odgovori na pitanja
DESCRIPTION
ELEKTROTEHNIKATRANSCRIPT
ODGOVORI NA PITANJA (predavanje_01)
1. Osnovni je zadatak mjerne tehnike da odredi pravu vrijednost mjerene veličine s određenom točnošću u određenim okolnostima (uvjetima).
2. Mjerena veličina je baš ona veličina koju mjerimo. Na primjer kod nekog (ovog) stola mogu mjeriti; duljinu stola, širinu stola, visinu stola, debljinu daske stola, masu stola itd.
3. (?)
4. Veličina je po definiciji sve ono što se može, ali i ne mora, mijenjati.
5. Veličine dijelimo na tri grupe.
6.
-Imamo veličine koje lako možemo mjeriti.
-Imamo veličine koje možemo samo odrediti.
-Imamo veličine koje možemo samo ocijeniti.
7. Temperatura ili električni potencijal je odredljiva veličina zato sto mi mjerimo samo razliku temperature.Određena je neka temperaturna skala i ono što je najvažnije – određena je nulta točka.
8. Značajni događaj u povijesti koji je doveo do stvaranja metarskog mjernog sistema bio je lom Francuske buržoaske revolucije 1789. godine.
9. Udaljenost koja je uzeta za određivanje duljine od 1m bila je udaljenost između pola i Ekvatora.
10. Za određivanje duljine od 1m uzeta je udaljenost između pola i Ekvatora zato što je to karakteristična veličina planete na kojoj svi živimo.
11. Nekako se moglo smatrati da bi osnovna jedinica duljine mogla biti slične veličine kao 1 pas (simple) ili 1 double pas(stara francuska jedinica), a izmjerenu
duljinu udaljenosti pola i ekvatora ako želimo podijeliti okruglim brojem – pa to je jedino 10 000 000 i daje upravo veličinu između 1 simple pas i 1 double pas – dakle odgovara.
12. Na osnovu prve definicije metra izrađen je prvi prametar-etalon jedinice za duljinu od jednog metra.
13. Prvi etalon metra ili pramjera, prametar, otjelovljenje mjere čuva se u Arhivu Francuske revolucije u Sevreu, Pariz, napravljen je u obliku šipke presjeka u obliku nečega između slova X i H iz 100% platine.Na jednoj od gornjih ploha urezana su dva poprečna ureza čija je udaljenost odgovarala točno izračunatoj duljini od 1/10000000 udaljenosti između pola i ekvatora.
14. (?)
15. Današnji etalon metra napravljen je od slitine 90% platine i 10% iridija.
16. Današnji etalon metra čuva se u međunarodnom uredu za utege i mjere u Sevreu, Pariz.
17. Današnji etalon metra zove se međunarodni etalon. (?)
18. Današnja službena definicija metra: duljina od jednog metra je ona duljina puta koju svijetlost pređe u vakuumu za približno jedan tristomilijunti dio sekunde.
19. Definicija metra je mijenjana.
20. Jedinica za mjerenje volumena tekućina nastala je tako što se nakon malo računanja i eksperimentiranja došlo do prijedloga da se za volumen tekućina odredi volumen šuplje kocke s bridom od 1dm3, tj. da je 1 litra (1l) = 1dm3 .
21. Današnja jedinica za koja se koristi za volumen tekućina naziva se litra.
22. Jedna od jedinica koja je se koristina u Francuskoj bila je jedinica pod nazivom “setier” s volumenom koji odgovara volumenu od 0,54 litre. To je bila dosta prikladna veličina pa se pokušalo iz jedinice za duljinu (1m) doći do nekog volumena koji neće biti ni puno veći a ni puno manji od te jedinice.Došlo se do prijedloga da se za volumen tekućina odredi volumen šuplje kocke s bridom od 1 dm3.
23. Kilogram je nastao tako što je određeno da masa od jednog kilograma bude masa 1 litre čiste destilirane vode na 4°C i kod normalnog atmosferskog tlaka. Destilirana voda je uzeta zato jer je ona jednaka i u Švedskoj i u Australiji. Uzeta je temperatura od 4°C zato jer je na toj temperaturi voda najgušća.
24. Masa od 1kg je masa međunarodnog etalona mase izrađenog od slitine iz 90% platine i 10% iridija koji se čuva u Sevreu, Pariz.
25. Etalon mase od 1kg ima oblik istostraničnog valjka.
26. Arhivski etalon valjka izrađen je od 100% platine, a međunarodni etalon valjka izrađen je od slitine iz 90% platine i 10% iridija.
27. Etalon mase od 1kg je relativno mali.
28. Prva jedinica za vrijeme bila je sekunda.
29. Dan je podijeljen na 3 manje jedinice.(?)
30. Sat se dijeli na 60 minuta.
31. Jedna minuta ima 60 sekundi.
32. Jedan dan ima 86400”(24h * 60’ * 60”).
33. Prva definicija jedinice za vrijeme glasila je: jedinica za vrijeme je jedna sekunda koja traje koliko i 1/86400 – ti dio dana.
34. Današnja definicija sekunde glasi: jedna sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja cezija 133.
35. Današnja definicija jakosti el. struje od 1A glasi:
Jedan amper je jakost one stalne (istosmjerne) struje koja protičući kroz dva paralelna, ravna i beskonačno duga vodiča, zanemarivog kružnog presjeka, međusobno razmaknuta za jedan metar u vakuumu stvara silu od 2×10-7N po metru duljine vodiča.
36. Temperatura se mjeri u Celziusovoj,Fahrenheitovoj,Reumirovoj i Kelvinovoj skali.
37. Celziusova skala ima 150 °C. (?)
38. Reumirova skala ima 120 °R. (?)
39. Fahrenheitova skala ima 300 °F. (?)
40. Temperatura ledišta vode kod Celsiusove skale je 0 °C , kod Reumirove skale 0 °R, kod Fahrenheitove skale 32°F i kelvinove skale 273,15K.
41. Temperatura vrelišta vode kod Celsiusove skale je 100°C , kod Reumirove
skale 80°R , kod Fahrenheitove skale 212°F i Kelvinove skale 373,15K.
42. (?)
43. Odnos između Celziusa i Kelvina je takav da 0 °Celziusa iznosi 273,15Kelvina.(?)
44. Voda pod tlakom od ~611,7Pa ima kod temperature od 0,01°C sva tri svoja agregatna stanja (led, voda, para) pa se ta točka odgovarajućeg dijagrama naziva i trojna točka.
45. Temperatura trojne točke vode iznosi 0,01°Celziusa.
46. Mol je jedinica za množinu tvari.
47. Jedan mol je množina sustava koji ima toliko jedinki koliko ima atoma u 12 grama ugljika 12C.
48. Jedinica za svjetlosnu jačinu zove se kandela.
49.
50.
51. 1 kilogram(kg) i 1 sekunda(s) su iznimke što se tiče korištenja predmetaka.
52. Etalon je pramjera.
53. Etalon se još naziva i prametar.
54.
55. Vaga koja služi kao mjerna normala za električnu struju zove se Rayleighova ili strujna vaga.
56.
57.
58.
59.
60. Westonov etalonski element ima kod 20,0°C elektromotornu silu točno EW=1,018650V.
61. Struja kratkog spoja Westonovog elementa iznosi cca 1mA.
62. Westonov etalonski element se koristi iskljucivo kao izvor napona.
63. Westonov element je osjetljiv na temperaturu prostora u kojem se nalazi.
64. Ako dođe na temperature ispod +4°C onda se može smatrati da je uništen.
65.
66.
67.
68.
69. Karakteristika Zener - diode
70. Zener - dioda se koristi u nepropusnom dijelu karakteristike71.
PREDAVANJE 2 – ODGOVORI NA PITANJA
72.Pračovjek je sa strahom promatrao strahovite učinke djelovanja
groma.
73.Razlika između groma i munje je ta što je grom električno pražnjenje imeđu oblaka i tla,odnosno predmeta, bilja i živih bića na tlu,a munja je električno pražnjenje između čela i začelja oblaka ili između dva oblaka.
74.Grmljavina je zvuk koji prati pojavu groma ili munje.
75.Bljesak je svijetlost koja prati pojavu groma ili munje.
Blisikanje je udaljena svjetlosna pojava vezana uz pojavu groma ili munje.
76.Ljudi se i dan danas još boje groma.
77.Jantar ili ćilibar je fosilna smola.
78.Stari Grci su opazili da nakit od jantara kad je protrljan vunom privlači na sebe čestice prašine koje inače mirno lebde oko njega.
79.Stari Grci su jantaru dali ime elektron.
80.Kako su Grci jantar nazvali elektron to se kasnije udomaćilo da se pojave takvog karaktera nazivaju električne pojave.
I eto otkud ime elektricitet,elektrostatika,elektrotehnika itd.
81.Ako se češljamo ebonitnim češljem možemo primijetiti da se kosa podiže za češljem,da se čuje lagano pucketanje, a u mraku se vidi i lagano svjetlucanje.
82.Kod sintetičkih odjevnih predmeta se isto znaju pojavljivati elektrostatički efekti.Kod njihovog skidanja uvečer prije spavanja kad je zrak suh,događa se pucketanje i pojava svjetlosnih efekata.
83.Engleski liječnik William Gilbert je utvrdio da staklo,ebonit,krzna životinja itd. protrljana tj. trenjem stiču osobinu da privlače druge lake čestice iz svoje okoline ali da se i privlače (ili odbijaju) međusobno.
84.Ako predmete od stakla,ebonita trljamo krznom ili vunenim odjevnim predmetima oni će se privlačiti.
85.Predmeti od stakla trljani svilom ili ebonita trljani krznom će se privlačiti.
86.Benjamin Franklin je supstance koje se pojavljuju kod naelektriziranih tijela nazvao plus (+) i minus (-).One koje se javljaju na staklu sa plus (+), a one koje se javljaju na ebonitu sa minus (-).
87.Svi eksperimenti koje provodimo trljanjem raznih tijela pokazuju samo jednu pojavu; djelovanje jednog tijela na drugo na daljinu,bez ikakvog vidljivog posrednika.
88.Svi predmeti i tvari oko nas građeni su od molekula.
89.Molekule se sastoje od više atoma (neke od samo dva, a neke i od više stotina pa i tisuća).
90.
91.Prema Bohrovom modelu atomi su građeni od tri vrste elementarnih čestica i to elektrona, protona i neutrona.
92.Atomska jezgra je sastavljena od protona (pozitivno nabijenih čestica) i neutrona (čestica bez naboja).
93.Naboj neutrona; kvark dolje ima naboj -1/3q0, a kvark gore +2/3q0 – ukupni naboj jednak je nuli.
94.Naboj protona; kvark dolje ima naboj -1/3q0 a kvark gore +2/3q0 – ukupni naboj jednak je +q0.
95.
96.
97.Sa stanovišta elektrotehnike atomska jezgra i njezina građa nas u pravilu ne zanimaju.
98.U normalnim prilikama oko atomske jezgre svakog atoma kruži od 1 do 100 i nešto elektrona (ovisno o broju protona).
99.
100.Elektroni se ne mogu kretati po proizvoljnim putanjama već samo po nekim,strogo određenim.
101.Elektroni se ne mogu kretati po proizvoljnim putanjama već samo po nekim strogo određenim koje odgovoraju određenim uvjetima.Ti uvjeti proizlaze iz valnih svojstava elektrona.
102.Valna duljina materijalnog vala nije veća ako je masa čestice i njezina brzina veća .Što je veća masa i brzina čestice valna duljina je manja i obratno.
103.Elektron ima relativno malu masu.
104.Elektron se oko atomse jezgre kreće relativno velikom brzinom.
105. Kako je elektron i val i čestica opseg putanje mora biti cjelobrojni višekratnik njegove valne duljine.
106.Duljina najniže putanje elektrona oko jezgre atoma je duljina one putanje koja je po duljini jednaka valnoj duljini elektrona.
107.Duljina 2. po redu putanje elektrona oko jezgre gledano od strane jezgre je duljina one putanje koja je 2 puta dulja od valne duljine elektrona.
108.K, L, M, N, O, P i Q su slova kojim se obilježavaju putanje,počevši od slova K, a nazivamo ih elektronskim ljuskama.
109.Energetski nivoi; Svakoj putanji odgovara određena energija, pa elektroni koji kruže oko jezgre mogu imati samo određene energije ili kako kažemo energetske nivoe.
110.Elektroni u ljuskama imaju manju energiju od slobodnih elektrona.
111.Po dogovoru se uzima da slobodni elektroni imaju energiju jednaku nuli.
112.Energija elektrona u ljuskama atoma je po predznaku negativna.
113.Kad slobodan elektron uđe u ljusku nekog atoma onda će on izvršiti neki rad kako bi smanjio svoju energiju.
114.Elektron može emitirati u okolni prostor bilo koju količinu energije.(?)
115.Ako je elektronu potrebno predati točno određeni iznos energije to nazivamo kvant.
116.Ustanovljeno je da se ljuske dijele u podljuske.
117.Podljuske označavamo malim slovima abecede i to; s,p,d,f,g,h,i.
118.Slovima s,p,d,f,g,h,i označavamo podljuske.
119.U podljusku „s“ svake ljuske atoma stanu samo dva elektrona.
120.Broj mogućih elektrona u svakoj sljedećoj višoj podljusci se povećava za 4 elektrona.
121.Ljuske P i Q su nam potrebne zato jer su ljuske rascijepljene na podljuske, a ove se po energetskim nivoima isprepliću.
122.Podljuske pojedinih susjednih ljusaka se međusobno isprepliću.
123.Niža podljuska više ljuske nema veći energetski nivo od više podljuske niže ljuske.
124.Elektroni redom popunjavaju ljuske i podljuske nekog atoma po njihovom energetskom nivou od najnižeg prema najvišem.
125.Elektron u najvanjskoj podljusci naziva se valentni elektron.
126.Valentni elektron će lako postati slobodni elektron kad se u toj najvanjskoj podljusci nalazi samo jedan elektron.
127.Materijale koji u svojoj strukturi imaju vrlo mnogo slobodnih elektrona nazivamo vodiči.
128.Razlikujemo tri vrste materijala prema iznosu energije koju treba dodati valentnom elektronu kako bi postao slobodni elektron.
129.Materijale kojima kod sobne temperature valentnim elektronima treba dodati energiju od 5 do 10 eV nazivamo izolatori.
130.Materijale kojima kod sobne temperature valentnim elektronima treba dodati energiju od 0,7 do 1,1 eV nazivamo poluvodiči.
131.Materijale koji kod sobne temperature imaju (bez dodavanja energije) vrlo velik broj valentnih elektrona i koji su postali slobodni elektroni nazivamo vodiči.
132.Materijale koji imaju vrlo velik broj slobodnih elektrona nazivamo vodiči jer zbog velikog broja slobodnih elektrona dobro vode električnu struju.
133.Elektron koji je 1836 puta manje mase od protona ima veći volumen od njega.U atomistici je sve moguće. Pa te čestice su istovremeno i val i materija. Tako da se i ne može govoriti o klasičnim dimenzijama. Govori se samo o
veličini prostora u kojem ćete se sa velikom vjerojatnosti sudariti s (tj. dotaknuti je) tom česticom.
134.Točkasti naboj je električki nabijeno tijelo čije se dimenzije u promatranom slučaju mogu zanemariti.Ovo tijelo može imati + ili – naboj koji je cjelobrojni višekratnik elementarnog naboja q0=1,6018×10-19As.
135.Elektron je točkasti naboj.
136.Atom bez jednog valentnog elektrona, ili s jednim valentnim elektronom viška se također može smatrati točkastim nabojem.
137.U svakodnevnom životu i znatno veće (od atoma) nabijene čestice smatramo točkastim nabojem.
138.
139.Za točkasti naboj kažemo da je usamljeni točkasti naboj ako u okolini točkastog naboja nema drugih naboja ili nabijenih tijela.
140.Kad u blizini točkastog naboja imamo još skupinu nekoliko točkastih naboja govorimo o grupi usamljenih točkastih naboja.
141.Kad su točkasti naboji raspoređeni po nekoj proizvoljnoj liniji gusto jedan do drugoga, postaje nam nepraktično da ih tretiramo kao pojedinačne naboje, tako da uvodimo pojam linijskog naboja l.
142.Kad su točkasti naboji raspoređeni gusto jedan do drugog na nekoj plohi, govorimo o plošnom naboju s.
143.Kad su točkasti naboji gusto raspoređeni jedan do drugoga po nekom volumenu,odnosno omeđenom dijelu prostora, govorimo o prostornom naboju gustoće r.
PREDAVANJE 3
144. Što je proučavao fizičar Augustin Coulomb ? Proučavao međusobno djelovanje točkastih naboja.
145. Na koji je način Coulomb realizirao točkaste naboje ?
Objesio je srčiku bazge (zove)na svilenu nit inabijao ju staklenim štapom koji je prethodno dobro protrljao sa svilenom tkaninom (+) ili s ebonitnimštapom natrljanim s krznom (-).
146. Da li su se kuglice iz srčike bazge odbijale ili privlačile ako su bile nabijene istom vrstom elektriciteta? Odbijale
147. Da li su se kuglice iz srčike bazge odbijale ili privlačile ako su bile nabijene različitim vrstamaelektriciteta ? privlačile
148. Kakvim vrstama naboja se mora nabiti kuglice da bi se one odbijale ? istom vrstom
149. Kakvim vrstama naboja se mora nabiti kuglice da bi se one privlačile ? različitim vrstama
150. Što je u svojim pokusima mjerio Coulomb kako bi ustanovio kolikom silom se kuglice privlače ili odbijaju ?Mjerenjem mase kuglica i kuta otklona, mogao je lako izračunati silu kojom nabijene kuglice djeluju jednana drugu.
151. Coulomb je ustanovio da je sila među nabijenim kuglicama upravo proporcionalna s čime ?umnošku njihovih naboja
152. Coulomb je ustanovio da je sila između nabijenih kuglica obrnuto proporcionalna sa čime ? kvadratuudaljenosti između njih.
153. Što je ustanovio Coulomb, u kojem pravcu djeluje sila na nabijene kuglice iz bazge ? Također jeustanovio da sila djeluje u u pravcu koji spaja ova dva tijela, da je odbojna ako su naboji istogpredznaka, a privlačna ako su naboji različitog predznaka.
154. Napišite jednadžbu Kulonovog zakona ! gdje je r12=r21 a155. Što se događa kad se u promatrani prostor koji je u blizini nekog točkastog naboja unese probni naboj q ? Ako u ovaj prostor unesemo neki mali probni točkasti naboj q > 0 djelovati će na njegaodbojna sila
156. Da li se u promatranom prostoru mogu ustanoviti linije djelovanja električnih sila na probni naboj ?Ako da, kako ?Pomičući tako naš probni naboj iz točke u točku za Dl gdje Dl ® 0, nacrtati ćemo liniju djelovanjaelektričnih sila.
157. Kako još nazivamo linije djelovanja električnih sila na probni naboj ? Silnice električnog polja
158. Što su to silnice električnog polja ? Linije djelovanja električnih sila na probni naboj
159. Kakav oblik imaju silnice električnog polja u promatranom prostoru koji je u blizini točkastognaboja ? Pravocrtan oblik
160. Kad silnice električnog polja izlaze iz “jedne” točke kažemo da imaju kakav smjer ? Radijalan smjer
161. Što mislimo kad kažemo da su silnice radijalnog smjera ? u smjeru radijusa
162. Što mislimo kad kažemo da se silnice zrakast šire u okolni prostor ? pravocrtno se šire, od točke ukojoj se nalazi naboj Q.
163. Skicirajte oblik silnica između dva točkasta naboja suprotnih predznaka !164. Skicirajte oblik silnica između dva točkasta naboja istih predznaka !
165. Kako se pomoću električnih silnica može u promatranoj točki odrediti pravac u kojem djeluje sila nanaboj ? pravac sile dobije ako se u promatranoj točki prostora povuče tangenta na silnicu.
