odgoj za budućnost

8/18/2019 Odgoj Za Budućnost

1/4

Prikaz knjige

ODGOJ ZA BUDUĆNOST

Edgar Morin

Tuzla, novembar, 2!"# godine$OG%A&%JE '

S%'JE$A MJESTA S$OZNAJE( ZAB%UDA ' '%UZ'JA


2/4

Odgoj budućnosti mora se suočiti s problemom koji ima dva lica: to su zabluda i

iluzija. Zabluda i iluzija nameću se ljudskom duhu od pojave homo sapiensa.

Spoznaja nije ogledalo stvari ili izvanjskog svijeta. Sve su percepcije istodobno

interpretacije i cerebralne rekonstrukcije na temelju stimulusa ili znakova koje osjeti hvataju i

kodiraju. Pogrešci u opaanju pridruuje se intelektualna zabluda. Spoznaja u obliku riječi!

ideje! teorije plod je interpretacije"rekonstrukcije sredstvima jezika i misli! pa je samim tim

izloena opasnosti zablude.

#azvoj znanstvene spoznaje moćno je sredstvo za otkrivanje zabluda kao i sredstvo u

borbi protiv iluzija$ nijedna znanstvena teorija nije zauvijek cijepljena protiv zablude.

%e postoji mozgovna sprema koja bi omogućila da se razlikuje halucinacija od

percepcije! san od budnog stanja! imaginarno od zbiljskog! subjektivno od objektivnog.

&gocentričnost! potreba za samoopravdanjem! tenja da se na drugoga projicira razlog zla

dovode do toga da svako lae samome sebi te da ne moe otkriti la kojoj je sam tvorcem.

'ma čak lanih sjećanja za koja smo uvjereni da smo ih doista doivjeli! kao što ima potisnutih

sjećanja za koja mislimo da ih nikada nismo doivjeli.

%aši idejni sustavi ne samo da su podloni griješenju! nego štaviše podravaju zablude

i iluzije koje su u njih upisane.

Ono što omogućuje da razlikujemo izme(u budnog stanja i sna! imaginarnog i

zbiljskog! subjektivnog i objektivnog! to je racionalna aktivnost duha koji se poziva na

kontrolu okoline! na kontrolu prakse! na kontrolu kulture! na tu(u kontrolu! na kortikalnu

kontrolu. #acionalnost je najbolja brana od zabluda i iluzije. #acionalizacija je zatvorena!

racionalnost otvorena. Prava racionalnost! po prirodi otvorena! uspostavlja dijalog sa zbiljom

koja joj se odupire. #acionalizam koji ne mari za bića! subjektivnost! osjećajnost! ivot! jest

iracionalan. #acionalnost mora priznati udio a)ekta! ljubavi! kajanja. Prava racionalnost

poznaje granice logike! determinizma! mehanizma.

Paradigma moe biti de)inirana:

• Promocijom"selekcijom ključnih koncepata inteligibilnosti.

• Odre(ivanjem ključnih logičkih operacija.

Postoje dvije suprostavljene paradigme koje se tiču odnosa čovjek * priroda. Prema

prvoj paradigmi! čovjek je uključen u prirodu i svaki diskurz koji se pokorava toj paradigmi

smatra čovjeka prirodnim bićem i priznaje njegovu +ljudsku prirodu,. -ruga paradigma

propisuje disjunkciju izme(u ta dva termina i odre(uje ono što ostaje speci)ično u čovjeka kadse isključi ideja prirode.

2


3/4

ulturni imprinting! matrična šablona koja upisuje kon)ormizam u dubini! te postoji

normalizacija koja odstranjuje sve ono što bi je moglo osporiti. 'mprinting je termin kojeg je

onrad /orentz predloio da bi imenovao taj neizbrisivi pečat koji prva prvcata iskustva

utiskuju mladunčetu. 'deja ili teorija ne bi nipošto smjele! kratko i jasno! biti

instrumentalizirane! niti bi smjele nametati svoje sudove na autoritaran način$ one bi trebale

biti relativizirane i ukroćene. 0rlo nam je teško razlikovati trenutak razdvajanja i

suprostavljanja izme(u onoga što potiče iz istog izvora: idealitet! tj. modus postojanja koji je

nuan kako bi ideja prevela zbilju! i idealizam! zaposjedanje zbilje od strane ideje$

racionalnost! sredstvo dijaloga izme(u ideje i zbilje! i racionalizaciju! koja taj isti dijalog

sprječava.

'znena(uje nas ono što je neočekivano. %ikada ne moemo predvidjeti na koji će se

način novost ukazati! ali treba očekivati njezin dolazak! to jest očekivati neočekivano.

1ednako kao što je kisik ubijao primitivna iva bića sve dok ivot nije počeo koristiti

taj otrov kao protivotrov! tako i nesigurnost koja ubija priprostu spoznaju! slui kao korisni

antidot za kompleksnu spoznaju. Spoznaja o spoznaji! koja sadri zapitanost onog koji

spoznaje o samoj njegovoj spoznaji! mora se pojaviti u odgoju kao trajno načelo! kao nunost.

/judski duh treba biti sumnjičav prema idealnim proizvodima! koji su mu! s druge

strane! ivotno prijeko potrebni. Potrebna nam je trajna kontrola kako bismo izbjegli

idealizam i racionalizaciju.

$OG%A&%JE ''

NA)E%A $E*T'NENTNE S$OZNAJE

Spoznaja ključnih problema svijeta! ključnih in)ormacija što se odnose na taj svijet!

ma kako nepredvidiva i naporna bila! vrijedi truda jer inače nam prijeti spoznajna

osakaćenost. Spoznaja svijeta kao svijeta postaje istodobno intelektualna i ivotna nunost.

2emeljno pitanje obrazovanja i odgoja: to je pitanje koje se tiče naše sposobnosti da

organiziramo spoznaju. S tim se temeljnim pitanjem mora suočiti odgoj u budućnosti jer

dolazi do sve veće! sve dublje i sve ozbiljnije neuskla(enosti izme(u naših rascjepkanih i

razdvojenih znanja! posloenih u pretince.

3 toj sveopćoj neuskla(enosti postaju nevidljivi:

• ontekst!

•4lobalnost!

• 5ultidemnzionalnost!

3


4/4

• ompleksnost.

4

odgoj za budućnost

Documents