odišnji izvještaj - crnogorski telekom izvjestaj 2015 cg... · 2016-06-07 · završetak projekta...

Crnogorski TelekomGodišnji izvještaj za 2015. Godinu

odišnji izvješTaj

Crnogorski Telekom Godišnji izvještaj za 2015. Godinu

1


sadržaj našim akcionarimaO Crnogorskom TelekomuIzabrani finansijski i operativni podaci Crnogorskog TelekomaPismo našim akcionarima

izvještaj menadžmentaIzvještaj menadžmenta za finansijsku 2015. godinuMenadžment Crnogorskog Telekoma Bord direktora Izvršni upravni odborVizija i strategijaRegulatorno okruženjePromocije i ponude

Ljudski resursi

korporativna odGovornost

Finansijski izvještajiIzvještaj nezavisnog revizoraIzvještaj o finansijskom položajuIzvještaj o ukupnom rezultatuIzvještaj o tokovima gotovineIzvještaj o promjenama na kapitaluNapomene uz finansijske izvještaje

dodatne inFormacije

našim

kCionarima

3Našim akcioNarima

crNogorski Telekom Godišnji izvještaj za 2015. Godinu

našim akCionarimao crnoGorskom teLekomu

Crnogorski Telekom (CT) je najveća telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori.Ona pruža kompletan spektar fiksnih i mobilnih telekomu-nikacionih servisa (govorne usluge, usluge slanja poruka, internet, TV, iznajmljeni vodovi, mreže podataka i ICT rješenja).

Crnogorski Telekom je u potpunosti digitalizovao fiksnu mrežu 2007. go-dine i do kraja 2012. godine omogućio je kompletnu ADSL pokrivenost za bazu PSTN korisnika. U decembru 2007. godine, Crnogorski Telekom je uveo IPTV uslugu. Na kraju 2011. godine, CT je počeo da nudi ICT rješenja, promovisane pod imenom “Integris”.

CT je bio drugi učesnik na tržištu mobilne telefonije u Crnoj Gori. Od svog osnivanja 2000. godine, uvijek je nudio inovativne i napredne usluge crnogorskom tržištu i doživljavao je dinamičan rast. Telekom koristi mobilne tehnologije kao što su UMTS, HSDPA, GPRS i EDGE. 3G mreža je lansirana u ljeto 2007. 4G servis je pred-komercijalno lansiran 2012. godine dok je veća pokrivenost tržišta ostvarena tokom 2013 i 2014. godine.

Brendovi T-Com i T-Mobile su lansirani 2006. godine.

U maju 2009. godine Crnogorski Telekom a.d, T-Mobile Crna Gora d.o.o i Internet Crna Gora d.o.o su spojeni u jedno pravno lice, Crnogorski Telekom a.d.

U 2012. godini, brendovi T-Com i T-Mobile su zamijenjeni sa brendom Telekom, pod kojim se svi proizvodi nude na tržištu.

Dana 1. aprila, 2005, Magyar Telekom je kupio 76,53% kapitala u Crnogorskom Telekomu. Deutsche Telekom AG posjeduje 59,21% akcija Magyar Telekom. Deutsche Telekom i Magyar Telekom imaju nekoliko firmi širom svijeta sa kojima Crnogorski Telekom ima redovne transakcije. Detalji transakcija sa povezanim licima su dati u finansijskom izvještaju kompanije, Napomena 28.

5Našim akcioNarima


izabrani finansijski i operaTivni podaCi Crnogorskog Telekoma

Glavni finansijski pokazatelji (m€) 2014 2015 Δ Δ%

Prihodi 104,6 98,6 -6,0 -6

EBITDA bez specijalnih uticaja 1 41,1 36,8 -4,3 -10

EBITDA marža bez specijalnih uticaja (%) 39,3 37,3 -2,0

EBITDA 41,0 34,4 -6,7 -16

EBITDA marža (%) 39,2 34,8 -4,4

Operativni profit 23,0 16,7 -6,4 -28

Neto dobit 21,6 15,9 -5,7 -26

Ukupna aktiva 186,9 190,6 3,7 2

CAPEX (kapitalni rashodi) 16,2 17,0 0,7 4

Broj zaposlenih (na kraju godine) 698 588 -110 -16

Ključni pokazatelji fiksne telefonije (u hiljadama) Dec 31, 2014 Dec 31, 2015 Δ Δ%

