,v-p-Minorski-, Zbir[a "iaihii'ris" :::aremarike, Tehnidkaknjiga, Zagreb, ITTZ.
X:S i On]8l/rggt-
NAcRTNA GEoMETRTJA s TElNrCxru cntlru.lpt'l
LTTERATURA.
I/2+2
proJekciji (s prlmJerima 1z
ii,il
:!_t
a
Iit,
:,
tt
W0D. Osnovnl poJnovl o proJiciranJu.
METRICKI ZADACI s praktt6nom primJenom.
PREDOCAVANJE TIJELA u ortogonskoj o kosojprakse).
PRE&IECI GEOMETRIJSKIH TIJELA RAVIIINAI,IA. Primjena na Eehnl6kirn (stroJar-sklm) predmetlma. RazviJanSe p1a5ta.
PRODORI. tGtode za rJe5avanJe. PrimJena teorlJe na elemente sLruJena.
ZAVO.'NICA. HELTKOID.
VJEZBE. VJeibe su konetruktlvne. CrtaJu se Erl crEeia,z 2 u olovcl 1 nafonuatu A3 1tre6i u Euiu na fonnatu A2. $Eki student dobtrra dnrga6i-Je zadatke t crta samo na vJeibana.
SadrZaJ crteZa:
1. crtei: Ortogonalno 1 koso proJlclranJe1. zadaLak teorrtski2. zadabak iz prakse
PresJecl 1 razvlJanJe plaita1. zadatak teoreLskl2. zadatak 1z prakse
UpoznavanJe sa speciflEnosblma tehnl6kog irtanJa
2. crEeL:
3. crteZ:
J.JustlnlJanovl6, Nacrtna geometrija Iu Zagrebu, 1970.F.Hohenberg, Konsbruktlvna geometrija u1966.
1 rI, Sveu6iltSte
!ehn1c1, Beograd,
h
hI
:
ItT
KH/l98r.
III
I
;
,.,f
MEHANIKA I
sJ 1 0M/1991.
I/3+3
wOD u I'EHANTKU.. zadat,ax i podjela mehanike. osnovni pojmovi i defini_clje' Metode tehnl6ke rnenanit<e. osnovni zakoni mehanike. Mjerni sustavii jedlnice u mehanici.
srATrKA KRUTTH TTJELA. Akslomi statike. s]1a, moment, spreg. Skup srrau prostoru (konkurentne, paralelne i xompianirne site).'vele i reakclje.uvjerl ravnoreZe rijela' (analitiar.i-i' e;;;r#i;. srari6ka odredenosr ineodredehosr. Sire rrenja. pojam e"-iEn"-;;il;"il-;;";d;g-i"un3".Kur 1 konus trenja. rreiSe u ii:.iIa"iili, ;;i;icima (radijalni i aksl-Jalnl oslonac). irenje uieta. Analiza unutrasnjih si1a. popredna i uz_duina sila. moment siv:.Janji-i-uviJanja. Jednoiu.,^l i sasLavljenl no_sa61. zakrivuenr nosiEi.'i"s"u..-(#i;";Eii-ir"n slra, metode presJeka).GEoMETRTJSG zl'IAcAJKE TTJELA r PRESJEKA. poJam teilsra. odredirranJe te-ziSta sloienlh tljela. lom"nr-povr5ine.
-Mo#;i; tromosti presjeka. r,b_mentl tromosti slozenih presSeka. oinamrar<i moienti Eromostl.
UWCANICE. parabollina i hiperbolldna lanEanica.
VJEZBE. OdrZavaiu se audltorno u grupama do 3O sludenata. Zadatke djelo_m16no rje5ava nistavnlk n" pio6i,-a oSeromidio stuaenti pod njegovlm nad-zorom.
Dornade vjeibe: za potLcanje kontinuiranog u6enja zadaje se tokom semes-tra 6-8 domadft v3eibi " iu" Jo-tri zadalka. o"; vjeZbe se korigiraju iwa6aju studentima na uvld. rzrada doma6ih vjezbl nije obve zaLna.
LTTERATIRA. - D.Bazjanac, Tehni6ka mehanika r - Stat,ika, udibenik, ?eh_ni6ka.knjila , Zagreb, 196t:-- -- otp3ljan]!, .Zbjria zaaataka iz srar,ike, skripra, Sveu6i-115na naklada Liber, Zagreb, ig6tr.
tL
t*,
t,IIIh
T:T
ttlIItI
I
t
.{i.
t
MATERIJALI I t/3+2
GRADA MATERIJALA. Metalna veza i re5etke 6istitr metala. Nepravilnostimetalne grade. Re5etke slilina. Difuzi.ia.
DIJAGRAI'{I SIANJA. Definlcija polimernih rnaterijala. Polireakcije i gra-da molekula. I4cdiflkacija polimera kemijskim reakcijama, fiziEkim meto-dama i dodaeima.
SVOJSTVA I,IATERIJALA. Mehanidka svojstva. Stati6ki ','l-a6nl pokus. Twdo6a.Udarna radnja loma. Svojst,va pri pcvl5enin 1 sniZenj-n temperaturama. Pu-zanje. Ltnornost,.
DIJACRAM SIAIIJA Fe-C. MetalsLabilnj. i stabilni dijagram sLanja sisiemaZelJezo-nguik. Primarna i sekundarna krisEalizacija za karakterisLl6nekoncentraclJe. Ovlsnost svojstava o sirukturi za pcjedine koncentraciJeugljlka.
VJEZBE. KristaLcgraflja. )4ikrografi Ja ZeLjeza. IspltlvanJe mehaniEkihsvojstava ma|erljala. P:"ora6un udjela fazi. Utjecaj faza na mehani6kasvoJstva.
LITERAflRA. - Smith, tre Science of Ergineering }4aterials, If. lzdanJe,Prentice itall Inc. , 1977.
- Schunann, Metallographie, 7. izdanie, 1IEB D1/F0, Leipzlg,1969.
- Schuunann, Yetalograflja, 7-avod za Lzdavanje udZbenika SR
Srbiie, tsecgrad, 1965.- Eiserkolb, Einfi.ihrung in die Werkstoffkunde, I i ff, VEB
Verlag Technik, Berlin, L967.
FK/1981.
STRAI,E JEZ]XGrnfiEri-emctesrcr Jlzrx ( sTRoJARsrvo ) lll +
III/L +IT/Irv/1
0,1,
+2+1
ll
il
:ll
ll
l
stnu$lr PRocRAM
OBRADA TEMA. Ivlaihematics, Englneering Mechanics, Englneering l"laterials(iron, stee1, aluninir"m, copper, plaltics), Production lvlanagement'
production prannini";;J' Conti"or, Corprt.rs, t'Acnine Members (screws'
bolts, shafts, *G"l couplings, welded Joints' luorication and
;;;;g;;-eu"i=), Drivi:^6 Engines ip"t"oi engines, cie-se1 engine, stearn
lurblnes), Boileis-iii""ItuUE Uoifers, water-Eube boilers), Pr"rnps,
Condensers, lacnii"'iooi" (Iatnesl-toilne and, driLlint machines),
t{echanical -
I{andti; i;;;ili;-wo"r. }'leasuiement anc Tj'ne' Studv'
I/ERBALNA II\MRPRHTAGJA D:JAGRAI',I4.
NETORICXO ANALIZA TEKSTA ] AI'IALIZA DISI(URSA.
PISA}IJE SAZETAKA.
CNAMATiCKI PROGRA},I
Gramati6ke kategorije koje su karakterlsti6ne za registar tehnldkog
engleskog jezika (glagolska vremena, participijal-ne konstrukciJe'rnodali, nominalne sloZenice.t
I,
I
IlIII
I
I
LITERATLTRA. - Li.Bartoli6, Engineering English and Its Terminology'5[or"r" kniiga, Zagreb, 1978'
- Li:B#oiiZ,":"efilfr-Croatian or Ser"bian and Croatian or
s""ui*-gngiirL-lictionary of NavaL ArehiLecLure, -Mecha-nical Englneerl"e ind I'tr"i""" Engineering Terms, Skolska
Icrjlea, Zagreb, \979'- e"ililI cEia,'er'gieslG gramatika, Skolska knJiga' zagreb
- n.riiii";i!,'i'''81;;k;-liftEski 1li srpski r3e6nix' St<ot-
ska knjlga, Zagreb, 1980'
MH-S/1981.
#
.rl.{ll,,1;,1
OSEI IO SOCIOLOGIJA*
Nosirclj: prof.dr.sc. Dragurin MikSiC Vl+t
laala predmeta: unaprijediri zranjes{udenara o ttzrnri*^ x^-,: ,arania potrebna n. .l-'" l" :':.':,Y""nala o uzrocima dovjel.
s-:;T#r*#*#i;,-r:ll::rl;-x*tri;i1""tli*,:itH'"#1;ffi -,ffJ"rIJHHi.til:
uEcca;'turffi;l;.|3*'ponalanja; kultura:.pojam"i "r.*'J'c-rrutrure; osoba: pojam o;ryr*;*qfffiIi$ff ,",##;*;",ffi*
.',,5-i,1.#;;,;:1':':;*Fld;4;[{ltt$iff !";".1*#il'LHIH:,T'.ffi
"H'*.'n'fi fik*xtui*r:*#5d:#*l;trd:ffi ff "];ffi fl "",Tffi :Literatura: - Miksit, D.. CovieL i aio_^.._ t
.y{:i j;::i:#::!,:::#iiii:t:|;::r,;!##::;,;;;;
FILthh
ttT
TEM{OLOCIJA fI,IfI/4 + 2
IZBOR TE}N0LOGIJE KOD PROJEKTIRANJA I KONSTRUIRA,\JA. Karakrerizacijapostupaka kroz ro6nost mjera i obl1ki, ;;;;si""ru r.u"rit;;;'primjenuautomatizacije, produktivnost, rentabilnosf.PovrJEst{r PRECLED LJEvARsrvA. Postupci i-oprema. sistematizacija. rzborlzrade ljevanjeln. Tarjenj" ,"ar". lj"r";r.i JvoSstva litine. prinovi ionediS6enie litine- uiieini sustavi i poij.la. Lijevanje u jednokratne ka-lupe- Mehanizaclja ljeiaonio". Konstrulranje odrjevaka.PoD'Eut Posrt'PAKA oBRADE ODVAJANJB,I Crsrrca. Sistematika posrupaka. 0s-novna geomet'rlJa alata i obradka. ptasiitn"-a.fornciJa 1 sgvaranje odvo-Jenlh Eestlca, te-utjecalni p""-"t"t. Dlnamika procesa odva;anja 6est,ica.l:t1"3: poJave-- rroienJE i [rajnosr ariia. utJeeaj raztlEtih fakrora naproduktlwrost alata- sridstva zi hladenje i podnazivanJe. l"iaterljarl a1a-ta' Reznl oostupel i alati konvencionaln:.rr obrada. Flna obrada. obradebez oStrlci. rotno"t, o"o6inJ'i i.u.riteta obradene povrsine.
PREoLED PoSTUPAJ0I oBRADE !.{ETALA DEFORMIRANJ$4. Pona5anje merala koc obra-de deformiraniem- PLastidnosi-metara, oipo"duformacijl, deformacione si-le i deformacioni rao. rzria" air.io;"-k;;*jJm, aubokln rru6enjem, savi_janjem, ravnanjem, Stancan5-d. tiraaa meiarniir porurabrikata deformira-nJar: valjanje, pror,laden:E, .r."i"r^i].'oi;;. Tolerancije. EkonomsklasPekti vt"' v"
DsrNrcuE u zAvARivANJU. rzvorl gnersije. Elektridnl luk. Kemijski iz_
i::id:rs:#;*!rjij:,li*i:iiiiifi sqij;'.iirfii ;syirffi iiljs;1 uredaJl u Rllt rrn, bei,-iia,'nua,-*a,-;6-i specljarne posrupke za_vari'vanja' rsoitivlnil zauArljivost:.. osnovni. metalur5kl procesi. GreE-ke u zavarenim spoJeiima i-ojlioranje na sigurnost, konst^rkcije. Nape_tosLl 1 deformacije. srodne-i"r,"it"i mprin![, rezanja, zrjebrjenje,].3i1":i,", T"t?,1i1::i!'- ii"piiunie. Konrrola zavarenlh spojeva i zavari-vaca. Tehnologldnost, zavarene tlonitrutciSe.srsrE'{ATrucrJA PosruPAKA zAsTrrE r PREITLACENJA" postupci i oprema za na-noienJe prevlaka. rspifivan]a-i"ur:.aka. Konzerv*an.;e opreme. zastih od5ffi:aJ"
deakrivaciiom j. infriuiciio, ,,,uoij", -eier<rrr6nim i osralim mero_
.s'l,tfE PRERADE poLrMERA. postupci prerade i oprema za ekstrudiranje,kalandriranje , prevradeni", -irlroa' otpresai
"
-i"us.nJ"o, posrednim iinJekclJsklm oreianjgr. iylr*j". LiJevanje Jrior""" i prasromera-Pjenjenje- sras6ivan.1e. cut:.[Ju"nje. Tolerancija prerade. povezanosiprerade polimernlh 1 ostalih maierijala.
vJEzBE: precled ljevadke-opreme i postupaka. rspitlvanja svojstavakalupnlh mJe5avina. r.:urr;tl' i"pitrran.ii. -prju""i.r"_snage, vibracl ja,trosenja alata, temperatr,e arata 1 slia "uirnji. rsoitivanje utje_caja rashradnih sredstava. oo"uair"n3e otpori"ir""ri.nog te6enja.
lr
I
i
i
I
I
l*I
I
i
'-r-ar:;e:lG
T
;
T
T
II
upoznavanje kova6kih strojeva i mjerenje stupnja djel0vanja, duboko vu_cenje okr.rglih posuda, njerenje d;fo;;;ij;;;;";"da. pojave u elekrrid_nom luku, prenos metala, -"c.ojurl
i. uredaji,'-F""rrpci zivarlvanja,ispitivanje zavarljivosil, oeiorrnaciJe, """inj",-iii"oij""jj,"iJra.;enje,metallzacija- rspitivanje'koroziJu..
li?;os"":""rlr"1nih 1 nemetalnihprevlaka' rspitivanje prevlaka. inhibrgij" i-r.aioona zastita. Ekstrudi_ranje po11mera. rnjetcijsto preianje praiiomu"".' p;unjenje. rzrada kalu_
LrrERAruR^' - Lf3::luirffi:"r1urgica1
prlnciples cr Foundins, E.Arnved,_ I.{:::keS,. Osnovl lirrarsEva, tTS, Ncvi Sad , !9T2.- S.Sarrar, ObraOa oai
zagreb, rgTT. r lgiAl"'jem 6estica' r i ri; #ipt" rse,
- R-zdenkovi6, obrada materlja,.a skidanjen, sveu611i5te uZagrebu, 1965.-
i;[]*r, p1asr16na obrada merala, skripra FSB, Zagreb,
- seferljan, Melal*g1l? ?lvarivanja , cK, Beograd, 1969.- f;i?: aurora, Elekfroludno ,"r""ir"n je, DTZH, Zisreb,
_ Zavarlvanje, 4 toma, prlrudnik, Rad, Beograd, 19g0.- {;i;:l:;"*:Yn5*:";;il#ii,ill3"'i"r" i'"r."i"uoiranje,
- r-Esih, povrsinsic zasiia, prakti.ar 2, strojarstvo, st<ot_ska !!iga,.Zag.reb, 1972. ' ---"Y-vd c1 our'eJEtrsEVo
- G'l'lenge-s-, Einftihrur.g in die Kunststorf-verarbeitung, c.llanser Verlag, I,,,r"incf,en , 1975.
zB-t4/lgBL.
IMATB,IATIKA II
VJEZBE. VjeZbe suu vezi s gradivcrn
II/4 + \ItT
t'l
IT
!I
IN?ECRALI PoSEBNIH VRSTA TLINKCIJA. Racionalne funkclje. rracionalnetunkcije. Trlgonometrijske i hiperboinu irnf."fju.DTFERENCTJALNE JEDNADZBE. Fopam i vrsre diferencljalnlh jednadZbl.Odjeljlvanje prcrnjenJ.jivrh. Fo1;e sm;erovi.
-J"Anopr"anetarski skupkrlmlja i njegovi diierencljaria 3einaazui.-c"t"a""a).ne t,rajektori_je- Linearna i Bernoulllje'a-3eonaiiu;. -ffi;e;na
jednadZba. Dvopara_metarski skup krivur ja i n;egova .diferenei.iiir"-.i"i"riz[..' siiilu"ni"reda. Linearna ciferenci3aini ieonaozta ;;Gil-"eda s konstanrnimkoeficijenflma - neodredeni t<oeri.ij*ii..- iltf;r;" sisr,ema diferencl-Jalnlh jednadibi.
FUNKCTJE vrsE pnoMJE,llJrvril. Graf.i nivo-xri,ruJ.je. os::ovno o powslna_ma- Granica 1 neprekinutost. parcijalne <ieri'a.ij", ci.ferencijall 1totalnl dlferenclJal prvoE reoa --ii5il ;;;:-iir3"""n" deri'aclJa,gradljenf i nabla. ransencijalna raw:ina. Krirnrljni rntegral. Ekstre_m1- Dvostnrki inregral. svcjstva. i;i;il ir-**Jin"rni susrav . ?anJena.l3f."r*{i inregrai. Trcst:"iki integral. svojstva. rqferni i cillndar_skt koordinatnj. susEav. Zanjena.
RED.vr- csnowro o redovina. Taylorov red, F"ourierov red.
audltorne. lfa vjeibama se proraduju prirnJerl 1 zadacjkoje se predavalo i izraduju samostalno zadanl zadaci.
LTTERATURA- - v.Derigb, A. sorzan i d.., Rijeieni zadaci 1z vi5e matema_rrke-if/Ifi, _fV, Stolska knSila, Zagreb, tg73/IgT5, lg1g._- B.p.Dernidcv:d, Zadaci i rr.lisEni ;;;rj# i-i)-"iil'matema_rike s prinjenon na rehnidrie nauke,-runniat; i;j;g; , Ta_greb, 1975.- z-Markovli, lvod u visu anal izu r, ri, IJakladni zavodFlrvatske, Zagreb, 1950., Skolska-Ln;ri., Zagreb,
-tgSZ.- D-B1anu5a, '.'i-ra rnaremat,ika :-r_, r-2; :;hnigEi-r.,i:ii",Zagreb, 1963, i965.