166. Da li je promatrani prostor – prostor od našeg interesa ?Da
167. Da li u promatranom prostoru imamo neki naboj (osim probnog) ?Može biti.
168. Da li nam je praktično voditi računa o tome što je izvan promatranog prostora ? Vrlo često nam jenepraktično voditi računa o tome što je izvan promatranog prostora
169. Da li uvijek možemo voditi računa o tome što je izvan promatranog prostora ? u mnogimslučajevima to će biti i nemoguće
170. Ako ne vodimo (i/ili ne možemo voditi) računa o tome što je izvan promatranog prostora, da li ipakmožemo registrirati silu na probni naboj ? Ipak u promatranom prostoru možemo registrirati silu na našprobni naboj
171. U kakvom je stanju promatrani prostor, ako u njemu možemo registrirati silu na probni naboj ?promatrani dio prostora u nekom naročitom stanju
172. Kad je promatrani prostor u “naročitom” stanju kažemo da je ……. ? a mi kažemo da je ispunjen silnicama električnog polja, tj. da u njemu postoji električno polje ili da je ispunjen električnim poljem
173. Kada ćemo reći da je promatrani prostor ispunjen silnicama električnog polja ? Kad je u “naročitom”stanju
174. Kada ćemo reći da je promatrani prostor ispunjen električnim poljem ? Kad u njemu postojielektrično polje
175. Kakvo je stanje električno polje ? Električno polje je naročito fizičko stanje
176. Na koji se način vidljivo manifestira električno polje ? u pojavi sile
177. U okolini čega imamo električno polje ? u okolini električki nabijenih tijela i električkih naboja
178. Mehaničku silu koja djeluje na probni naboj unesen u električno polje nazivamo kako ?silomelektričnog polja ili kraće električna sila.
179. Zašto uvodimo pojam jakosti električnog polja - E ? Kako u promatranom prostoru nema ni jednognaboja a sila u svim točkama prostora nije jednaka, uvodimo pojam – jakosti električnog polja – i to jevektorska veličina.Označujemo ju slovom “E”.
180. Da li je jakost električnog polja E skalarna ili vektorska veličina ? vektorska veličina181. Što dobivamo ako iznos sile na probni naboj podijelimo sa iznosom probnog naboja ? Jakostelektričnog polja
182. Koliko iznosi jakost električnog polja u okolišu usamljenog točkastog naboja Q ?
183. Što moramo prvo nacrtati kada želimo računati jakost električnog polja u blizini dva točkastanaboja ? Nacrtajmo si i koordinatni sustav tako da nam os x prolazi kroz središta oba naboja a da jeishodište koordinatnog sistema točno u sredini između oba naboja.
184. Što je to električni tok - Fe ? Električnim tokom Fe nazvati ćemo ukupni broj prikazanih silnicakoje prolaze kroz promatranu plohu S ili koje izlaze, odnosno ulaze u neki naboj.
185. Što je to gustoća električnog toka - D ? Gustoćom električnog toka D nazvati ćemo omjer izmeđuelektričnog toka Fe i površine S kroz koju taj promatrani električni tok prolazi.
186. Kako nazivamo ukupni broj silnica koje prolaze kroz promatranu plohu S ? Električnim tokom Fe
187. Kako nazivamo ukupni broj silnica koje ulaze ili izlaze iz nekog naboja (ili nabijenog tijela) ?Električnim tokom Fe
188. Kako nazivamo omjer između električnog toka Fe i površine kroz koju taj električni tok prolazi ?Gustoćom električnog toka D
189. Što su pojedine veličine u jednadžbi; D= Fe /S ? D - Gustoća električnog toka , S- površina, Fe -Električnim tokom
190. Da li s udaljavanjem od točkastog naboja gustoća električnog toka D raste ili opada ? Opada191. Da li s približavanjem točkastom naboju jakost električnog polja raste ili opada ? Raste
192. U čemu se razlikuju jednadžbe za izračunavanje jakosti električnog polja E i gustoće električnogtoka D ? Vidimo da se veličine D i E razlikuju samo za dielektričnu konstantu sredstva.
193. Ukupni električni tok koji izlazi (ili ulazi) iz nekog naboja jednak je čemu ?194. Omjer između vektora D i E jednak je čemu ?
195. Na koji način možemo promatrati bilo kakvu raspodjelu naboja u prostoru ? možemo promatrati kaoskup točkastih naboja raspoređenih na određeni način u prostoru.
196. Koristeći koji princip možemo zaključiti da odnosi dobiveni za točkasti naboj vrijede i općenito ?Koristeći princip superpozicije, tj. pronalazeći rezultate za svaki pojedinačni točkasti naboj, te zbrajajućinjihove rezultate, da dobijemo ukupni rezultat, možemo zaključiti, da ovi odnosi vrijede općenito.
197. Što je izveo Gauss, a da to primjenjujemo u elektrotehnici ? Gaus je izveo matematičke odnose zavektorske prostore (čisto mate-matičke).
198. Da li isti oblik Gaussovog zakona koriste fizičari i tehničari ? Da
199. U čemu se tehnički oblik Gaussovog zakona razlikuje od njegovog fizikalnog oblika ?
200. Zašto mi tehničari više volimo naš oblik pisanja Gaussovog zakona ? Pa jednostavno zato jerfizikalno stvarno postoje točkasti naboji a veličina SQ/e je ipak samo računska veličina.
201. Da li je rezultat SQ/e stvarna ili samo računska veličina ? računska veličina.
202. Da li za unašanje probnog naboja u prostor gdje postoji električno polje treba ili ne treba izvršitineki rad ? Treba
203. Gdje je prostor bez električnog polja ? Pa tamo gdje je ono jednako nuli, a to je u ovom slučaju nabeskonačnoj udaljenosti od promatranog točkastog naboja Q.
204. Kako zovemo specifični rad koji treba utrošiti da se probni naboj dovede iz referentne u promatranutočku električnog polja ?
205. Što je to električni potencijal ? Električni potencijal je rad po jedinici naboja koji treba izvršiti da seprobni naboj dovede iz referentne točke (obično iz prostora bez polja, odnosno iz točke gdje je potencijal jednak nuli) u promatranu točku električnog polja.
206. Kojim slovom označujemo el. potencijal ? malim grčkim slovom j
207. Koja je jedinica kojom se mjeri el. potencijal ? VOLT V208. Da li je za račun potencijala značajna duljina puta kojom prolazi probni naboj ili nešto drugo ? Daklenije važan sam put, već je važan položaj promatrane točke u odnosu na usamljeni naboj.
209. Da li je potencijal u blizini pozitivnog naboja većeg ili manjeg iznosa od beskonačnosti ?210. Da li se vrši električni rad ako probni naboj guramo po ekvipotencijalnoj plohi ? Ne vrši se rad
211. Kad se neko tijelo kreće okomito na smjer djelovanja sile da li se tada vrši neki rad ? Ne vrši se rad
212. Kakav je kut između silnica električnog polja i ekvipotencijalnih ploha ?
213. Kakve su silnice električnog polja kod beskonačno dugog linijskog naboja l raspoređenog popravcu ? Silnice električnog polja okomite su na ekvipotencijalne plohe (linije) i obratno.
214. Da li kod beskonačno dugog linijskog naboja l možemo uzeti da je referentna točka na beskonačnojudaljenosti ?
215. Da li kod beskonačno dugog linijskog naboja l možemo uzeti da je referentna točka na samom tomlinijskom naboju?
216. Gdje ćemo odabrati referentnu točku kod beskonačno dugog linijskog naboja l smještenog napravcu ?
217. Gdje ćemo odabrati referentnu točku kod beskonačne ravnine nabijene plošnim nabojem s ?
218. Kako izgledaju silnice električnog polja kod beskonačno velike ravnine nabijene plošnim nabojem s?
219. Da li se jakost električnog polja i gustoća silnica mijenja u ovisnosti o udaljenosti od beskonačnovelike ravnine nabijene plošnim nabojem s ?
220. Da li nas najčešće zanima električni potencijal neke točke u prostoru ili nešto drugo ? Što ? Nas ustvari često i ne zanima stvarni potencijal neke točke u prostoru, već razlika potencijala između dvijuodređenih točaka.
221. Što je to razlika potencijala dviju točaka ? Općenito se može reći da točka A ima potencijal jA atočka B potencijal jB.
222. Ako napišemo da je UAB>0 koja je od točaka (A ili B) na većem potencijalu ? A223. U kakvom su međusobnom odnosu naponi UAB i UBA ?UAB=jA-jB=-jB+jA=-(jB-jA)=-UBA
223. U kakvom su međusobnom odnosu naponi UAB i UBA ?UAB=jA-jB=-jB+jA=-(jB-jA)=-UBA
PREDAVANJE 4
224. Kakvo polje nazivamo homogeno električno polje ?
Polje koje u svim točkama promatranog prostora ima istu jakost (odnosno gustoću silnica) a silnice su mu svuda istog smjera
225. Kako nazivamo polje koje u svim točkama promatranog prostora ima istu jakost (odnosno gustoću silnica), a silnice su mu svuda istog smjera ?
Homogeno električno polje
226. Što znači – homogeno ?
Jednoliko
227. Kod atoma koji je neutralan prema okolini kuda padaju težišta njegovih pozitivnih i negativnih naboja ?
U istu točku s težištem pozitivnog naboja.
228. Kada kod atoma dolazi do razdvajanja težišta njegovih pozitivnih i negativnih naboja?
Ako kod takvog atoma stvorimo električno polje nekog iznosa E¹0 doći će do razdvajanja težišta pozitivnog inegativnog naboja atoma.
229. Što se događa s težištima naboja kada se neutralni elektron nađe u električnom polju ?
Težište negativnog naboja pada u istu točku s težištem pozitivnog naboja.
230. Pod djelovanjem električnog polja u kojem se smjeru pomakne težište pozitivnog naboja atoma?
Težište se pomakne u smjeru električnog polja.
231. Pod djelovanjem električnog polja u kojem se smjeru pomakne težište negativnog naboja atoma?
Težište se pomakne u smjeru suprotnom od smjera električnog polja.
232. Kako se ponaša neutralni atom kad se nađe u nekom električnom polju?
Dolazi do razdvajanja težišta pozitivnog i negativnog naboja atoma.
233. Kada se neutralni atom ponaša kao dipol?
234. Što je to električni dipol ?
Kada atom više nije neutralan prema svojoj okolini, već se ponaša kao dva jednaka točkasta naboja međusobno razmaknuta za malu duljinu d, takav raspored naboja nazivamo električni dipol.
235. Kako nazivamo pojavu razdvajanja težišta naboja u atomu?
Električna polarizacija
236. Što je to električna polarizacija?
Pojava razdvajanja težišta naboja u atomu.
237. Što nastaje u okolini električnog dipola ?
Električni dipol stvara u svojoj okolini električno polje.
238. Što je posljedica stvaranja ogromnog broja dipola u nekom izolacionom materijalu –dielektriku?
Dobiveni porast gustoće silnica, tj. električnog toka - D prouzročen polarizacijom.
239. Kojim slovom označujemo dobiveni porast gustoće električnih silnica ?
Označujemo ga slovom P.
240. O čemu sve ovisi porast gustoće električnih silnica kad se neki dielektrik nađe u električnom polju?
Ovisi o sredstvu koje se nalazi u tom električnom polju.
241. Što je to električna susceptibilnost c (Hi)?
Utjecaj sredstva uzimamo u obzir s jednom konstantom,koju smo nazvali “električna susceptibilnost” a označujemo ju s grčkim slovom “HI” ® c s indeksom e, tj.kao ce.
242. Koliko iznosi dielektrična konstanta vakuuma?
243. U kojoj se jedinici mjeri dielektrična konstanta ?
244. Zašto kod vakuuma nema polarizacije?
Kako kod vakuuma nema materije (tj. sredstva –atoma), tako kod vakuuma nema niti polarizacije.
ε 0=8 ,85419⋅10−12 [AsVm ]
245. Kako nazivamo omjer ε/ε0?
Omjer ε/ε0 možemo nazvati relativna dielektrična konstanta sredstva (pa ga označujemo sa εr).
246. Što je to relativna dielektrična konstanta sredstva ?
To je bezdimenzionalni broj koji nam kaže koliko puta je dielektrična konstanta nekog sredstva veća od dielektrične konstante vakuuma.
247. O čemu ovisi udaljenost težišta pozitivnog i negativnog naboja atoma?
Ovisi o jačini električnog polja.
248. Kada će doći do čupanja najvanjskijih valentnih elektrona iz elektronskog plašta atoma?
Kod neke određene jakosti električnog polja deformacija atoma (razmak d) će biti tako jaka, da će doći do čupanja najvanjskijih (valentnih) elektrona iz elektronskog plašta atoma.
249.Kad dođe do pojave čupanja valentnih elektrona iz atoma u dielektriku čime će odjedanput biti ispunjen taj dielektrik ?
Dielektrik će odjednom biti ispunjen ogromnim brojem slobodnih elektrona koji će se pod djelovanjem snažnog električnog polja E usmjereno kretati – tj. poteći će el. struja i izazvati snažno zagrijavanje dielektrika i time izazvati njegovo termičko uništenje.
250. Što se događa u dielektriku sa iščupanim valentnim elektronima ?
Pod djelovanjem sila el. polja počinju usmjereno kretati.
251. Što izaziva termičko uništenje dielektrika ?
Prekomjerno zagrijavanje dielektrika.
252. Kako nazivamo pojavu kad veliki broj iščupanih valentnih elektrona svojim gibanjem prouzrokuje termičko uništenje dielektrika ?
Proboj dielektrika
253. Što je to proboj dielektrika?
Proboj dielektrika je pojava da se u prejakom električnom polju E ≥ Emax. u dielektriku čupaju valentni elektroni.
254. Da ne bi došlo do proboja dielektrika od čega mora biti slabije električno polje ?
Da se to ne dogodi,treba jakost el. polja u dielektriku biti manja od Edoz.max.
255. Koje su posljedice proboja krutog dielektrika ?
Kratkotrajni proboj izaziva uništenje krutog dielektrika– on će još biti mehanički ispravan ali više neće biti izolator.
256. Koje su posljedice proboja tekućeg dielektrika?
Tekući dielektrik se sam obnavlja uz mali pad kvalitete (probojnog napona).
257. Koje su posljedice proboja plinovitog dielektrika (zraka)?
Kratkotrajni proboj kod plinovitog dielektrika (u zraku) ne izaziva gotovo nikakva trajna oštećenja.
258. Da li se plinoviti dielektrici (zrak) regeneriraju nakon proboja ?
Nakon proboja ovi dielektrici se “regeneriraju”, tj. obnove.
259. Kada želimo izazvati proboj dielektrika?
Kad ispitujemo dielektričnu čvrstoću – tj. kada mjerimo Emax.
260. Kod koje naprave moramo bez prekida izazivati proboj dielektrika ?
Na svjećici automobilskog motora.
261. Kod ispitivanja probojne čvrstoće dielektrika što moramo izazvati?
Proboj dielektrika.
262. Što izazivamo na svijećici benzinskog motora?
Proboj dielektrika
263. Što se događa s težištima atoma kod promjenjivog električnog polja?
Ako povećamo jakost električnog polja razmak težišta će se povećati,ako smanjmi jakost razmak će se smanjiti.
264. Što su to pomačne struje?
Struju koja nastaje zbog malih (neznatnih) pomaka elektronskih plašteva atoma u dielektriku nazivamo pomačnom strujom.
265. Što izaziva pomačne struje ?
Pomačne struje izaziva pomak električnog plašta.
266. Zašto kažemo da je pomačna struja nužno vremenski promjenljiva?
Ova struja je kako smo već ustanovili nužno vremenski promjenljiva i to po iznosu i po smjeru (to su izmjenične struje).
267. Što neki autori podrazumijevaju kada napišu “elektronski plin” ?
Elektroni slobodno tumaraju kroz sam materijal krećući se kaotično kao i čestice zraka.
268. Što je to Brovnovo gibanje ?
Atomi kojima nedostaje elektron ne mogu se kretati, oni su vezani u kristalnu rešetku materijala ili u njegovu amorfnu strukturu. No takvi atomi “kradu” od susjednih atoma onaj svoj nedostajući elektron. Dobiva se dojam kao da se i ti (+) atomi pomiču kaotično unutar strukture materijala.
269. Kako se naziva tumaranje slobodnih elektrona u nekom vodiču ?
Elektronski plin.
270. Zašto vodiči djeluju prema svojoj okolini električki neutralno?
Zbog kaotičnog (Brovnovog) gibanja elektrona i atoma bez elektrona u prostoru gdje nema električnog polja (E=0) ovi su jednoliko izmiješani po strukturi materijala, pa usprkos njihovom stalnom kretanju materijala prema okolini djeluje električki neutralno.
271. Što se događa u komadu vodiča sa slobodnim elektronima i atomima kojima nedostaje jedan elektron?
Ako sada takav materijal stavimo u električno polje EV¹0,početi će na pojedine naboje djelovati električne sile, koje će nastojati pozitivne naboje pomaknuti u smjeru polja a negativne suprotno od smjera električnog polja.
272. Da li se svi slobodni elektroni pomaknu na stranu vodiča od kuda dolaze električke silnice?
Ne.
273. Da li se sve ‘šupljine’ tj. atomi bez jednog elektrona pomaknu na onu stranu vodiča kuda odlaze silnice električnog polja?
Ne.
274. Koje električno polje djeluje na pomicanje slobodnih naboja u vodiču?
Rezultantno električno polje
275. Što se povećava unutar vodiča kod razdvajanja njegovih slobodnih naboja?
Povećava se jačina unutarnjeg el. polja.
276. Kad će prestati razdvajanje preostalih slobodnih naboja u materijalu vodiča?
Kad unutarnje el. polje postane jednako jako kao i vanjsko.
277. Kakva je jakost električnog polja unutar vodiča u elektrostatskom polju?
Unutar vodiča u elektrostatskom polju (EV¹0) jakost električnog polja (ER=0) jednaka je nuli.
278. Zašto u elektrostatskom polju mora jakost električnog polja unutar vodiča biti jednaka nuli?
Zato jer će se slobodni naboji raspoređivati pod djelovanjem rezultantnog električnog polja (ER=EV-EU) unutar vodiča sve dotle dok ovo ne postane jednako nuli.
279. Ako kroz vodič u elektrostatskom polju pomičemo probni naboj da li vršimo neki rad?
Ne vršimo
280. Da li je potencijal nekog vodiča u elektrostatskom polju različit od konstante?
Sav vodič je na istom električnom potencijalu.
281. Za površinu vodiča u elektrostatskom polju kažemo da je kakva ploha?
Ekvipotencijalna ploha.
282. Zašto je površina vodiča u elektrostatskom polju ekvipotencijalna ploha?
Cijeli volumen vodiča u elektrostatskom polju (EV) je na istom potencijalu j, tako da i za točke na površini ovog vodiča vrijedi da su sve na istom potencijalu
j. Za površinu vodiča možemo dakle reći da je ekvipotencijalna ploha.
283. Ako na neutralnu usamljenu kuglu donesemo neku količinu pozitivnog naboja kako će se on rasporediti po kugli?
Težište djelovanja svih (+) i (–) naboja pada u središte kugle i takva kugla djeluje prema okolnom prostoru elektrostatički neutralno.
Dovedeni naboji koji su svi pozitivni (+), međusobno se odbijaju. Zbog toga će nastojati zauzeti takav položaj na kugli da budu međusobno što udaljeniji.
284. Zašto se dovedeni naboji raspoređuju jednoliko samo po površini usamljene kugle?
Tako da na svakog od njih suma sila svih ostalih dovedenih naboja ima samo jednu komponentu, komponentu koja je okomita na površinu kugle(normalna komponenta).
285. U kojem smjeru djeluje sila na pojedini dovedeni naboj na usamljenu kuglu?
286. Zašto na naboje dovedene na usamljenu kuglu djeluje samo normalna komponenta sile?
287. Zašto tangencijalna komponenta sile na dovedene naboje na usamljenoj kugli mora biti jednaka nuli?
288. Što bi se s dovedenim nabojima na usamljenu kuglu događalo kada tangencijalna komponenta sile ne bi bila jednaka nuli?
289. Kuda će pasti težište naboja dovedenog na usamljenu kuglu?
Njegovo težište djelovanja pada u središte kugle.
290. Zašto je djelovanje usamljene nabijene kugle prema okolini jednako djelovanju točkastog naboja?
Kako je dovedeni naboj jednoliko raspoređen po površini kugle, njegovo težište djelovanja pada u središte kugle.
291. Gdje postoji razlika u djelovanju točkastog naboja i usamljene nabijene kugle?
U prostoru unutar kugle jakost električnog polja (E=0) jednaka je nuli i taj (cijeli) prostor je na istom potencijalu.
292. Što će se dogoditi kod metalne usamljene kugle ako se nađe u homogenom električnom polju?
Znamo da unutar metalne kugle postoji ogroman broj slobodnih elektrona (-), kao i atoma bez jednog elektrona (+). Ovi naboji se raspoređuju tako da površina kugle bude ekvipotencijalna ploha, te da rezultantno el. polje unutar kugle bude jednako nuli.
293.Kad se usamljena nenabijena metalna kugla nađe u homogenom električnom polju kakva ploha je njezina površina?
Ekvipotencijalna ploha.