Priključci govornih usluga fiksne telefonije, ukupno 162,0 148,6 -13,5 -8

Učešće u tržištu govornih usluga fiksne telefonije (%) 98,4 95,7 -2,6

Broadband priključci, ukupno 77,8 76,4 -1,4 -1,8

Učešće u tržištu broadband interneta (%) 81,7 77,5 -4,2

IPTV priključci, ukupno 64,3 62,9 -1,4 -2,1

Učešće u tržištu pretplatničke televizije (%) 41,8 37,4 -4,4

Ključni pokazatelji mobilne telefonije (u hiljadama) Dec 31, 2014 Dec 31, 2015 Δ Δ%

Broj korisnika, ukupno 346 330 -16 -5

Pripejd 197 175 -23 -11

Postpejd 149 155 7 4

Učešće u tržištu korisnika mobilne telefonije (%) 34,1 32,7 -1,4

Broj korisnika mobilnog interneta 114 119 5 5

Učešće u tržištu korisnika mobilnog interneta (%) 38,3 36,7 -1,6

Penetracija mobilne telefonije (%) 163 163 -1

1. Troškovi restrukturiranja

6


pošTovani akCionari,

Čini se kao da je bilo juče kada sam podijelio sa vama utiske iz 2014. godine i sada je opet to doba godine: vrijeme je da vas informišem o najznačajnijim momentima Crnogorskog Telekoma u 2015. godini, kada je riječ o poslovnom razvoju, planovima za sljedeću godinu i naše odgovarajuće strateške smjernice. Ovo je vrijeme da podijelim sa vama neke od naših briga zbog teškog vremena koje dolazi, ali i isto da vas razuvjerim da, bez obzira na testove koje nam je tržište nametnulo u zad-njih godinu dana, mi i dalje imamo dovoljno kreativne energije i snage da se borimo sa svim izazovima koji su pred nama. Ali prvo mi dozvolite da vam dam pregled najznačajnijih tačaka naših radnji u prethodnim godinama. U 2015. godini se puno toga izdešavalo, ponekad u manje povoljnim okolnostima i sa mnogim kompleksnim i izazovnim projektima (All – IP, Upravljanje servisima, One.Billing i CRM, itd) koji su paralelno realizovani. Ali smo i postigli mnogo. Još jednom je potvrđeno da se ost-varuju najbolji rezultati u teškim vremenima, ako je tim stvarno posvećen.

Govoreći o našim finansijskim dostignućima dozvolite mi da vas obavijestim da su naši prihodi u iznosu od 98,6 million eura, bili u skladu sa očekivanjima. Zabilježeno je smanjenje prihoda na godišnjem nivou u iznosu 6,0 miliona eura ili -6%, uslovljeno nižim prihodima usluga, što je djelimično nadoknađeno većim prihodima od ICT i prihodima od prodaje uređaja. Nadalje, zarada prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) bez specijalnih uticaja je u skladu sa očekivanjima tj. 4,3 miliona eura ili 10% niža u odnosu na prošlu godinu, dok su operativni novčani tokovi manji 17% na godišnjem nivou ali ipak iznad očekivanja. Kako se sveukupno tržište telekomunikacija smanjuje svake godine, ponosan sam što smo ostvarili ciljeve.

Poslovna 2015. godina je bila uspješna, sa rezultatima koji opravdavaju trud i resurse koje smo uložili i pored svih izazova u vidu stalnog porasta regulatornih zahtjeva, agresivnije konkurencije i korisnika koji uvijek traže više pogodnosti za manju cijenu.

Govoreći u više detalja o našim dostignućima u 2015. godini, naš pri-marni fokus je bio intenzivna implementacija optičke mreže, proširenje ICT poslovanja, dalja modernizacija mreže, završetak Hybrid Access pro-jekta, minimiziranje negativnih efekata opsežnih regulatornih promjena i završetak projekta Upravljanih servisa i One Billing i CRM projekta.

Što se tiče implementacije optičke mreže, sa zadovoljstvom vas obavještavam da smo završili godinu sa 11.600 korisnika i pokrivenošću većom od 42 hiljade domaćinstava. Ovo znači da je svako šesto domaćinstvo u Crnoj Gori sada u stanju da se poveže na našu visoko kvalitetnu optičku mrežu.Prepoznajući značaj ove usluge, u 2016. godini ćemo napraviti najveći korak od početka projekta. Planiramo da pokrijemo dodatnih 11 hiljada domaćinstava i da povećamo broj korisnika za skoro 3 hiljade. Osim toga, pored postojećih 10 gradova, optika će doći i u 3 nova grada: Pljev-lja, Rožaje i Ulcinj. Ubrzana implementacija optičke mreže je dio naše strateške inicijative da pokrijemo sva domaćinstva u urbanim predjelima do 2018. godine. Paralelno sa povećanjem pokrivenosti mi takođe planiramo da povećamo iskorišćenost optičke mreže sa sadašnjih 27% na 29% do kraja 2018. godine.