KS i. Arugl/1981.
JJi1l
fi1.il.l
,1,It1
ir:l,i
I,IATEMATIKA IIl
vJezee. VJeZbe suvezani s gradivon
lll/2 + 2
VEKTORSKA A.r,JALrzA. Skaiarno i vektorsko polje, nivc-povrs:ne, vektorskekrivulje (silnlce, strujnice). Derivacije u-po1ju, graci;.eni, r.m;""enacerivacija skalarnog l vektorskog poIja, Harni:.toncv cperator nabla, di_vergencija i rotor. ?ok vektorskog poiji kroz povrslnu, "io-u"r"r.to"_skom polJu duZ krivulje, Gaussov,-StokEsov i Greenov teorem, interpreta-cija i slmbolldkl zapisi. specljilna polja, skaiar:l i .rektorski poten-cijal- Pravila za rad s nabiom.-Laplaceoi 6p""ii"r der.ra.
MATs'lATrcKA srATrsr:KA. Konbinatori.ka - perrnutac:.je, kombinacije, vari_j::lt":^1:!::irgnr .sa s1u6ajnG i."noaima, elemenrarni dosaaji, ciosa_
frii;Jiii3; i';":,iil"i: ffi:r::f t j:ffi j"f;:f I,, T:*:ij,f;i$ ="_lfoi1oe dogadaJa.
. uvJerna .v5eroJirnoir, fravilc ,. *noiInj""i:."":"r-nosti, nezavlsnost. slu6a;ni vait3aota; turkaija d:siribr"il., -oiskref_
na 1 neprekldrn varljabla ,. zat<on v;erojatnosri i s";;;a;-;j!ii.i]ino"ri.$:Tyyle, varijanci, "is: rorunti. Linearna komb:naeiJa slu6ajnlh va-rlJabll, produkt nezavisnlh sluEajnih varijabli. 31::cmna, poissonova inoruaLna razdloba; prilagccavanJe. cama-raicloca j. l:_kvad: at lest.
audiio:"ne. Na vJeibala se proradu;u primjerl i zadacikcje se predaval0 i izraduju sa.,,csralno zacani :adaci.
ItII
LTTERATURA. - v.Devidb, vektorskl radun, sveu6ilist,e u Zagrebu , Lg7T.- O.&f:l_:-_d:_:,.Fijeieni zadaci iz vrse rnarematike fff,fV, Skolska knjlga, Zagreb , lg15, !97,.- B-Kronfelc, uvod u mat,Emati6ku siacrsriku, Sveu6iristeu Zagrecu, 1979.- r.pavlii, statlstl6ka t,eorlja i prin-iena, ?ehni6ka xnjiga,
Zagreb , 1977.
I
KS t Onrgl/1981.
!,EH.dNIKA II II/tt + 3
KINB,IATIKA CESTICE. Opisivanje gibanja. Stupnjevi slobode gibanja.pravocrtno glbanje. liarrnonijsko gibanje. Krivocrtno glbanje. Descarte-sove, polarne, prirodne 1 cil1ndr16ne koordinate.
KINR'IATIKA KRUTOG TIJELA. Stupnjevi slobode gibanja. Vrste giSanja kru-tog tiJela. Translaci;a. RotaclJa oko nepomi6ne csi. Rarminsko gibanje.Jednosiavnl mehanizml. Plan brzina i ubrzanja.
SLOZENO GIBANJE. Prenosno relatimo i. apsolutno. SloZeno gibanje Sesti-ce u ravnlni. Jednostavno poop6enje u prostoru. Sastavljanje rotacionihgibanja.
DINAI,IIKA CeSffCg. JednadZbe glbanja u raznlm koordi.nanLnirn sustavima.D'ALembertov princip. Glbanje pod djelovanjem sile kad je sila funkcljapcmaka, brzine lli wemena. Rad i snaga. Kineti6ka i poteneijalna ener-81Ja. ?-akon klnetiEke energlje. Konzervativni sistenl. Zakon c o6uvanjumetranl6ke energlje. ?,akon kol16ine gibanja. Zakon kineti6kog nornenta.Dinamika vibracijskog gibanja.
DINAI4IKA SISTE!,IA CgSfiCn. Pojam vanjske i unutarnje sile. Zakon gibanjateZlsta slstema 6estica. Zakon kineti6ke energije i zakon o6uvanja me-hanl6ke energije. l,'kupna kol16ina gibanja i klnetidki moment. Pri.ncipo6uvanja koli6lne gibanja i kinetlEkog rnonenta.
DINA!,IIKA KRUT0C TIJELA. Translacija kruLog tijela. Rdtaclja oko nepornid-ne osi. JednadZba gibanja, :"eakcije u osloncina. D'Alembertov princip,zakon kinetidke energije, zakon kinet,i6kog momenta. iavninsko gibanje.JednadZbe glbanja. Zakon kineti6kog xnomenta. TeZiSte kao referentna to6-ka kod ravninskog gibanja. Jednostavna teorija giroskopa.
VJEZBE. Odriavaju se audiiorno u grupama do 30 studenata. Zadatke dje-lomi6no rjeSava nastrarrnik na p1o6i, a djelomidno studenti pod r.:jegovimnadzorotn.
Doma6e vjeZbe. Za poticanje kcntinuiranog u6enja zadaje se tckom semes-tra 6-8 doma6ih vjeZbi s dva do trl zadaLka. Ove vjeZbe se korigiraju ivra6aJu sfudentima na uvid. Izrada Corna6ih vjeZbi nije obvezatni.
LITERATURA. - D.Bazjanac, Tehniika mehanika IfTehnidka knjlga, Zagreb, 1966.
- D.Bazjanac, Tehnl6ka mehanika IIITehnl6ka knjlga, Zagreb, lg7U.D.BazJanac, Zblrka zadataka iz Tehnidke mehanike If (Kine-matika), skripta, Liber, Zagreb, 1961.D.Bazjanae, Zbirka zadalaka iz Tehni6ke mehanlke III (Di-namika), skripta, Liber, Zagreb, 1961.
sr, o,t/1991.
- Kibernet,ika, udibenik,
- Dinamika, udZbenik,tII
r'
I
MATERIJALI II
MN/1981.
II/2 + 2
tT
T
II
II
l
OsNOvE TOPLTNSKE OBRADE. strukburne promjene prl postupcima foprinske9?iid" zeljeznih i obojenih meiar-a. br;;;j;vln;u r""nsformacijom re_setke osnovnog meLala. Otvrdnjavanje prom3Inom--rastvorljivosti i pre_cipitacijom. Naoerosri. utjeclS 1"!irl3uail";iu;"nara. TTT dijagrami.Popui tanje, normar izaci;i -i -p"8"i
;E;il; j; :"rJilox"ri j ski pos f upci .srsrEl'lATrzAcrJA I"TATERTJALA srRoJARsrvA. standardizacija 1 principig:f::y*ja. iron3r$:lj"r.i;;j;&;'i'rij"rii'r"r"":.ja1 na bazize L jeza. Konst^rkci jski polimeini. materi jir:..
-'si"t"matizaci ja poli_mernlh materijara na bazi njinovih srojsiivi'i-iJil,ore prifiene.specijalnl 6e11ci otpornl c"os.ni", korozlji i povisenim Eempera'ura-
H ; IlSiiff:ij:""i';:ffi ,:::Inirr' metat"
-" ei";ii i" i.#'iIuS!' 3""t
"-
vJEzBE. optirnalna temperatura kaljenja. I'ti.krografiJa topllnski obrade_nlh materlJala. osnovi "dnai"JiziciJe mearnlir marerijala. Sistemati_zaciJa polirnernih materija:.i. --
LTEiATIJRA. - snifh, ihe sclence of^E'rglneerlng l,taterials, rr. izdanJe,prentlee tiaI1 Inc. , L977-. - --p '
- Iil[:", Sonderslahikunae, w. r*pp verlas, Harle-saa1e,
- Eisenkolb, Einfiihrung in die werks'offkunde, rri i rv,VEB Dt/Fc, Leipzig, Id67.
: *iffi: I:i3i:Siillj:: T:.ff"#,;itlt* ffilril-]'Sl'SrbiJe, Beograd,-1965:
tT
II
wOD- zadaci i uloga nauke o 6vrsro6i. Metode rjeiavanja.NAPHEZAIIJE' Definlcija vektora naprezania,. nornalne i posmi6ne kornponen-te, matrica naprezanja. Jecnoosno, ravninlko i prostorno stanje napreza-nja- rzrazi za rransiormaclju raw:inskog naprezar:ja. Glavna naprezanJa.Mohrova kruZnica naprezanjr-r"
""*lnsko i prostorno stanje naprezanJa.DEFoRMACiJA' Definicija duiinske, kutne I volumenske deformaclje. I,4atr1-ca deformaclje. Transiormaclja deformacije. Moh""r. ;,"uznic"-Ieformaclje.MEDUSoB{A Ovls}losT NAPREZANJA I DEF0RMACIJE. Eksperinentalnl podaci ot'ehni6Hm materiJalila. -ilitraml rastezanJa, savi;anja i snlcanJa.Hookeov zakon za: 3ednostailiS naprezanje, smicanJe, :"iw:rnsto naprezanje,ravnlnsku deforrnaclju 1 za prostbrno si"ri.1" niprezanja. DeflniclJa modu-la e1ast16nostl, Poissono, [o.rioUeni ,"irri-lmicanJa I volurnenskog nrrc-dula elastl6nosil , veza meOu-nJima]
oPcr SLUCAJ oprEREelua stapa. Dijagraml unutrasr:j:: sila za opii s1u6aJopteredenJa Sgapa- DerinrciJi-preaznat<a u vezi s koordlnatnirn susLavom.op6i prlstup anit'zi napriz"nil r deformaclSi-u nauci o .6wsto6i.WTJANJE RAvivrH OKRUGLTI{ Srapovl. Pretpostavke o deformlranJu 1 ogranl-6enJa. ].zrazi za naptezanJa 1 deforrnaci3e. oinenzionlianJe .,'atila.statl6ki neodredeni'zaaacl. Y""sv-rv' v4'.e
SAVTJANJE RAVN,{ frllgyl, osrani6enja i prerposravke o deformlranJu. rz-razi za normalno i posml6no-n.p"e"aiju pi"i 6i=io,n i poprednom savijanJu.-TraJektoriJe
naprezania. xoso laviiaiie. oi.menzionir.anJe greda, dirnenzlo-niranJe greda oc materijara icoji iria.iu ""rii3itu zLadnu i-t1a6nu dvrstoiu.Dlferencualna jecnaczbi .i""ii8nu ri"ii"l-;;;. analogne grede. srafi6_ki neodredeni nosa6i. savij;;j; cebelih zakrivl;e:in siapova.rzvrJANJE- Eurerova kritidna sila izvijanja- Etapa. rzvijanje u prasti6_nom podrudju. DlmenzioniranSe Stapova.
-Lo[alno lzvijanje.
TEoRTJA Cvnsroce. Rad.unutralnjih sila, energija elasti6nog deforrnlranja,energlJa promjene oblika i volimena. Teorij""8;;.:;e;;-il;rij""i por"-ili:"::Hj:.P"o=toru
naprezanja. Prinjena-;;";ii. ivrsrode r.oi "rolunos
vJEzBE- vjeZbe su auditor::e. rzraduju se odabrani :urerldki primjeri.
NAUKA O CVNSTOCT
LITERATURA. - I.A1flrevi6, Nauka o1978.
TII/3 + 2
6vrstodi f, udZbenik, Llber, Zagreb,
- D'Bazjanac, Nauka o 6vrsto6i, udzbenik, Tehni6ka knJiga,Zagreb, 1968.- D'Bazjanac, Zbirka zadataka iz Nauke o 6vrsto6i r, skrlpta,Liber, Zagreb, lg|t.
rA, rHl1981.
F
r,TFl,r
tf;th:h
Itt
IY/3 + 2
PRVI GLAVNI STAVAK. Toplinska st,anja. Zakon odrZanja energije' UnuLar-
nJa energila. ner;;";;-;arnja. Hoilogene Evari. - JednadZba stanja.id1";i#-:;"";;bE-"iin:". iednadZbf stanja idearnih plinova' Avo-
gadrov stavak. OO""Airi"ie molne teZine. 0p6a plinska konstanta. Had'
pV-diJagram. - Sp""iii8nl topfina. - Daltonov zakon. - Posebne promjene
stanJa ldealnlh iiinor". izoirora, izobara, izogerma, adiabafa, politro-p". I Kruinl proeesi. Toplinski spremnici'
DRUGI GLAVNI STAVAK. Povrativi i nepovrativl procesi' Analiti6ka formu-
laclja drugoga ei";o* sLavka. Termi6ki stupanj djelovanja. Carnotova
lernperagurna runt<ci.ja] npsolutna Eemperatura. Entroplia. Entropija i ne-
povraflvost. - U"f,"ir"lni rad. - fipi6ni_povrativi procesi' Zaliha!ii;8;G-rrour,"l spremnix s podtrai<om. Proces medu stalnim pribiscima'
n;e-iil;ralh;ii"&".' I-tinitni n"porraglvi procesi' PrisuS ivanje'- Enta1plJa. ltiJlsanie pfinbva. - Nlpowattvosf mijeianJa' Gubici usliiednepovraElrrostl.
ISPARMI,IJE I IjKAPIJMI'IJE. Linija napeLosEi. Grani6ne I1n1Je' Pregrija-;';;;;: x.i[iAi.- "L*iu.
Talienie i lubllma"ijl. Razmjena fopllne priisparlvanJu. SaOrZ"J pi"". Katori[Xe veli6ine stanja mokre pare'
Clipeyron-Cfausiusoia' JeOnadZba - Nano6ige promjene stanja mokre pare'
Izobara, lzonoral""ii:ii.t"-fir.nt.op"j . .-' Pre[rijana para' Jednadiba
"i*j" *n a"" wiaisal Konrinuiranost priielaza.pare u kapljevinu'
- callendarove i-l,o:.ri""ove jednadZtle. - Procesi parnoga stroja- carno-
tov proees s tOealifr-pfinorl P"oo"" vru6eg uzduha.'Regenerativno preci-
grlJavanJe voOe. ltofii!"ou Is-dj.Ja8ram. - EksergiJa i1l tehnl6ka radna
sposobnosb.
VJEZBE. Auditorno obradlvanJe poJedinlh diJelova gradlva iz predavanJa'
LITERATURA. - F.Bo5nJakov16, Nauka o topllni I, Tehnl6ka knjiga, Zagreb',
1978.- f.ir"f., Nauka o toplini I, skripta, Sveudili5na naklada
Llber , Z.agreb, 1976.
- B.llalasz, Zbirka zadataka iz Nauke o toplini I, Sveu6ili5-na naklaiia Liber, Zagreb, 1981'
- Topllnske tablice, FSB, Zagreb, 1975'
NAUKA O TOPLINI I
IITITtT
t,I
rT/1981.
FFTThInrrt;
I;
;
;
;
;
tT
OPCB{ARoDNA oBRA}.IA I DRUSTVENA SAMOZASTTTA r, rr,lTr/2M1
POJAI"! I SPECIFlctrtOStr PREDMETA 0N0 I DSZ. Mjesto predmeta u ejel0kupnomsistemu obrazovan ja za potrebe 0N0. Druigrsne-povijesna uslovljenosLshvadanJa su5tine rata, evolucija shvaianja o ratu od antl6ke misli dopoJave marksizma. Osnove marksistl6kog udenja o raLu, politika i rat,rat kao sredstvo po11tike, voJna sila kao Lzraz polltike sile. Dru5tve-na uloga I LenJinovl kriteriJi za ocjenu uloge i kraktera rata. Dru5tve-na uslovlJenost polllike s pozicije sile I uloga vojnog faktora u medu-narodnirn odnosirna.
UZROCI I CILJEVI PRIl,liU'lE SILE U MEDUNAR0DNII,, ODN0SII"IA. Glavr:i nosiocis1la suwemene strategtJe 1 teorlJe o primJenl sile. VoJnl fakLon I nje-gov utJecal na razvoJ medunarodnlh odnosa. ProEurje6nosLl suvremenogsvlJeta koJe nogu bltl uzrocl rata. Vojno-po11ti6ke organlzacije suvre-menog svlJeta. Nastanak, stanJe i perspektlve. Osnova voJno-pollti6kestrateglJe 1 voJne dokfrlne vode6ih s1la NATO pakta 1 Var5avskog ugovora.TeorlJske osnove, drGLveni i voJno-tehnolo5ki kriterlJl klasifikacijesuwemenlh ratova. Svjetski rat, lokalni ratovi, nacionalno-oslobodila6ki.1 revoluclonarni ratovi. 0snovni 6iniocl raba i oruiane borbe. OruZanaborba kao osnovno sredstvo za posllzanje cilja. Frontalnl obl1k oruZaneborbe. Partizanskl oblik oruZane borbe. Kombinlrani oblik oruZane borbe.Bltne karakteristike u strateglJi i taktici suvremenih oslobodiladkihi revoluctonarnlh ratova.KRITERIJI I OEJB'{A VOJNO-POLITICXOG POLOZAJA JDNE ZEMLJE UOPCE. CiNiOCikoji utJe6u na mogu6nost ugroZavanja SFRJ. Opce, vojne i politi6ke ka-rakberlstike pojedinlh vrsta agresija. Pojam, nastanak I razvoj vodenja'speclJalnog rata. Pslholoiko propagandna djelatnost. DjelabnosE obavjeS-taJnlh sluibl. DrZavni udar. Izazivanje i koriSbenje unutra5njih kriza.Gerllsko-dlverzantska i teroristiEka djelovanja, vojni 1 ekonomski pri-t1scl, neprlJatelJska djelatnos! emigraciJe 1 unutrainjeg neprijatelja.Prlprema speclJalnog rata profiv SFRJ i obrana i za5tita. DrGtvenasu5tlna 1 poviJesnl zna6aj N0R-a. NOR i socijalistldka revolucija kaojedinstvo naclonalno-oslobodila6kog 1 soclJalnog karaktera NOR-a. NOR
kao lzvorl5be suvremene koncepcije dokLrine ONO.
KONCEPCIJA I DOKTRINA 0N0. DrGLveno-politidka i vojna su5tina i osnovekoncepelJe doktrine 0N0 i DSZ. KoncepciJa rata, raEna i voJna dokirina.PoJan, nastanak i razvoJ K0N0. Odnos koncepcije i doktrlne. Pojam idrGgveno-polltidke osnove sisEema ONO i DSZ. Pojam i dru5tveno-po11ti6-ke karakterlstlke oruZanlh snaga. Terit,oriJalna obrana, pojarnr naslanak,razvoJ.