294. Koliki je potencijal na površini usamljene metalne kugle nabijene nabojem Q?
295. Koliki je potencijal unutar usamljene metalne kugle nabijene nabojem Q?
296. Kolika je jakost električnog polja unutar usamljene metalne kugle nabijene naboje Q?
297. Na kojoj udaljenosti od usamljene metalne kugle nabijene nabojem Q je potencijal jednak nuli?
Na beskonačnoj udaljenosti od ove kugle biti će potencijal jednak nuli (j¥=0).
298. Što je to kapacitet C?
Kapacitet je sposobnost nekog tijela da uz napon od 1V primi određenu količinu naboja.
299. Kako nazivamo omjer između naboja i napona?
300. Što je to električni napon?
301. Kojom jedinicom se mjeri električni kapacitet?
Mjeri se u Faradima. [1F=1As/V]
302. Da li je 1F velika ili mala jedinica?
Jedinica kapaciteta [F] je vrlo velika jedinica.
303. Koja jedinica se može pisati i kao As/V?
Farad
304. Čime označavamo jedinicu Farad?
ϕR0= Q
4 π⋅ε⋅R0 [V ]
ϕR0= Q
4 π⋅ε⋅R0 [V ]
Oznaka za Farad je veliko latinično slovo F.
305. Da li su usamljene metalne kugle pogodne za stvaranje kapaciteta?
Usamljena kugla i njezin stvarno mali kapacitet nemaju za praksu veliko značenje.
306. Kakav sistem kugli nam omogućuje znatno veće kapacitete od usamljenih metalnih kugli?
Ako oko jedne metalne kugle imamo koncentrično smješten plašt druge, veće, šuplje metalne kugle. Neka su na obje kugle jednake količine naboja suprotnih predznaka i to na unutarnjoj punoj kugli pozitivan QU= +Q, a na vanjskoj šupljoj negativan naboj QV= -Q.
307. Da li prostor između unutarnje pune i vanjske šuplje kugle mora biti ispunjen vakuumom ili može biti ispunjen i nečim drugim? Čime?
308. Kako nazivamo fizičko tijelo koje ima određeni električni kapacitet?
309. Što je to kondenzator?
Uređaje koji mogu na malom prostoru primiti veliku količinu naboja i uz to da je električno polje izvan njih jednako nuli nazivamo kondenzatori.
310. Da li u prostoru izvan sistema dviju koncentričnih kugli postoji električno polje?
Ne postoji.
311. Na kojoj najmanjoj udaljenosti od sistema dviju koncentričnih kugli je potencijal jednak nuli?
312. Kolika je jakost električnog polja unutar unutarnje kugle kod sistema dviju koncentričnih kugli ?
Jakost električnog polja jednaka je nuli.
313. Kad imamo sistem dviju paralelnih beskonačnih ravnina nabijenih plošnim nabojima suprotnih predznaka u kojem prostoru je električno polje različito od nule?
314. Koji princip koristimo kod rješavanja problema dviju paralelnih beskonačnih ravnina nabijenih sa +si sa -s?
315. Da li postoji električno polje u prostoru izvan dviju paralelnih beskonačnih ravnina nabijenih suprotnim plošnim nabojima?
Ne postoji
316. Umjesto beskonačnih ravnina što koristimo za izradu tzv. papirnatih kondenzatora ?
Kondenzatori se vrlo često izrađuju na taj način da se uzme ‘uljni papir’ debljine 0,05mm, na njega se stavi još tanja aluminijska folija, ponovno ‘uljni papir’ i još jedanput alu-folija. To se sve čvrsto smota. Na svaku alu-foliju se montira po jedan priključak i stavi u šuplji valjak od metala ili plastike.
317. Kako se može povećati kapacitet tzv. papirnatih kondenzatora?
Korištenjem tanjih folija, tanjeg dielektrika s većim er mogu se postići i postižu se znatno manje dimenzije ili uz iste dimenzije znatno veći kapaciteti.
5 PREDAVANJE
318. Kako se dobiva ukupni kapacitet paralelne kombinacije višekondenzatora ?
Dobiva se kao zbroj svih pojedinačnih kapaciteta koji čine tu paralelnukombinaciju
319. Kod paralelnog spoja više kondenzatora kakvi su naponi na pojedinimkondenzatorima ?
Imaju istu razliku potencijala
320. U paralelnom spoju više kondenzatora kakvi su naboji na pojedinimkondenzatorima ? Zašto ?
Naboji su različitog potencijala,površine vodiča su ekvipotencijalne plohe
321. Kako se dobiva ukupni kapacitet serijske kombinacije više kondenzatora ?
Dobiva se kao recipročna vrijednost zbroja recipročnih vrijednostipojedinih kapaciteta
323. Kod serijskog spoja više kondenzatora kakvi su naboji na pojedinimkondenzatorima ? Zašto ?
Na svim kondenzatorima serijskog spoja naboji su isti zbog ekvipotencijalnih ploha
324. Kod serijskog spoja dva kondenzatora njihove unutarnje ploče su međusobno spojene jednim vodičem. Kako će se rasporediti naboj na tim pločama ?
Rasporedit će se jednako po pločama
325. Kod serijskog spoja dva kondenzatora njihove unutarnje ploče sumeđusobno spojene jednim vodičem. Da li naboj od nekuda može doći na te ploče ?
Ne
326. Čemu je jednak ukupni napon više kondenzatora spojenih u seriju?
Ukupni napon jednak je zbroju napona na svim kondenzatorima koji čine tu serijsku kombinaciju
327. Što podrazumijevamo kad kažemo da imamo mješoviti spoj više kondenzatora?
Serijsko-paralelna kombinacija kondenzatora
328. Kojim redoslijedom moramo rješavat spoj kondenzatora prema slici?
Prvo rješavamo paralelni spoj C2 i C3 i onda serijski rješimo C1
329.Kojim redoslijedom moramo rješavati spoj kondenzatora prema slici?
Prvo rješavamo serijski spoj C2 I C3, pa onda paralelno rješimo C1
330. Da li uvijek možemo odrediti kako su spojeni kondenzatori – serijski ili paralelno?
Ne
331. Tko je izmislio prvi izvor stalnog istosmjernog napona (tj. el.energije)?
Alessandro Volta
332. Kakvu napravu je napravio Alessandro Volta?
Napravio je Voltin stup i Voltin članak
333. Što je to Voltin stup ?
To je prva baterija
334. Od kojih materijala su napravljene elektrode Voltinog elementa
(stupa)?
Napravljene su od cinka i bakra
335. Koji je elektrolit korišten kod Voltinog članka? Otopina sumoporne kiseline
336. U toku korištenja Voltinog elementa što se događa na bakrenoj elektrodi?
Molekula vodika izlučuje se na površini bakrene elektrode kao sitni mjehurić plina
337. Kako nazivamo pojavu izlučivanja plina vodika na katodi?
Polarizacija
338. Na koji su se način otklanjali mjehurići vodika s površine bakrene elektrode Voltinog članka?
Vršila se ručno, s vremena na vrijeme trebalo je prijeći s nekom četkom po površini bakrene ploče
339. Što je to pojava polarizacije kod galvanskih elemenata?
Izlučivanje plina vodika na katodi
340. Kad se ion SO4 dotakne cinčane elektrode što nastaje?
Nastaje zelena galica
341. Što je to depolarizacija?
Uklanjanje vodika sa površine katode
342. Kako je se vršila depolarizacija kod Voltinog elementa?
Depolarizacija je se vršila ručno – s vremena na vrijeme trebaloje prijeći s nekom četkom po površini bakrene ploče.
343. Kako se kod današnjih elemenata obavlja depolarizacija?
Danas se depolarizacija obavlja kemijski tako da se dodaju sredstva s kojima dolazi do vezivanja ovog vodika s kisikom i njegovim pretvaranjem u vodu.
344. Da li kod svih galvanskih elemenata imamo pojavu polarizacije?
Ne
345. Kod galvanskih izvora je katoda pozitivna ili negativna elektroda?
Pozitivna
346. Kod galvanskih izvora je anoda pozitivna ili negativna elektroda?
Negativna
347. Kuda uvijek idu kationi?
Uvijek idu prema katodi
348. Kuda uvijek idu anioni?
Uvijek idu prema anodi
349. Kakav je polaritet katode kod elektrolize vode?
Negativan
350. Kako se kationi i anioni kreću kroz elektrolit?
Kationi i anioni slobodno tumaraju kroz elektrolit nošeni Brovnovim gibanjem
351. Kad se mala količina naboja prikupi na elektrodama galvanskog elementa što nastaje u njemu?
Nastaje električno polje
352. Zbog čega sve manje iona vremenom stiže na elektrode izvora?
Zbog jačanja električnog polja
353. Da li ioni bez obzira na količinu naboja nakupljenog na elektrodama mogu uvijek stizati do tih elektroda?
Ne
354. Na račun koje energije nastaje razlika potencijala u galvanskom elementu?
Kemijske energije
355. U galvanskim elementima se na račun čega postiže dizanje pozitivnih naboja na viši potencijal ?
Kemijske energije
356. Što u galvanskom elementu nastaje na račun njegove kemijskeenergije?
elektromotorna sila
357. Što radi elektromotorna sila?
Elektromotorna sila (EMS) je sila koja električki nabijene čestice diže s električki niže visine (nižeg potencijala) na električki višu visinu (viši potencijal) utroškom neke druge energije (kemijske, mehaničke, itd.).
358. Kad kroz vanjski dio strujnog kruga poteku pozitivni naboji od + elektrode prema – elektrodi što se događa u galvanskom izvoru?
Oslabit će električno polje
359. Opišite kružni tok vode!
Oblaci - pada kiša stvaraju se mora, rijeke, potoci, isparavanjem ponovno postaju oblaci
360. Da li ljudi imaju koristi od kružnog toka vode?
Da
361. Što daje energiju za isparavanje vode?
Toplinska energija sunca
362. Kod isparavanja čestice vode se kreću na manju ili na veću visinu? Na račun koje energije?
Kreću se sa manje na veću visinu.Na račun toplinske energije Sunca
363. Što stvara voda koja je isparila s površine tla, rijeka, jezera i mora?
Oblake
364. Što su to oblaci?
Nakupine vodene pare
365. Što pada iz oblaka?
Oborine
366. Što nastaje iz oborina koje padnu na površinu Zemlje?
rijeke, jezera i mora
367. Da li protok vode kroz potoke i rijeke možemo koristiti?
Da
368. Da li voda teče s manje na veću visinu?
Ne, teče sa veće na manju visinu
369. U mlinovima i pilanama se energija vode pretvara u što?
Pretvara se u neki drugi oblik energije – mehaničku, električnu
370. U hidroelektranama se energija vode pretvara u što?
Mehaničku, električnu energiju
371. Da li čovjek može ostvariti kružno kretanje vode?
Da
372. Da bi ostvarili na umjetni način kružno kretanje vode što trebamo napraviti?
Trebamo napraviti vodeni krug koji se satoji od elektromotora koji pokreće pumpu koja pumpa vodu sa manje na veću visinu i tako se postiže kruženje vode
373. Da li vrijedi neka analogija između vodenog i električnog kruga?
Da
374. Da bi mogli imati kružno kretanje električnih naboja što trebamo ostvariti?
Električni strujni krug
375. Što će se dogoditi ako na metalne priključke 4,5V plosnate baterije pritisnemo žaruljicu ?
Žaruljica će zasvijetliti
376. Da li će žaruljica svijetliti ako baterija nije ispravna?
Ne
377. Da li može svijetliti neispravna žaruljica?
Ne
378. Što je to električni krug?
Električni strujni krug je zatvorena petlja (kontura) koja omogućuje kružno kretanje električki nabijenih čestica, a sastoji se od barem jednog izvora električne energije, barem jednog trošila (sijalica = žarulja) i spojnih vodiča
379. Od čega se sastoji najjednostavniji strujni krug ?
Izvora napajanja i nekakvog trošila
380. Što je izvor električne energije?
Izvor električne energije je električna naprava (uređaj,stroj) koja uz utrošak neke druge energije (a ne električne) neprekidno prebacuje pozitivne električne naboje s električki nižeg na električki viši potencijal suprotno djelovanju električnog polja. 381. Kako nazivamo električne izvore koji stvaraju konstantnu razliku potencijala?
Naponski izvori
382. Kako nazivamo izvore koji stalno prebacuju jednake količine naboja s manjeg naveći potencijal?
Strujni izvori
383. Skicirajte shematsku oznaku naponskog izvora ! 384. Skicirajte shematsku oznaku strujnog izvora ! 385. Kojim slovom označujemo intenzitet električne struje?
Malim latiničnim slovom i
386. U kojoj se jedinici mjeri električna struja?
Amperima
387. Kako glasi definicija jedinice za napon?
Jedan volt je jedinica električnog napona i elektromotorne sile definirana stalnim naponom vodiča koji pri struji od 1 A troši snagu od 1 W. 388. Koji se galvanski element danas vrlo mnogo koristi? Leclanchéov element
389. Koliki je nazivni napon Leclanchéovog elementa?
1,5 V
390. Kako se još nazivaju sekundarni galvanski elementi?
Akumulatori
391. Što su to akumulatori?
Sekundarni galvanski elementi
392. Da li akumulator treba prvo “napuniti” pa da tek onda postane izvor električne energije? Da
393. Da li se akumulatori mogu samo jedan put isprazniti?
Ne
394. Koliki je nazivni napon čelije olovnog akumulatora?
2.0 V
395. Koliki je nazivni napon čeličnog akumulatora ?
1.2 V
396. Gdje odnosno za što se najviše koriste akumulatori srebro-cink?
Imaju vojnu primjenu
397. Za što se danas koriste novi akumulatori tipa NiMh i Li-Ion?
U fototehnici i mobitelima
398. Što je to dinamo?
Samouzbudni istosmjerni generator
399. Kakve uzbude mogu imati istosmjerni generatori?
paralelna, serijska ili mješovita uzbuda
400. Da li se kao izvor istosmjernog napona koristi alternator?
Da
6 PREDAVANJE
401. Da li usmjereno kretanje naboja mora biti uvijek jednakog intenziteta ?
Ne
402. Kakva je stalna istosmjerna struja ?
Uvijek u istom smjeru i uvijek istog iznosa
403. Kako nazivamo struju koja teče uvijek u istom smjeru i uvijek je istog intenziteta ?
Stalna istosmjerna struja
404. Skicirajte graf stalne istosmjerne struje !
405. Skicirajte graf struje koja se tijekom vremena stihijski mijenja !
406. Navedite neke primjere struja koje se stihijski mijenjaju !
Takve struje dobivamo kod mjerenja temperature ili atmosferskog tlaka električnim putem
407. Kako se mijenja struja koju dobivamo kod električnog mjerenja temperature zraka ?
Mijenja se stihijski
408. Kako se mijenja struja koju dobivamo kod električnog mjerenja atmosferskog pritiska ?
Mijenja se stihijski
409. Da li ima istosmjernih struja kojima se graf nakon nekog perioda vremena T na potpuno jednak način ponavlja ?
Da
410. Kako zovemo istosmjerne struje kojima se graf nakon nekog perioda vremena ponavlja na potpuno jednak način ?
Periodički promjenjiva istosmjerna struja
411. Koje je svojstvo karakteristično za periodički promjenljive istosmjerne struje ?
Da se kod tih struja graf nakon nekog perioda periodički ponavlja
412. Kod stalnih istosmjernih struja kakav je odnos dQ/dt ?
Odnos je konstanta
413. Da li se materijal kroz koji se usmjereno kreću električki nabijene čestice suprotstavlja njihovom kretanju ?
Suprostavlja se
414. Kako nazivamo suprotstavljanje materijala usmjerenom kretanju električki nabijenih čestica ?
Otpor
415. Čemu je proporcionalna jakost električne struje kroz neki materijal ?
Proporcionalna je nekoj konstanti i naponu
416. Tko je eksperimentalno odredio kako se odnose jakost električne struje i napon ?
Georg Simon Ohm
417. Napišite Ohmov zakon !
418. Kako nazivamo konstantu “R” ?U=R⋅I
Električni otpor
419. Kako nazivamo konstantu “G” ?
Električna vodljivost
420. Ako poznajemo napon U i otpor R kolika je jakost električne struje I ?
I= U/R
421. Ako poznajemo napon U i jakost električne struje I koliki je električni otpor materijala R ?
R= U/I
422. Ako poznajemo jakost električne struje I i električni otpor materijala R koliki je napon U ?
U = I * R 423. Napišite jednadžbu po kojoj možemo izračunati otpor nekog vodiča !
424. Po čemu je poznat njemački fizičar Georg Simon Ohm ? Po Ohmovom zakonu425. Kako se naziva jedinica za mjerenje električnog otpora ? (Ω) Ohm
426. Kako nazivamo konstantu “r” ? Specifični otpor materijala427. Što je to specifični električni otpor ? konstanta r
R=ρ⋅ℓS
[Ωmm2
m⋅m
mm2 =Ω]
428. U kojoj jedinici se mjeri specifični električni otpor materijala ? Ω mm2/m ili u Ωm429. Koji materijal ima najmanji električni otpor ? Srebro430. Da li zlato bolje vodi električnu struju od bakra ? Ne 431. Da li je zlato bolji vodič el. struje od srebra ? Ne
432. Navedite materijale koje pretežno koristimo kao električne vodiče !
Bakar,bronca,aluminij
433. Za što se koristi volfram ?
Za žarne niti
434. Čemu je jednaka specifična vodljivost ?
Specifična vodljivost jednaka je recipročnoj vrijednosti specifičnog otpora
435. Što je to električni strujni krug ?
Električni strujni krug je zatvorena petlja (kontura) koja omogućuje kružno kretanje električki nabijenih čestica, a sastoji se barem od jednog izvora električne energije, barem jednog trošila i spojnih vodiča.
436. Kakva petlja treba biti električni strujni krug da bi kroz njega mogla proticati električna struja ?
Zatvorena petlja
437. Od čega se sastoji električni strujni krug ?
sastoji se barem od jednog izvora električneenergije, barem jednog trošila i spojnih vodiča
438. Nacrtajte simbol baterije !
439. Nacrtajte simbol žaruljice !
440. Nacrtajte simbol električnog otpora !
441. Nacrtajte shemu najjednostavnijeg strujnog kruga !
442. Da li u shemi strujnog kruga crtamo da spojni vodiči imaju neki otpor ?
Ne
443. Čemu je jednaka količina naboja koja kroz jedinicu vremena prođe kroz promatrani presjek ?
Jednaka je jakosti električne struje
444. Da li kroz jednostavan strujni krug ista struja prolazi kroz cijeli taj strujni krug ?
Da
445. Kako su spojeni pojedini elementi strujnog kruga ako ista struja prolazi kroz njih ?
Serijski
446. Kad su elementi strujnog kruga spojeni serijski da li kroz njih ide ista el. struja ?
Da
447. Koliki je iznos ukupnog otpora ako su dva ili više otpora spojena u seriju ?
Jednak je zbroju svih otpora koji se nalaze u tom serijskom spoju
448. Čemu mora biti jednak zbroj svih napona u nekoj petlji (konturi) ?
Zbroj mora biti jednak 0
449. Čemu je jednaka suma svih napona u nekoj zatvorenoj konturi ili petlji ?
Jednaka je sumi svih elektromotornih sila u toj konturi (petlji). 450. Kako se danas naziva zakon koji glasi; “Suma svih padova napona u zatvorenoj petlji jednaka je sumi svih elektromotornih sila u toj petlji. “ ?
Poznat je pod dva imena :Kirchhoffov zakon za napone,drugi Kirchhoffov zakon - kraće II KHZ
451. Tko je bio Gustav Robert Kirchhoff ?Njemački fizičar i kemičar452. Kako glasi drugi Kirchhoffov zakon ? Suma svih padova napona u zatvorenoj petlji jednaka je sumi svih elektromotornih sila u toj petlji.453. Kako glasi Kirchhoffov zakon za napone ?Suma svih napona u zatvorenoj konturi (petlji) jednaka je nuli.
454. Koji je to zakon ? II KHZ455. Koji je to zakon ? II KHZ456. Da li elektromotornu silu možemo tretirati kao napon ? Da457. Čemu je jednak ukupni otpor paralelne kombinacije otpora ? U paralelnom spoju ukupni otpor jednak je recipročnoj vrijednosti zbroja recipročnih vrijednosti pojedinih otpora paralelne kombinacije 458. Da li ista struja teče kroz pojedine grane paralelnog spoja otpora ili se od grane do grane razlikuje po iznosu ? Razlikuju po iznosu459. Kako se naziva točka električne mreže u kojoj dolazi do grananja struja ? Čvor460. Što je to čvor električne mreže ?