“Vrijeme leti kada puno radite na novim izazovima i inovacijama! “

7Našim akcioNarima


Dozvolite nam da nastavimo niz naših uspješnih priča sa rezultatima uporednog testiranja sve tri mobilne mreže koje je radila nezavisna kompanija P3 Communications. Prema rezultatima, Crnogorski Telekom je sertifikovan kao operator sa najboljim rezultatima u 2015. godini. Takvi izuzetni rezultati su ostvareni zahvaljujući trudu i ulaganju u proširenje naših 3G i 4G mreža u 2015. godini. Primarno smo bili fokusirani na zadržavanju liderske pozicije u 4G i povećanju pokrivenosti mreže u gusto naseljenim oblastima. Takođe smo postavili nove 3G lokacije da podržimo potrebu rastućeg saobraćaja. Razvili smo i ambiciozne planove za 2016. godinu. Naime, nastavićemo sa proširenjem pokrivenosti 4G mreže sa ciljem pružanja usluge većeg kvaliteta u većim gradovima. Takođe planiramo povećanje kapaciteta u 3G mreži kako bi mogli da ispunimo korisničke zahtjeve na najbolji mogući način.

Govoreći o našem ICT poslovanju, srećan sam što mogu da vas informišem da smo nastavili uspješan ritam i u 2015. godini. Četiri godine nakon ulaska u ovu oblast mi nastavljamo da rastemo, sa više od 5 milion prihoda generisanih u 2015. godini. Nismo samo puno zaradili, već smo se i pozicionirali kao pouzdan ICT partner za važne investicione projekte u Crnoj Gori kao što su Porto Montenegro i Hotel Hilton, i kao rezultat toga mogu sa ponosom da vas obavijestim da smo uspješno završili implementaciju najvećeg ICT ugovora, za Porto Montenegro, vrijednog 2,5 miliona eura.

Nakon opsežnog testiranja tokom cijele godine, u novembru smo komercijalno lansirali Hibridni pristup. Budući da smo prvi operator u DT Evropa koji je ovo ostvario, drugima dajemo jak vjetar u leđa, čineći tako Hibridni pristup uspješnom pričom. Na kraju 2015. godine bilo je 205 Hibridnih korisnika, dok u 2016. godini očekujemo da će više od 2.000 korisnika uživati u prednostima ove nove tehnologije.

Jedan od naših najskorijih uspjeha je završetak projekta PSTN trans-formacije, nakon čega je Crna Gora postala treća potpuno-IP zemlja u DT grupi. Proces je bio veoma kompleksan ali smo u novembru uspjeli da u potpunosti povučemo PSTN tehnologiju. Mnoge prednosti su omogućene implementacijom ovog projekta, sa specijalnim osvrtom na konvergentno rješenje za fiksnu i mobilnu mrežu, spremnost za nove ili optimizovane proizvode i usluge kao što su BB internet, brža aktivacija usluge itd.

Gledajući sada u budućnost, moram da podvučem da, bez obzira na činjenicu da su trenutne okolnosti veoma izazovne, mi ne smijemo izgu-biti iz vida naš prioritet: da budemo jaka i finansijski održiva kompanija, da uvijek postavljamo našeg korisnika u centar svega onoga što radimo, pokazujući kako možemo da im pomognemo u komunikaciji i ukupnom stilu života tako što ćemo pružati podršku kada je potrebna, fleksibilnost gdje god je moguće i spektar atraktivnih i jednostavnih proizvoda. Takav primjer u 2015. godini je bilo lansiranje Pickbox-a, koji predstavlja novi način gledanja TV-a i koji je već dobio reputaciju usluge koja pruža odličan sadržaj i apsolutnu slobodu da se gleda bilo šta, bilo gdje i bilo kad. Mi moramo da ugodimo našim korisnicima sa najboljom uslugom i sveobuhvatnim rješenjima na tržištu, da nastavimo da budemo inovativni i da istražujemo nove izvore prihoda i načine da se maksimalno iskoriste postojeće prednosti.