CMLNA ZASTITA. Pojam, uloga, organlzaeija,struktura. SluZba osmatranja,JavlJanJa, obavje5tavanja i uzbunjivanja, pojam, uloga i zadaci. Rukovo-denJe u 0N0. Teoretske osnove i suStlna rukovodenja i komandiranja u oru-Zanim snagama. Obavjeitajna i konfra-obavje5tajna djelatnost. OsnovnadrGtveno-polltl6ka opredJe1JenJa za osposobljavanje omladine za 0N0 i DSZ.l4oblllzaclJa 1 razvoJ snaga 1 sredsfava. Slstem mobillzaclje 1 njegovibitni elemenii. SuEUlna oruiane borbe i njeno mjesto u ONOR. Oblici oruZa'ne borbe. Ratna vJe5tlna. Odnos sbrategije, operatlvne vJeitlne i razlike.Osnovnl prlncipi ratne vjeitlne. Opii. i posebni uvjeti neoruZanog supro-stavlJanJa agreslJl. Uloga i znadaj funkcioniranja drGtveno-ekonomskog
+0+1
irTIrTTTI;
I;
r:
h
HFtr
Ii
slstema u ratu. uslovi rada u vrijeme n9no3r,e-!ne raEne opasnosti I za
vriJeme rata. ur"i''p"o='i"t"' x'iiu""-l-n"{" u' ONO' meduzavisnost
nauke 1 dokbrrn"-6p0. Poiim i p""Or"t-DSZ u dr6'veno-politi6kom sis'e-
mu sFRJ. rzvorL #;L;;il; ;":;;;;siva i Sjesovih wijednosti' 0N0
1 Dsz, uloga i ,E;"i-ostiartva.i""b!7-r" J"6ln5u sistema 0N0 u mlru 1'
ratu.
Josip Broz TiEo, VoJna djelaV.zut.n:, Doktrina PobjedeL. Despenr6, tcat<o-ui "6
Jugoslavija borlla u ratu?
;.Kt {;ill llacrla r-meounaclonarni oonosl
fi :ffifi8i3,"oeein""oJ* obranbena strateslJailEi;i6,-uvoo' u slstem' narodle obrane
i:E'6il' rzabrana voJna dJela r 1 rr
LIIERATI'RA. -
NM/1981.
tt{III
i!
I"{EHANIKA FLUIDA I IYl3 + 2
FIZIKALNE OSNOVE. Definicije i klasifikacije fluida, osnovne velidine umehanlcl f1u1da. S11e u fluidu: mesene i povriinske s11e. Newtonov za-kon viskoznostl. Povriinska napetost.
DIMENZIONALNA ANALfZA. Direktna i izvedena mjerenja i osnovne ve116ine1 Jedlnlce. Teorem homogenosti i formula za pretvaranje Jedlnica. Dj-men-zlonalna nezavlsnost. Dimenzionalna homogenost jednadZbi flzlke. Pi-t,eo-rem. Dimenzlonalna anallza vlskoznog sLrujanja.
STATIKA FLUIDA. Osnovne JednadZbe. Hldrostatika: nidrostatski manometri,sila tlaka na ravne i zakrivlJene povr5ine, hidrostat,ski uzgon I hldro-'statl6ka stabllnost. SEatlka ittadivifr fluida: ravnoLeia atmosfere.RelaEivno mlrovanJe.
OSII0VE KINEMATIKE FLUIDA. Lagrangeova i Eulerova kinematlka. Sbrujnlce,traJektorlJe 1 krlnrlJe obllJeienih 6esLica, strujna clJev. Akceleracijacestlce 1 derivaelJa prate6i'fluid. Reynoldsov transporini teortrn.
DINAMIKA FLUIDA. Jednadiba kontinulleta. JednadZba ko116ine gibanja.Bernoullijeva jednadZba, nJene modiflkacije i primjena: isLJecanje, ka-vltaelJa, mJerenje brzine i proboka, hidraulidki prora6un cjevovoda.Slladivo struJanje: energeLska jednadiba, brzina zvuka, Hugoniotova iBernoulliJeva Jednadiba, strujanje savrSenog plina u sipnicama, udarnival. JednadZba rnomenta kori6ine gibanja i prirnjena na Er.rbo-strojeve.Nestaclonarne poJave t hldrauliEkl udar.
VJEZBE. OdriayaJuJe laboratorlJska
LITERATURA. - D.Horvat, HidromehanikaK.Voronjec, M.0bradovi6,knJlga, Beograd, 1965.V.L.Streeter, E. B.Wy1ie,Book Company, New York,
r, Sveudili5te uMehanlka flulda
Fiuid Mechaniest975.
Zagnebu, 1951.Gradevlnska
McGraw - Hill
seLz
audltorno s manjim grupama studenata. Jedna vJeZbastrujanja u ejevovodu i mjerenja brzlne i protoka.
I'tr/1981.
SIRATIFIKACIJA. PoJam sfratifikaclJe, postanakkaciJa I na61n ilvoLa. Strat,ifikaclja i drzava:Socijalfzam i ukidanJe driave. SLratifikaclia ii antropologiJa.
IDEOITGIJA. Pojam ldeologlje- Oblici ideolo5keiOeofogj.ia. Id6ologlia 1-ni6in iivota (znanost,IaeoloElia 1 otudenJe. Kraj ideologlje'
sAl.loupRAvlJAl,lJE. poJam samoupravuanJa. Klasi6ne demokracUe: odnos za
konodavne 1 lzvr5ne vlastl (zakonodavna i izvrsna vlast u klasnom druS-
i*j.-.l"alnstvo zakonodavne i izwSne vlasti: neposredna. demokracUa.
Delegatskl slst;i;"-"pe"-p*iicipaciia. AlEernaliva: rrhomo politlcusrl111 fruniverzalni EovJekrr.
TEORIJA I PRAKSA SOCIJALISTICKOG SAYOUPRAVLJANJA
VJRZBE. CttanJe lzvornlh tekstova klaslkatera0ure 1z piedavanlh podru63a. flasprava
IY/Z + 2
stratiflkacije. Strafifi-klasnl karakter drZave.ot,udenJe. Stratifikacija
svijesti. I4arksizam iurnjeLnosL, Polltika).
markslzma i dnrge struEne Ii-o problemlma.
LITERAI'ITRA. - E.Kardelj, Pravci razvoja politl6kog slsterna soclJa11st16-t<oe samoiiravliania, Komuni-st, Beograd, 1977'D.eulinovi6, Suvremeni kapitalizam, skrlpta;:ffiil;-cor]"x'i "i"s"A
arGt'vena okoilna, rr, sveu6l-li5na nakLada Liber, Zagreb, 1981.
DM/r981.
:
1.rt{ij
ELEI'€NTI STROJEVA I i I] IIT/\ +IV/4 +
!4
FuNKcuA, primjena, standardizacija, teoretske osnove, prora6un, dimen_
;igiif,r3;, "i,i tri r3rii ; ilHi:ai:H*:;*il*:r: : ii1un*,:r:
- zA SPAJANJE: lavareni, iemljeni, ljepljenl spo;evl, spojevi trenjem 1
: i,Bi#: a:iiiii?;ffifi , i,iljff
i: t,ffi
#";" !i' ii] c,r, :se .
- 3i"H:'rnuzuoc crsAt{Jri'o.lrin", *"ru", kliz::1 i valJni 1eia51,
- ELEMslrr zA pnuE\tros GTBANJA: 6elnicl s :"aw:ln : kcsim zublma, stoinl_cl, vlJdanl, puinl i "*"r"i.i prtJenosnici.
y.mZeg. (konsrrukclJske)Proradun, dinenzloni"*j., izrada skica, radionidkih izadanlh elemenaia i srioio;;. -G"is;;;j"'
!i"*iiioniar.,,(laboratorijske
)Lzrada referata s analizom :"ezultata mJerenJa dobivenihispitivanJima pcjedlnj.h
"i;;;;" sirojeva.
LTTERATIJR^' - f;ftDecker,
Elemenrl srrcJeva, Tehnldka knJlga , ?agreb,- E'.ber.nit. zuodanici i-ozublJenja, Liber, Zagreb, 1gg1.- E'0ber5nut, A.krasnik, zbirki"r"iIi.:.. iz Elernenata stro-jev,?l Tehnldka knjiga,ZasreU, itg1.- podloge za konsrrui<cijs*E iiizol-il pojedinih elemenara, strojeva, Liber, Zagreb.
;I*{,
{il
\.J
sklopnih crLeZara6una1a.
laboratorlJskim
:
T
E0/1981.
I
^tI
I
i
i_\I
I/?+2
UVOD. l,larksizam kao teorija i kao na6in Zivota. TeoriJske,osnove marksiz-
ma: fllozofske, ekonomske, antropoloSke. Martcsizam kao na6in Zivofa:marksizam kao 6udoredno opredjelJenJe.
KULTURA. Kultura kao na6in Zlvota; sadrZal kulbr-re, funkciJe kulture, aku-
mulaclJa kulture; einocentrizam (nacionalizam), marginalna osoba' KulturaI osoba. KulEura i otudenJe.
GRtPA. UtJecaJ Srupe na osobu; soclJallzaciia, desoclJallzaciJa-,. r^esocija-
ifr"cff ,-rr6i1fr.je mozgatt; ievlJaclJe: devlJaciJe 1 rrnormalnorr, devija-ctJe 1-p611t11€. Komformlzam 1 nonkonformizam.
GRTPNO PONA$ANJE. IntegraclJa, uvJetl lntegraciJ3, Procesl integraciJe'IntegraclJa t hornoeenoit zaieini.ce. Homogeno dr$Lvo 1 lntegracUa' he-
terogeno druitvo 1 lntegraci'Ja.
socIJALNA ORGAIIIZACIJA. Poiam, funkciJe socijalne organizaclie.. sociJalnislstem; vlas! i dr&;;; pi,r"iri"tiAXi druSuia i vlait (uprava); driava id"Gil;; "fi""n"iiya:
OrZava 11i samoupravljanje; vlSepartljski i Jedno-partUskl slsteml; parflJa i decentralizacija.
S0CIJALNE PROMJENE. SociJalni efekt dnuStvenih promJena; soclJalni efekL
r;;;1llk1h il;]"*: i"*i"n" (oiruztSa i inovaclia) 1 drGtvena ravnote-ia.
OSNOUE MARKSIZMA
VJEZBE. CttanJe izvornih tekstova klasikarature 1z predavanlh podru6ja- Rasprava o
marksizma 1 druge stru6ne 1lbe-problsnjma.
LITERATURA. - K,Marx, F. Errgels, Ranl. radovi, Naprijegr-?aereo, 196I.- E.F;d, Zdraio druitvo, Rad, Beograd, 1963' - ^-,- E.Frommi Begstvo od slotiode, No1it, Beograd, 1961{'
DM/r981.
SnJer: PROCES{O-ENERGETSKI
I"IEHANIKA FLUIDA II V/2+l
KINB4ATIKA FLUIDA. Analiza gibanja 6estice fluida. Tenzor brzlne de-formaelJe. VrtloZno i potenciJalno (bezvrtloZno) struJanJe. KinemaEl6-kl elementl vrtloinog struJanJa.
DINAMIKA VISKOZNG STRUJANJA. Generalizirani NenEonov z-akon vlskoz-nostl. Navler-Stokesove jednadZbe. Energetska jednadZba 1 JednadZbakonLinulteta. Fgzaktna rJe5enJa problema larninarnog struJanJa. Tenpe-ratnrnl prof1l1. ?akon s116nost1. PrlbllZna rJe5enJa. TeorUa podna-zlvanJa. TeorlJa laminarnog granl6nog sloJa. Zna6aJke tr.rbtilentnogstruJanJa. Reynoldsove JednadZbe 1 energetska Jednadibe, za wenrensklosrednJeno struJanJe. Unlverzalnl profll brzlne turbulentnog struJanJauz glatku stlJenku 1 utJecal hrapavostl. Turbulentnl granlEnl sloJ.
PoIENCIJALNo STRIUAIIJE NESTLACIVOC FLUIDA. Opda svoJstva potenelJal-nog struJanJa. Ravnlnsko potenelJalno struJanJe. PrlmJena'metodekonfor:rnog presllkavanJa. ClrkulaclJa brzlne oko profila. Proflllzukovskog. IGrman-Trefftzovl prof11l. Polara krlla. Prostorno osno-slrnetrldko poten(Jalno struJanJe.
vJEZtsE. odrZavaju se audltorno i obuhva6aJu rJe5avanJe prirnJeea LzprlJedenog gradlva. Jedna vJeiba Je laboratoriJska 1z ravnlnskogstruJanJa oko profila.
LITERATURA. - K.Voronjec, M. Obradovii, Mehanika fluida, GradevinskaknJlga, Beograd, 1965.
- D.llorvat, Hidromehanlka ff , Sveudili5Le u Z-agrebu, 1965.- L.G.Lojcjansk!, Mehanlka Zidkosti 1 gaza, 5. Lzd.,
Nauka, Moskva, 1978.- L.M.Mi1ne-Thomson, Th_eoretical Hydrodynamlcs, 5th Edl-
Lion, I,lacmillan and Co. Ltd., London, 1968.
l',tr/1981.
PR$,IENA ELEKTRoNTCT:i, :rCul;RtR
tt?l / t'-L/L + /
uporedna ana-Jezika
wOD' Temeljna znanJa iz. podrudja gradnje i funkcrje. radunala, te njihovapri'nJena u rje5avanju :ennidkil"id";;;"";";j"l.urn) zadaraka.
FUNKCTJA RACUNALA. Csncve za razw,tijevanje pojecr:csLavljenog prTkazastruk_isft :i;ff#;rl *r:*:.";E';;i" rS"olini'",1'i",i, alsebrr iosike, dlsi-PROGRAI,IIRANJE. T:li:: proces prlerlurranja od posravljanjapreko plsanja progra'na i kdp;jii""nj", oo'izroalnJa prograna
problema,na ra6unal.u.
*H*ITItr3f I#,::ff ":T5:i5;;""i;:ss:i33.i
j3* jiitfr ;
ffi'H, ;ffiid#j ;}""::xiTj:Ei Hff ,':il#t;Jff ! Tttu !ix! ri ixi;
TvJa2ee.sivno od
Ar(/1991.
vJeibe se odriava-;u tako da se rjeSavaJu t,ehnidki prcblerni, sukce_Jednostavnliih i:=. =ioZlnijr*, ovirn slijedom:- def:.nirar:je probremil"-'-- sadin.ierTlu
"feo+ri" (cijagran :oka).- pisan;e programa feOnina,,ul;--- -"- izvodenje programa na ra6una1u.
LTTERATURA. - B-F.r6gk, l4a1a ra6una1a, Tehnldka kljisa, Zagreb , lg'5._ I;ffl"ro, rnrroduerion io-a;il;;" science, McGraw Hilt,
_ N.parezanovi6, Fa6unske ma5ine i rmica, Beograc, rg7i. '>rogramiranje, Aecono-
: i;ilEi"X;;I,?;|fo ,, skclska *nilg:: Zas:eb , rs.,s.skrlpra HrF, z"s""u:'r3i3l'" p"og"5''i"anja u Fortranu iv,
tl
I'i
il
ilH
ORGANIZACIJA I EKONOMIKA POSLOVNIH SISTEIVIA TY/2 + O
ZNANOST O ORCANIZACIJI. Pojam organizaclje. Pot,reba organizacije. Povi-Jesnl razvoJ organizacije. Znanstvena organizacija rada danas.
PFMEDNI SISTEM. Druilveni karakter proizvodnje. Tehnl6ko-ekonomskastruktura suvremene privrede. Faze privredivanja. CilJevl 1 faktorlekonomskog rasta. Uloga stroJogradnje i brodogradnje. RazvoJ privred-nog slstema u SFRJ.
ORCANIZACIJSKA STRUKTU8A POSLOVNOG SIST0'IA. Pojam funkcije i poiamorganlzacljske Jedinice. Poslovne 1 admlnistrativne funkciJe. Proiz-vodne funkclJe 1 planiranJe prolzvodnje. Razvojna funkclJa. Organizi-ranJe funkclJa u skladu sa ZUR.
PROJEKTIRATIJE ORGANIZACIJE. OrganizaciJa uaruZenog rada kao sistem.Procesl u organlzaciJi udruZenog rada. Oblici organlzlranJa udruienograda. TemelJna nadela organlzaclJe. Na6e1a samoupravne organlzaelJe.Tlpovl organizaclJe. ProJektlranJe i prikazivanje organizaci,Je. Ana-l1za 1 usavr5avanJe organizaciie. Studij rada, mjerenje i wednovanjerada.
TEoRIJA TRoSKOVA I NJENA PRIl,lJEl,iA. Teorija rroSkova I nJena primjena.Stnr.rkEura ciJene. Kalkulacije.
ULAGANJA I REZULTATI REPRODUKCIJE I EFIKASNOST POSLOVATIJA. PToces Te-produkclJe. Elemenfi ulaganJa. 0b11ci rezultaba. Sredstva organizaci-Je udruienog rada. KrlteriJi 1 mjerila uspjeinosti poslovanja. 0bra6unposlovanJa.
RAZVOI POSLOVNOG SfSIEl"lA. fiazvoJna politika. Poslovna polltlka. Polit,i-ka lnvesLlranJa.
VJEZBE. ProJektlranje organizaciJe. Analiza postoje6e organizacije.Analiza lro5kova. Izrada kalkulaclja. Odredivanje granice rentabil-nostl. Anallza rezultafa poslovanJa. Izrada gantograma 1 mreinogplana.
LITERATURA. - M.Novak, 0rganizacija rada u socijalizmu, fnformator,Zagreb, 1979.
- J.C,ojanovii, Eronomika i organlzaciJa prolzvodnje, fnfor-mator, Zagreb, L977.
- M.ZaJa, ProizvodnJa, Narodne novine, Zagreb, 1979.
:
n
m, Idl1981.
Snjer: PFOCESNO-EI'IERGETSKI
NAUKA O TOPLINI II Vl3+2
PRIJELAZ TOPLINE. ProvodenJe topline. Staclonarno provodenJe fopline.KoeficiJent prolaza topline. ViSeslojna ravna stlJenka. StlJenka cijevl.Vl5esloJna stiJenka cijevl. 0p6enlti s1u6aJ. Nesiaclonarno provodenjelopllne - Grdberovo rJeienJe.