∑U=∑ E
∑U=0
Točka električne mreže u kojoj dolazi do grananja struja461. Čemu je jednak zbroj svih struja koje ulaze u neki čvor ? Jednak je 0462. Kako nazivamo ono što povezuje dva čvora električne mreže ? Grana
463. Kako glasi I Kirchhoffov zakon ? Zbroj struja koje ulaze u neki čvor jednak je zbroju struja koje izlaze iz tog čvora ili zbroj svih struja koje ulaze u čvor jednak je nuli 464. Kako glasi Kirchhoffov zakon za struje ? Zbroj struja koje ulaze u neki čvor jednak je zbroju struja koje izlaze iz tog čvora 465. Koji je to zakon ?
I KHZ
466. Koji je to zakon ?
I KHZ
467. S kojim predznakom uzimamo struje koje ulaze u čvor a s kojim one koje izlaze iz čvora ?
Struje koje ulaze u čvor uzimaju se s ‘+’ predznakom a one koje izlaze s ‘-’ predznakom
468. Što je to otpornik ?
∑ IUlaze=∑ I Izlaze
∑ I=0
Fizička realizacija otpora, koja ima uz željeni otpor i neke druge efekte. Obično je to neki parazitski induktivitet i kapacitet.
469. Kojim redoslijedom treba rješavati otpor otpornika spojenih prema shemi na slici
Paralelno R2 i R3, pa serijski riješimo R1
470. Kojim redoslijedom treba rješavati otpor otpornika spojenih prema shemi na slici ?
Prvo riješimo paralelno otpornike R1 i R2 pa onda serijski otpornik R3
471. Kojim redoslijedom treba rješavati spoj otpornika spojenih prema shemi na slici ?
Prvo riješimo serijski otpornike R1 i R2, pa paralelno otpornik R3
472. Kojim redoslijedom treba rješavati spoj otpornika spojenih prema shemi na slici ?
Prvo riješimo serijski otpornike R2 i R3 pa onda paralelno otpornik R17. Predavanje 473. Da li ima spojeva otpornika koji se ne mogu rješavati postupno kao serijsko-paralelne kombinacije ? Ima 474. Kad spoj otpornika ne možemo rješavati kao serijsko-paralelnu kombinaciju pomodu čega ga tada rješavamo ? Kirchhoffovim zakonima 475. Ako se naša shema sastoji od g-grana, koliko jednadžbi nam ukupno treba da riješimo takav strujni krug ? g jednadžbi 476. Ako u shemi imamo č-čvorova koliko jednadžbi možemo postaviti po I KHZ-u ? Č-1 477. U shemi sa g-grana i č-čvorova koliko jednadžbi trebamo postaviti po II KHZ ? P=g-(č-1) 478. Da li kod rješavanja strujnih krugova pomodu I i II KHZ trebamo ucrtati smjerove struja pojedinih grana ? Trebamo 479. Kod ucrtavanja smjerova struja što de se dogoditi ako smjer struje ucrtamo pogrešno ? Računamo s njime a rezultat de biti “+” ili “-” predznak (kad je smjer upravo suprotan). 480. Kad nam kao rezultat računa ispadne za neku struju grane negativan predznak što to znači ? Struja teče u suprotnom smjeru od ucrtanog 481. Kad nam kao rezultat računa ispadne za neku struju grane pozitivan predznak što to znači ? Struja teče u ucrtanom smjeru 482. Da li u nekom strujnom krugu možemo nadi više različitih petlji od broja petlji za koje smijemo pisati jednadžbe ? Možemo 483. Kad napišemo jednu jednadžbu po II KHZ neke konture (petlje) što trebam napraviti na skici električne mreže ? Obrišemo bilo koju granu petlje 484. Nakon što sam napisao sve nezavisne jednadžbe petlji (kontura) što je ostalo od skice električne mreže ? Stablo mreže 485. Što je to stablo električne mreže ? Stablo mreže je lik koji nastaje tako da se povežu svi čvorovi neke mreže ali tako da se iz bilo kojeg čvora mreže može stidi u bilo koji drugi čvor te mreže samo na jedan način. 486. Da li električna mreža ima samo jedno stablo ? Neka mreža može imati više stabala. 487. Kod pisanja jednadžbi po II KHZ s kojim predznakom se uzima pad napona ako se smjer obilaska i smjer struje grane podudaraju ? Ako se smjer obilaska petlje i smjer struje grane podudaraju onda dolazi “+I×R” 488. Kod pisanja jednadžbi po II KHZ s kojim predznakom se uzima pad napona ako se smjer obilaska petlje i smjer struje grane ne podudaraju ? Ako se smjer obilaska petlje i smjer struje grane ne podudaraju dolazi “-I×R”. 489. Kad se piše jednadžba tipa ΣU=ΣE kako se uzima predznak EMS ako se smjerom obilaska izlazi na “+” stezaljku izvora ? Ako je smjer obilaska takav da izlazim iz izvora na “+” stezaljku onda dolazi “+E” 490. Kad se piše jednadžba tipa ΣU=ΣE kako se uzima predznak EMS ako se smjerom obilaska izlazi na “-” stezaljku izvora ? Ako je smjer obilaska takav da izlazim iz izvora na “-” stezaljku onda dolazi “-E”.491. Kod rješavanja sistema g-jednadžbi sa g-nepoznanica da li je pametnije krenuti od jednadžbi čvorova ili jednadžbi petlji ? Jednadžbi čvorova 492. Kad se piše jednadžba tipa UΣ=ΣE što demo napisati za SE ako u toj petlji/konturi nema niti jedne elektromotorne sile ? 0 nula 493. Što je to konturna struja ? Zamišljena struja koja ide po petlji ili konuri 494. Po kojim pravilima se piše jednadžba konturnih struja neke konture ? 1. - Obiđimo petlju u smjeru odabranog smjera obilaska i napišimo produkt struje te konture i svih otpora kroz koje tim obilaskom nailazimo. 2. -
Dodajmo tome utjecaj susjednih kontura i to ako je struja susjedne konture kroz neki zajednički otpor u istom smjeru s “+” predznakom a ako je suprotnog smjera s “-” predznakom, naravno produkt te susjedne konturne struje i zajedničkog otpora. 3. - Ako u konturi postoji neka elektromotorna sila onda de zbroj ovih padova napona biti jednak iznosu te elektromotorne sile i to ako je smjer obilaska takav da izlazimo na plus stezaljku EMS, onda s “+” predznakom a inače s “-” predznakom. 495. Koliko jednadžbi konturnih struja trebamo napisati za neku el. mrežu ? P=g-(č-1) 496. Koji sistem jednadžbi je lakše za riješiti – onaj po I i II KHZ ili onaj po konturnim strujama ? pisanjem jednadžbi konturnih struja je mnogo brži i lakši od pisanja svih jednadžbi prema I i II KHZ. 497. Kad izračunamo iznose konturnih struja kako demo dodi do iznosa svih struja ? I1+I2+I4=0 (φ1-E)/R1+( φ1- φ2)/R2+( φ1- φ3)/R4=0 498. U čemu je suština metode “napona čvorova” ? Računa se potencijal čvorova 499. Kod metode napona čvorova što izračunavamo ? Potencijal čvorova 500. Da li kod metode napona čvorova pretpostavljamo da sve struje izlaze iz nekog čvora ? da 501. Kod metode napona čvorova da li u suštini računamo s otporima grana ili s njihovim vodljivostima ? vodljivostima 502. Kod metode napona čvorova ako imamo neki izvor u grani vezanoj na čvor s kojim ga predznakom uzimamo ? Ako u nekoj grani promatranog čvora ima izvor električne energije onda pišemo da je rezultat za taj čvor jednak EMS te grane pomnoženoj s vodljivosti te grane i to “+” predznak ako je “+” izvora okrenut prema čvoru a “-” predznak ako je “-” izvora okrenut prema čvoru. 503. Koliko jednadžbi kod rješavanja neke električne mreže treba napisati u metodi napona čvorova? č-1 504. Da li je bolja metoda konturnih struja ili metoda napona čvorova ? Opdenito je bolja ona metoda koja nam daje manje jednadžbi. 505. Kad imamo električnu mrežu sa g=13 i č=8 da li je bolja metoda napona čvorova ili metoda konturnih struja ? Metoda konturnih struja 506. Kad imamo električnu mrežu sa g=19 i č=8 da li je bolja metoda konturnih struja ili metoda napona čvorova ? Metoda čvorova 507. Da li postoje još neke metode za rješavanje strujnih krugova osim metode konturnih struja i napona čvorova ? Postoji mnoštvo računskih metoda za rješavanje složenih strujnih krugova 508. Kad je dobro primijeniti Millmanov teorem ? kad imamo 2 čvora i puno grana 509. Kad je dobro primijeniti Theveninov teorem ? kad nas zanima struja u samo jednoj od mnogih grana 510. Kad je dobro primijeniti Nortonov teorem ? kad nas zanima struja u samo jednoj od mnogih grana 511. Što je to “transfiguracija” ? Transfiguracija znači promjena oblika dijela električne mreže. 512. Kod promjene oblika dijela električne mreže da li se u preostalom ne mijenjanom dijelu električne mreže smiju struje i naponi promijeniti ? Ne smiju 513. Da li se transfiguracijom može trokutni spoj otpora promijeniti u odgovarajudu zvijezdu otpora? može 514. Zašto želimo provesti postupak transfiguracije ? Kod rješavanja složenijih strujnih krugova 515. Da li je mogude provesti trasfiguraciju iz spoja otpora u zvijezdu u spoj otpora u trokut ? Moguče je 516. Napišite jednadžbu kako se iz spoja otpora u trokut može izračunati odgovarajudi otpor zvijezde otpora ! Trokut; R1-2=R1×(R2+R3)/(R1+R2+R3) Zvijezda; R1-2=R1,3+R1,2 Dobiva se dakle; R1,3+R1,2=R1×(R2+R3)/(R1+R2+R3) 517. Da li stalna istosmjerna struja proizvodi neke kemijske učinke ? da 518. Za što se je nekad koristio jedan kemijski učin električne struje ? Za mjerenje struje 519. Kakav učin električne struje je elektroliza vode ? Kemijski učin 520. Što nastaje prolaskom električne struje kroz neki otpor ? Nastaje toplina 521. Tko je proučavao toplinski učin električne struje ? Joule 522. Što je proučavao engleski fizičar James Prescott Joule ? Toplinski učinak električne struje 523. Koji mjerni instrument je korišten kako bi se odredio toplinski učin električne struje ? Kalorimetrična bomba 524. Što je opisano jednadžbom; Q=k R ∆t? Toplinski učinak električne ∙ ∙ ∙struje 525. Tko je došao do jednadžbe Q=k R ∆t? Joule 526. U kojoj jedinici je toplinu mjerio Đul ∙ ∙ ∙(Joule) ? U toplinskoj jedinici britanske mjerne tablice 527. Koja je razlika između “cal” i “kcal” ? 1000 puta je veda 1kcal=1000cal. 528. Koja se jedinica danas koristi umjesto jedinice “cal” ? joule529. Što
je to “BTU” ? British termal unit- britanska termalna jedinica 530. Čemu služi jedinica “British Thermal Unit” ? Kao informacija 531. Čemu je jednaka jedinica 1J ? 1J=1Ws=1Nm 532. Čemu je još jednaka jedinica 1Ws ? 1J 533. Ako toplinski rad podijelimo s vremenom u kojem je ostvaren što dobivamo ? snagu 534. Skicirajte kalorimetričnu bombu ! 535. Kako se još naziva kalorimetrična bomba ? kalorimetar 536. Da li postoji mehanički ili magnetski učin električne struje ? Postoji 537. Gdje koristimo mehanički učin električne struje ? Električnim strojevima, kudanskim aparatima, mjernim instrumentima 538. U kojoj jedinici se mjeri sila ? N= Newton 539. U kojoj jedinici se mjeri mehanički rad ? Nm 540. Čemu je jednaka jedinica za rad - 1Nm ? 1Ws 541. Da li električna struja može proizvesti svjetlosni učin ? Da 542. Da li za svjetlosni učin električne struje nužno treba visoka temperatura ? Ne 543. Što je to snaga ? Brzina vršenja rada 544. Kojim slovom označavamo snagu ? Velikim latiničnim slovom P 545. Čemu je jednaka brzina vršenja rada ? Snazi 546. S kojom jedinicom mjerimo snagu ? W 547. Napišite sve tri jednadžbe za izračunavanje snage na nekom otporu ! W V A 2 2 × × × R U P I R U I548. Da li se u shemama simbolom otpora prikazuje samo otpor materijala prolasku električne struje ? ne 549. Kako se u shemi prikazuje mjesto gdje se električna energija nepovratno pretvara u neki drugi oblik energije ? Simbolom električnog otpora 550. Što je to energija ? Energija je sposobnost nekog sustava ili tijela da može izvršiti neku količinu rada. 551. Da li se jedinica za energiju i za rad razlikuju ? Ne 552. Kojom jedinicom mjerimo energiju ? Joule 553. Da li nam je u svakodnevnom životu dovoljno velika jedinica za rad i energiju od 1J odnosno od 1Ws ? Ne, premala nam je 554. Koja je veda jedinica za energiju od 1Ws ? 1kWh 555. Koliko 1kWh ima Đula (Joula) ? 1000 3600=360 000 J8. predavanje 556. Kada su bile zapažene sile koje mi danas nazivamo ∙“magnetskim” ? Sile koje mi danas nazivamo magnetskim silama bile su zapažene još u antičko doba. 557. Što je čudnovato primijedeno kod komada jedne željezne rude ? Bilo je primijedeno da komadi jedne željezne rude imaju osobito svojstvo da privlače željezne predmete koji se nađu u njihovoj blizini. 558. Po pričanju ime “magnetski” potječe od antičkog imena jednog maloazijskog grada–kojeg ? Kaže se da ime “magnetski” vjerojatno potječe od imena maloazijskog grada Magnezije (sadašnja Manisa) u čijoj okolini je bilo ove rude. 559. Gdje se nalazi današnja oblast “Greece Magnesia” ? Današnja oblast “Greece Magnesia” nalazi se u Grčkoj. 560. Legende pričaju da je magnet dobio ime po nekom čovjeku. Kako se je navodno zvao taj čovjek, što je bio po zanimanju, na kojem otoku ? Navodno se taj čovjek zvao Magnes,po zanimanju je bio pastir i živio je na otoku Kreti. 561. Da li je vjerojatnija legenda o pastiru s cipelama okovanim čeličnim čavlima ili o pastiru s željeznim šiljkom na vrhu štapa ? Vjerojatnija je legenda o pastiru s željeznim šiljkom na vrhu štapa. 562. Da li je manifestacija magnetskih sila ljudima u antičko doba djelovala kao prirodna pojava ili kao nešto jako čudnovato, zagonetno ? Manifestacija magnetskih sila ljudima u antičko doba djelovala ja kao nešto jako čudnovato, zagonetno. 563. Što se događalo u Europi s ovim magnetskim kamenjem tijekom 11 stoljeda ? S ovim magnestskim kamenjem tijekom 11 stoljeda počinje stjecati ugled u Europi. 564. Što su u 12. stoljedu u Engleskoj nazivali “leading stone” ? Nazivali su komade magnetita koje pokazuje put. 565. Na svojim putovanjima po velikim kineskim pustinjama kineski carevi su koristili što ? Na svojim putovanjima po velikim kineskim pustinjama kineski carevi su koristili prve kompase. 566. Kada su Kinezi počeli koristiti prve kompase ? Kinezi su prve kompase koristili još prije naše ere. 567. Na koji način su ljudi počeli dobivati prve umjetne magnete ? Prve umjetne magnete su ljudi počeli dobivati na način da i čelik postaje magnetičan ako preko njega vučemo više puta u istom smjeru prirodni magnet. 568. Da li su prvi umjetni magneti mogli imati samo jedan oblik ? Prvi umjetni magneti nisu mogli imati samo jedan oblik ved su mogli biti oblikovani u razne oblike. 569. Da li sva magnetizirana željeza imaju jednaku trajnost i jačinu magnetiziranja ? Sva magnetizirana željeza nemaju jednaku trajnost i jačinu magnetiziranja. 570. Koje je svojstvo magnetski mekih čelika ?