Nažalost, kao što je i najavljeno prošle godine, naše ključne riječi u prethodnom periodu su morale da budu kontrola troškova. Ovako smo bili primorani da implementiramo projekat Upravljanih servisa i da angažujemo spoljnog partnera za dio naših aktivnosti. Međutim, uvjera-vam vas da je menadžment uradio sve kao što je bilo obećano da se sačuva interes svih naših kolega koje su prešle u Ericsson, sa kojim smo potpisali ugovor na 7 godina u oblasti održavanja mreže i servisa. Ovo je sigurno jedan od najvećih projekata u Kompaniji, koji nam dodatno omogućava da se fokusiramo na nove proizvode i usluge na našem strateškom putu zadržavanja liderske pozicije u oblasti tehnologije i stvaranja vrhunskog korisničkog iskustva.

Pored Upravljanih servisa, uglavnom smo bili smo preokupirani još jednim značajnim projektom u 2015. godini: One Billing & CRM projekat. Ovaj projekat je uspješno zaključen lansiranjem 5. oktobra, nakon 2 go-dine i 3 mjeseca obimnog rada. Ovo je podrazumijevalo punu migraciju svih postojećih korisničkih segmenata (rezidencijalni, poslovni) za sve linije poslovanja: mobilni postpejd / pripejd, fiksne govorne usluge, internet i IPTV. One Billing i CRM projekat je prvi projekat u Deutsche Telekom grupi (i šire) koji je uspio da implementira potpuno konvergent-ni sistem. Sistem pruža nenadmašne mogućnosti za podršku strateških inicijativa kao što su FMC proizvodi, najbolje korisničko iskustvo, pan-evropska mreža i e-kompanija.

U 2016. godini menadžment namjerava da predloži Skupštini akcionara da se isplati dividenda. Ovo je najbolji način da pokažemo našim akcio-narima da brinemo o njihovim interesima i da je to najbolja osnova da se naši akcionari motivišu za dalja ulaganja u infrastrukturu zemlje.

Na kraju, želio bih da iskoristim ovu priliku da se zahvalim svim našim zaposlenima na dobro obavljenom poslu u 2015. godini. Zaista sam ponosan na rezultate našeg zajedničkog kolegijalnog truda, što me čini mirnim i uliva samopouzdanje da imamo jake osnove za gradnju u narednim godinama koja će nam sigurno nametnuti nove testove. Mislim da će dovoljno biti da spomenem nadolazeću aukciju za nove opsege frekvencija – 800 MHz i 2600 MHz, kao regulatorni izazov koji nameće veoma kompleksne vrste aukcija koje zahtijevaju mnogo posla i veliko znanje i stručnost.

Dragi akcionari, dozvolite mi da se sada i vama zahvalim, po peti put, za doprinos uspjehu naše Kompanije. Mi nikada ne bi bili ovoliko uspješni bez vašeg povjerenja i vjere i zato ćemo nastaviti da računamo na vašu podršku u našim naporima da održimo i unaprijedimo našu poziciju na tržištu i u životima naših korisnika.

Rüdiger J. SchulzIzvršni direktor

“Vrijeme leti kada puno radite na novim izazovima i inovacijama! “

8


izvješTaj menadžmenTaizvještaj menadžmenta za Finansijsku 2015. Godinu

Glavna postignuća

U 2015. godini, ostvareni prihodi su bili u skladu sa očekivanjima. Ukupni prihodi su se smanjili za 6,0 miliona eura ili 6%, na iznos 98,6 miliona eura. U ovaj iznos uključeni su i Ostali poslovni dobici u iznosu od 0,9 miliona eura, koji se uglavnom odnose na prihode od zakupa optičkog kabla –“Dark Fiber”. Smanjenje prihoda je uslovljeno manjim prihodima od usluga maloprodaje i veleprodaje, što je djelimično ublaženo povećanjem prihoda od ICT-a i prodaje uređaja.

EBITDA bez specijalnih uticaja se takođe razvijala u skladu sa očekivanjima. Smanjila se za 10% na godišnjem nivou, na 36,8 milion eura, sa maržom od 37,3% (39,3% u 2014. godini).

Neto dobit se smanjila za 5,7 miliona eura ili 26% na godišnjem nivou, na 15,9 miliona eura. Pored smanjenja operativne profitabilnosti, CT je imao značajne troškove restrukturiranja u 2015. godini, koji su se uglavnom odnosili na isplate otpremnina u iznosu od 2,5 miliona eura (u odnosu na 0,1 milion eura u 2014. godini).