KonvekeiJa - slobodnd i prlsllna. SvojsLva bvari. Dinami6ka i kinema-tl6ka iilavos!. Topllnska vodlJivosb. Teorem sliEnosti. Prikaz rezulta-ta pokusa. Kondenzacija. fsparivanJe. 0ptere6enJe progaranJa.
Zra6enje -Temperaturno zra6enJe. nefteXsi3a, apsorpclJa, dlJatermlJa.Crno tiJelo. Zra6enJe u SWIJlnl - Kirchhoffov stavak. Sfefan-Boltzma-nnov zakon. Razdloba energlJe u spektru. Wienov zakon pomaka. Zra6enjeprirodnlh tlJela. Selektivno zra6enJe pllnova. fzmJena topllne zra6enJem.Usporedne stJenke. Obuhva6eno tiJelo. 0p6en1t srnJeital pIoha.
IZMJH{JMCI TOPLINE. IstosrnJerni, protusmjerni, unaknsni, kombiniranilzmJenjiva6l topline. Jedlnstveni na6in prora6una za sve lzmJenjiva6e.Siupanj dJelovanJa lzmJenjlva6a. Iskoristlvost top1lne.
IZGARAIIJE. Temperatura zapaljenja. SLehiometrlJski odnosi. Kruta, kap-lJevlta i plinovlta goriva. Kontrola loZi5Ua. Topllnske poJave prl 1z-garanju. Tanperatwa izgaranja. Toplinski gublcl prl lzgaranJu.
YLAZNI UZDUH. SvoJstva vlaZnog uzduha. l,lclllerov i, x-diJagram. ldrllle-rov i, x-dijag?ut za razne tlakove. Promjene sianJa vlainog uzduha - za-grlJavanje i ohladivanje vlaZnog uzduha, mijeianje uzduinlh struja sa ibez lzmjene fopline, dodavanje vode i1i vodene pare. IshlaplJivanJe.PoJave kod lshlapljivanJa. DalLonov zakon ishlaplJivanJa. Lewlsov zakonlsh1ap1JivanJa. Granica hladenJa. Psihrometar.
:
VJEZBE. VjeZbe su auditorne, a provode se u obliku samostalnog rada stu-denata na rJeiavanju zadataka sa svrhom prakti6ne primJene I proSlriva-nJa gradiva obuhva6enog predavanJlma.
LITERATURA. F. BoSnJakovi6, Nauka o toplini I i II, Tehnldka knjlga,Zagneb.
rr/1981.
Snjer: PR0CESN0-EIiERCETSKI
PRIJENOS TOPL]NE i TVARI YlZ+I
rI
0SNoVNI POJI'/jOVI I DEFIIJICfJE. Fourier-ov zakon provodenja i Newlon-ovzakon prijelaza topline. Fizikalna svojsLva fluida, trenje i kompre-sibilnost.
MATm4ATICKI MODEL PRIJENOSA ToPLINE KoI,IVEKCIJoM. Diferencijalne jed-nadZbe odrZanja impulsa, mase i energije. Uvjefi Jednoznadnosti. Pos-tupci rje5avanja problema.
GRANICNI SLOJ. Hidrodlnami6ki i toplinski grani[nl sloj. Posbupak po-jednostavljenja diferencijalnih jednadZbi primienom na grani6ni sloj.
TEORIJA SLICNOSTI. Prikaz matemaii6kog modela pomo6u bezdirnenzionalnihznadajki. Kriteriji s116nosbi. Metode dimenzionalne analize: Buckittg-ham-ov -teoreml Rayleighe-ova metoda. Izvod empiriJskih Jednadibina osnow eksperimentalnih rezultata. Referentna temperatura.
INTEGRALNE JEDNADZBE CRANICNOG SLOJA. Impulsna jednadZba 1 Jednadzbafoplinskog toka.
PRIJELAZ TOPLINE KOD LAI',IINARNOG STRUJANJA. AnaIiTi6Ko rJeSenJC PriJela-za topline kod prisilnog strujanja pored horizontalne stijenke. fnte-gralna metoda: T. von Karman-Pohlhausen. Colburn-ova analogija izmeduprljenosa irnpulsa i topline. Analiti6ko rSe5enje prijelaza topline kodprisilnog strujanja kroz cijevi. Kriferlj tenmi-6ki izobraZenog struja-nja. Analitidko rjeienje za posebne slu6ajeve rubnih uvjeta: Qs = konst.,t, = konst. Ovisnost flzikalnih svojst,ava fluida o temperafuri-.
TURBULB,ITNO STRUJANJE. Karakteristike turbulentnog strujanja. Izmjenaimpulsa i topline kod turbulentnog strujanja, Reynolds-ova analogija,Prandtl-Taylor-analogija. Turbulentnl grani6ni sloj. Analiti6ko rje5e-nje prijelaza topline na horizontalnoj stijenci i kod sbrujanja krozcijevi. na osnovu analoglje izmedu izmjene impulsa i topline.
PRIJN{OS TOPLINE i TVARI PRI STRUJANJU DVOKOMPONENTNIH FLUIDA.
QSNOVNI POJMQVI I DEFINICIJE. Primjeri i uzroci molekularnog prijenosarnase difuzljom. Difuzija uslijed gradijenta koncentracije, Fick-ov za-kon. Binarne plinske nnje5avine.
DIFUZIiI GRAI'JICNI SLOJ. Diferencijalne jednadZbe prijenosa topline i ma-se. Koeficijent prijenosa mase. Analiti6ko rje5enje jednadZbi prlienosatopline i mase za slu6aj posebnih rubnih uvjeta - polupropusna povr5lna-Trostruka analogija izrnedu pnijenosa irnpulsa, mase i topline.
VJEZBE. VjeZbe su auditorne, a provode se u obliku samosLalnog radasLudenaLa na rjelavanju zadataka sa svrhom prakti6ne prirnjene i pro51-rivanja gradiva obuhva6enog predavanjima.
LITERATURA. - F.tsoSnjakovi6, Nauka o toplinj- II- D.l,1ili-n6i6, Prostrranje toplote- E.R.G.Eckert, Einfuhrung in den Warme und StoffausLauseh- W.M.Kays, Convective Heat and Mass Transfer- J.P.Holman, Heat Transfer
rr/ 1981.
1r
IIItI
$nJer: PROCESIIO-ENERGETSKI
POSEB{A POGLAVLIA }€HANIKE I CVRSIOCE
VJEZBE. Prorada primJera na audltornimelasti6nog pokusi i iJeren3e naprezanJatenzometara.
vjeibama. DerncnstraciJa foto-ponn6u elektrootporntEkth
tT
ttIIIIII
I
I
I
I
I
ELEMB,lrr Al'lAlrrrcxE MEHANTKE. prtnclp vlrtuarnlh radova, mehanifikevlbraclJe. Dlnamika rotlraJu6eg tlJela.EIIERGTJSKE METODE. EnergiJa elasLl6nog deforudranja. upllvnl koe-ficlJenti, l4axlellov 1 BetllJev teorem. castrgrknovi teoreml,teonern o mlnlmunu energiJe defornlranJa. statl6ki neodredene kon-sLrtrkclje. Kanonske Jednadibe metode illa.DEBELE crJEvr r R0TTRAJUCT Drsovr. DlferenclJalna Jednadiba ravno-teZe rollraJudeg dlska 1 debele clJevl.
KRIJZNE PLocE r pRsrENovr. SavlJanJe tankih kruinlh pro6a, .wtJanJekruZnlh prstenova.
IJUSKE. Membranska naprezanJa u aksiJalno optere6enlm lJuskarua. sa-vijanJe cilindrl6nlh rjuski. prlmJeni na tankost,Jene poiude.
EKSPERTMH{TALNE METODE. ro toerastlclmetri Ja. Erektrootpornldkl ten-zometrl.
Y/2+L
Tagreb,
naklada
LTTERATURA. - D.BzJanac, Nauka o 6wsto6i, Tehni6ka lorJiga,t973.
- I.A1flrevi6, VlEa nauka o 6vrsto6i, Sveu6ili5naLiber, Zagreb, 1975.
rA/1982.
T
tIT
t:t
Snjer: PROCESI'JO-ENERCETSKI
ELEKTROI'EHNIKA Vltt + 2
ost{ovE ELEKTROTEHNTKE. Elekbri6na svoJsLva tvarl. Blextrrdno polJe po-benclJal i napon. fzvori elektri6ne energiJe. IstognJernl struJni krr.r-govl. MJerenJe eI. ve1161na. PoJave i zakonl elekbronragnetlzma. l,lagneg-ska svoJsbva tvarl. llagnetski krugovi. rzmJeni6ne verlEtne t struJnlkrugovl. Rad I snaga lzmJenldne struJe. Trofaznl slsbem.
OstlOvE ELEKTRTU{rH srRoJEvA I EtEKTRot,toToRNrH poGoNA. podjera 1 zaJert-n16ke karakberlsblke elekt,r16n1h stroJeva. Prlnclp lzvedbi t fizilirnosllka rada Lransformabora te slnhronih, aslnhronlh 1 kolekborsklh sfro-Jeva. Pogonske. karakLerlsbike bransformaLora te raznlh vrsLa generatora.Osnovnl poJmovl elektronrobornlh pogona. MehaniEke karakterlsbike, radrra1_kodna sEanJa, be pokretanJe 1 podeiavanJe brzlne wLnJe raznlh vr.st.aelektnonroEora. Sklopovl za podeiavanji brzlne vrbnJe eliktromotornjlr po-8ona. Dlnaml6ka stanJa elekbromobornih pogona. Vrs[e elekbromobornilr p^-6ona t odredlvanJe snage elektnomotora kod raznlh vrsta optere6enja.Izbor elekbromobornog pqgona s obzirom na behnidke 1 ekonomske krit.erj..jc.
OSI'IOVE ELEKTRONIKE. Po3ave u poluvodi6l<orn zapornom sloJu. Karakber.i.srllrr.1 svoJsbva osnovnih elekbronl6klh kcnrponenata. ElemenEirni lineanri l,.r.rr-Bovl: 1spravrJa6l, sEablllzatorl, poja6a1a. povrabna veza. gseiLabor.TemelJnl sklopovl energetske VF elektronlke. Generauorl impulsa. EIek-tronl6ka regulaclJa snage. Osnovni dlgitalnl sklopovl. Skuplne integri.-ranth krugova. A/D 1 D/A konvertori. princlpl rada mlkroprocesora.
VJEZBE. RJe5avanJe zadabaka. MJerenje eI. veli6ina u lsbosrnJernim i iz.-mJenl6nh struJnlm krugovlma. DemonitraciJa rada 1 mJerenJa karakberis-Eika e1ektrlIrr:lh stroJeva. fspit,lvanSe svoSstava osnovmih elektroni6t<ihIlnearnlh 1 d1g1talnlh sklopova.
IIT
IIII:
T
ttT
ttt
a
LTTERATURA. - v.Pinter, osnove elektroLehnlke, Tehni6ka knJlgal z,agratr,1975.
- G.Se6ak, Flekbrotehnika, pog1.t1-47, Tehnl6ka knJiga, Z,a-Brebr L97L.' Prakti6ar I.
- V.Pinier, B.Ska1lcki, Osnove elektroenergetike 1 elel<t.rjX-nlh.stroJeva, Sveu61ti5te u Zagrebu, 1979.
- B.skallckl, Elekbromotorni pogoni, sveu6ilt6Le u Za.gr.ebtr,1976.
- M-Essert,G.se6ak,B.skaricki, vJeibe 1z erektrobehnlke,. Sveu6lltite u Zagrebu, 1980.- T.Surina, TranzisLorska fehnika, Tehnl6ka knJlga, Zag;reb,
1980.- Llmann, Erektronlka na Iak na61n, Tehnl6ka knJlga, zagrerl
. 1ggo.
BS, cS/1982.
ET
T;
IIIrtrllrrTTtIFFTIiI
Snjer: PR0CESI'IO-ENERCETSKI
TURBOSTROJEVI I Y/2+L
WOD. NamJena 1 slstema|lzaclJa. Prlnclpi rada. Usporedba'sa stapnlmstroJevlma. Nestla6lvi 1 st1a61v1 radni medlJ, idealnl 1 realnl pro-ces.
STRUJANJE U TURBOSTROJEVIMA. Nest1a61v1 fluld 1 st1a6lvi fluld, prln-clp akciJe 1 reakcije. Jednodimenzlonalna teorUa struJanJa 1 anallzaprimJenJlvostl Jednodlmenzlonalnog razmatranJa, kompreslono 1 ekspan-ifono siruJanJe. Xarat<terlsblke siepena, proptrsnost, Pad tlaka i u61n.Osnovne JednadZbe struJanJa uz po volJt vellke razllke ttaka 1 brzlne'lstJecanJe kroz G6a, krl|l[nl oir3er tlakova. Hrspanzlona sapnlca.UtJecaJ mlaza na lopablce razmotren prlmJenorn stavka o lmpulsu 1 aero-dlnamske teorlJe. Teor.ebskl rad na obodu akclonog 1 reakcfonog kola.StupanJ dJelorranJa na obodu kola 1 odnos u/c.
GTBICI NA OBODU KOLA. StruJnl aparat s nestla6lvim fluidom, sa stladi-vjm fluldom uz zanemarlvanje kompreslbllnostl i uz poJaw nadzvuEnthbrzina struJanja
PROJHCTIRAI'IJE TURBOSIROJEVA. Brzohodnost, viSestepena rJe5enJa.
DODATIII GUBICI. UnutarnJl i mehani6ki gublcl. Trenje koIa, ventilacl-ja lopatlca, propGtanJe. UnutarnJl 1 efektlvni sEupanJ djelovanJa.
VJEZBE. Audltorne sa nr.unerl&1m prlmJerima iz predavanog gradiva, teupoznavanJern s lspltnirn zadacfuna.
LITERATURA. - J.Miler, Parne 1 plinske turbine, Tehnidka knJiga,Zagreb, 195I. , :
- Pfleiderer, Peterman, Str6mungsmachinen, Springer-Verlag,r964.
- Dejc, Trojanovski, Untersuchung und Berechung axialerTurbinenstufeh, WB Verlag Tehnlk, Berlin, 1973.
- W.Traupel, Thermlsche Turbomaschinen, Springer-Verlag,Berlin , 1977.
MM/I981.
T
ttIIIT
Itttttt
Snjer: PROCES{0-0{ERGETSKI
TURBOS?ROJEN II Yl/3 + 2
WOD. Podrudja prlmjene
ENERGETSKE PRETVORBE U KOMPRESORIMA I PUMPAI(A. Centrlf\galne sisalJe,centrlfugarnl kompresori, aksljalne i propeler punpe te aksUarnikoropresori. usporedba sa stapnim, vlJ6anh i ostalirn slsalJkana 1kompresorima. Radne karakterlstlke, topografskl diJagram.
ENERGETSKE PREf,v0RBE u ruRBrNAl,tA. Razvoj parnlh turblna. stator.Rotor. Stepen turblne. RaspodJela prema na6hu ekspanzlJe; Jednoste-pene 1 vliestepene ttrblne. Siaclonarne, brodske turblni. Direktni Ilndirekbnl priJenos. Kondenzaclone burbine. zagriJavanJe napoJne,,ro-de i-medupnegrlJanJe pare. Protutra6ne 1 oduzlmne Eurblne. TemelJna1 wsna optere6enJa. Toplinske sheme. Otvor.enl proces sa 1 bez 1"de-nJ{va6a topllne, izotermna kompreslJa, meduhladlnJe kod konpreslJe 1medulzgaranJa kod ekspanzlJe. Trrrblne na lspuEne pIlnove. podru6japrlmJene prlnsklh turblna 1 ogranl6enJa lstlh. Toprlnske streoe.
REALNI PROCESI PLINSKIH TURBINA. UbJecaJ stepena dJelovanJa kcrupreso-ra, plinske turblne, stepen dJelovanJa izmJenJivada topllne 1 kmore1z'Saranja te maksi"malne temperature 1 temperature okollne na efet<tlvnlstepen djelwanja plinsko-turblnsklh agregata.
REGLTLACTJA TURB0srRorEvA. Osnovni prlncipl statike regulaciJe proLokaralnog mediJa kod punpi, kompresora, parnlh 1 plinskilr turuina s pro-jekLom elemenata sistema regulaclJe i za^itlte.
l,!0l,lrAZA r E(sPLoATAcrJA. prlprema rad1115ta, centrlranJe osovina, pri-prema.- PG_E"Je u_rad. Toplinske dilatacije turblne i kondenzacionoguredaJa. Problem no6nlh obustava rada. Brzl start.
vJdBE. semlnarske vJeibe sa referatom studenata i dlskuslJom pojedl-nlh poglavlja predavanJa.
LTTERATURA. - J.Mi1er, parne i plj.nske turbine, Tehnidka knJlga, za-9reb,1951.
- W.Trauppel, Thermische Turbomaschinen I i fI, SprlngerVerlag, Berlin,.1977.
- B.Eckerf , Axialkompressoren und Radialkompressorrn,Springer-Ver1ag, Berlin, 1983.
!0'1/1981.
r;
rrilrIrItrrrT
tIIIIT
Snjer: PFOCES{O-ENERGETSKI
GD'IERATORI PARE I GENERATOR] PLINA
GENERAToRI PARE- Osnowte karakteristike i parametri generatora s obzi-rom na procese u generatoru pare. uvJet,i opilmlranJa parametara. gas_podJela generatora pare s obzirom na odviJinje osnovnih proces. Fizi_IltL i kemiJske karakterisLike gorlva. tCaratteristike goriva, sastav,fizlkalna i kemlJska svoJstva i utSecaj goriva n"-oJ""ai*i1J'osnowrrnprocesa. Osnowre teorije vezivanja-matiri.Se u reakclJi izgaranj". o"_n9m9 reakciJe procesa lzgaranJa-i stehiomebriJski zir<onr] narrioiezastanja reakciJar. lemperaturna polja i poJave oisoci.;acrje. nouro&ne rheLerogene reakclJe .lzgaranJa.' obiici itiu.3anJi radnih medlJa 1 planenau procesima lzgaranja. Slobodnl struJni mlovi, dlfuzlonl ouii"i stru-Janja. Procesl strujanJa medlJa (vodl, vooenaJara, zrak, prodr.rktl 1z_garanJa) - rzrada.npqrama t oitrmra,je procid- rr6""*li.'urjuEstruJanJa, prlnudnl 1 prlrodni opblca3 rianrn medl]a. uEjec"i"toplin_sklh opteredenJa.u genlratoru pare na opllcaJne 1 struJne karakterls-tlke radnlh medlJa. Osnovnl ouitct pruinosa-topUne , g"n"""io"1*p1'e: PrlJenos topllne konvekclJorn fod-oaredenG uslovlma,temoeratur-nlh i seomer,rlJsklh karakterlsrlka irgri3evnlh p*"Si;;. ;;H; r,op1l_ne zradenJem, osnovnl zakoni prlJenosa foplln" ,""a"n];:*d;ilti6ko
razrnaLrartje i utwdivanje temperiturnih i struJnlh stinja , g"n"""to*pa" (t o*ra lzgaranJa, lzmJei',3iy";r."-;o;"4;;i.-p";;;;" irf;j""" t"p-line u generatoru pare pomo6u ia6unara.