Svojstvo magnetski mekih čelika je da se lako magnetiziraju. 571. Koje je svojstvo magnetski tvrdih čelika ? Svojstvo magnetski tvrdih čelika je da se slabo magnetiziraju. 572. Na koji su se način dobivale magnetske igle ? Magnetske igle su se dobivale na način kad su se koristile čelične igle (od magnetski tvrdih čelika) pa se po njima više puta prelazilo s magnetitom. 573. Kako de se okrenuti magnetska igla obješena s nekom niti o svojem težištu ? Takva magnetizirana igla obješena u težištu na tankoj niti uvijek se je istim krajem okretala prema sjeveru. 574. Kako su ljudi nazvali kraj magnetske igle koji se je okretao prema sjeveru ? Kraj magnetske igle koji se je okretao prema sjeveru ljudi su nazvali – sjeverni pol magneta.575. Kako su ljudi nazvali kraj magnetske igle koji se je okretao prema jugu ? Kraj magnetske igle koji se je okretao prema jugu ljudi su nazvali – južni pol magneta. 576. Po čemu su ljudi nazvali kraj magnetske igle koji se je okretao na sjever ? Kraj magnetske igle koji se je okretao na sjever ljudi su nazvali po sjevernom geografskom polu. 577. Do istraživanja Williama Gilberta ljudi su smatrali da se magnetska igla okrede prema sjeveru pod djelovanjem koga ili čega? Do istraživanja Williama Gilberta ljudi su smatrali da se magnetska igla okrede prema sjeveru pod djelovanjem zvijezde sjevernjače. 578. William Gilbert je ustanovio da je sila između polova magneta – kakva ? William Gilbert je ustanovio da je sila između polova odbojna ili privlačna. 579. Kakva je sila između istoimenih magn. polova ? Sila između istoimenih magnetskih polova je odbojna. 580. Da li su ljudi pokušali dobiti izolirane (odvojene) magnetske polove ? Da,ljusi su pokušavali dobiti izolirane (odvojene) magnetske polove. 581. Da bi dobili odvojene (samostalne) magnetske polove što su ljudi radili ? Da bi dobili odvojene (samostalne) magnetske polove ljudi su radili da su lomili štapasti magnet u najsitnije djelide. 582. Kad magnet u obliku štapa raspolovimo što dobivamo ? Kad magnet u obliku štapa raspolovimo dobivamo odlomljeni dio koji je pokazivao da ima oba magnetska pola. 583. Gdje su sadržana magnetska svojstva materijala ? Magnetska svojsvta materijala su sadržana u strukturi atoma. 584. Što je po saznanju Williama Gilberta planeta Zemlja ? Po saznanju Williama Gilberta planeta Zemlja je jedan ogroman magnet. 585. Na koji način se magnetske silnice mogu učiniti vidljivima ? Magnetske silnice se mogu učiniti vidljivima na način da se na karton stave strugotine željeza a ispod njega magnet i sve se lagano trese. 586. Kako se raspoređuju čelične strugotine na komadu kartona kad je ispod kartona magnet i sve se lagano trese ? Čelične strugotine se raspoređuju u lance kako na njih djeluju magnetske silnice. 587. Iz kojeg magnetskog pola silnice “izlaze” ? Silnice izlaze iz sjevernog magnetskog pola. 588. U koji magnetski pol silnice “ulaze” ? Silnice ulaze u južni magnetski pol. 589. Skicirajte kako izgledaju silnice oko štapastog magneta ! 590. Koji je omiljeni oblik umjetnih magneta ? Omiljeni oblik umjetnih magneta je potkovasti oblik magneta. 591. Tko je opazio da se magnetska igla u blizini ravnog vodiča protjecanog strujom zakrede iz smjera sjevera ? Danski fizičar Oersted je opazio da se magnetska igla u blizini ravnog vodiča protjecanog strujom zakrede iz smjera sjevera. 592. Što je opazio Danski fizičar Oersted ? Danski fizičar Hans Christian Oersted opazio je da prolazak struje kroz vodič izaziva otklon magnetske igle.593. Kakve su magnetske silnice po saznanju Oersteda oko ravnog vodiča protjecanog strujom ? Magnetske silnice po saznanju Oersteda oko ravnog vodiča protjecanog strujom su koncentrične kružnice. 594. Da li postoji ili ne postoji sličnost između magn. polja štapastog magneta i ravne zavojnice ? Sličnost postoji između magnetskog polja štapastog magnea i ravne zavojnice. 595. Koga je o otkridima Oersteda izvjestio Ampère ? Ampère je o otkridima Oersteda izvjestio članoce francuske akademije znanosti. 596. Tko je prvi pokazao da se privlače dvije žice kroz koje teče u istom smjeru električna struja ? Ampère je prvi pokazao da se privlače dvije žice kroz koje teče u istom smjeru električna struja. 597. Tko je prvi pokazao da se odbijaju dvije žice kroz koje teče električna struja u suprotnim smjerovima ? Ampère je prvi pokazao da se odbijaju dvije žice kroz koje teče električna struja u suprotnim smjerovima. 598. Tko je došao do zaključka da “…struja može
stvoriti magnetsko polje, tada i magnetsko polje može stvoriti struju …” ? Michael Faraday je došao do zaključka da struja može stvoriti magnetsko polje, tada i magnetsko polje može stvoriti struju. 599. Što je otkrio Michael Faraday ? Michael Faraday je otkrio elektro-magnetsku indukciju što dovodi do otkrida elektromotora i generatora. 600. Što su magnetske silnice ? Magnetske silnice su zamišljene linije koje prikazuju položaj koji bi zauzimala sidušna magnetska igla u nekom magnetskom polju. 601. Kakav položaj bi zauzimala sidušna magnetska igla na nekoj magnetskoj silnici ? Sidušna magnetska igla na nekoj magnetskoj silnici bi zauzimala tangencijalni položaj. 602. Što je to magnetski tok ? Magnetski tok je broj prikazanih silnica (u nekom mjerilu) magnetskog polja koje prolaze kroz promatrani presjek. 603. S čime se uspoređuje magnetski tok ? Magnetski tok se uspoređuje s električnim tokom (a neki uspoređuju obje ove veličine s električnom strujom). 604. U kojoj jedinici se mjeri magnetski tok ? Magnetski tok se mjeri u veberima (weber). 605. Čemu je jednak 1Wb ? 1Wb je jednak volt sekundi (1Vs). 606. Što se mjeri u Vs ? U Volt sekundama se mjeri magnetski tok. 607. Što se mjeri u Weberima ? U Weberima se mjeri magnetski tok. 608. Što je to magnetomotorna sila – MMS ? Magnetomotorna sila je ona sila koja u nekom prostoru stvara magnetsko polje. 609. Kako još nazivamo magnetomotornu silu ? Magnetomotornu silu nazivamo još i sila magnetiziranja. 610. Na koliko načina možemo stvoriti magnetsko polje ? Magnetsko polje možemo stvoriti na dva načina. 611. Koji su to načini sa kojima možemo stvoriti magnetsko polje ? Načini sa kojima možemo stvoriti magnetsko polje su korištenjem trajnih magneta i prolaskom struje kroz neki vodič ili svitak.612. U magnetskom krugu čemu je jednak produkt I*N ? U magnetskom krugu produkt I*N je jednak magnetomotornoj sili. 613. Koji simbol koristimo za označavanje magnetskog napona ? Za označavanje magnetskog napona koristimo simbol ili Umag. 614. Što se troši na pojedinim elementima mag. kruga – analogno električnom strujnom krugu ? U električnom strujnom krugu i u magnetskom krugu imamo da se na njegovim pojedinim elementima troši dio ukupne magnetomotorne sile. 615. Kako nazivamo svojstvo nekog materijala da se suprotstavlja uspostavljanju i održavanju magnetskog toka kroz njega ? Svojstvo nekog materijala da se suprostavlja uspostavljanju i održavanju megnetskog toka kroz njega nazivamo magnetskim otporom. 616. Što je to magnetski otpor ? Magnetski otpor je svojstvo nekog materijala da se protivi uspostavljanju magnetskog toka. 617. Da li u magnetskom krugu vrijedi neki oblik Ohmovog zakona ? U magnetskom krugu vrijedi neki oblik Ohmovog zakona. 618. Napišite Ohmov zakon za magnetski krug ! =/Rmag [A/Vs=Ω -1 /s=S/s]. 619. O čemu sve ovisi magnetski otpor ? Magnetski otpor ovisi o duljini silnica,ovisi o presjeku kroz koji prolaze te magnetske silnice i ovisi o sredstvu kroz koje prolaze magnetske silnice. 620. Da li magnetski otpor ovisi o duljini silnica ? Da, magnetski otpor ovisi o duljini silnica. 621. Da li magnetski otpor ovisi o presjeku kroz koji prolazi magnetski tok ? Da, magnetski otpor ovisi o presjeku kroz koji prolazi magnetski tok. 622. Da li magnetski otpor ovisi o sredstvu kroz koje prolaze magnetske silnice ? Da, magnetski otpor ovisi o sredstvu kroz koje prolaze magnetske silnice. 623. Napišite jednadžbu za izračunavanje magnetskog otpora pomodu dimenzija magnetskog kruga ! 624. Kako se naziva specifična magnetska vodljivost µ nekog magnetskog materijala ? Specifična magnetska vodljivost µ nekog magnetskog materijala se naziva permeabilnost. 625. Što je to permeabilnost ? Permeabilnost je specifična magnetska vodljivost µ nekog magnetskog materijala. 626. Što je to relativna magnetska permeabilnost ? Relativna magnetska permeabilnost jednaka je omjeru permeabilnosti nekog sredstva i permeabilnosti vakuuma. 627. Koliko iznosi permeabilnost vakuuma ? Permeabilnost vakuuma iznosi; 628. Kako nazivamo magnetske materijale kod kojih je relativna magnetska permeabilnost neznatno manja od 1 ? Magnetske materijale kod kojih je relativna magnetska permeabilnost neznatno manja od 1 nazivamo ih diamagnetskim materijalima. 629. Kako nazivamo magnetske materijale kod kojih je relativna magnetska
permeabilnost neznatno veda od 1 ? Magnetske materijale kod kojih je relativna magnetska permeabilnost neznatno veda od 1 nazivamo ih paramagnetskim materijalima. × S R sil sr mag , . . l × × Am Vs 4 10 7 0 630. Kako nazivamo magnetske materijale kod kojih je relativna magnetska permeabilnost mnogo puta veda od 1 ? Magnetske materijale kod kojih je relativna magnetska permeabilnost mnogo puta veda od 1 nazivamo ih feromagnetskim materijalima. 631. Što su to diamagnetici ? Diamagnetici su magnetski materijali kod kojih je relativna magnetska permeabilnost neznatno manja od 1. 632. Što su to paramagnetici ? Paramagnetici su magnetski materijali kod kojih je relativna magnetska permeabilnost neznatno veda od 1. 633. Što su to feromagnetici ? Feromagnetici su magnetski materijali kod kojih je relativna magnetska permeabilnost mnogo puta veda od 1. 634. Što je nezgodno svojstvo feromagnetskih materijala ? Nezgodno svojstvo feromagnetskih materijala je da im relativni permeabilitet nije konstanta. 635. Navedite imena feromagnetskih materijala ! Feromagnetici su; Željezo, Nikal, Kobalt i Gadolinij. 636. Kakvi su to materijali; željezo, nikal, kobalt i gadolinij ? To su feromagnetski materijali. 637. Što je to magnetska indukcija ? Magnetska indukcija je magnetski tok koji prolazi kroz neku plohu podijeljen s površinom te plohe (okomito). 638. Kako još nazivamo gustodu magnetskog toka B ? Gustodu magnetskog toka B nazivamo magnetska indukcija. 639. Što se dobiva kad se magnetski tok podijeli s poprečnim presjekom kroz koji prolazi ? Kad se magnetski tok podijeli s poprečnim presjekom kroz koji prolazi dobiva se gustoda magnetskog toka. 640. U kojoj jedinici se mjeri gustoda magnetskog toka ? Jedinica za mjerenje gustode magnetskog toka je – Tesla. 641. Čemu je jednaka jedinica 1T ? 1T je jednaka 1Wb/m2. 642. Čemu je jednak omjer 1Wb/1m2 ? Omjer 1Wb/1m2 je jednaka 1T. 643. Što je to Curieova temperatura ? Curieova temperatura je povišena temperatura gdje feromagnetici gube svoja magnetska svojstva. 644. Kako se ponašaju feromagnetski materijali na temperaturama vedim od Curieove temperature ? Feromagnetski materijali na temperaturama vedim od Curieove temperature gube magnetska svojstva i ponašaju se kao dia ili paramagnetski materijali. 645. Da li je gadolinij na sobnoj temperaturi (20°C) feromagnetik ? Gadolinij na sobnoj temperaturi (20°C) nije feromagnetik. 646. Kakve linije su magnetske silnice ? Magnetske silnice su zatvorene linije koje izviru iz sjevernog magnetskog pola a poniru u južni magnetski pol. 647. Da li magnetske silnice mogu završiti u prostoru zatvorenom nekom plohom ? Magnetske silnice ne mogu završiti u prostoru zatvorenom nekom plohom. 648. Što se matematički prikazuje jednadžbom; ? Prikazuje se zakon o očuvanju magnetskog toka. × 0 S B dS649. Kako glasi jednadžba Gaussovog zakona za magnetostatička polja ? Jednadžba Gaussovog zakona za magnetostatička polja glasi da nijedna silnica ne može početi ili završiti u prostoru ograničenom zatvorenom plohom,jer sve silnice koje uđu u neki prostor moraju i izadi iz njega. 650. Kako glasi zakon o očuvanju magnetskog toka ? Zakon o očuvanju magnetskog toka glasi da nijedna silnica ne može početi ili završiti u prostoru ograničenom zatvorenom plohom,jer sve silnice koje uđu u neki prostor moraju i izadi iz njega. 651. Integral skalarnog produkta vektora H i vektora dl po bilo kakvoj zatvorenoj liniji daje kao rezultat što ? Integral skalarnog produkta vektora H i vektora dl po bilo kakvoj zatvorenoj liniji daje kao rezultat sumu svih struja koje probadaju plohu opasanu tom zatvorenom linijom. 652. Napišite jednadžbu koju nazivamo “zakon protjecanja” ! = 653. Kako nazivamo jednadžbu; ? Nazivamo ju Biot-Savartov zakon. 2 4 r Id r dH o × l9. predavanje 654. Što je to torus ? Torus (lik u obliku prstena) je geometrijsko tijelo omeđeno plohom koja nastaje rotacijom kružnice oko osi koja leži u ravnini te kružnice (ali ta os ne siječe kružnicu). 655. Što znači latinska riječ torus ? Latinska riječ torus znači jastuk. 656. Opišite torus ! Torus (lik u obliku prstena) je geometrijsko tijelo omeđeno plohom koja nastaje rotacijom kružnice oko osi koja leži u ravnini te kružnice (ali ta os ne siječe kružnicu). 657. Kako dobivamo torusni svitak ? Torusni svitak dobivamo tako da prsten u obliku torusa namotamo
jedan sloj zavoja žice, gusto jedan do drugog po cijelom unutarnjem krugu torusa. 658. Da li je torusni svitak komplicirani oblik magnetskog kruga ? Ne,torusni svitak je najjednostavniji oblik magnetskog kruga. 659. Kakav oblik ima najjednostavniji magnetski krug ? Najjednostavniji magnetski krug ima oblik torusa. 660. Što nam je točno poznato kod magnetskog kruga torusnog svitka ? Kod torusa nam je točno poznat presjek kroz koji na cijeloj svojoj duljini prolazi magnetski tok .Također nam je poznata i duljina silnica magnetskog kruga. 661. Čemu je jednaka duljina silnica kod tankog torusnog svitka ? Duljina silnica kod tankog torusnog svitka jednaka je srednjem opsegu torusa. 662. Čemu je jednak presjek kroz koji prolazi magnetski tok torusnog svitka ? Presjek kroz koji prolazi magnetski tok torusnog svitka jednak je poprečnom presjeku torusa. 663. Iz kakvog materijala može biti napravljena jezgra (torus) torusnog svitka ? Jezgra torusnog svitka može biti napravljena iz nekog materijala s poznatim magnetskim osobinama i silnice magnetskog polja koje prolaze samo tom jezgrom. 664. Da li se za jezgru torusnog svitka može uzeti diamagnetski materijal ? Da,za jezgru torusnog svitka može se uzeti diamagnetski materijal. 665. Da li se za jezgru torusnog svitka može uzeti paramagnetski materijal ? Da,za jezgru torusnog svitka može se uzeti paramagnetski materijal. 666. Da li se za jezgru torusnog svitka može uzeti feromagnetski materijal ? Da,za jezgru torusnog svitka može se uzeti feromagnetski materijal. 667. Što možemo odrediti iz poznatog presjeka žice torusnog svitka ? Iz poznatog presjeka žice torusnog svitka možemo odrediti najvedu struju koja smije tedi torusnim svitkom. 668. Na koji način demo utvrditi stvarni iznos struje koja prolazi zavojima torusnog svitka ? Mjerenjem ampermetrom demo utvrditi stvarni iznos struje koja prolazi zavojima torusnog svitka. 669. Iz poznatog broja zavoja torusnog svitka i struje kroz te zavoje što možemo izračunati ? Iz poznatog broja zavoja torusnog svitka i struje kroz te zavoje možemo izračunati magnetomotornu silu. 670. Kakve su linije po svojoj prirodi magnetske silnice ? Po svojoj prirodi magnetske silnice su kružne linije. 671. Što je to magnetski krug ? Magnetski krug je prostor u kojem se zatvaraju sve magnetske silnice proizvedene nekom magnetomotornom silom. 672. Kako nazivamo prostor ispunjen magnetskim silnicama proizvedenim nekom MMS ? Prostor ispunjen magnetskim silnicama proizvedenim nekom MMS nazivamo magnetskim krugom.673. Što je to ulančani magnetski tok ? Ulančani magnetski tok je zbroj magnetskih tokova svih pojedinačnih zavoja svitka kroz koji prolazi taj magnetski tok. 674. Što označujemo velikim grčkim slovom ? Velikim grčkim slovom označujemo ulančani magnetski tok. 675. Da li ulančani magnetski tok možemo dobiti tako da zbrojimo magnetske tokove svih zavoja nekog svitka ? Da,ulančani magnetski tok možemo dobiti tako da zbrojimo magnetske tokove svih zavoja nekog svitka. 676. Da li ulančani magnetski tok možemo dobiti tako da zbrojimo koliko sve silnice obuhvadaju zavoja ? Da,ulančani magnetski tok možemo dobiti tako da zbrojimo koliko sve silnice obuhvadaju zavoja. 677. Čemu je proporcionalna inducirana EMS nekog svitka ? Inducirana EMS nekog svitka proporcionalna je brzini promjene struje svitka di/dt i konstanti koja ovisi o dimenzijama magnetskog kruga, materijalu od kojeg je napravljen taj magnetski krug i o broju zavoja svitka. 678. Kako nazivamo konstantu koju pišemo sa L ? Konstantu koju pišemo sa L nazivamo samoinduktivitet. 679. Što je to vlastiti induktivitet svitka ? Vlastiti induktivitet svitka je konstanta koja ovisi o dimenzijama magnetskog kruga,materijalu od kojeg je napravljen taj magnetski krug i o broju zavoja svitka. 680. Da li postoji neka razlika u pojmovima “vlastiti induktivitet”, “samoinduktivitet” i “induktivitet” ? U pojmovima “vlastiti induktivitet”, “samoinduktivitet” i “induktivitet” ne postoji razlika. 681. Da li se svitak suprotstavlja promjeni struje kroz njega ? Svitak se suprostavlja promjeni struje kroz njega. 682. Zbog čega struja kroz svitak ne može trenutno promijeniti svoj iznos ? Struja kroz svitak ne može trenutno promijeniti svoj iznos zbog energije koja se ne može trenutno akumulirati u prostoru magnetskog kruga ali ne može niti trenutno iščeznuti. 683. Da li se u magnetskom krugu nekog svitka akumulira