Kapitalna ulaganja su iznosila 17,0 miliona eura. U 2015. godini CT je završio implementaciju One Billing i CRM projekta i migraciju na IMS. Isplaćena je dividenda u iznosu 21,5 miliona eura.

Prihodi i profitabilnost

U 2015. godini, Crnogorski Telekom se fokusirao na dalje proširenje svoje 4G mreže, na razvoj optičke mreže, na širenje ICT usluga, na prodaju opreme i na poboljšanje govornih usluga. CT je održao stabilnu bazu fiksnih broadband i TV korisnika. U mobilnom segmentu, CT je uspio da zadrži lidersku poziciju u ukupnom postpejdu i u biznis segmentu postpejda. Regulacija fiksnih govornih usluga i fiksnog broadbanda je negativno uticala na prihode i profitabilnost.

Uprkos stabilnom razvoju broja korisnika, prihodi CT-a su manji za 6% na godišnjem nivou i dostigli su 98,6 miliona eura. Prihodi od maloprodaje su manji za 5%, dok su prihodi od veleprodaje manji za 11%. Glavni efekti smanjenja prihoda, u poređenju sa 2014. godinom, odnose se na: prihode od interkonekcije (-16%), što je posljedica umanjenja cijene mobilne terminacije i manjeg dolaznog saobraćaja, kao i manjih prihoda od

turista; prihode od fiksnih telefonije (-13%), što je izazvano maloprodajnom regulacijom cijena i smanjenjem potrošnje; prihode od fiksnog broadband-a (-6%), takođe uslovljeno regulacijom maloprodajnih cijena; prihode od mobilnog pripejda (-17%).Glavna pozitivna dešavanja u vezi prihoda se odnose na: IPTV prihode (+3%); prihode od Data usluga (+15%), uslovljeno rastom ICT servisa; prihode od opreme (+10%), uglavnom podstaknuto prodajom mobilnih uređaja.

Kontinuirani napori da se poveća efikasnost i poboljša troškovna osnova doveli su do smanjenja operativnih troškova bez specijalnih uticaja u iznosu od 1,6 miliona eura ili -3%, na godišnjem nivou, do iznosa 62,1 miliona eura.

Smanjenje prihoda i troškovna efikasnost su rezultirali smanjenjem zarade prije kamata, poreza i amortizacije, bez specijalnih uticaja, za 10% na godišnjem nivou, do iznosa od 36,8 miliona eura.

Operativni profit (EBIT) je manji za 6,4 miliona eura na godišnjem nivou i iznosio je 16,7 miliona eura, zbog manje zarade prije kamate, poreza i amor-tizacije i zbog većih isplata otpremnina u 2015. godini. Neto profit je manji za 5,7 miliona eura i iznosio je 15,9 miliona eura.

9


izvješTaj menadžmenTa

Glavni nefinansijski pokazatelji (KPI)

U 2015. godini broj fiksnih priključaka je manji za 8%, uglavnom zbog čišćenja neaktivne korisničke baze usljed migracije na IMS. Broj priključaka fiksnog broadbanda i IPTV-a je bio stabilan.

Ključni pokazatelji u fiksnoj telefoniji (u hiljadama) Dec 31, 2014 Dec 31, 2015 Δ Δ%

Priključci fiksne telefonije, ukupno 162,0 148,6 -13,5 -8

Fizička lica 141,0 129,7 -11,4 -8

Pravna lica 21,0 18,9 -2,1 -10

Učešće u tržištu fiksnih govornih usluga (%) 98,4 95,7 -2,6

Fiksni broadband priključci, ukupno 77,8 76,4 -1,4 -2

Fizička lica 69,5 68,1 -1,4 -2

Pravna lica 8,2 8,2 0,0 0

Učešće u tržištu broadband usluga (%) 81,7 77,5 -4,2

IPTV priključci, ukupno 64,3 62,9 -1,4 -2

Fizička lica 62,1 60,7 -1,4 -2

Pravna lica 2,2 2,2 0,0 1

Učešće u tržištu pretplatničke televizije (%) 41,8 37,4 -4,4

Na kraju 2015. godine korisnici Crnogorskog Telekoma su koristili 330.000 SIM kartica, što je 16.000 ili 5% manje u poređenju sa prošlom godinom. Ukupno učešće u tržištu SIM kartica je manje za 1,4 procenta i iznosilo je 32,7%. Baza pripejd SIM kartica je manja za 23.000 tj. 11%. Postpejd SIM baza je veća za 7.000 ili 4% na godišnjem nivou. Crnogorski Telekom je zadržao lidersku poziciju u postpejd segmentu.