GENERAToRT PLINA- Teoretske osnove rasplinJavanja krutlh gorlva. Boudou-arova Jednadzba ravnoEeinog stanJa. Tipovl-geneiatora pllna. RasprlnJa-vanje uguena kod vlsoklh temperatura.- Komblnfanl procesi kod rasprl-nJavanja r-rgrJena. Topllnska bilanca kod generatora prlna.
VIl4 + I
VJETBE. Semestralni rad. Termidki proraduni 1 konstrr.rkclJa generatorapar€.
LTTERATURA- - L-Kreuh, Generatorl pr€r skolska knJiga, Zagreb, r9zg.- M.Gu116, Kot1ovi, Univerzlret Novi s"aI igOSl---' !
- K-schr.der, Grosse Dampfkraftwerke, springer-verrag,1968.
- v-M.Buznik, Sudovie parovie kotIi, Sudostroenle, LenJin-grad,1964.- M.S6egolog, L.Gusev, M.S.fvanova, KotelJnie ustanovkl,Strojolzdat, Moskva, 1972.- E-G.Graf, Technologle der Brennstoffe, F. Deuticke,Wien, 1955.
NA/198I.
trr
rrr;
t;
tt;
tt;
;
t;
II;
T
I
&nJer: PROCESNO-ENERGETSKI
TEORIJA I TEHNIKA M,ERU'IJA Yl2+2
TEORIJA MJERENJA. TemelJnl poJmovl mJerne tehntke. Melroloika lnforma-clJa 1 mJerni post,upak. Algoritam 1 komponenie mJernog posLupka. VeIl-dine, Jedlnlce, etalonl. Medunarodnl susLav Jedlnlca. MJerne metode 1mjerna tehnika kod preno5enJa jedlnlca. Baidarnl sustavl. MJerne po-gre5ke (grube, slstematske 1 slu6aJne). Neto6nost, nepreclznost, nepo-ruzdanost 1 neslgurnost mJerenJa. Dlrekino 1 lndlrektno mJerenJe s pro-radunom gre5aka. UbJecaJ mJernlh uvJeba (meLode, 6ovJek, okollna).InterpreLaclJa I prlkazivanJe rezultata mJerenJa.
I4JERENJE OBLIKA I DIMENZIJA. MJerenJe duZlna. EtalonL n ilfi,Lne. Flksna1 porniEna mJerlla. MJerlla s mehan16k1m, mehanl6ko-opE16ktm, elektrl6-nlm i pneumatsklm prlJenosom. Abbeov prlnclp nJerenJa. Red pqgreSke.Utjecal temperatr.re 1 mJerne sl1e. MJerenJe makrogeorretrlJskog odstupa-rrJa obllka povrSlne (ravno6a, kruinost, clllndrldnost 1Ed.). MJerenJenrll<rogeometrlJskog odsLupanJa povr6lne (hrapavost behn16klh powllna).0snovl poJmovl, deflnlclJe, metode mJerenJa. MJerenJe kutova. Mgono-rrreLrlJske metode mJerenJa kutova. 0pt16ke meLode mJerenJa kutova. MJerl-)a za kutove. Llbele. Opbldke i mehani6ke dlobene glave 1 stolovl.
TOPLINSKA MJERENJA. MJenenJe temperature. PoJam temperattrre. MJerne ska-1.e.1 osnovne ramo0eZne to6ke. PodJela termometara. Termometrl rasteza-nJa. Elektrl6nl termometrl oLpora. Termistorl. Termoelementl. UgradnJaLermomeLara i osJeblla pircimetara. Optl6kl plrometrl zra6enJa. Terrm-grafska mJerenJa. OdredlvanJe temperaLurne razdlobe, koeflclJenata eml-sije i topllnskog !oka. MJerenJe tlaka. PoJam 1 definlclJa t1aka. VrsteLlakova. Jedinlce. Teku6hskl cUevnl manometri. Manometrl sa elastldnlnorganom. PrfklJuEtvanJe manometara. BaidarenJe. Barometrl. SpeelJalnemetode mJerenJa tlaka.
MJERtr{JE DINAMICKIH VELICINA. Et. mJerenJe nee}ektr16k1h ve}161na. MJernllanac. D1nam16ka mJerenJa. Dlnanldka svoJsLva mJerne ve116he 1 mJernoguredaJa. 0granl6enJa 1 smetnJe. Standardnl dlJelovl mJernog lanca.Pretvornlcl. 0tporn16k1, lndukt1vnl, plezoelektrl&l pretvornlcl. Krlte-rlJ! za lzbor. MJerenJe vlbnaclJa, momenta, brzlne, snage, broJa okre-taJa. Obrada 1 prlJenos slgnala. TelemeLrlJa.
MJERENJE SILA NAPREZANJA I DEF'ORMACIJA. MJerenJe slla utezlma, dlnarmre-trlma 1 tenzometnlma. Fotoelastici-metr.lJa. Granlce to6nostl 1 porzdaRos-t,l mjernlh uredaJa.
VJEZBE. LaboratorlJske. MJerenJe duilna granl6nlh mJerkl lnterferenclJ-skim komparatonom, mJerenJe granldnlh mJerkl proJekclonlm optlmetron,atestiranje mJerila za duZlne, pnecizno mJenenJe kuta. Prlkaz mJernlhinsLrumenata 1 opreme. DemonstraclJa mjernih postupaka.
LITERATURA. - M.Brezln56ak, MJerenJe 1 ra6unanJe u tehnlcl I znanostt,Tehnl6ka knJiga,Zagreb, 197I.
- V.Bego, MJerenJa u elekt,rotehn1cl, Tehnl6ka knJlga, Zagreb,1971.
- F.Bo5nJakov16, Nauka o topllnl If , Tehnldt<a tcn3tga, Zagreb,r976.
- D.BazJanac, Nauka o 6vrsto61, Tehn.knJ1ga., Zagreb, 197q.
FD/1982.
t
lI
t
E;
;
rTrrrTrtT:
IrrrrIrrr
SnJer: PR0CESNO-LNERGETSKI
ODABRANA POGLAVLJA IZ MATEMATIKE - B Y/2+7
KOMPLEKSNI BROJEVI I FINKCIJE. Deflnicije, raznL oblic1 kompleksnogbroJa i algebarske operaciJe. Elementarne funkcUe, rea1n1 1 lmagl-narnl dlo f\rnkc{e. Analltiike funkclJe. Derlvacija funkclJe kom-pleksne prcmjenlJlve. Konformno preslikavanJe. Integral funkclJekonpleksne prcnJenlJlve. CauchyJeve formule. RazvoJ anaUtl6kihf\mkclJa u redove potenclJa. Teorem o reziduima 1 prlmJena pr1 ra-dunanJu odredenih lnt,egrala.
MATRICE I DETERMINAI"TTE. Osnovne deflnlciJe o matrlcama 1 deberml-nantama, algebarske operaclJe 1 ra6unski zakonl. Algorltmt rJeiava-nJa sustava l1nearn1h JednadZbl.
NUMERICXE METODE. Metoda naJmanJih kvadrata. Numerl6ko rJeiavanJealgebarsklh i transcendentnlh JednadZbi. Numeri6ko derlvlranJe. Nu-merl6ko lntegriranJe. Nanton-Cotesove kvadraturne forrmrle. Giussovakvadraturna formula. Nmerl6ka lnbegracija diferenclJalnlh Jednadibl1 sustaua diferenciJalnlh Jednadibi. Runge-Kuttlna metoda.
V.fgZge. VJeZbe su audltorne. Na vJeZbamadacl 1 nuneridkl probleml 1z prakse.
se rJe5avaJu prlmJerl, z.a-
LIIERATI.'RA. . ,A.D.l4yikj.s, Leke11 po vysiej matematike,L967.
- K.Seper, Vektori i malrlce, Sveu6iliSbe- M.Antunac-l.4aJcen 1 dr., Rijeieni zadacl
tlke fV, Skolska lmJrga, Zagreb, L979.
Ks/1981.t'tr /1981.
- V.P.Minorski, Zbirka zadataka viSe matematlke, Tehnl6kaknjiga, Zagreb, L972.
- V.Simonovi6, Nuneri6ke mefode, I,4a5inski_t979.
- F.Scheld, Schaunls 0u01ine of Theory andNunerleal Analysls, McGraw-Hill, 1968.
Nauka, !"tosl:va
r.r 7-agrebu , L979.iz vi5e matema-
fakultet Beograd,
Problems of
?
IIIttItttII
I
I
I
SnJer: PROCES{O-ENERGETSKI
PRIMJENA RACUNALA V1/2 + 2
ZNACAJ, sTAltJE I RAzVoJ pRIMJEhtE RACLTNALA u projektiranju procesnlh 1energetsklh postrojenJa te u konstrulranJu prlpadnlh kornponenata.Zna6aJke kompJuterske tehnlke, bltne pri prlmJenl u konstrulranJu.Metode proJektlranJa 1 konstrulranJa kao osnova algorltmlzaclJe kon-strukclJsklh zadataka. Metode programlranJa prikladne za rJe5avanJepoJedlnlh z.adatalca. Speclfi6nl algorltml proJektlranJa 1 konstrulra-nJa u podru6Ju procesne tehnlke 1 energetlke.Programl za fizll<alna svoJstva tvarl 1 za poJedlne Elpl6ne procese(prlJelaz topllne, struJanJe,kruinl procesi ltd.). ProgramlranJe pr1automablzaclJl konstrulranJa (podobnost Jezlka programlranJa, organl-zacLJa datoteka, komunlkaclJskl sustavl). KompJuterska graflka. Prl-mJena radunala prl grupnom konstrulranJu - u uvJetlma tlpline lndlvl-dtnlne prolzvodnJe procesne 1 energetske opreoe.
VJEZBE. (konstn:kclJsko-laboratorlJske) TeZtite na izradl lndivldtral-nog zadatV,a. Tadatak (u koondinacijl s ofuovaraJu6lm kolegfiima smJe-ra) tretira neki proJekt ill konstnrkelJu iz podru6Ja procesne 111energetske lehnlke, a obuhva6a izradu matematskog modela, lzradu pro-Srama te nJegovo izvodenje na radunalu samostalnlm radom studenata.
LITERATTRA. - Posebne literature, u obllku udZbenika, z-a oual kolegiJpraktldki neflE. Za potrebe nastave nnZe se, rnedutim, ko-rlstitl nekoliko vrijednlh 6asopisa.
AI(/I98I.
'!r
tItttIIIIIIT
IIIIt
SnJer: PR0CE$'10-ENERGETSKI
KOMPRESORI VI/3 + I
TERI',0DrNA}.1rKA KOMPRESTJE. rdealnl i rearnl prinovl. Ts- 1 1sd1Jagram1.
srAPNr KoMPREsoRr. Namjena stapnlh kompresora. KompresiJa u realnomkompresoru. Stetnl prostor, prigGtvanje u razvodnim organlma, lzmJenatoprlne pl1na 1 stiJenke cillndra, propGtanJe. volumetrlEkl stupnJevldjelorranJa. Udinat< stapnog kompresora, deflnlclJe 1 Lzrazi. Indlci-ra-nJe stapnog kompresora, lndlelranl I efekblvnl potro5ak energlJe. Ana-Ilza slmptoma nelspravnog rada i kvarova. KoncepclJa gradnJe stapnlhkorpresora. ReguraclJa u61nka stapnlh kompresora, mogu6nostl, karakte-rlstlke, lzvedba 1 prlmJena. Slstemi podrnazlvanJa. $reme 1 oprena.Autqmbskl rad kompresora.
ROTORNI K0I'{PRES0Rf. TeorUa rotornlh kompresora. GeometrlJskl odnosl ro-tor-ku615ta. vortrnetri6kl stupnJevl dJerivanJa. u6lnak rouofnt kanpre-sora. Jednostaw:i lamelnl kompresorl. Vl5eroLornl konpresorl. Radnl Irazvodni rotor i nJihovl profili presJeka. vlJeuni kompresorl. Indlka-torski diJagraml i snaga. Mcgu6nostl regulaciJe u61nka rotornlh kornpre-sora. Specifi6nosti gradlje f eksploatacije. HladenJe i po&nazimnJe.
MLAZNI KOMPRES0RI. Termodinanlka mlaznlh korpresora. K'arakterlstlke usl-savanJa-i stupnJevl dJelovanJa. Konstnrkcija ekspanzlone mlaznlce, kcmo-re mlJe5ania 1 difuzora. U6inat< mlaznog kompresora. Mlaznl kornpreiorl(vakuum-pwnpe) vl6ekratne kompreslJe. prlmJena.
VJEZBE. Nr.rmeri6ka obrada postupaka kompresije. u6h kornpresora 1 nJe-gova regulacija. Prora6uni kompresora. Uvcd u konstrukclJu konpresora.
LITERATURA. - Bouchb, Kolbenverdichter, Springer Verlag, NY. 1968.- V.Chlumsky, Pistov! kompresory, S'ITL, Praha, 1958.- M.Frenkel, Porinevye kompressory, Ma5inostroenie,
Lenjingrad,1969.- F.Frolich, Kolbenverdichter, Springer Verlag, Berlin,
1961.- V.Brlek, Kompresori, Tehni6ka enciklopediJa \[I/1980
I mnogi drugi.
I
vB/1981.
II
SnJer: PR0CES'10-B'IERGETSKI
HIDRAULICKI STROJEVI VI/2 + |
WOD. KlasiflkaciJa, osnovne JednadZbe i principi rada hldraulldkihsbroJeva. KavltaciJa.
VOLI METRICKE pUl8p. ProraEun 1 konstnrkciJa kllpnih, zup6astlh, vlJ-funlh, krllnih i membransklh purnpi.
Tt RBOPLIAE. OsnirranJe radiJalnih, poluaksijalnlh I aksiJalnlh punpi.
SIRUJNE PU{PE. Zna6aJke 1 konstrukclJa mlazrilh, uzgonsklh 1 pulzaclJ-skih punpl.
VODNE TIRBINE. Tlpovl vodnlh turbtna 1 nJlhove radne zna6alke. Elemen-ti konstnrkclJe turbina. Zna6aJke ptrnpno-turblnskog agregata.
VE{TILATORf. OsnlvanJe radiJa}nih 1 aksiJalnlh ventllatora.
HIDnAULIG(E SPOJKE I KONVERTERf. Tlpovl uredaJa 1 osnovne zna6a3t<e.
VJEZBE. LaboratorlJske vJeZbe na kllpnoj punpi, radijalnoJ 1 aksiJal-noj turbopunpi, mlaznoJ pumpir Peltonovoj iri FrancisovoJ turblnl, teradiJalnom 1Ii aksljalnom ventllatoru.Na bazl mJerenJa, a u ob11ku kra6eg referata, ra6unskl 6e se obradltlosnovni elernenti svakog od navedenlh stroJeva.
IIIIIT
tT
ItItT
tIT
I
I
LITERATURA. - D.Horvat, Vodne punp€r Sveu6ili57s y 7ag"ebu, 1965.C. Pfleiderer , Strdmungsmaschinen , Springer-Verlag ,Berlin, 1958.C.Pfleiderer, H.PeLermann,, Stromungsmaschinen, Sprln-ger-Ver1ag, Berli-n, 1964.R.t.Stepan6ff, Cenirifugal and Axial Flow Pumps, 2ndEdition, John Wiley and Sons, Neru York, 1957.B.Eck, Ventilatoren, 5. Auflage, Springer-Verlag,New York, 1972.V.I. Ba5ta, Obemnie nasosi i gidravlideskle dvigateligidrosistem, Moskva, 1975.
r(F/1981.
.!
trT
IT
IrI:
Iil;
t;
;
tI;
T
t
SnJer: PROCES{O-B{ERGETSKI
PRETVORBA I KORISTN{JE ENERGIJE VT/Z + O
KON\r0{CIONALNI I NEKONVBICIONALNI IZVORI BIERCIJE. Energetska bllan-ea zemlJe, korl5tenJe sun6eve energiJe. Regenerativni izvorl energl-je na zearlJl. Konvenclonalnl izvori energlje (lzvorl koJl se ne obnav-IJaJu). Nuklearni tzvorl energlJe.
SMRNI TERI'OENERGETSKI PROCESI (c1k1usl). Parno-turblnskl clklus sakondenzacUom i oduzirnanJem. Pllnsko-tr.rblnski clklus 1 spoJeni plln-sko-parnl clklus. !4agnetohldrodlnanldtl clklusl. KorGtenJe otpadnetopllne T.E.P.
KONI/ENCIONALNA HIDROENERGETSfi POSISOTENJA. Reverzlbllna hldroenerget-ska postroJenJa.
PBOCRSI IZGAFANJA U GEI'IERATORIMA PARE. tulziraju6i procesl lzgaranJa,dvostepeni procesi, procesi u fluldno-wtloinom stanju.
os^lovf PnIJBIOSA I RAZDIOBE ELEKTRICIE gfgncrJE. Elektrl6ne mreae z.apriJeros 1 razdiobu energlJe. Razvodna postroJenja.
GLIBICI ELEI(TRICI'IE E}IERGIJE U ELEKTROENERCETS(OM SISIEMU. PredvldanJapotroinJe elektrlEne energije i barlfe elektridne energlJe.
LITBAruRA. - H.PoZar, Osnove energetike I, Skolska laxjiga, Tagreb,t976.
- H.PoZar, 0snove energetlke ff, Skolst<a knJiga, Zagrreb,1978. ;
IO,t/198r.