energija magnetskog polja ? Da,u magnetskom krugu nekog svitka se akumulira energija magnetskog polja. 684. Da li akumulirana energija magnetskog polja u magnetskom krugu svitka može trenutno iščeznuti ? Akumulirana energija magnetskog polja u magnetskom krugu svitka ne može iščeznuti. 685. Da li se magnetska energija može trenutno akumulirati u magnetskom polju magnetskog kruga nekog svitka ? Magnetska energija se ne može trenutno akumulirati u magnetskom polju magnetskog kruga nekog svitka. 686. Kako možemo uz poznati i I izračunati induktivitet nekog svitka ? Induktivitet nekog svitka možemo izračunati tako da ulančani magnetski tok podijelimo sa iznosom struje I koja je proizvela taj ulančani magnetski tok. 687. Kako možemo uz poznati broj zavoja svitka i njegov magnetski otpor izračunati njegov induktivitet ? Induktivitet možemo izračunati tako da broj zavoja svitka podijelimo sa magnetskim otporom . 688. Da li je induktivitet svitaka sa feromagnetskom jezgrom konstanta ? Induktivitet svitaka sa feromagnetskom jezgrom nije konstanta. 689. Zašto induktivitet svitaka sa feromagnetskom jezgrom nije konstantan ? Induktivitet svitaka sa feromagnetskom jezgrom nije konstantan zato jer je u induktivitetu sadržana permeabilnost materijala magnetskog kruga.690. Da li de srednja duljina magnetskih silnica kod relativno debelih torusa biti jednaka srednjem opsegu torusa ? Srednja duljina magnetskih silnica kod relativno debelih torusa nede biti jednaka,biti de manja srednjem opsegu torusa. 691. Zašto je kod relativno debelih torusa srednja duljina silnica manja od srednjeg opsega torusa ? Kod relativno debelih torusa srednja duljina silnica je manja od srednjeg opsega torusa zato jer imamo znatno više kradih silnica od duljih silnica. 692. Kakav je oblik svitka koji je najsličniji torusnom svitku ? Prstenasti oblik svitka je najsličniji torusnom svitku. 693. Skicirajte oblik prstenastog svitka ! 694. Da li prstenasti svici mogu biti relativno debeli ili su uvijek relativno tanki ? Prstenasti svici mogu biti relativno debeli. 695. Da li je izrada torusnih i prstenastih svitaka jeftina ili skupa ? Izrada torusnih i prstenastih svitaka je skupa. 696. Kakav oblik jezgre (pazite, ne kakav presjek) de nas u svakodnevnoj tehničkoj praksi zadovoljiti umjesto torusne ili prstenaste jezgre ? Pravokutni oblik jezgre de nas u svakodnevnoj tehničkoj praksi zadovoljiti umjesto torusne ili prstenaste jezgre. 697. Da li postoji neka analogija između električnog otpora i magnetskog otpora ? Ako da kakva ? Da,postoji analogija između električnog otpora i magnetskog otpora.U električnom strujnom krugu prolasku struje suprostavlja se električni otpor koji se izračunava tako da množenjem specifičnog otpora materijala i duljine vodiča se podijeli sa površinom presjeka vodiča.Dok u magnetskom krugu prolasku magnetskih silnica suprostavlja se magnetski otpor koji se izračunava da se srednja duljina magnetskih silnica podijeli množenjem poprečnog presjeka i permeabilnosti materijala. 698. Čemu je kod magnetskog otpora analogna veličina specifične električne vodljivosti ? Kod magnetskog otpora veličina specifične električne vodljivosti analogna je permeabilnosti. 699. Koja je magnetska veličina analogna električnoj struji I ? Magnetski tok je magnetska veličina analogna električnoj struji I. 700. Koja je magnetska veličina analogna elektromotornoj sili ? Magnetomotorna sila je magnetska veličina analogna elektromotornoj sili. 701. Što je to permeabilnost ? Permeabilnost je specifična magnetska vodljivost µ nekog magnetskog materijala. 702. Kako glasi Ohmov zakon za magnetski krug ? Ohmov zakon za magnetski krug glasi da je magnetski tok proporcionalan magnetskom naponu,a obrnuto proporcionalna magnetskom otporu.703. Da li postoje Kirchhoffovi zakoni za magnetski krug ? Da,postoje Kirchhoffovi zakoni za magnetski krug. 704. Kako glasi I Kirchhoffov zakon za magnetski krug ? I Kirchhoffov zakon za magnetski krug glasi da suma svih magnetskih tokova koji ulaze u neki čvor jednaka je sumi svih magnetskih tokova koji izlaze iz tog čvora. 705. Kako glasi II Kirchhoffov zakon za magnetski krug ? II Kirchhoffov zakon za magnetski krug glasi da suma svih magnetskih napona u jednoj konturi magnetskog kruga jednaka je sumi svih MMS u toj konturi. 706. Koji uvjet mora biti osiguran da ostale metode za rješavanje strujnih krugova možemo primijeniti na magnetski
krug ? Mora biti osiguran uvjet da permeabilnost mora biti konstantnog iznosa,tako da ostale metode za rješavanje strujnih krugova možemo primjeniti na magnetski krug. 707.Zašto se opdenito ne mogu sve metode rj. strujnih krugova koristiti kod magnetskih ? Zato jer složenije magnetske krugove radimo isključivo od feromagnetskih materijala. 708. Koji smo princip masovno koristili kod metoda za rješavanje strujnih krugova a taj princip ne možemo koristiti kod magnetskih krugova s feromagnetskim jezgrama ? Masovno smo koristili princip superpozicije kod metoda za rješavanje strujnih krugova a taj princip ne možemo koristiti kod magnetskih krugova s feromagnetskim jezgrama. 709.Zašto princip superpoz. ne možemo koristiti kod magnetskih krugova s feromagneticima ? Zato jer ne vrijede linearni odnosi u odnosu na jakost ili gustodu magnetskog polja. 710. Kolika treba biti relativna permeabilnost kod materijala za izradu pravokutnih jezgri ? Relativna permeabilnost kod mater. za izradu pravokutnih jezgri treba biti znatno veda od 1. 711. Kad nam relativna permeabilnost nije konstantna kakvim metodama tada rješavamo magnetske krugove ? Kad nam relativna permeabilnost nije konstantna tada magnetske krugove rješavamo grafičkim metodama. 712. Skicirajte jedan B-H dijagram ! 713. Da li se ponekad može dio magnetske karakteristike prvog magnetiziranja zamijeniti nekim pravcem kod proračuna magnetskih krugova ? Ponekad se može dio magnetske karakteristike prvog magnetiziranja zamijeniti nekim pravcem kod proračuna magnetskih krugova. 714. Što je to krivulja prvog magnetiziranja ? Krivulja prvog magnetiziranja je grafički prikaz mijenjanje gustode B od promjene jakosti magnetskog toka H. 715. Što je to krivulja razmagnetiziranja ? Krivulja razmagnetiziranja je dio krivulje zbog koje se paramagnetni koriste u dizajniranju motora.716. Koje su dvije karakteristične točke na krivulji razmagnetiziranja ? Dvije karakteristične točke na krivulji razmagnetiziranja su Br i Hc. 717. Što je to Br ? Br je zaostali remanentni magnetizam. 718. Što je to Hc ? Hc je koercitivna sila. 719. Kako se još naziva remanentni magnetizam ? Remanentni magnetizam se još naziva preostali magnetizam. 720. Što je to koercitivna sila ? Da bi ovaj zaostali magnetizam otklonili potrebno je da izvršimo magnetsku pobudu u suprotnom smjeru, to jest da narinemo neku jakost magnetskog polja koju nazivamo koercitivna sila. 721. Kako nazivamo B-H krivulju koju dobivamo kod stalnog premagnetiranja magnetskog materijala ? B-H krivulju koju dobivamo kod stalnog premagnetiranja magnetskog materijala ju nazivamo petljom histereze. 721. Što je to petlja histereze ? Petlja histereze je krivulja stalnog premagnetiziranja magnetskog materijala. 722. O koliko petlji histereze govorimo ? Govorimo o dvije petlji histereze. 723. Što je to statička petlja histereze ? Statičku petlju histereze dobivamo kod stalne istosmjerne struje kojoj polagano mijenjamo iznos i smjer. 724. Što je to dinamička petlja histereze ? Dinamičku petlju histereze dobivamo kod izmjeničnih struja kad se ovo premagnetiziranje obavlja relativno brzo. 725. Zašto je dinamička petlja histereze šira od statičke ? Dinamička petlja histereze šira je od statičke zbog pojave tzv. vrtložnih struja. 726. Što je jednako površini opisanoj petljom histereze ? Površini opisanoj petljom histereze jednako je gubitak energije po . 727. Čemu su jednaki specifični gubici u jezgri (J/m3) kod jednog potpunog ciklusa premagnetiziranja ? Specifični gubici u jezgri (J/m3) kod jednog potpunog ciklusa premagnetiziranja jednaki su površini petlje histereze. 728. Materijali s užom petljom histereze da li imaju vede ili manje specifične gubitke ? Materijali s užom petljom histereze imaju manje specifične gubitke. 729. Magnetski materijali sa širom petljom histereze su magnetski mekši ili magnetski tvrđi materijali ? Magnetski materijali sa širom petljom histereze su magnetski tvrđi materijali. 730. Kako se rješavaju magnetski krugovi sa zračnom pukotinom ? Magnetski krugovi sa zračnom pukotinom rješavaju se grafički. 10. predavanje 731. Što je Lorentzova sila ? Lorentzova sila je sila koja djeluje na naboj u kretanju kroz magnetsko polje. 732. Na što djeluje Lorentzova sila ? Lorentzova sila djeluje na vodič koji se krede kroz magnetsko polje i s njime se kredu i električki naboji. 733. Što stvara Lorentzovu silu ? Lorentzovu silu
stvara kretanje naboja i magnetsko polje. 734. Kako se počinje gibati naboj koji uleti u homogeno magnetsko polje okomito na smjer silnica ? Naboj koji uleti u homogeno magnetsko polje okomito na smjer silnica počinje se gibati kružno s radijusom. 735. Da li pod djelovanjem Lorentzove sile naboj koji se kružno giba u magnetskom polju vrši neki rad ? Pod djelovanjem Lorentzove sile naboj koji se kružno giba u magnetskom polju ne vrši nikakav rad. 736. Što opisuje jednadžba ; ? Jednadžba opisuje kolika je Lorentzova sila po iznosu i smjeru. 737. Kad se na naboj koji se giba kroz magnetsko polje ne pojavljuje Lorentzova sila ? Kad se naboj giba brzinom v paralelno sa silnicama magnetskog polja tada se ne pojavljuje Lorentzova sila. 738. Što za Lorentzovu silu kaže vedina autora ? Vedina autora kaže da je Lorentzova sila ukupna sila na naboj u gibanju koja nastaje zbog djelovanja električnog i magnetskog polja zajedno. 739. Koliki se napon inducira u štapu koji se giba nekom brzinom v okomito na smjer magnetskih silnica ? U štapu koji se giba nekom brzinom v okomito na smjer magnetskih silnica inducira se U=B*v*l. 740. Što nam govori jednadžba U=B*v*l ? Jednadžba opisuje koliki se napon inducira u metalnom štapu koji se giba nekom brzinom v okomito na smjer magnetskih silnica. 741. Razlika potencijala krajeva štapa u gibanju U=B*v*l je posljedica djelovanja koje sile ? Razlika potencijala krajeva štapa u gibanju U=B*v*l je posljedica djelovanja Lorentzove sile. 742. Po kojem pravilu se određuje smjer inducirane EMS u štapu koji se giba kroz magnetsko polje ? Po Flemingovom pravilu tri prsta desne ruke se određuje smjer inducirane EMS u štapu koji se giba kroz magnetsko polje. 743. Da li se u literaturi nalazi više različitih Flemingovih pravila ? Da,u literaturi se nalazi više različitih Flemingovih pravila. 744. Kako glasi Flemingovo pravilo ? Flemingovo pravilo glasi tako da palac predstavlja magnetsko polje,kažiprst predstavlja kretanje i srednji prst predstavlja struju. 745. Da li je ispravnije koristiti Flemingovo pravilo tri prsta lijeve ili tri prsta desne ruke ? Ispravnije je koristiti Flemingovo pravilo tri prsta desne ruke. 746. Kako glasi pravilo desne ruke za određivanje smjera induciranog napona štapa u gibanju kroz magnetsko polje ? Ako se desna ruka postavi tako da silnice polja ulaze u dlan, a ispruženi palac pokazuje smjer gibanja vodiča, tada ispruženi prsti određuju smjer inducirane EMS. F Q× vB747. Opišite kako se provodi pokus kojim se ispituje iznos inducirane EMS štapa koji se giba kroz magnetsko polje ! Na dvije paralelne metalne šine poprečno postavimo štap koji se vuče prema naprijed konstantnom brzinom. Na drugi kraj metalnih šina bio je privezan voltmetar kojim je mjeren dobiveni napon tj. elektromotorna sila. 748. Da li se do iznosa inducirane EMS može dodi i na drugi način,bez računanja po jednadžbi U=B*v*l ? Bez računanja po jednadžbi U=B*v*l može se dodi i na drugi način do iznosa inducirane EMS. 749. Što dobivamo iz izraza /t ? Iz izraza /t dobivamo U=B*v*l. 750. Što izaziva promjena magnetskog toka kroz neki zavoj ? Promjena magnetskog toka kroz neki zavoj izaziva induciranje EMS. 751. Da li do promjene magnetskog toka mora dodi samo promjenom dimenzija zavoja, njegovog položaja ili i na neki drugi način a da bi se u zavoju inducirala neka EMS ? Promjenom dimenzija zavoja, njegovog položaja ili i na neki drugi način a da bi se u zavoju inducirala neka EMS može dodi bilo kojom promjenom magnetskog toka. 752. Što se događa u zavoju ako magnetski tok poraste za u vremenu t ? Ako u zavoju magnetski tok poraste za u vremenu t inducira se EMS u iznosu koja je veda od nule. 753. Što se događa u zavoju ako se magnetski tok smanji za u vremenu t ? Ako u zavoju magnetski tok smanji za u vremenu t induscira se EMS u iznosu koja je manja od nule. 754. Napišite Faradayevu jednadžbu za iznos inducirane EMS zavoja ! 755. Tko je odredio iznos a tko smjer inducirane elektromotorne sile u zavoju zbog vremenske promjene magnetskog toka ? Iznos inducirane EMS u zavoju zbog vremenske promjene magnetskog toka je odredio Faraday,a smjer je odredio Lenz. 756. Što je odredio Lenz kod induciranja EMS u zavoju zbog promjene magnetskog toka ? Lenz je odredio smjer induciranja EMS u zavoju zbog promjene magnetskog toka. 757. Kako glasi Lenzov zakon ? Lenzov zakon glasi da smjer inducirane
elektromotorne sile je takav,da svojim djelovanjem želi protjerati struju,koja de svojim djelovanjem željeti otkloniti uzrok svog nastanka. 758. Zbog Lenzovog zakona što moramo dodati jednadžbi Faradayevog zakona ? Zbog Lenzovog zakona jednadžbi Faradayevog zakona moramo dodati predznak “-”. 759. Kako neki autori nazivaju jednadžbu koja u sebi ujedinjuje Faradayev i Lencov zakon ? Jednadžbu koja u sebi ujedinjuje Faradayev i Lencov zakon neki autori je nazivaju Faraday – Lenzov zakon. 760. Kako trebam gledati na zavoj da bi mogao odrediti smjer inducirane EMS ? Da bi mogao odrediti smjer inducirane EMS na zavoj trebam gledati tako da mi magnetske silnice “bodu” oči. 761. Kad ispravno gledam na zavoj koji de smjer imati inducirana EMS kod porasta magnetskog toka kroz zavoj ? Kad ispravno gledam na zavoj inducirana EMS kod porasta magnetskog toka kroz zavoj imati de negativan matematički smjer. 762. Kad ispravno gledam na zavoj koji de smjer imati inducirana EMS kod smanjivanja magnetskog toka kroz zavoj ? Kad ispravno gledam na zavoj inducirana EMS kod smanjivanja magnetskog toka kroz zavoj imati de pozitivan matematički smjer. t t EInd . 763. Da li se i iz riječima iskazanog Lenzovog zakona jednostavno može odrediti smjer inducirane EMS ? Ako da, kako ? Iz riječima iskazanog Lenzovog zakona jednostavno se može odrediti smjer inducirane EMS,tako da prikazani strujni krug obuhvatimo desnom rukom tako da nam savinuti prsti pokazuju smjer kretanja struje, vidimo da nam ispruženi palac pokazuje smjer ucrtanih silnica. 764. Kad inducirana EMS zbog gibanja štapa u magnetskom polju protjera struju kakva sila nastaje na štap ? Kad inducirana EMS zbog gibanja štapa u magnetskom polju protjera struju na štapu nastaje sila koja želi spriječiti uzrok svog nastanka. 765. Da li sila koja se pojavi kod gibanja štapa u magnetskom polju potpomaže gibanje štapa ili mu se suprotstavlja ? Sila koja se pojavi kod gibanja štapa u magnetskom polju suprostavlja se gibanju štapa. 766. Napišite jednadžbu po kojoj možemo izračunati silu na štap u gibanju kroz magnetsko polje ! F=B*I*l 767. Što nam kaže jednadžba F=B*I*l ? Jednadžba kaže da silu možemo izračunati umnoškom vodiča protjecan strujom koji se nalazi u magnetskom polju B. 768. Što nam kaže jednadžba ? Jednadžba kaže da kolika je sila na element duljine vodiča diferencijala l protjecan strujom I koja se nalazi u magnetskom polju indukcije B. d F I ×dlB11. Predavanje 769. Kad kroz tanku metalnu pločicu smještenu okomito na silnice magnetskog polja propustimo električnu struju što se javlja ? Kad kroz tanku metalnu pločicu smještenu okomito na silnice magnetskog polja propustimo električnu struju javlja se napon. 770. Što je to Hallov napon ? Hallov napon je napon koji se pojavljuje kad kroz tanku metalnu pločicu smještenu okomito na silnice magnetskog polja propustimo električnu struju. 771. Da li Hallov napon ovisi o jačini struje ili o gustodi silnica magnetskog polja ? Hallov napon ovisi o jačini struje i o gustodi slnica magnetskog polja. 772. Da li širina plosnatog vodiča utječe na iznos Hallovog napona ? Da, širina plosnatog vodiča utječe na iznos Hallovog napona. 773. Kako se zove sila koja je uzrok pojave Hallovog napona ? Sila koja je uzrok pojave Hallovog napona zove se Lorentzova sila. 774. Uz isti smjer struje i magnetskog polja o čemu ovisi polaritet dobivenog Hallovog napona ? Uz isti smjer struje i magnetskog polja polaritet dobivenog Hallovog napona ovisi o naponu koji je proporcionalan brzini gibanja elektrona u vodiču, jakosti magnetskog polja te debljini promatranog vodiča. 775. O čemu ovisi polaritet dobivenog Hallovog napona ? Polaritet dobivenog Hallovog napona ovisi o naponu koji je proporcionalan brzini gibanja elektrona u vodiču, jakosti magnetskog polja te debljini promatranog vodiča. 776. Pomodu kojeg broja dobivamo broj slobodnih naboja po jedinici volumena materijala Hallove sonde ? Broj slobodnih naboja po jedinici volumena materijala Hallove sonde dobivamo pomodu Avogadrovog broja. 777. Da li se teoretski izračunati rezultati za broj slobodnih elektrona i eksperimentalni podaci tek neznatno razlikuju ili je razlika značajna ? Razlika je značajna u teoretskom izračunatom rezultatu za broj slobodnih elektrona i eksperimentalnim podacima. 778. Koji je rezultat za broj slobodnih elektrona u bakru vedi–dobiven računom ili pokusima ? Rezultat za
broj slobodnih elektrona u bakru je vedi dobiven pokusima. 779. Da li se u Hallovoj sondi mogu kretati pozitivni naboji ili se uvijek kredu samo elektroni ? U Hallovoj sondi mogu se kretati pozitivni i negativni naboji. 780. Što demo dobiti ako u homogenom magnetskom polju trajnog magneta vrtimo konstantnom brzinom zavoj ili svitak s N zavoja ? Ako u homogenom magnetskom polju trajnog magneta vrtimo konstantnom brzinom zavoj ili svitak s N zavoja dobiti demo induciranu elektromotornu silu. 781. Kakav je oblik dobivenog napona kod vrtnje zavoja (svitka) u homogenom magnetskom polju ? Kod vrtnje zavoja (svitka) u homogenom magnetskom polju dobiveni napon je sinusoidalnog oblika. 782. Kod vrtnje zavoja u homogenom magnetskom polju u njemu se inducira EMS. Koji je zakon za to odgovoran ? Faraday-Lentzov zakon je odgovoran da se kod vrtnje zavoja u homogenom magnetskom polju inducira EMS. 783. Kako postižemo da dobivenu izmjeničnu EMS u zavoju dobijemo u vanjskom strujnom krugu u obliku istosmjerne EMS ? Mehaničkim ispravaljačem postižemo da dobivenu izmjeničnu EMS u zavoju dobijemo u vanjskom strujnom krugu u obliku istosmjerne EMS.784. Što je to kolektor ? Kolektor je opdenito skup lamela (metalnih pločica) uprešanih u izolacioni materijal po kojima klize četkice. 785. Kakva je uloga četkica i lamela ? Uloga četkica i lamela je da izmjeničnu struju pretvore u istosmjernu struju. 786. U kojem položaju se nalazi svitak kad se u njemu mijenja smjer struje ? U mrtvom ili neutralnom položaju se nalazi svitak kad se u njemu mijenja smjer struje. 787. Skicirajte oblik napona koji se dobiva preko kolektora kod istosmjernog generatora ! 788. Što kod istosmjernog generatora ostvarujemo pomodu kolektora ? Kod istosmjernog generatora pomodu kolektora ostvarujemo mehaničko ispravljanje struje. 789. Što dodajemo na polove magneta i stavljamo između njih kako bi dobili jače magnetsko polje ? Na polove magneta dodajemo polne nastavke a između njih stavljamo valjak kako bi dobili jače magnetsko polje. 790. Opišite kako se dobiva radijalno magnetsko polje ! Radijalno magnetsko polje se dobiva tako da treba drugačije oblikovati magnetski krug. Prvo demo unutar zavoja ubaciti valjak od magnetski mekog željeza. Na polove magneta dodati demo polne nastavke kojima de krajevi biti zaobljeni tako da predstavljaju dio koncentrične kružnice valjka. Na taj način dobiti demo znatno manju zračnu pukotinu a time i znatno snažnije magnetsko polje i to polje de imati radijalni smjer – smjer radijusa. 791. Na koji način homogeno magnetsko polje trajnog magneta pretvaramo u radijalno magnetsko polje ? Homogeno magnetsko polje trajnog magneta pretvaramo u radijalno magnetsko polje na način da na polove magneta demo dodati polne nastavke kojima de krajevi biti zaobljeni tako da predstavljaju dio koncentrične kružnice valjka. 792. Da li je radijalno magnetsko polje jače od homogenog magnetskog polja i ako je zašto ? Radijalno magnetsko polje jače od homogenog magnetskog polja zato što dobivamo manju zračnu pukotinu između krajnjih zaobljenih polnih nastavaka i valjka. 793. Da li po obodu feromagnetskog valjka imamo jednako jako magnetsko polje ? Po obodu feromagnetskog valjka imamo jednako jako magnetsko polje. 794. Da li na valjak smještamo 1 zavoj (svitak) ili ih smještamo više ? Na valjak smještamo više zavoja (svitaka). 795. Ako imamo više zavoja (svitaka) kako oni moraju biti međusobno povezani ? Ako imamo više zavoja (svitaka) oni moraju biti međusobno serijski povezani.796. Skicirajte polne nastavke i rotor ! 797. Da li svitak mora imati baš dijagonalni korak namota (povratni vodič točno na suprotnoj strani valjka) ili može biti skradeni ? Svitak može biti skradeni. 798. Koliko paralelnih grana imamo kod jednostavne konstrukcije rotora istosmjernog generatora ? Kod jednostavne konstrukcije rotora istosmjernog generatora imamo dvije paralelne grane. 799. Skicirajte oblik rezultantnog napona istosmjernog generatora ! 800. Zašto istosmjerni generatori s trajnim magnetom nisu previše pogodni za korištenje ? Istosmjerni generatori s trajnim magnetom nisu previše pogodni za korištenje zato što ne omoguduju nikakvu regulaciju napona. 801. Za što su pogodni mali istosmjerni generatori s trajnim magnetom (bez regulacije napona) ? Mali istosmjerni generatori s trajnim magnetom (bez regulacije
napona) pogodni su za mjerenje brzine vrtnje vedih strojeva. 802. Kada de istosmjerni generator s trajnim magnetom proizvoditi konstantnu EMS ? Istosmjerni generator s trajnim magnetom de proizvoditi konstantnu EMS kada ga vrtimo konstantom brzinom. 803. Kako se nazivaju mali istosmjerni generatori s trajnim magnetima kad ih koristimo za mjerenje brzine vrtnje ? Mali istosmjerni generatori s trajnim magnetima koje koristimo za mjerenje brzine vrtnje nazivaju se tahogeneratori. 804. Što su to tahogeneratori ? Tahogeneratori su mali istosmjerni generatori s trajnim magnetima koje koristimo za mjerenje brzine vrtnje. 805. Koliki je napon tahogeneratora ? Napon tahogeneratora je 1 do 2V na prema 1000 okretaja u minuti. 806. Ako preko kliznih koluta protjeramo kroz zavoj struju što nastaje ? Ako preko kliznih koluta protjeramo kroz zavoj struju nastaje zakretni moment na taj zavoj. 807. Da bi imali stalnu vrtnju rotora motora da li trebamo imati klizne kolute ili kolektor s lamelama ? Da bi imali stalnu vrtnju rotora motora trebamo imati kolektor s lamelama.808. Gdje se nalaze zavoji rotora u trenutku kada u njima treba promijeniti smjer struje ? Zavoji rotora u trenutku kada u njima treba promijeniti smjer struje se nalaze u mrtvoj ili neutralnoj zoni. 809. Kad se zavoj nađe u neutralnoj zoni što se treba u njemu dogoditi ? Kad se zavoj nađe u neutralnoj zoni između polova treba promjeniti smjer struje. 810. Pojedini svici rotora vezani su na susjedne lamele ili na dijagonalno suprotne ? Pojedini svici rotora vezani su na susjedne lamele. 811. Da li je za zakretanje zavoja instrumenta s trajnim magnetom i zakretnim svitkom važna sila ili zakretni moment ? Za zakretanje zavoja instrumenta s trajnim magnetom i zakretnim svitkom važan je zakretni moment. 812. U kakvom položaju svitka prema silnicama magnetskog polja kod instrumenta s trajnim magnetom je moment najvedi ? U položaju kada je ravnina svitka paralelna sa silnicama magnetskog polja kod instrumenta s trajnim magnetom tada je moment najvedi. 813. Kad se ništa ne bi suprotstavljalo gibanju svitka kod instrumenta s trajnim magnetom u kojem položaju bi on na trenutak zastao ? Kad se ništa ne bi suprotstavljalo gibanju svitka kod instrumenta s trajnim magnetom on bi na trenutak zastao u drugom ravnotežnom položaju. 814. Da li svitak instrumenta s trajnim magnetom stigne do položaja 2×Rav. ? Svitak instrumenta s trajnim magnetom ne stigne do položaja 2×Rav. 815. Zbog kojih razloga svitak instrumenta sa trajnim magnetom ne dosegne položaj 2×Rav. ? Zbog trenja sa zrakom i u ležajevima svitak instrumenata sa trjanim magnetom ne dosegne položaj 2×Rav. 816. Što trebamo dodati na osovinu svitka kod instrumenta s trajnim magnetom kako bi mogli mjeriti iznos struje ? Na osovinu svitka kod instrumenta s trajnim magnetom kako bi mogli mjeriti iznos struje trebamo dodati spiralne opruge. 817. Koja je uloga spiralne opruge kod el. mjernih instrumenata ? Uloga spiralne opruge kod el. mjernih instrumenata je da stvara protumoment. 818. Kakav moment stvara spiralna opruga ? Spiralna opruga stvara protumoment. 819. Od kojeg materijala se grade spiralne opruge ? Spiralne opruge se grade od perne bronce. 820. Da li spiralne opruge možemo koristiti da dovedemo i odvedemo struju u/iz zakretnog svitka ? Da, spiralne opruge možemo koristiti da dovedemo i odvedemo struju u/iz zakretnog svitka. 821. Koliko spiralnih opruga stavljamo na osovinu svitka instrumenta s trajnim magnetom ? Na osovinu svitka instrumenta s trajnim magnetom stavljamo dvije spiralne opruge. 822. Na koji način dovodimo i iz svitka instrumenta s trajnim magnetom odvodimo struju ? Na način da umjesto jedne jače ugradimo dvije slabije spiralne opruge. Tada kroz jednu spiralnu oprugu struja može ulaziti u svitak a kroz drugu izlaziti iz svitka. 823. Zašto spiralne opruge postavljamo tako da su međusobno suprotno orijentirane (namotane) ? Spiralne opruge postavljamo da su međusobno suprotno orijentirane (namotane) zato da kompenziramo utjecaj promjene temperature okoline na pokazivanje instrumenata. 824. Što se događa sa spiralnom oprugom kod promjene temperature ? Kod promjene temperature spiralna opruga mijenja svoju dimneziju i želi se rastegnuti ili skupiti.825. Na koji način se kompenzira utjecaj promjene temperature okoline na pokazivanje instrumenta ? Na način da spiralne opruge
postavljamo da su međusobno suprotno orijentirane (namotane) te se kompenzira utjecaj promjene temperature okoline na pokazivanje instrumenta. 826. Da li obožavamo nelinearne skale instrumenata ? Ne obožavamo nelinearne skale instrumenata. 827. Zašto želimo da skala instrumenta bude linearna ? Zbog točnog mjerenja ovisnosti iznosa mjerene struje želimo da nam skala bude linearna. 828. Čime postižemo da skala instrumenta sa zakretnim svitkom i trajnim magnetom bude linearna ? Da skala instrumenta sa zakretnim svitkom i trajnim magnetom bude linearna postižemo nam iz naše jednadžbe nestane kosinusni član jer on prouzrokuje nelinearnost. 829. Kakav oblik ima magnetsko polje instrumenta s zakretnim svitkom i trajnim magnetom ? Magnetsko polje instrumenta s zakretnim svitkom i trajnim magnetom ima radijalni oblik. 830.Od koliko zavoja i kakve žice je obično namotan svitak instrumenta s trajnim magnetom? Od relativno puno zavoja i relativno tanke žice je obično namotan svitak instrumenata s trajnim magnetom. 831. Da li svitak od mnogo zavoja tanke žice može stajati sam od sebe u zraku ? Svitak od mnogo zavoja tanke žice ne može stajati sam od sebe u zraku. 832. Od kojeg materijala se izrađuje okvirid na koji se namata zakretni svitak instrumenta s trajnim magnetom ? Okvirid na koji se namata zakretni svitak instrumenta s trajnim magnetom se izrađuje od aluminija. 833. Zašto se okvirid svitka instrumenta s trajnim magnetom izrađuje od aluminija ? Zato jer je takav okvirid svitka instrumenta s trajnim magnetom kratko spojeni zavoj. 834. Zašto nam aluminijski okvirid svitka instrumenta s trajnim magnetom treba biti kratko spojeni zavoj ? Aluminijski okvirid svitka instrumenta s trajnim magnetom treba biti kratko spojeni zavoj zato kad se pod djelovanjem momenta struje okvirid počinje zakretati iz početnog položaja moment opruga je još jednak nuli. 835. Zbog čega se zakretni svitak instrumenta s trajnim magnetom smješten na aluminijski okvirid mnogo brže umiri u ravnotežnom položaju ? Zbog toga što se instrumenti rade s dobrim ležajevima tako da je u njima vrlo malo trenje i kako je trenje sa zrakom vrlo malo , svitak bi se vrlo dugo njihao oko ravnotežnog položaja dok se konačno ne bi umirio u njemu. 836. Što je to elektromagnetsko prigušenje ? Elektromagnetsko prigušenje je kad se svitak zakrede u smjeru kazaljke sata nastaje zbog ovoga moment sila koji djeluje u suprotnom smjeru. Kad se svitak krede u suprotnom smjeru pojavljuje se moment sila koji de djelovati u smjeru kretanja kazaljki sata. 837. Kakvo titrajno gibanje mjernog sistema nam je najpoželjnije ? Najpoželjnije titrajno gibanje mjernog sistema je 1 do maksimalno 2 njihaja. 838. Zašto nam ne odgovara slabo prigušeno titrajno gibanje svitka ? Slabo prigušeno titrajno gibanje svitka nam ne odgovara zato što predugo čekamo kazaljku koja se njiše oko uravnoteženog položaja da se umiri te prerano očitamo položaj kazaljke. 839. Zašto nam ne odgovara gmizavo gibanje zakretnog svitka ? Gmizavo gibanje zakretnog svitka nam ne odgovara zato što predugo čekamo da kazaljaka dođe do otklona i onda prerano očitamo položaj kazaljke.840. Skicirajte i opišite izgled kazaljke u obliku noža ! vedi dio izgleda kao štapid,dok krajnji dio poprima izgled igle 841. Skicirajte i opišite izgled kazaljke s napetom niti ! vedi dio izgleda kao štapid,dok krajnji dio izgleda u oblika slova u sa iglom unutar njega 842. Skicirajte i opišite izgled “mačaste” kazaljke ? vedi dio je u obliku štapida,dok krajnji završetak ima u obliku mača 843. Skicirajte i opišite izgled kazaljke u obliku koplja ! vedi dio izgleda kao štapid dok krajnji završetak izgleda kao koplje 844. Pod kojim kutom trebamo gledati na površinu skale ako želimo točno očitati položaj kazaljke ? Točno okomito trebamo gledati na površinu skale ako želimo točno očitati položaj kazaljke. 845.Na koji način znamo kod kazaljke s napetom niti da gledamo okomito na površinu skale ? Na način kad nam slika kazaljke u ogledalu koje je ispod kazaljke nestane (poklopi se sa samom kazaljkom) znamo kod kazaljke s napetom niti da gledamo okomito na površinu skale. 846. Kad imamo zrcalo u ravnini skale kako znamo da gledamo okomito na površinu skale kod kazaljke u obliku noža ? Kad nam slika kazaljke u ogledalu koje je ispod kazaljke nestane (poklopi se sa samom kazaljkom) tada znamo da gledamo
okomito na površinu skale kod kazaljke u obliku noža.847. Kad nemamo zrcalo kako znamo da gledamo okomito na površinu skale kod kazaljke u obliku noža ? Kad vrh kazaljke vidimo najtanji – gledamo okomito.Tada znamo da gledamo okomito na površinu skale kod kazaljke u obliku noža. 848. Za pogonske instrumente koje treba često pogledavati i s vede udaljenosti kakve trebaju biti kazaljke ? Za pogonske instrumente koje treba često pogledavati i s vede udaljenosti kazaljke trebaju biti relativno debele s debelim vrhovima u obliku mača ili koplja. 849. Da li položaj kazaljke koji puta treba očitavati i s udaljenosti od više stotina metara ? Da,koji put treba očitavati položaj kazaljke i s udaljenosti od više stotina metara. 850. Što nam je važno kod pokaznih instrumenata ? Kod pokaznih instrumenata važno nam je da vidimo da li je mjerena veličina u nekom dozvoljenom ili poželjnom području, ili je izvan njega. 851. Kako su označena područja na instrumentu za pokazivanje temperature rashladne tekudine automobilskih motora ? Označena područja na instrumentu za pokazivanje temperature rashladne tekudine automobilskih motora su kad je tekučina hladna označena je plavom,kad je radna temperatura zelenom i kad je pregrijana crvenom bojom. 852. Da li nam je kod instrumenta koji pokazuje temperaturu rashladne tekudine automobilskog motora značajno da tu temperaturu vrlo točno očitavamo ? Kod instrumenta koji pokazuje temperaturu rashladne tekudine automobilskog motora nije nam značajno da tu temperaturu vrlo točno očitavamo. 853. Kako treba ocijeniti položaj kazaljke između ucrtanih podioka skale (kad treba točno očitavanje) ? Položaj kazaljke između ucrtanih podioka skale treba ocjeniti tako da vidimo koliko dijelova skale (podioka) i desetina ucrtanog podioka pokazuje kazaljka. 854. Što je to kudište instrumenta ? Kudište instrumenta je kudište koji se sastoji od mjernog sistema,svitka sa okviridem i kazaljkom,skale,priključnice,preklopke itd. 855. Koja je najvažnija uloga kudišta električnog mjernog instrumenta ? Najvažnija uloga kudišta električnog mjernog instrumenta je da zaštiti i osobu koja rukuje instrumentom od mogudeg električnog udara. 856. Što treba omoguditi prihvat svih dijelova instrumenta i zaštitu mjernog sistema od nehotičnih oštedenja, prašine i atmosferskih utjecaja ? Prihvat svih dijelova instrumenta i zaštitu mjernog sistema od nehotičnih oštedenja, prašine i atmosferskih utjecaja treba omoguditi da zaštiti i osobu koja rukuje instrumentom od mogudeg električnog udara. 857. U kakvim se oblicima izrađuju kudišta električnih mjernih instrumenata ? Kudišta električnih mjernih instrumenata izrađuju se okruglim (valjkastim), kvadratnim ili pravokutnim oblicima, a postoje ponekad i drugi nepravilni oblici. 858. Od kojih se materijala izrađuju kudišta mjernih instrumenata ? Kudišta mjernih instrumenata izrađuju se od metala,plastike i drva. 859. Kako nazivamo otvor na kudištu prekriven staklom ili prozirnom plastikom ? Otvor na kudištu prekriven staklom ili prozirnom plastikom nazivamo prozor.12. Predavanje 860. Što trebamo spojiti u seriju s mjernim sistemom instrumenta ako želimo mjeriti napone vede od Ug ? U seriju s mjernim sistemom instrumenta ako želimo mjeriti napone vede od Ug trebamo spojiti dodatne otpore. 861. Što dobivamo dodavanjem predotpora mjernom sistemu instrumenta ? Dodavanjem predotpora mjernom sistemu instrumenta dobivamo da možemo mjeriti napone vede od Ug. 862. Kolika struja treba tedi kroz dodani predotpor i mjerni sistem instrumenta ako je doveden upravo napon odabranog mjernog područja ? Kroz dodani predotpor i mjerni sistem instrumenta ako je doveden upravo napon odabranog mjernog područja treba tedi Ig – struja punog otklona. 863. Koliki je otklon kazaljke instrumenta kada kroz njega protječe struja Ig ? Kada kroz instrument protječe struja Ig otklon kazaljke je maksimalni ili puni. 864.Kako nazivamo instrumente kojima smo u seriju s mjernim sistemom dodali predotpore? Instrumente kojima smo u seriju s mjernim sistemom dodali predotpore nazivamo voltmetre. 865. Kako se dobiva voltmetar ? Voltmetar se dobiva tako u seriju s mjernim sistemom dodajemo predotpore. 866. Skicirajte shemu po kojoj se na štedljiv način dobiva voltmetar ! 867. Skicirajte shemu po kojoj se na skuplji ali bolji način dobiva voltmetar ! 868. Što i
kako treba dodati mjernom sistemu instrumenta kako bi dobili ampermetar ? Kako bi dobili ampermetar paralelno s mjernim sistemom instrumenata treba dodati otpor. 869. Kako nazivamo otpor koji spajamo paralelno s mjernim sistemom instrumenta ? Otpor koji spajamo paralelno s mjernim sistemom instrumenta nazivamo “shunt“. 870. Koliko imamo shema po kojima možemo dobiti ampermetre s više mjernih područja ? Imamo dvije sheme po kojima možemo dobiti ampermetre s više mjernih područja. 871. Zašto višak struje mora prolaziti kroz shunt ? Višak struje mora prolaziti kroz shunt zato što mora prolazit paralelno s mjernim sistemom. 872. Skicirajte shemu po kojoj se dobiva na bolji ali i skuplji način ampermetar za više mjernih područja ! 873. Skicirajte shemu po kojoj se na češdi i jeftiniji način (iako lošiji) dobiva ampermetar za više mjernih područja ! 874.Koji je razlog da ampermetar ima relativno mali otpor a voltmetar relativno veliki otpor? Razlog da ampermetar ima relativno mali otpor je da se spaja paralelno,a voltmetar relativno veliki otpor je da se spaja u seriju. 875. Koliki je otpor idealnog voltmetra ? Otpor idealnog voltmetra je beskonačno velik. 876. Koliki je otpor idealnog ampermetra ? Otpor idealnog ampermetra je jenak nuli. 877. Da li u praksi imamo idealne instrumente ? Ne,u praksi nemamo idealne instrumente. 878. Da li je težak račun otpora višestrukog shunta ? Račun otpora višestrukog shunta nije težak. 879. Što u stvari mjeri naš instrument ? Naš instrument mjeri srednju aritmetičku vrijednost struje koja prolazi kroz mjerni sistem. 880. Da li naš mjerni sistem instrumenta može pokazati polagane promjene mjerene veličine (napona ili struje) ? Naš mjerni sistem instrumenta može pokazati polagane promjene mjerene veličine (napona ili struje). 881.Da li naš mjerni sistem može pokazati brze promjene mjerene veličine (napona ili struje)? Naš mjerni sistem ne može pokazati brze promjene mjerene veličine (napona ili struje). 882. Koji su razlozi da mjerni sistem instrumenta ne može prikazati brze promjene mjerene veličine ? Zbog tromosti ili inercije mjerni sistem instrumenta ne može prikazati brze promjene mjerene veličine. 883. Koji su razlozi da je otklon kazaljke instrumenta proporcionalan sa srednjom aritmetičkom vrijednosti struje koja prolazi kroz zakretni svitak instrumenta ? Zbog tromosti ili inercije otklon kazaljke instrumenta je proporcionalan sa srednjom aritmetičkom vrijednosti struje koja prolazi kroz zakretni svitak instrumenta. 884. Koliki de biti otklon kazaljke instrumenta ako kroz njegov zakretni svitak propustimo čistu sinusoidalnu struju ? Otklon kazaljke instrumenta de biti 0 ako kroz njegov zakretni svitak propustimo čistu sinusoidalnu struju. 885. Kako možemo postidi mjerenje izmjeničnih struja ?Mjerenje izmjeničnih struja možemo postidi tako da u instrument ugradimo poluvodički ispravljač koji de struju propuštati samo u jednom smjeru. Tada demo imati neku srednju vrijednost koju de instrument modi pokazati. 886. Što moramo ugraditi u instrument kako bi mogli mjeriti izmjenične struje ? Kako bi mogli mjeriti izmjenične struje u instrument moramo ugraditi poluvodički ispravljač. 887. Kakve ispravljačke elemente gotovo isključivo danas koristimo ? Danas isključivo koristimo poluvodičke ispravljačke elemente. 888. Nacrtajte simbol poluvodičke diode ! 889. U kojem smjeru poluvodička dioda dobro vodi el.struju a u kojem loše ? Poluvodička dioda dobro vodi el.struju u propusnom smjeru,a loše u nepropusnom smjeru. 890. Skicirajte shemu ispravljača u Graetzovom spoju ! 891. Kroz koliko dioda istovremeno prolazi struja kroz ispravljač u Graetzovom spoju ? Struja prolazi istovremeno kroz dvije diode kroz ispravljač u Graetzovom spoju. 892. Da li nam korištenje dioda za ispravljanje struje stvara neke probleme ? Ako da, kakve ? Korištenje dioda za ispravljanje struje stvara neke probleme,a to je da uveda neki nelinearni utjecaj u strujni krug. 893. Koja vrijednost izmjenične električne struje nas zanima ? Nas zanima efektivna vrijednost izmjenične električne struje. 894. Da li je veda srednja elektrolitička ili efektivna vrijednost električne struje ? Veda je efektivna vrijednost električne struje. 895. Koliko puta je efektivna vrijednost veda ili manja od srednje elektrolitičke vrijednosti ? Efektivna vrijednost je veda 1,1107 puta od srednje elektrolitičke vrijednosti. 896. Skicirajte simbol mjernog sistema instrumenta s