T
hIrFFhIt;,
thhhhj,r
trtt
SnJer: PROCES,IO-B'IERGETSKI
TOpLINSKA MJEREIIJA (praktikwn) VII/O + 4
praktiktrn obuhva6a audlborne 1 laboraLorlJske vJeibe, te se u-ovom se-
mestru obraduJu toplinska mJerenJa, kao osnov3 za Orittlkm sllJede6eg
sernestra u kome se' obraduJe-lsplilvanJe poJedlnlh topllnsklh stroJeva
1 unedaJa. ObraduJu se sllJede6a poglavUa:
woD. zna6enJe mJerenJa. osnovni poJmovl.mJerne tehnlke. MJernl -lnsbru-mentl . Srrstavl ili""nif, Jedlnlca.'Oi"Zg"i" l-razrada mJernlb podataka'p"e""Sk" ,J"""nf"l Uzroci 1 wste pbre5af<a. gdredlrranJe slu6aJne 1 vJe-
;;Ei;;-p#*iill-p"oru6Je pouzoanbstl, mJerna neslsurnost 1 granlcepqgre5aki. Prlrast Pogre5aka-
l,t ERB,IJE TEMPERATURE. 0snovnl poJmovl. Tempef?turne skale I osnovne
i=*"t"Zr;;&;. Staklenl termietrl s teku6lncro. Korektura nltl'Termometrf s peroml SApastf metalnl temrcnetrl rastezanJa, .blrnetall'pI1nskl tennonretril gr&t"16nl tenrcnetrl otpora. Termlstorl- Terrc-ternentl. IJgradnJa plrcnetar.. OptfSlf-plrometrl: qkupnog I dJelml6-;"g-;;4";j;;;"bojrm". Posebna sredstrra za mJerenJe temperature.Segerovl sto5cl, mJerne boJe.
MTERENJE TI*AKA. gsnovnl poJrnvl 1 Jedlnlce. Teku6lnskl clJevnl trano-
metrt: ob16na U "ij", p"j-miena proilrenJa -l pgiUa. Kosoc1evni teku-
6lnskl,rnanometrl 1 mlkioranorretrl. MJerne^.teku6ine. zvonastl manouetrl.prstenaste vage. Kovnl nanornetrl s eiasti6nlm organom: Bourdonovom cl-Jevl, membranom lIi valovltom korcrom. Mjerna podru6Ja 1 klase.. Prl-iilrSi*"jl rrlo*A;;. BaidarenJe. BaromeEri. SpeclJalne metode mJere-
nji prttlska.MJEREtrIIJE KOLICINE I PRSIOKA. 0snovnl pojmovl i Jedlnlce' Postupcl od-
;didl";;i6i;" rvarl: vaganJe 1 odridl.vanje voltuuena. Posrupcl od-
;;d1;3; i;;Ii5i;; tora tyarl: [ontrolno 1 kontlnulrano nJereqfe. Bro-jl}a s mJernlm f<onrcrama i krllcima.lfJerenie. protoka.-metodom prigGlrra-nja. UvJetf prunjenl-metode i izvod 6snovnih JednadZbi za prlmJenu- 163-
riXtertitlke- mJehe opreme. MJerenJe proLoka prelJevom na branl 1 re-todom brzlne. pranOtf-plt6tovi clJev, hldrornetri6ko Lrllo, anmmetri.
14IERB{JE 1ILAZNOSIT UZD1}1,4. Osnovni poJncvl i zakonitostl. Temperatura
;;5r;: T*d;;*a granice hladenia. Aspiracionl pslhrcmetar..Etek-t"i8."-*f"""irl" rf"Zn5=ti. Vlagomjei s. kosom..-Vlagomjerl na prlnclpuro5enja i
"p=6"p"iJe. Vlagomjer sa I1t1jevim klorldom'
ANALIZA DIM{IH PLINOVA. KemlJski analizatori dlmnih plinova' Qrsatov
aparat. Fizlkalni anallzatori Otmntn plinova na.Principu topllnskevodljivosLL (za-cOji i p"""n"snuti8no!ti Qa o2)-. Izvedbe, priklJudi-vanje i postavlianie mJernih instruunenata'
LABpRAT9RIJ5KE yJEZBE praktikuma odriavaju se sa manjlm grupama stude-nata, te pored i"mon"ti""elJe mJerne opreme, studenll sarpstalno rukuJu
sa instrtrnentrma, mJere, aiatiitraJu sve utJecaje na mjerenJe, odredu-
Ju slstematsku fogflSt r'i korekturu, procJenjuju mJernu neslgurnostie utwduJu konadnu mJernu lnformaciJu'
LTTERATURA' - v-lguerbach, Osnovna toplinska mjerenJa, skripta FSB,1978.
- r.vu6kovi6,_osnove tehnike merenJa, l"raiinski fakurtetBeograd, L977.
- R-Benedict, Fundamentars of remperature, pressure andFIos l,leasurements, J.Wiley, london, tg6g.- L-l'rerz, Grundkurs der Messiechnik,'otaenuurg, Mllnchen,1970-
vF/l981.
:
t,,r;
;
;
*'',t *,6d
T
trT
IIIItIIItIIIrIIIr
&njer: PROCESNO-ENEHGETSKI
DINA},IIKA PROCESA VIT/Z + 2
DEFINIRANJE PQJ}4OVA. Sistem, proces, interakcije. Proces akumulaciJe- dlnami6ki sistem, stanje sistema.
MEI'ODIKA IZVoDENJA y,ATD,IATICKOG !"!ODELA. PoJam spremnlka, JednadZbebllance mase, energlJe i lmpulsa - slstemi s koncentrlranim j. s ras-podUeUenim parametrima. Konstitullvne jednadZbe - transportne J9d-nadZUer-3eanaOZUa stanJa. Ilustracl;a meioafke na prinJerjma tlpl6-nlh proces, d procesa akunulacUe nestla6tvog flulda u spr3llnlku(koncentriranl parametrl) do protJecanJa stla6ivog flulda kroz clJevuz lzmJenu topllne iznredu stJenke clJevl 1 flutda (raspodUelJenlparametrl, svedeno na Jednodlmenzlonalni problem).
PRII-AGODBA IODELA MEIODAI,IA OBRADE. KoncentraclJa parametara, ldeJakona6nlh dlferencUa. LlnearlzaclJa: Referentno stanJe, perturbaclonevarlJable - LlnearizaciJa nelinearne funkciJe v15e varlJabli - Llnea-rizacl3a nelinearne dlferenclJalne JednadZbe
SilULACIJA NA RACUNALU. IntegraciJa kao matematiEki analogon procesaakunulaciJe, s1mbol16ki .prlkaz strukture slstema - simbolika simulaclJ-skog Jezika C$,IP. Ideja analognog ra6una1a. Simulacija dlnanlke siste-ma na-aidtalnom ra6unalu: nmerlEka lntegraciJa (Euler, Rr:nge-Kutla),problem izbora koraka integraclJe - stnrktr:ra sjmulaclJskog pro$atm(na prlmJeru pro{fana DARE u Jezlku FORTRA}I) - sirnulacijskl JezlkMiMIC.
VJEZBE. fzvodenJe maternatiEkih nrodela dlnarnike zadanih tehni6klh prl-mJera, izrada programa za sirnulaclJu modela na digitalnom ra6unalu,linearlzaeiJa modela.
LITERATURA. - N.Serman, Uvod u teorlJu linearnih dinami6kih slstara,skripfa FSB, Zagreb, 1973.
- I.Cerrnak, V.Peterka, I.Zavorka, Dinamika regullruuuyhsistem v teploenergetlke i hifimi , Mlr, l4lskva, L972.
Ns/1981.
"!
IIIIIIrIIT
tIIItII;
IT
&nJer: PROCES'J0-ENERCETSKI
voDA, coRrvo r t4AzIVo VII/3 + 2
VODA. sastav i svojstva prlrodnih i pogonskih voda. KruZnl tok vode uprirodi. Dinamika stvaranJa kamena kotlovca. Procesl blstrenJa 1 f11-t'raclJe- llmek5avanje vapnom. PrimJena lonskih izmJenJlrrata-u"Cennofo-giJl vode. Prora6uni postroJenja za prlpremu pogonst<itr voda u teruo-energetsklm i lndustriJskim pogonlma. postupci [ondlcionlranJa pogon-sklh voda. Rashladne vode. Termt6kl postupci prlpreme napoJni voae.KorozlJa i za5llta od korozije u termoenergetiklm pogontrna] Konzervl-ranJe termoenergeEsklh postroJenJa.
G0RM- Vrste 1 karakterlstlke tehnl6k1h gorlva. DoblvranJe 1 prlmJena.TehnoloSkl posiupcl doblvanJa tekudlh 1 pfinovltlh gortd. v"ite 1 ka:rakterlst,lke goriva za pogon motora s unutrainJrm lzgaranJem. Dlnamlkaprocesa lzgaranJa krutog, teku6eg i prlnovltog gorlva u gireragorlmapare 1 generatorlma topllnske energlJe. pona5inje pepera u genErabrl-ma pare. Vlsoko 1 nlskotemperaturna [orozlJa. ,
MAZM- Osnovl teoriJe podmazlvanJa. Flzlkalna I kemlJska svoJstva ma-zivih lvarl. Postupci dobivanJa mlneralnlh mazlvih djr. vrstE 1 podJe-Ia mazivih ulJa. rzbor mazlvlh urJa. podmazivanJe parnih ttrblna.'ujaza p&aazivanje motora s -unutra5nJim izgaranje.rn. l"lazive masbl.
VJEZBE- fspitivanje sastava pogonsklh voda, goriva i mazlva. praktidanrad na postroJenju za prlpremu pogonsklh voai. projekt uredaJa za prl-premu napoJne vode generatora pare.
LTTERATURA. - r.Lon6ar, ronski izmJenJivaEi, trfV Beograd, Lglg.- r-Iondar, rspiLivanje i-tehnorost<:. uv;eti pri.preme po-
gonskih voda, Zadruina ECampa Zagreb, 1961.- M.Salinger, Kraftwerksehemle, VEB, Leipzig, 1964.- R-ciinther, verbrennung und Feuerungen, springer, Berlin,197,q. r
- C.Zerba, l"linera1ole, Springer, Berlin, Ig5Z.
MM/1981.
ril
ilrr:
rT:
SnJer: PROCESNO-ENERGEf,SKI
EKOLOSKA ZASTITA I UREDAJI V]'II2 + I
F:
tt}
:
ZRAK. Zaht,Jevl za 6tsto6om zraka. Sastav 1 wste ne6lsto6e u zraku.Na61nl proElE6avan Ja zrab,. Obrada dlnnlh p).1nov-a generatora plle uterrroenlrgetsklm 1 lndustrl J skl.m' pogonlna. SnanJenJe one6GcenJa oko-Ilne dlmnln pllnovj.ma kod 1E-b1oko'ra-
B[KA. ,MJer.enJe'buke. l,togU6nostl'BoanJenJa buke. B.rka stroJerra. Brke usaobra6aJu.
OI?ADNE tOOe. Proplsl za otpadn'e vode. Vrste otpadnlh voda. &padnerroOe tE I lndustrlJsklh postroJenJa. lGhanl6ka obrada otpa&r1h-Pd"'gioio$ka ciU""J" oiiaclnlh' voda.-KemUska obrada otpadnlh voda. Obrada
mulJa. Reelklai,a. ;, , -' ,
OI?ACI.:'DeponlranJ9. SpafJlf".f. gtgafaka. KompostlranJe otpadah'
VJEZBE. ProJektlrznJe pdstroJenJa za obradu otpadnlh rroda. laborato-riJska lsplilrranJa.6tpadnlh rroda. Ispltlvanje sastava dlmtih pllnova-
LIIEBATI RA. - E.L$wlsch, Lhweltschutz, R. olduburg, {nch9n, l97ll.- Oesreoont; tfaber ll"eotnent, Degremont, RueIL -
- Advanced t'laste l{ater TreatmenE, varr Nostren, New Yor*t1978.
-Y.L.PavlonlSolldWesteDlsposlal,MaterrlalsandEnergy Recovery, Van l'lostren, Nan York, L977'
- H.L1;6man, Stand und Entwlcklung der Abwassernelntgung'R. Olenburg, Mtlnehen, 1973.
T
ttI:
IT
m.1/198r.
Snjer: PROCESI{O-ENERGETSKI
LABORATORIJSKE VJEZBE VI/O + ll
ODREDIVANJE REZONANTNIH FREKVBICIJA TURBINSKE I'PATICE.
AKSIJAIJ.IM.ITILATOR S KONFUZOROM. Speclfi6ni rad, stupanJ dJelovanJa,mJerenJe profila brzlna struJanJa zraka u ciJevl.
ISprTIvAtiJE CBITRIFUSALNE PU{PE. SnirnanJe topografskog dlJagrama-
ODBMIVAI'IJE SIT'PNJA DJELOVAI'IJA GEI'IERATORA PARE. DITCKtNA 1 INdITCKINA
metoda.
KOROZIJA GENERATORA S DII'INE SIRANE. UvJeti lzgaranJa gorlvog sunpora'
metode 1 postqpci sprUe[avanJa korozlJe s dlmne strane kod generatonapare.
TEMPERAfl RNA DfNAI,IIKA CIJEVIIOG ZAGRIJACA ZRAKA. SnlmanJe fbekvenclJ-sklh karakterlstlka sistera, odredlvanJe aproksimativne prlJenosne
funkcUe.
LfTEnAnRA. - I.I.Pap6enko, Vibracionnaja proEnost lopatolr tgrbln'Moskva, 1959.
-V.FeuerbachrOsnovnatoplinskamjerenjarFsB,Zagrebt1970.
- P.Hiepenberg, lndustrie4lfenerungen, oberhausen, 1968.
t'tr/1981.
tI
Irrr;
;
;
TFlh:
:
:
r:
rIT
I
&njer: PR0CESN0-ENERCETSKI
TERI4Oil'IERGETSKA POSTR OJENJA VTT/2 + L
ENERGETSKI IZVOHI. Energetska bllanca zemlje. Konvenelonalni 1 nekon-venclonalnl lzvorl energlJe. Energeiska predvldanJa.
TOPLTNSKE sHs,lE. PodJera t,errnrcenergetsklh postroJenJa. osnorml t1pov1topllnsklh shema.
TERI'!0DrNAMICKE oslorc KnuZNrH pRocEsll. carnoL proces. procesl sa ho-mogenln radnln medlJem. Procest sa heberogenlm radnlm medlJeo. Kom-blnlranl procesl.
ENERGEISG I EKSERGIJSG BIUWCE PROCESA. Prora6unl kruZnlh procesa.E:ergetskl d{agram toka. EkserglJskt d{aeran toka.
rEm{rCro PRTPREMII NAPortlE voDE. Teruodlnaml6to erercl r egeneratlvnogpredgrlJatmlJa napoJne vode. osnovnt tlpovl predgrlJa6a iapoJne vode.SpaJanJe poder{a6a napoJne vode. Otp1lnJa6f- nap63n6 vode., -
vEzrvAl'LrE s,lAGE r r'0PLrNE. Nezavlsna opskrba. protutlaEna turblna.I\rblna sa regullranlm oduzJ-uranJem.
HLADNT KRA.J. Direktnl na61n hladenJa. rndirektnl na6in hladenJa. Ras-h1adn1 tornJevl.
REGT UICIJA S'IAGE. Pogon sa fiksnirn prltlskon. Pogon sa kllznlrn prltts-km.
EI(ONOMICWOSI PoslSoJENJA. Investlcionl troikovl. pogonskl tro5kovl.Optl"mlranJe troikoua.
NUKLEAft,IA PoSIlO.lE'uA. podJela. Reaktorl. Topllnske sheore . zaili'l,:ta.
POsrRorENJA BtDt6l0srr. Fuzlona postroJenja. Solarna postrofnJa. MiDprocesl.
VJEZBE. Seminar na kore se obraduJu nova dostignu6a lz oblasil Termo-energetskih postrojenJa u loku Jedne godlne.
LITERATI'RA. - !!.$nrOAer, Dampfkraftwerke, Spninger Verlag, f966.K.Knlzia, Die Thermodyramik des Dampfkraf.t.processes,Sprlnger, 1966.
!.J.Thomas, Thermlsche kraftanlagen, Sprlnger, L975.F.S.Aschner, Plannirrg Fundaments of Thermat p6werplants, John Wl1lcy and Sons, 1978.
NA/198r.
EI
IIIr;
;
t;
;
T;
;
;
rr;
;
tIT
Snjer: PR0CES,IO-ENERCETSKI
TURBOSTROJEVI III VII/3 + I
KONSIRUKCIJA TURB0STROJEVA. ZaJednl6ki prlstup, osnorrni uvJetl us-pJe5ne konstnrkclJe, polazni parametri, modull standardne komponente,razvoJ 1 lstrailuanJe.
KONSTRLKCIJA PUMPI 1 centrlf\galnih kompresora. FamlliJa srodnlh kom'ponenata.
KONSIRTKCIJA TtRBINA. StruJnl aparat,. Statorske lopaLice, dlJaflagme,sapnlce. Rotorske 1opat1ce, bandaie, prl6w56tvan3a za kolo. Topllnskaoptere6enJa hladenJa lopatlca, vlbraclJe lopatlca. l4aber1Jall za, Lzra-du 1 na61n lzrade lopatlca statora 1 rotora.Turblnska kola 1 rotorl. Ob1lcl, kolo Jednake 6wsto6e, kolo JednakedeblJlne, slobodan obllk ko1a. Donathov dUagram, glavnlne. Prl6rrri6e-nJe kola na osovlnu, monoblok, rotorl 1 bubnJevl. Osovlne, vlbraclJekola. Kr1t16n1 broJ okretaJa. D1nam16ko balanslranJe.fu6Gta. Ku6iSta vlsokog tlaka 1 nlskog t1aka, ulazna tcu6t5ta, ku615-ta leZajeva 1 IeZaJna postolJa. tablrlntske brtve.Porp6nl sisteni. SisLem podmazivanJa radiJalni 1 akslJalnl leiaJ.Rashladnl uredaJi, kondenzator, pumpnl slog kondenzatora 1 rashladnltoranj, regulaciJa nlvo-a kondenzata i slsalJke kondenzata. EJektorl.Konrcre lzgaranJa plinsklh turbina.Hegulacioni uredaji i za5tita. Regulacioni ventili, regulatori, serrro-motori, poja6a1a, beznz,atvornl ventlIl, centrif\rgaInl, ulJnl 1 rnkwm-ski izvrstlocl. Korncre lzgaranJa p11nsk1h tr.rbina.
KONSIAUKCIJA AKSIJALNIH KOMPRESORA. Regulacloni eImentl.
VJEZBE. Prikaz konstnrkcljsklh rJe6enJa. Semlnarske vJeZbe s referatmstudenata i dlskusiJom poJedlnlh poglavlJa predatranJa.
LITERATURA. - J.MiIer, Parne i plinske turbine ff, Tehni6ka knJiga,7.agreb, 1962.
- W.Trauppel, Thermlsche turbomaschinen ff , Springer-Ver-lag, Berlln' 1977.
- G.S.Ziri-cXi, Konstukcija 1 ras6et parovlh turbiny,I{oskva, 1960.
I
I
I
I
ts,I/1981.
rq
SnJer: PROCESI'10-B-IERGETSKI
INDUSTRIJSKA SOCIOLOCIJA VIII/3 + 0
UVOD. PoJam, metode 1 c11Jev1 lndustriJske soclologlJe. RazvoJ 1n-dustrlJske ooclologlJe. Uzrocl socloloikog lsbrailnanJa u lndustrl-Jl. Odnos lndusErlJske soclologiJe 1 nauka o radu: nJlhova lspre-pIeLenos0.
POrAM RADA. Razlldlto shva6anJe o radu: ekonomtstt6ko, tchnokrabsko,b1olog1obt6t<o t tlarxqrro.
SOCIJAIJ,II SISIEM UDRUZEIoG RADA. OoUR kao poUe aoclJalnlh napeboscl:formalna organlzaeUa, nJena otruktura 1 dlnamlka (uloga, stabus,rukovodenJe, partlclplranJe, komunlkaclJa 1 lnformacUa); neformalnaorganlzaclJa, nJena etruktura 1 dlnamlka; odnoe formalne 1 neformalneolganizaclJe'l pravl lnteresl OOUR-a; OOUR kao'pr.olzvddna 1 eoetJalnaorgantzaelJa.
CrHrocf PROIzVODNoStrt. Odnos 6ovJek-str.o3. lilhotoikt elementl radnoguElnka (tnteltgenelJa, pslhonolorlka, nobivl, sbavovl, frustraelja);soeloloikl e1emenEl- (dlnamika grupe, dru5tvenl karakter 1 mentaliteb,suradnJa, konfllkt); psihofizlolo5kl elemenbl (buka, wJeblo, klima,vlbraelJe, tmor, monotonUa).'
INDUSTRIJA I DRUSTV0. Znanstveno-tehnoloikl napredak'1 soclJalne poi-lJedlce, tehnl6ka 1 prlrodna sredlnal autcnabizaclJa 1 nJene soel.Jal-ne poslJedlce; utJecal 1 odnos razllditlh interesa u procesu drGCve-ne prrclzvodnJe; na61n1 uskladlvanJa konkrctnlh eltuaclJa; Eehnlka 1druitrro, kLbernetlka 1 druitvo.
LITERAIIIRA. - D. 1,11k516, CovJek i rad, Sveu61l15na naklada Liber,Zagreb, 1979.
- Ch.R.Walker, l.loderna iehnologlJa 1 clv11lzaclJa,Zagr^eb, 1968.
DM/1981.
IT
T
Ir:
:
:
Ft3
:
:
h:
I:
:
:
I:
I
SnJer: PR0CE$10-ENERGET$(I
DINAMIKA SISTEMA I REtrULACIJA VIIII3 + 2
TEORIJA LINEARNIH DINAMICKIH SISIEMA. Llneaina dlferenciJalna JednadZ-ba s konstantnlm koeflclJentlma: strr.rktura rJeienJa, karakterlstl6naJednadiba (rekapltulaclJa). PoJam stabllnostl llnearnog slstema. ta-place-orra transfor.maclJa: deflniclJa, svoJstrra, transformatl neklhf\rnkclJa. PrlJenosna funkclJa, algebra blokova, ldeJa prostona sianJa.Frekvenc{ske karakterlstlke: flzlkalnl smlsao, veza s prlJenosnotftnkclJorn, graf16k1 prlkaz (ttyqulst, Bode, Nlcho1s), algebra blokona- Hall-ov dtJagram.'Osnovna llnearna dJelovanJa. Stabllnost: odnosstabllnostl komponenata 1 slstema, krlt€rjJl stabllnostl (Hunrltz,Nyqulst). Rezerrre stabllnostl - prkuSenJe prlJelaznlh poJava - FeZo-nanclJa. Slu6aJna t\rnkclJa lcao obllk pranJene slgnala - spektar snage(lflralltatlvnl prllcaz r:g. temelJu ldeJe Fourler-orra reda). Dlnaru16klslstem kao fllter. Osnove eksperlmentalne ldentlfLkaclJe.
REGI I^AC[JA. Svrha, wJetl reallzac{e, straLeglJe: powatnA.vez.a,r.rnapri Jedno dJelovanJe. RegulacUskl lin€. Llnearnl regulatorl ( P,PI' PD, PID) :- uEJecaJ na statlku i dlnamlku regulaclJskqg bqga.Nellnearnl regulatorl:,,dropoloZaJnf t hopoloiaJnf sa 1 bez lrratkeporrratne veze, s1l6nost s llnearnim regulatorjma. Karaktertstlkezahvatnlh orEana, utJecan. na.regulaclJu, lzbor. ProSlrenJe struktu-re regulaclJskog kruga: wodenJe slgnala optere6enJa i. pm6nlh re-gullranlh ve1161na, kaskadna regulaclJa. Paralelnl rad regulaclJsklhknrgora sa zaJedni6kom regullranon vel16inom. V15eve1161nska regula-ciJa (multlvarlJabllnl slsteml) kvalltatlvnl prlJ<az, ideja razdrraJa-nja (statlid{a i d1nan16ka autonounost).
VJEZBE. llustraclja prjmJene tiorlJe llnearnlh slstema na odabranlnprimJerima (prognoza promJene stanJa slstema u vremenij, dlnanlt*apogreila mjerenJa, slnteza regulaciJskog kruga). linatiza tipl6nlhizvedbi regulaclje odabranih obJekaEa iz procesnlh 1 energetskihpostrojenja.
LITERATUIA. - N.S€rman, Uvod u teoriju linearnih dinami6kih slstena,skripta FSB, Tagreb, L973.
- M.StoJi6, Kontrnualni sisteml autornaEskog upravlJanJa,Gradevlnska knJlga, Beograd, L973.
- H.Mann, H.Schlffelgen, Einf\lhrung in dle Regelungstech-nlk, Carl tlanser Verlag, Mtinchen, 1968.
I
j
J
Ns/1981.
SnJer: PROCES{O-ENERGETSKI
I',IOTORI S UNIJTRASNJIM SAGORIJEVANJE},I YIIII2 + I
PRINCIP RADA. PodJeIa i karakberlstlke motora s unuira5nJlm lzgara-nJem. Prlnclp rada Qttovog I Dieselovog [etveroLakfnog 1 dvotaktnogDotora.
KLIPNI MEHINIZAI.,I. Klnematlka, dlnamlka 1 uravno Le Zavan Je lnerclonlhs1la. ZanainJak.
IZt'lrE{A RADNOG MEDIJA. Razvod radnog rnedUa. StupanJ punJenJa, defL-nlclJa, utJecaJnl faktort. PrednablJanJe motora.
IZGARANJE KOD OTTOVOG l,CIIORA. Prlpreora smJese, promJena rada. Izgara-nJe - flzlkalne osnove. Nenormalno LzgaranJe, detonaclJar satmzapa-lJenJe. KonstnrkcUe kornora lzgaranJa.
IZGARAIJE KOD DIESEX,OVG ]O[ORA. UbrlzgarranJe gorlrra. lzgaTanJe' C[-zllcalne osnove. PromJena rada motora, olakEavanJe rada tmtOra nadJelod6nom optere6enJu, polrretanJe h}adnog motora. Nenonnalrp Lq?-rarqte. KonstrukclJa koonra lzg;aranJa, dlrektno ubgi-'gaY"niJq, podUe-Uenl prostor izgaranJa
DVOTAKINI UIfORf. Karakteristlke, lsplranJe, konpresorl-
KO{Sf,?[XfftJA }CIIORA. Ku61Ete, kllpnl mehanlzarn, ?azvodnl mehanlzan.Slstem napaJanJa gorl'rom. PodmazlvanJe, hladenJe, palJenJe.
ENERGEISKA BIUINSA. Protok gorlva. Korlsnost ldealnog procesa' 1nd1-katonska korlsnost i efektlrnra korlsnost, gub1c1.
IGRAIGERISIIKE l,gtQffi. Snaga, moment, prosJe6nl tlak, brzlna wtnJe,potro5nJa goriya. Podru6Je rada rnotora. Elasti[nost notora. Vrstesnage, korekc{a.
VJEZBE. VJeibe su auditorne 1 laboratorijske. Na audltornlm vJeZbamaobraduJu se ra6unskl zadaci, vezani s predavanJima. LaboratorlJskevJeibe obuhva6aJu poznavanJe motora i njegove elemenEe, te lspltlva-nJe moEora na ko6nici.
LITERATURA. - M.Mlku11616, Motorl 1, Skolska hJiga, Zagreb, 1976.- Dobovt5ek, CerneJ, fdealni i stvarni clklusl rctora sa
unutra5nJim sagoriJevanJem, I''h5inskl fakulteL SaraJevo,t976.
- Ztvkovi-6, Motorl sa unutrainJim saSorevanJem I. deo,l"1a51nsk1 fakultet Beograd, L976.
- D.Krpan, D.Jeras, L^aki motori, Liber, Zagreb,
DJ/1981.
Smjer: PROCESNO-ENERGETSKI
NUKLEARNE ELEKTRANE 2270 vllll2+l
OSNOVE REAKTORSKE FIZIKE. Osnove fisionog procesa. Povr5ina presjeka za odvijanjereakcij e. Kritidnost reaktora. Moderatori. Multiplikacij ska konstanta.
REAKTORSKI SISTEMI. Klasifikacija prema rashladnom sredstvu i vrsti moderatora.Reaktori hladeni vodom pod tlakom, osnovne komponente i pomoddi sistemi. Reaktorihladeni i moderirani te5kom vodom. Reaktori hladeni i moderirani kipu6om vodom. Reaktorihladeni plinom i moderirani grafitom. Visokotemperaturni reaktori hladeni plinom imoderirani grafitom. Reaktori hladeni tekuiim metalom.
FIZIKALNE KARAKTERISTIKE JEZGRE. Temperaturni profil u gorivoj Sipki: u gorivu,zMoru i koSuljici. Reaktivnost jegre i parametri koji na nju utjedu.
ANALIZA SIGURNOSTI. Strategija ostavrenja sigurnosti nukleame elektrane.Deterministidki i probabilistidki pristup analizi sigurnosti. Rizici od rada nuklearne elektranei usporedba s ostalim rrzicima kojima je podvrgnut dovjek.
NUKLEARNA ELEKTRANA I OKOLINA. Utjecaji nukleame elektrane na okolininu.Vrste radioaktivnog otpada. Dozvoljene granice radioaktivne kontaminacije okoline. Preradaradioaktivno g otpada. Lokacij a nuklearne elektrane.
egnNOgfLSKA NESRECA. Kronol5ki sljed dogadaja u toku nesre6e. Analiza podinjenihgre5aka od strane pogonskog osoblja. Posljedice. Usporedba s nesreiom na Otoku tri milje.
VJEZBE. Prorada zadataka koji se odnose na odredivanje temperaturnog profila u gorivojSipki, na odredivanje unutarnje energije pohranjene u gorivu, na odredivanje uvjeta hladenjauzdul, gorive Sipke te odredivanje stupnja djelovanja nuklearnog kruZnog procesa.
LITERATURA:- D. Feretit, Nuklearne elektrane, Elektrotehniikifakultet, Zagreb, 1984.- H. Winterton, Thermal Design of Nucleor Reactors, Pergamon Press, Oxford, 1981.
T
T
rttr:
ttF
hhht:
t:
tT
IT
SnJer: PROCESNO-ENERCETSKI
DIGITALNO UPRAWJANJE
LITERATURA. - A.Friednan, P.Menon, Theory and Design of $dtchlngCircults, Cornputer Science Press, Woodland HI1Is,L975.n.Hafrn, Digltale Steuerungstechnik, Stuttgart, 196I.S.Judickij, Pnevrnati6eskie sist,emy upravlenlJa prl-vodom rnaiin-aWomatov, Drergija, Moskva, 1968-l,t.Sodan, AutornatlzaclJa logi6kj"m sklopovima, SkolskaknJlga, 7,agreb, 1973.
YTII'/Z + I
DAIJINSKO I DIGITALNO AUTOMATSI(O VODEI'IJE PROCESA U EIERGETSKIM POS.
TROJENJIMA. Funkclonalne gruPe.
tI nDnlN^ Tanr,rrrta rrrnaf.ttr.a s Dne[ -.16-SKITPOVI IZVRS,IIH ORGAIIA. ?.aporaa artatura s pneunatsklm, hldraulk1m 1 elektronntornlm servouredaJfi1a. Razvodnlcl, poJa6ala, osnovnlupravlJa6kl elernentl ( pneurmatskl 1 elektrl6kl). S18na11zator1 sta-nja oUietta f fzrrrS"nif,' organa. DalJlnsko upraylJanJe (poJednadno)
ridom servouredaJa. SlgnaltzactJa, blokada, za5tlta.
FuNKCToNALNA ovIS.IosI NAI,OGA T,PRAVL,ACKOG SISIEI'{II O STANJU PARAMEIA-
RA PO.SIBOJENJA I IZVRId,IIH ORGANA. SllJedrost rada. 0p1s f\rnkclonal-n1h ovlsnostl flrnkclJama Booleove algebre. MlnlmlzaclJa. Osrrcwr€.ll€-tode oplsa rada fostioJenJa u aubmaEskom reZj-mu: dlJagram uklJu6lrra-nJa 1 ifjagram tbfca. Slntiza upravlJa6kog slstena 1z dlJagrama ukUu-6irranJa i IfJagrama. toka. tlvodenJe mernorlJsklh elenenata. BeallzaclJaponrr6i po,rmitEf.lh 1, elektrl6klh- upravl Ja6klh elemenata - KodblnacuabafJfnsi.og 1 autsatskog upravlJania. Oinove upravlJanJa' pcmocu pro-cesnog raEunala. Osnovnl dlJelovl ra6una1a. PovezlrranJe s postroJe-nJem, ulaz lnformaciJa, obrada L LzLaz naloga-
VJEZBE. Prlkaz pner.uoatsklh upravlJaEidh elemenata 1 izwEnlh organa.Slnteza funkclonalnih gfupa:- odsli kondenzata, uklJu6lrranJe -1 ls-tO.ju6ftranJe fzmJenJlya& topllne, punJenie kotla vodom, upu6lvanJeturbine.
wl/1981.
-F
tItItt:
tIT
IT
IT
T
T
t
&nJer: PROCES,I0-EI,IERGET$(I
LABORAIORIJSKI RAD t[IIlO + 4
TOPLINSKI LABORAIORIJ
Kroz laboratorlJske vJeZbe u LaboratoriJu za topllnu 1 topllnske ure-daJe studentlnra se demonstrlra rad poJedlnih uredaJa 1 slsterla. ve?.a-n1h za nastavnl plan 1 pnogran usorJerrenJa, upoznaJe th se s na61nmprlprreoanJa, rrcdenJa 1 obrade rezultata laboratorlJsklh aJerenJa.
METODOI,oGIJA
Program rada u laboratorlJu obuhva6a Sest tematsklh Jedlnlca, a sva-ka se od nJlh sastoJl od:- audltornl d1o- upoznavanJe s prlnclplma rada obJekta koJl se proraduJe,- provodenJe Jedrng mJerenJa na obJektu i obrada rezultata- Lznda lzvJe5taJa.
Za snaku ternatsku Jedlnlou student dobiva podloge za LzvodenJe vJeibl.
IEI,IATSKE JEDIilICE
- VJeZba na nJernoJ stazl za teruograflJu- VJe?ba na nJernoJ stazl za klima[tzaciju- VJeiba na mJerrnoJ stazl za lspltlrranJe lzqlenJlrra6a toplLne za, WH- VjelUa na mJernoi stazl za ispltlrnnje strqnfn efeoenita XCft- VJeiba na mjernoj stazi za niske temperature (krlogena tehnlka).
LITERATURA. - Podloge za vjeZbe (pripremljene za svaku tematsku jedi-nlcu )
- AGA Operating l,lanual- FluiC Mechanics, A Laboratory Course- Standardi za lspit,ivanja JUS' IS0
tIt
ss/1982.
-*F
T;
I;
;
Ftnhnn,ri
nhnI;
;
;
;
:
&nJer: PROCES,I0-H{ERGETS(I
KONSTRI.JKCIJSKI RAD \rIIl0 + 4
IEHNTKA HLADENJA
T,adatak nalaie osnlvanJe deflnlranog topllnskog ureda Ja Lz domene ko-le8lJa Tehnlka h1adenJa.' KonsLnrkclJske vJeZbe lzvode-se u crbaonlcluz suradnJu aslstenata. RJeEenJe zadallca zahtlJeva lzradu:
Bllanse trrarl t top11ne.osnlvanJe Jedlnl;nlh aparata kao Sto su: kmpresor, kondenzator, 1s-parlna6, cJevovodl, recelver 1td.Prora6ut topJ.lne Jed1n16n1h aparata.Sherna regulaclJskog postupka.Tehn16k1 opls uredaJa.Prora6rrn 6wsto6e elsrenata topllnskog uredaJa. t
Radlonl6kl crteZ Jedlnt6nog aSnah.Dlspozlclonl ertei topllnskog uredaJa.fzbor dodatne opreme (ptmpe, r.egulaclona ar"matura, slgurrosnEl BroEl-tura 1td.).SpeclflkaclJa cJelokupne. opreme 1 materiJara topllnskog uredaJa.
LJkupni broJ crLeia. LznosL 2 do 4 formata A 1 .