trajnim magnetom i zakretnim svitkom! 897. Skicirajte simbol mjernog sistema instrumenta s trajnim magnetom, zakretnim svitkom i poluvodičkim ispravljačem ! 898. Na skali instrumenta s trajnim magnetom, zakretnim svitkom i poluvodičkim ispravljačem koju vrijednost mjerene veličine očitavamo ? Na skali instrumenta s trajnim magnetom, zakretnim svitkom i poluvodičkim ispravljačem očitavamo efektivnu vrijednost mjerene veličine. 899. Kako se ampermetar spaja u strujni krug ? Ampermetar je spaja u seriju u strujni krug. 900. Da li struja treba ulaziti ili izlaziti na stezaljku ampermetra označenu sa “+” ? Struja treba ulaziti na stezaljku ampermetra označenu sa “+”.901. Skicirajte shematski simbol ampermetra ! 902. Kako razlikujemo u shemama idealni od realnog ampermetra ? U shemama idealni od realnog ampermetra razlikujemo tako da dodajemo iznos otpora. 903. Zašto se u shemama uz simbol idealnog ampermetra obično dopisuje oznaka RA ili neki iznos oma ? U shemama uz simbol idealnog ampermetra obično se dopisuje oznaka RA ili neki iznos oma zato da naznačimo da je idealni ampermetar. 904. Da li uključivanje realnog ampermetra u strujni krug izaziva neke promjene u tom strujnom krugu ? Ako da, kakve ? Uključivanje realnog ampermetra u strujni krug izaziva promjene u tom strujnom krugu. Uključivanjem realnog ampermetra u strujni krug mijenja se iznos struje (jačina) koja protječe kroz strujni krug. 905. Kad de utjecaj ampermetra u strujnom krugu biti zanemariv ? Ako je otpor ampermetra zanemarivo mali u odnosu na ostale otpore u strujnom krugu onda de taj utjecaj ampermetra u strujnom krugu biti zanemariv. 906. Kad se utjecaj ampermetra u strujnom krugu ne može zanemariti ? Utjecaj ampermetra u strujnom krugu se ne može zanemariti ako je otpor ampermetra znatnog iznosa prema ostalim otporima u strujnom krugu onda de on značajno utjecati na iznos struje koja protječe kroz ovaj strujni krug nakon njegovog uključenja. 907. Kako se voltmetar spaja u strujni krug ? Voltmetar se spaja paralelno serijskoj grupi otpornika u strujni krug. 908. Da li priključenje voltmetra izaziva neke promjene u strujnom krugu ? Ako da, kakve ? Priključenje voltmetra izaziva promjene u strujnom krugu,napon se smanjuje a struja povečava. 909. Kakav mora biti otpor voltmetra kako njegovo spajanje ne bi utjecalo na prilike u strujnom krugu ? Otpor voltmetra mora biti znatno vedi od otpora koji se spaja kako njegovo spajanje ne bi utjecalo na prilike u strujnom krugu. 910. Da li se uključivanjem voltmetra u strujni krug paralelno nekom elementu strujnog kruga napon na tom elementu povedava ili smanjuje ? Uključivanjem voltmetra u strujni krug paralelno nekom elementu strujnog kruga napon na tom elementu se smanjuje. 911. Ako je otpor voltmetra relativno vrlo velik da li de njegovo uključenje u strujni krug mijenjati prilike u tom strujnom krugu ? Ako je otpor voltmetra relativno vrlo velik onda možemo redi da de i nede njegovo uključenje u strujni krug mijenjati prilike u tom strujnom krugu. 912. Ako je otpor voltmetra relativno mali da li njegovo uključenje u strujni krug izaziva promjenu napona na pojedinim elementima tog strujnog kruga ? Ako je otpor voltmetra relativno mali njegovo uključenje u strujni krug izaziva promjenu napona na pojedinim elementima tog strujnog kruga. 913. Zašto želimo da otpor voltmetra bude što vedi a ampermetra što manji ? Otpor voltmetra želimo da bude što vedi a ampermetra što manji zato što bi njihov utjecaj u strujnom krugu bio zanemariv. 914. Kad bi imali idealni ampermetar da li bi njegovo uključenje u strujni krug izazvalo kakve promjene u tom strujnom krugu ? Kad bi imali idealni ampermetar njegovo uključenje u strujni krug ne bi izazvale promjene u tom strujnom krugu.915. Kad bi imali idealni voltmetar da li bi njegovo uključenje u strujni krug izazvalo kakve promjene u tom strujnom krugu ? Kad bi imali idealni voltmetar njegovo uključenje u strujni krug ne bi izazvalo promjene u tom strujnom krugu. 916. Kakav je to instrument “idealni ampermetar” ? To je instrument koji ima otpor jednak nuli i potpuno je točan. 917. Kakav je to instrument “idealni voltmetar” ? To je instrument koji ima beskonačni vedi otpor i da je idealno točan. Predavanje 13 918. Kada je razvoj analognih mjernih instrumenata dosegao vrhunac ? Krajem 40- ih god. Prošlog
stolječa 919. Da li su nakon dosezanja vrhunca razvoja analognih instrumenata ovi i nadalje razvijani ? Da, npr vektormetar 920. Kada je razvijen prvi digitalni mjerni instrument ? Početkom pedesetig god. Prošlog stolječa 921. Da li je razvoj digitalnih mjernih instrumenata spor ili brz ? Brz 922. Da li su danas jeftiniji analogni ili digitalni mjerni instrumenti. Digitalni instrumeti 923. Koji su instrumenti danas u pravilu točniji, jednostavniji za rukovanje i lakši ? U pravilu digitalni instrumenti 924. Što se mjerilo prvim digitalnim instrumentom ? Vrijeme (elektronička štoperica) 925. Kakav je bio prvi digitalni voltmetar ? Velik težak i skup, ali vrlo točan 926. Da li je prvi digitalni voltmetar bio točniji ili manje točan od vrhunskih alognih voltmetara ? Točniji 5 puta od drugih 927. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata– jednostavno i brzo očitavanje i sa znatne udaljenosti i uz razne svjetlosne uvjete. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Ta tvrdnja ne stoji, sve ovisi o veličini pokaznika i potrebna je manja osjetljivost na svjetlu 928. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata– očitavanje bez paralakse, tj. kut gledanja i više od 50° prema okomici. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Točno, to stoji kao prednost – možemo očitavati brojke pod znatnim kutom prema okomici a položaj kazaljke na skali moramo gledati strogo okomito. 929. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata- velika brzina odziva (i do 100000 mjerenja u sekundi, pa i više). Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! To stoji kod instrumenata koje očitava računalo, tj. Vrlo mali broj digitalnih instrumenata dok kod očitavanja koje provodi čovjek to nije moguče 930. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata - veliko razlučivanje – 6 i više znamenki. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Nije prednost, zbog stalnog mjenjanja očitanja na zadnje dvije znamenke 931. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata – robusnost (mali,lagani, neosjetljivi na pomicanje, položaj, vibracije i slično). Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Mali i lagani ne znači prednost, dok neosjetljivost na pomicanje, položaj i vibracije je prednost 932. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata- relativno velika preopteretivost. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Podnose veliku preopteretivost dok neki analogni podnose preopteretivost max. 20% i to najduže kroz dva sata 933. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata– mogućnost povezivanja s računalom. Komentirajte istinitost ove tvrdnje !To vrijedi samo za neke (manji broj) dig. instrumente 934. Kaže se da je prednost digitalnih instrumenata– mogućnost automatskog biranja mjernog opsega. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Ovu mogućnost imaju samo neki digitalni instrumenti, a ne svi, a imaju ju i neki analogni. 935. Kaže se da je nedostatak digitalnih instrumenata – osjetljivost na smetnje u mjerenoj veličini. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Nisu sve izvedbe digitalnih instrumenata osjetljive na smetnje u mjerenoj veličini. Činjenica je da analogni instrumenti u pravilu nisu tako osjetljivi na smetnje u mjerenoj veličini, ako su to smetnje frekvencije više od 1Hz. 936. Kaže se da je nedostatak digitalnih instrumenata – potreba za izvorom električne energije. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Ne, pa i neki analogni instrumenti trebaju bateriju (ommetar) ili priključak na električnu mrežu (vektormetar, tehnički kompenzator). Uz to baterije kod nekih digitalnih instrumenata traju i po nekoliko godina a vrlo su male veličine pa to danas ne osjećamo kao neki nedostatak. 937. Kaže se da je nedostatak digitalnih instrumenata – da su njihove sigurne granice pogrešaka određene za vrlo kratki vremenski period. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! To se odnosi samo na vrhunske digitalne instrumente 938. Kaže se da je nedostatak digitalnih instrumenata – subjektivne pogreške očitavanja zbog zamjena određenih skupinaznamenki. Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Kod digitalnog instrumenta možemo napravit grešku kod očitavanja u zamjeni brojiki ali kod analognog možemo očitati s krive skale 939. Kaže se da je nedostatak digitalnih instrumenata – pogreške očitavanja brojeva s više ništica (nula). Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Ta tvrdnja stoji ali na analognom možemo očitati krivo mjerno podučje 940. Kaže se da je nedostatak digitalnih instrumenata – poteškoća (točnije nemogućnost) da se prati pokazivanje više od tri digitalna instrumenta.
Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! To je stvarni nedostatak (ne može se pratiti pokazivanje više od tri digtalna instuumenta 941. Kaže se da je nedostatak digitalnih instrumenata – neprikladno davanje podataka o njihovim pogreškama.Komentirajte istinitost ove tvrdnje ! Da, dosta je neprikladno davanje podataka o njihovim pogreškama 942. Ukratko objasnite kako se elektroničkom štopericom prikazanom blok shemom mjeri vrijeme ! • Na slici je prikazana principijelna blok shema koja nam omogućuje mjerenje nekog vremenskog intervala. Oscilator fN je kvarcni oscilator (u pravilu 1MHz) koji proizvodi sinusoidalan napon strogo poznate frekvencije. • Svakoj periodi ovog napona odgovara 1 impuls koji prelazi iz oscilatora u elektroničku sklopku. • Dok je sklopka otvorena ti impulsi ne mogu proći do brojača. • Na start impuls sklopka se zatvara i impulsi prolaze do brojača a ovaj ih broji. • Kad stigne stop impuls sklopka se otvara i time prekida dalje pribrojavanje impulsa u brojaču. • Logika tada prosljeĎuje stanje brojača u memoriju a brojač resetira (stavlja na nulu).• Logika daje elektroničkoj sklopki nakon toga dozvolu da smije prihvatiti novi start impuls. • Broj impulsa se matematički obraĎuje u memoriji i u prikladnom obliku pokazuje na pokazniku ove elektroničke štoperice – samo u sekundama i njenim decimalnim dijelovima ili se prikazuju još i sati i minute. 943. Kako se kod elektroničke štoperice iz izbrojeni NX impulsa (uz poznatu frekvenciju fN) može izračunati vrijeme koje je proteklo između start i stop impulsa ? TX=NX×Timp=NX/fN 944. Da li su kod mjerenja vremena elektroničkom štopericom moguće neke pogreške u tom mjerenju ? Ako da, koje ? 1. iako je kvarcni oscilator vrlo točan ipak i on ima neka mala odstupanja u svojoj frekvenciji ovisno o temperaturi, električnim i magnetskim poljima, pritisku itd. 2. zbog malih razlika u trenutku zatvaranja i otvaranja elektronič sklopke nastupa razlika u broju izbrojenihimpulsa za 1 945. Ukratko objasnite kako se po prikazanoj blok shemi mjeri trajanje periode nekog napona ! • Iz izvora nepoznate frekvencije dovodi se napon u komparator. Kad taj napon postigne odabrani nivo (obično 0V – ali može i neki drugi) i odabrani nagib (obično porast “+”) komparator proizvede jedan kratkotrajni start impuls. • Start impuls zatvara elektroničku sklopku i impulsi iz oscilatora frekvencije fN prolaze u brojač koji ih broji. • Kad napon nepoznate frekvencije ponovno poprimi odabrani nivo i odabrani nagib doći će do stvaranja kratkotrajnog stop impulsa. • Ovaj stop impuls isključuje elektroničku sklopku i impulsi prestaju dolaziti u brojač. Logika prebacuje stanje brojača u memoriju a nakon toga stavlja stanje brojača na nulu i daje elektroničkoj sklopki nalog da prihvati novi start impuls. • U memoriji se primljeni broj impulsa matematički obradi i tako obraĎen šalje na pokaznik.946. Objasnite kako se iz izbrojenih NX impulsa i poznate frekvencije oscilatora fN može izračunati trajanje periode napona ! • Uz frekvenciju fN=1MHz perioda ima trajanje TN=1s. • 80 000 impulsa znači i 80 000 perioda u trajanju od po 1s, odnosno može se pisati da je trajanje periode nepoznatog napona; TX=NX×TN=80 947. Ukratko objasnite kako se po prikazanoj blok shemi mjeri frekvencija nekog napona ! 948. Da li su digitalni frekvencmetri prikladni za mjerenje frekvencije ? Ako jesu, zašto ? Ako nisu, zašto ? Jesu, ali frekvencija treba biti dovoljno visoka 949. Da li neki digitalni voltmetri mjere napon na taj način da ga pretvaraju u vrijeme ? da 950. Kod pretvaranja napona u vrijeme u komparator s jedne strane dovodimo nepoznati napon a s druge strane napon koji proizvodi generator pilastog napona. Kada komparator daje stop impuls ? Kada nepoznati napon pile i nepoznati napon budu jednaki951. Ukratko objasnite kako se po prikazanoj blok shemi mjeri iznos nepoznatog napona ! • Napon zupca i dalje raste. Kad ovaj napon postane jednak s naponom UX desni nul-indikator proizvodi stop impuls i elektronička sklopka se otvara. • Logika prebacuje stanje brojača u memoriju, resetira brojač i daje naredbu generatoru pilastog napona da proizvede novu pilu. Time se cijeli opisani proces ponavlja. • U memoriji se vrši matematička obrada broja impulsa i nakon obrade šalje se u pokaznik koji pokazuje izmjereni napon. • Kad iz upravljačke jedinice (kraće logike) stigne komanda generatoru pilastog napona ovaj počinje proizvoditi jednu pilu
(točnije jedan zubac pile). • Napon ovog zupca pile raste od –Uo i kad postane jednak nuli lijevi nul-indikator daje start impuls. • Time se zatvara elektronička sklopka i impulsi iz oscilatora fN počinju prolaziti do brojača koji ih broji. 952. Objasnite prikazanu sliku ! • Slika prikazuje princip pretvaranja napona u vrijeme posredstvom jedne pile Naslici je zbog jednostavnosti prikazana situacija nakon aktiviranja startimpulsa. • Kako napon pile raste konstantnom brzinom može se jednostavno pisati da je za; • 0 t TP u(t)=UPm×t/TP TP=t2-to 953. Da li napon jedne pile raste linearno s vremenom ili ne ? Da 954. Što uzrokuje stalne promjene pokazivanja iznosa napona na pokazniku kod instrumenta koji mjere napon pretvaranjem u vrijeme a koriste jednu pilu ? Valovitost napona 955. Kako se naziva valovitost u mjerenom istosmjernom naponu ? Funkcija smetnje 956. Objasnite prikazanu sliku ! • Iz ovdje priložene slike vidimo da će broj impulsa kod prve pile biti veći od broja impulsa kod druge pile. • To će naravno imati za posljedicu da će se i na pokazniku promijeniti pokazivanje. Kad se to stalno dogaĎa onda više ne znamo koju vrijednost da očitamo. Pokazivanje se stalno mijenja 957. Što uzrokuju funkcije smetnje kod mjerenja apona pomoću jedne pile ? Uzrokuje staolno mjenjanje (prikazivanje) zadnjih brojiki na pokazivaču u pravilu nećemo znati što da očitamo. 958. Što uzrokuje valovitost mjerenog napona ? Broj impulsa kod prve pile je veći od broja impulsa kod druge pile. 959. Kod poluvalno ispravljenog napona 1. harmonik funkcije smetnje ima frekvenciju kojeg iznosa ? Večeg iznosa od drugog harmonika 960. Kod punovalno ispravljenog napona 1. harmonik funkcije smetnje ima frekvenciju kojeg iznosa ? 100 Hz 961. Kako na mjeritelja i na točnost mjerenja djeluju funcijama smetnje izazvane stalne promjene u pokazivanju iznosa mjerenog napona ? Ovo djeluje dosta zbunjujuće i znatno usporava mjerenje a da ne govorimo o tome da loše djeluje i na točnost samog mjerenja. 962. Da se ukloni djelovanje funkcija smetnje na pokazivanje iznosa mjerenog napona koristi se izvedba instrumenta s koliko pila ? Dvije pile 963. Objasnite prikazanu siku ! •• Prvo se kroz strogo poznato vrijeme t1 (obično 100ms) vrši integracija nepoznatog napona. Rezultat je da na izlazu integratora dobivamo napon koji po iznosu odgovara vrijednosti; • Kako je vrijeme integracije relativno dugo (100ms) u njemu će biti sadržana valovitost od čak 5 perioda napona (50Hz), odnosno 6 perioda napona (60Hz). Time se izbjegava utjecaj funkcija smetnji na rezultat mjerenja. 964. Što se obavlja u prvom djelu pile kroz strogo poznato vrijeme ? vrši integracija nepoznatog napona. 965. Na koji način se izbjegava utjecaj funkcije smetnji na rezultat mjerenja kod postupka dviju pila ? Kako je vrijeme integracije relativno dugo (100ms) u njemu će biti sadržana valovitost od čak 5 perioda napona (50Hz), odnosno 6 perioda napona (60Hz). 966. U postupku pretvaranja napona u vrijeme postupkom dviju pila koliko je dugo vrijeme integracije ?vrijeme integracije je relativno dugo (100 ms) 967. Ukratko objasnite kako se po prikazanoj blok shemi mjeri iznos nepoznatog napona ! • Elektronička sklopka je isključena, brojač je na nuli, elektronička preklopka je u srednjem položaju. Naboj na kondenzatoru, a time i njegov napon, je jednak nuli. • Logika istovremeno zatvara elektroničku sklopku i prebacuje preklopku u položaj 1. • Impulsi iz oscilatora fN prolaze do brojača i on ih broji. • Nepoznati napon UX je preko preklopke doveden na ulaz integratora i kondenzator se počinje nabijati • Kad brojač nabroji 100 000 impulsa (0,1s) logika stavlja preklopku u srednji položaj i istovremeno resetira brojač – postavlja njegovo stanje na nulu. • Odmah zatim prebacuje preklopku u položaj 2. • Sada je negativni iznos napona UN doveden na ulaz integratora. Struja počinje teći u suprotnom smjeru i kondenzator se izbija konstantnom strujom I=UN/R. • Kad napon na kondenzatoru poprimi vrijednost nula – nul-indikator obavještava logiku. • Logika isključuje el. sklopku, prebacuje preklopku u srednji položaj i prebacuje stanje brojača u memoriju. • Broj izbrojenih impulsa se matematički obraĎuje i kao rezultat izmjerenog napona prikazuje se na pokazniku. • Kroz to vrijeme se resetira brojač. • I počinje novi ciklus mjerenja sa zatvaranjem sklopke i prebacivanjem preklopke u položaj 1. •968. Da li su kod mjerenja nepoznatog
napona pomoću dvije pile moguće neke pogreške ? Ako da koje ? Da. UN se sigurno barem malo mijenja, brojač uvijek može griješiti 1 impuls i za NN i za NX. Nul-indikator isto ima svoju zonu pogreške 969. Da li se iznos nepoznatog napona može pretvoriti u frekvenciju i preko nje mjeriti ? Da 970. Da li u sklopu za pretvaranje napona u frekvenciju koristimo integrator ? koristimo 971. Na koliki se iznos napona nabija kondenzator integratora ? Na napon UN 972. Koliko jak mora biti impuls izbijanja kondenzatora i kako dugo on smije trajati ? Tra Sada se proizvodi impuls izbijanja koji mora imati naboj jednak naboju na kondenzatoru.Q=C×UN ali taj naboj mora kroz zanemarivo kratko vrijeme prema vremenu nabijanja 973. Ukratko objasnite kako se po prikazanoj blok shemi iznos nepoznatog napona pretvara u frekvenciju ! • Oscilator fN proizvodi impulse frekvencije 1MHz. NZ je obično 100 000 impulsa. Na taj način se preko djelitelja frekvencije postiže da izmeĎu start i stop impulsa protekne vrijeme od 0,1 sekunde. • Dakle elektronička sklopka je nakon uključenja uključena 0,1s. • Nepoznati napon UX doveden je na ulaz integratora. Struja ulazi u integrator i dolazi u kondenzator. Time se kondenzator nabija. Kad njegov napon (izlazni napon integratora) postane jednak naponu UN generator impulsa proizvede 1 kratkotrajni impuls kojim izbije kondenzator. • Dio tog impulsa prelazi kroz elektroničku sklopku (kada je zatvorena) u brojač. • Kondenzator je izbijen, njegov napon je nula ali istog časa se on nastavlja nabijati ovisno o iznosu napona UX.• Kad napon na kondenzatoru ponovno bude jednak naponu UN, ponovno se generira impuls kojim se izbija kondenzator i ponovno dio impulsa preĎe kroz el. sklopku u brojač. • Brojač će tako izbrojiti koliko puta je u zadanom vremenu kondenzator bio nabijen, odnosno izbijen. 974. Ukratko objasnite kako se po prikazanoj blok shemi iznos nepoznatog napona pretvara u digitalni broj ! • U prvom trenutku su sve sklopke zatvorene. Struja iz strujnog izvora prolazi kroz sve sklopke a ne prolazi kroz otpore. Pad napona URu=0V. • Nul-indikator konstatira da je UX=0,89V>URu=0V. • Logika otvara sklopku S7. • Sada struja IP prolazi samo kroz otpor 128Ω, pa je URu=0,01×128=1,28V. • Nul-indikator konstatira da je UX=0,89VURu=0,64V. • Logika sada otvara slijedeću po redu sklopku S5 (otvorene su S6 i S5). • Sada struja IP prolazi kroz otpor 64Ω+32Ω=96Ω, pa je URu=0,01×96=0,96V. • Nul-indikator konstatira da je UX=0,89VURu=0,80V • Logika sada otvara još i slijedeću sklopku u nizu S3. Otvorene su sklopke S6, S4 i S3. • Sada struja prolazi kroz otpor 64+16+8=88Ω, pa je URu=0,01×88=0,88V. • Nul-indikator konstatira da je UX=0,89V>URu=0,88V. • Logika ponovno otvara slijedeću sklopku (S2) u nizu. Otvorene su sklopke S6, S4, S3 i S2. • Sada struja prolazi kroz otpor 64+16+8+4=92Ω, pa je URu=0,01×92=0,92V. • Nul-indikator konstatira da je UX=0,89V