KOI,IPRE$RI
T,adaLak nalaie konstruiranJe stapnog kompresora sa osciliraJu6tm il1rotiraju6im stapom i lamelnog konpr-sora. KonstrukciJske vJiZUe lzvo-de se u crtaonl uz suradnJu asisbenata. RJeienje z.adalka zafrttjer.aizradu:
Terrnodinami6t<i proradun -Hidrauli6ki prora6un.UrarrnoteZenje masa.0dredivanJe snage pogonskog stroJa.Izrada monLainog nacrta.Izrada radloni6klh nacrta Jednog od sklopova kompresora.
Ukupni broj crLei,a iznosi 2 do 4 formata A I -
LTTERATURA. (vidl vr. semestar - predmeti rehnika hladenJa 1Kompresorl).
?
tIItI
Snjer: PROCESNGENERGETSKI
KONSTRUKCIJSKI RP.D VIII/O + 5
LITERATURA. (vldi WI. semestar - predmet Toplinske operacije)
tT
T
T
T
T
T
IT
IT
tT
IT.
IOPLINSKE OPERACIJE
TadaLak nalaze osnivanje definiranog toprinskog uredaja iz domene ko-legiJa Toplinske operaci.je.
IbnsLrukcijske vjeZbe izvode se u crtaoni uz suradnJu asistenata.
Rje6enje zadaLka zahLijeva lzradu:- bilanse tvari i topline- gsnr:vanje jedinidnih aparata kao Sto su npr. grijalice, kutiqla,
kondenzatori i djelirniini kondenzatorl, aLsoricijski i'rektifi-kaclJski aparati, ejektorl itd.- prora6trn hidraulidt<itt'igriUitaka Jedini6nih aparata, cjevovoda i nuZnogpri.bora- prora6un prijenosa toplihe i rnase jedinidnih aparata- sheme regulacijskog postupka- tehhi6kl opis ureda.ja- prora6un 6wsto6e eiennenata toplinskog uredaja- dispozicijske crteZe toplinskog uredaja- radioni&e crteze zadatkom istaknutog jedinidnog aparata- izbora dodatne oprene kao Sto su npr. pulrpe, kompresori, armaturai. regulacijska armatura tesigurnosna armatura- speciflkacija cjelokupne opreme i materijala toplinskog uredaJa.
I-[<upni broj crteZa iznosi 2 do 4 formata A 1 .
BK/tgB2.
-t
rrTrrrt;
ttiltTttTTTTr
SnJer : PROCESIIO-E'IERGET$I
OSNOVE NUKLEARNE TEI{VIKE VI/2 + I
WOD. Osnovne atomske i nuklearne fizlkalne pojave. Mjerne jedinice.
RADIOAKTMIO$. Stabllnost abomske Jezgre.RadloakLlvni raspadi. Radlo-aktlvna ravnoteZa i lan6ani raspadl.
INTEBAI(CIJE. Interakclje elektrotnagnetskog zra6enJa, ionizlraJu6lh 6es-t16n1h zra6enJa, neutronskog zradenJa.
NI,JKLEARNE REAKCIJE. ErerglJa reakclja. Uzbudena Jezgra. EnerSlia pr28ar"eakclJa. LJdarnl presJecl. Lan6ane reakclJe.
ZRACENJE IZVORA RAZLICITIH GE0METRIJA. To6kastl I llnlJskl, porrrStnst<l,volumenski i prosLornl lzvor zraEe4Ja.
DEf,H(CIJA I MJERENJE ZnAcEilJA. Debektorl. BnoJa61. MJerenJe radloaktlv-nostl emlslJe zra6enJa. Identlflkac{a. Siatlstlke i pogre5ke mJerenJa.
ZASTIIA OD ZRAf,ENJA. UtJecaJ zra[enJa na lJudskl organLzun Za5efta.RukovanJe radioaktlvnlm materlJama. Radloaktlvnl otpacl. jkcldentl.
PRII4TENA RADIOAKTMIIH NT KLIDA I fZOTOPA. IspitlrranJe koroziJe I haba-nJa. ProLok pllrova i teku61na. PrimJena apsorpciJe, adsorpciJe i ras-prSenJa zra6enJa u kontroli prolzvodnJe 1 autcmatlzaciJi. RadiografiJai eana-defektoikopUa._ PrimJena dJelovanja zra6enJa.
NUKLEARNI STROJEI4I. Akceleratori. Generatori usmJerenog elektrcrnagnet-skog zra6enJa - laserl. Ionske i fotonske rakete.
NUKLEAfiNA flIZIJA. Brzina teruonrrklearnlh reakcija. Fuzloni (Eerzronukle-arni) reaktori.NUKLEARNA FISUA. Nuklearno gorlvo. ProizvodnJa enerSlJe fisiJm. Neu-tronska lan6ana reakclJa. Nuklearnl reaktorl I k1as1fllkac{a-.- M.tltl-pli.kacloni faktor. Krfif6na masa 1 dimenzlje reaktora. TertnlEka snagareaktora. I'letoda pertrrrbaclje Jednogrupne aproksimaclJe.
PRII,! ENA NITKLEAnNE ENEnGIJE. Proizvodnja termoenergiie i elekbroenergi-je, pogon vozlIa 1 svemirskih letJeliea, nuklearno oruZ;e, nuklearneeksplozije u mirnodopske swhe.
VJEZBE. Prora6uni poJedini-h fizikalnlh ve1i6ina. Mjerenie t<{dferistl6-nlh osoblna zra6enja te izvoderije iJeLOi s radioaktlvnjm nuklidjma 1
izotoplma koje su od interesa za strojarsku i brodogradevnu praksu'
LITERATURA. - Buljan,Bosanac,StibllJ, Nuklearna propulziJa, Beograd'196o-
- R.Bu1jan, Medurnrodnl sustav mjernih jedlhica, Brodograd-nJa 20, 1969. , 26-39 1 129-138-
- f.Supek, Moderna fizlka i slruktura rnaLerlje, Nau6na
knJiga, Beograd, L965.- S.Glasstone, Atomska energiJa, Nau6na lcrJiga, Beograd,
1960.- D.Popovi6, Osnovl nuklearne tehnike, Nau6na lcnji8a, Beo-
grad, 1970.- V.i G.Pai6, Osnove radiiacione dozlmetriJe i
zra6enJa, Sveu6iliSte u Zagrebu, 1968.- A.MiIoJev16, V.Uroiev16, M.Kupera, Principl 1 metode
prhen6 radioaktlvnih liotopa u industriJi, Nau6na knJl-ga, Beograd, f963.
zaSt:.te oa
RB/1981.
SnJer: PROCES'IO-ENERGETSKI
KONTROLA I OSICT'RAI'IJE KVALITETE NEP VIII/2 + I
WOD U SISIEM KONTRQLE KVALITETE u nuklearnoJ 1ndustrlj1. Elementloslgr.ranJa kontrole kvalltete. RazvoJ programa oslgUranJa kontrolelval1tete. Metode 1 tehnlka za kontrolu knalltete. PrlmJena oslgu-ranJa krralltete u pr"oJektlma nuklearnlh postroJenJa. Metode zaobu6avanJe kadrova za osiguranJe kontrole klralltete. Razrada tret-mana konirole knalltete za prolzvodnJu gorivlh elernenata. Kontrolakvalltete 1 metode verlflkaelJe. FunkclJe kontrole 1 verlfikaclJe.
VJEZBE. Seolnar o prl"mJenl kontrple knalltete na poJedlne elemenLeNEP.
LITERATURA.
NA/I982.
II
i
t-r
T
T
rIrttrt
:I
i
TrttII;
ITtr
Snjer : PROCESI{0-B,IEnGETSKI
OS{OVE NUKLEARNIH REAKTORA VI/3 + 1
RASPODJELA NEUTRONSKOG FLUKSA U JEZGRI. Dituzija neutrona u materiJl,usporavaltje brzlh neuLrona, proraEun duZine usporavanJa. DifuziJatermallzlranlh neutrona, ciklus ilvoLa neulrona, formula 6etlr1 fak-tona, JednadZba termaln6g reaktora, rJeSenJe reaktorske Jednadibe zanereflektiranu Jezgru, odredlrranJe buckllnga, odstupanJa od teoretskeraspodJele neutronskog fluksa, reflektorl 1 nJlhov uEJecaJ.
VBEMET.IS(E PROM,EX{E U PONASATIJU REAIfiORA. REAKT1VNOSE 1 TCAKTOTSK1
perlod, trenutnl 1 zaostall neutronl, utJecal zaosiallh neutrona,utJecaj temperature na promJenu reakilvnostl, koeflclJentl 1 reak-tlinos[ usfi3ea pronsenl tlaka 1 zapregr4[nskog s?flXZaJa tu, .sakup-UanJe ftsioittr broaUcata, utJecal IueIS: I &rrev na reaktlvnost'uiJecal Xenona G pGtanJe 1 65enJe ieaktora, utJecal promJene 8o-rlrra na reaktivnost.
PROIZVODNJA I ODVODBIJE IOPLINE U REAKIORU. ProlzvodnJa t6p11ne u
reaktoru, voltunenska Ja6lna toplinskog lzvora u gorlrnr.. tok topllneu krutom gorlw, tok topline 9 krutom plo6astom gorlvom &lentu,tok topllne u krutom cilindriEnom gorlvom elernentu, aks1J3lna ra.s-podjeli ternperatr:re u hladnom 1 gorivom elementu. l"laksjmalna Eempe-
rattra u gorltrom elemertlu, r:kupna generacija topline u Jednom gori-vom elemeitu, gkupna toplina glnerlrana u jezgfi reaktora, sluQjhonngene jezlre. Sfuiai heterogenog reaktora s krajery Sorlvlh elerne-naml rcplotio projektlranJe iezere, odredivanje wu6e to6ke ap:orp-
"il"'r""Eenli JZd., oavoienie topitne iz ploie podwgnute zra6enJu,topli.nska zaitlta.
VJEZBE. Prora6un karakteristi6nih ve1i61na za odredivanje di-menziJanuklearnog reaktora.
LITERATURA.
NA/1991.
|I
tIttIT
T
iltT
T
IT
It;
It;
r
&njer: PROCESNO-ENERGETSKI
NUKLEARNA ENERGETSKA POSTROJENJA I 1'lll2 + O
NEKI TERI&DINAMICKI ASPEKTI NUKLEARNIH ENERGETSKIH POSIRO'ENJA' Carnot-
ov clklus i eflkasnost, stvarni clklus i reverzibilnost, Banklne-ov
clklus, eflkasno"i i "ia NEP u fleverzlbllnom clklusu, regeneracua
u NEF. pregriJavanJe I dogrljavanje-radnog flulda, lzbor radnog flulda'podJela reaktora.
NUKLEANNA N'IERGEf,SKA POS.TRO'EIJA S VODOM POD PRITISKOM' OSNOVNC KOTPO-
nente pWR reakto"", opi" stanaarOnog postroJenja sa PlllR reaktorqnl BIE-
I*ii.i.i 1 ropllnikl bilans u P14R iod prltiskm 1 snaga q,oqan{a upWR, slgqrnosnl r<riteri: za proJeiitirapie P1.IR reaktora, standardnl Lz-
;j;3t"1=;;u,r"";"41 pr{i, polofixa lskusrva u radu PWR reaktora-
NLKIJAfiNA EI'IERGEf,$|$ POSIfiOJE'IJA SA VRELOM VODOM' Qsnovne komponente
BtlR reaktora. Radloaktlvnost parnoe +t*, materlJalnl 1 ioplotnl bl-lans welovodnog r""t Uo"", nfbrostlti6Xf tiat< u vrelovodnom kanalu'pogonskl tlak u p"i"oanoi'ctrputactJt, ,tJu"aj volumenskog udJela fhze
na rad reaktora, koeflclJeng tlaka i-wel6voOnom reaktoru, postroJenJe
s dlrektnlm clkluso*,-p""t"oJenJi-si dualnim ciklusorn, oni,s slan9*anoepostroJenJa BWR reat<ioia, "iegno"ni
t<r1teri JL a projektlranJe Bt.lR reak-
torskog postroienja, sUnAardni izvJeStal o sigunnosti BWR reaktora,po8pnska iskustva u'radu Bl'lR reaktora'
OSIALI TIPOE REAKTORSKIH POSIBq'E'IJA SA TERMALNIM REAKIORI}'IA' POdJCIA
reaktora po f,faOiiu, poOi"fa reakLora po rnoderatoru, reaktor hladen
plinom (GCn j. acnj relr<c6r rrladen ore;skln hladillma, ieSko
reaktorskl sistemi, PHWR sa cfievi-ma-pod tlakom' SGHtllR sa ciJevj'ma pod
pretlakorn, .t* sa sudom pod prltlskm'
BRZO OPLODNI REAKTORI. osnove flzike brzlh oplodnih reaktora' odrdlrra-nje dlmenzija brz,og oplodnog ""J-o"",
hladenje tednlm metalom, materl-jalni 1 toplinsfi [ilans Uriin oplodnih reaktora, faktorl odyaJanJa'
gorivi ciklus za brze oplodne ""ito"", opis standardnog postroJenJa
sa brzim oPlodnim reaktorom.
VJEZBE. Sernlnar o konstrukcionlm osobenostima pojedinih elernenata
nr-rkl earno-energetskih posiroJenJa.
LITERATURA.
tT
tItl'IT
h
hF:
h
FInTFrf
&nJer: PR0CtsSNO-ENEBCEf,SKI
NUKLEARNA ENERGETSKA POSTROJENJA tr VII/2 + 0
, :-1i :
NEKI TER},IODINAI',TIIXI A.SPEKTI NUKLEARNIH ENERGETSKIH POSi'RO,EIJA. CATNOT-
ov clklus f effXasno"ir-"tr"rn1 clklus 1 reverzibllnosb, Ranklne-ov
elklus, efikasno"i i-".a NEP u fleverzibllnom clklusu, regeneraelJa
u NEP. Pr"eerua\ranJe r oogriJavanJe radnog flulda, lzbor nadno8 flulda'podJela reaktora..
M'KLEANNA ENERGETS(A POSTRO'ENJA S VODOM POD PBIIIS(OI'I' OSNOVNE KOTNPO-
nenbe Pj1R reaktoi-; "pi" "t*a."Onog postrojenJa sa P['IR rcaktorltlre mE-
rer13alnl r.topllniki-Urf"* u tt{R [ob oriltkcm I snasa ptmqan{a u
pt{R, stgrrrnosnl fo:ld;lJ ,.-p-i"irtiranie Pt{B reaktoll' s9lqltuL Lz-
;j;igaf; "Gr*b"tl pgR, posonska lskGiva u radu Pl{B r€aktora.
' :i' . .'. ., ., t.
'." t1.' . I -': :
Ntlfl.EARI'tA ElllmcEf,S(A rcSIROJENJA SA VREIOM VODO]{' Osnovne kooporenEe
iil+t;;ii;oil:'nilG:"*iil;t;il"e *la?, mauerlJalnl,l toplotnl b1-
lans vreloroa*e';;;mil;irrii""siitr6xr tiat< u wilovodnm kanalu'
pogonskl .tlak.r .pii"qO.lj'cir5y1"oi3i, utJecal volgneirskog udJela faze
na rad -reaktorar'i;ifiiiuni g1if<" i vrefovoOnom reaktonrf . Pqstrojenjes dlrektnlrn,,clklus;,r"-p.;t"o5en3a-si dualnl4.glklusanr 9P{i Standardnog
posiroJenJa Bt{R ;"[ibe, "Gtio"ni X"it""LJL za proJekblranJe Bt{R reak-
torskog postroJenF;-ilfoJinr'i'uJeital o irsurnostl EHH neakbora'
pogpnska lskustrra u'radu Bl{R reak0ora'
osIALI r,,.o.o - 'M*N*SKIH
POS[8O,,{JA SA TE*'.ALNIM .nEAIfl'0RI}lA' PodJ e'a
reakbora po frfaOUur-poOjef"" t-"t too po. rcderaio11' reakbgr trladen
prlnor (ccn r AdRi-ilLd"-nr"c.ti "iid"xil, lrlldrUgg, unry.qdreaktorskt slstenir-it{tn; cfJevf.ma-pod tlakqn, SGI{tlR ea clJevlma pod
preElakor, .r* sa sudm Pod Prltlskm'
BRZ$ OPLODM REAKIORI. Qsnove flzike brzlh oplodnth reakEora' odredlva-
nje dlmenzlJa brzog op).odnog."u"kgo"", hladenJe te6nlm metalom, materl-jalnl 1 topllnskf Sffans Urztr opfoanifr reaktora, .fakLorl *E{*1",gorlvi clklus za-brz/ - oplodne r"ikto"", opls stanOarOnog postrloJenJa
sa brzlm oPlodnirn reakLorrom. .
VJEZBE. Sernlnar o konstrukclonlm osobenostfuna poJedinlh elrenat'anuklearno-energetsklh postroJenJa'
LTTERATURA.
?
T
II:
T
I:
t:
.:
:
ItItIt;
:
T
&nJer: PROCESI{O-ENERGETSKI
NUKLEARNI CORIVI CIKLUS VIII/Z + O
IZGARAT'IJE NLJKLEARNOG GORM. Osnove fLzLke lzgaranJa nuklearnog gorl-va. Prora6un stupnJa lzgaranJa u ter:naln1m reaktorlma. Prora6un kol1-61ne prolzvedenog plutonlJa, prora6un zaostale generaclJe topllne ugotlvtt. OdlaganJe gorlva u reaktorlma.
PROCESI OBRADE NTKLEARNIH SfROVINA. Pr.ocesi prolzvodnJe iutqg ko1a6a.Procesl z.a probvodnJu LIFa. Procesl za obr,gai,lrranJe urana. ProceslprolzvodnJe gorlvlh elemefiata. Procesl za pneradu ozra6enog gorlna.Procesl za preradu 1 obradu RAO. OdlaganJe ozraEenog gonlva. Prora6unhladenJa gorlvlh elemenata. UtJecaJ postroJenJa gorlvog clklusa naoko11nu.
EKOI{OI'{IJA NTKLEA8NOG GORMG CIKLUSA. Opls otvor€nog gorlvog clklusa.@ls zatvorenog gorlvog clklusa. Prora6un materlJalnog bllansa nuklear-nog gorlvog clklusa. EkonomlJa poJedlnlh faza nuklearnog gorltrog clklu-sa. Clldus s prlrrodnlm uranom. Clklus sa oboga6enlm uranom.'Regulatlrraza gorlvi c1klus.
VJEZBE. Semlnar na koJem se obraduJe nlvo dostlgnu6a nuklearnog gorl-vog clklusa.
LIIBATURA.
NA/rgg2.