Ključni pokazatelji mobilnih usluga (u hiljadama) Dec 31, 2014 Dec 31, 2015 Δ Δ%

Broj korisnika, ukupno 346 330 -16 -5

Pripejd 197 175 -23 -11

Postpejd, ukupno 149 155 7 4

Postpejd fizička lica 42 43 1 4

Postpejd pravna lica 107 112 5 5

Učešće na tržištu mobilnih korisnika (%) 34,1 32,7 -1,4

Broj korisnika mobilnog interneta 114 119 5 5

Učešće na tržištu korisnika mobilnog interneta (%) 38,3 36,7 -1,6

Mobilna penetracija (%) 163 163 -1

10


glavne invesTiCije

U oktobru 2015. godine, nakon 27 mjeseci implementacije, CT je prvi u DT grupi lansirao konvergentni sistem naplate i upravljanja odnosima sa korisnicima. Novi sistem, koji omogućava obradu podatka i informacija u realnom vremenu, podržava sve servisne segmente (mobilne – postpejd/pri-pejd govorne i internet servise, fiksne – govorne, internet i IPTV servise) i sve korisničke segmente (fizička lica, pravna lica, različite zajednice…). Novi sistem omogućava potpuno konvergentni poslovni model i podržava najbolje korisničko iskustvo.

U 2015. godini, Crna Gora je postala treća zemlja u DT grupi koja ima potpuno-IP mrežu. CT je započeo transformaciju u 2011. godini, kada je imple-mentirana IMS platforma. Migracija korisnika je počela u 2012. godini, a u novembru 2015. godine PSTN tehnologija je u potpunosti zamijenjena. Os-tvarene su brojne pogodnosti, medju kojima: konvergentno rješenje za fiksnu i mobilnu mrežu, i spremnost za nove i/ili optimizovane proizvode/usluge, kao što je «Internet na klik » koji je već postigao značajan komercijalni uspjeh.

U skladu sa Strategijom ekspanzije mobilnog pristupa, glavni fokus je bio na proširenju pokrivenosti i kapaciteta mobilnog broadband-a. Implement-acija novih i proširenje postojećih 4G i 3G baznih stanica obezbijedila je da je 65% populacije pokriveno 4G mrežom odnosno 94% 3G mrežom. CT je na ovaj način zadrzao tržišno liderstvo u 4G tehnologiji što je potvrdila i prestižna nagrada dobijena od nezavisne kompanije P3 Communication – CT je najbolji na crnogorskom tržištu u testiranju za 2015. godinu.

U skladu sa Strategijom integrisane mreže, CT je nastavio sa razvojem optičke mreže do domaćinstava, tako da je 17% stanova u CG pokriveno, od kojih 26% korisnika uživa u benefitima ove vrhunske tehnologije.

Nakon impresivnih rezultata testiranja u kojima bi 84% korisnika preporučilo proizvod, a 87% prijavilo poboljšanje u brzini, u novembru 2015. godine CT je komercijalno pustio u rad Hibridni pristup. Ova inovativna pristupna tehnologija spaja fiksni i mobilni pristup za simultano korišćenje obje tehnologije, povećavajući pristupni protok. Na kraju 2015. godine, registrovano je 205 komercijalnih korisnika.

11



12


odbor direkTora Crnogorskog Telekoma

jános szabóJános Szabó rođen je u Hódmezovásárhely (Mađarska) 1961. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Budimpešti 1986. godine u oblasti međunarodnih odnosa. Nakon tri godine rada u službi inostranih poslova, nastavio je karijeru na različitim finansijskim i konsalting pozici-jama u sektoru privatnog biznisa. Postao je finansijski direktor mađarske kompanije Delco Remy (podružnice američkog proizvođača automobil-skih komponenti i materijala) 1995. godine. Kasnije je postao zamjenik generalnog direktora za operativno poslovanje, nadležan za prodaju, nabavku i operativne poslove. Godine 1998. prešao je na poziciju finansijskog direktora za Evropu, gdje je bio zadužen za finansijsko poslovanje i akvizicije za Evropu. Kasnije je postao finansijski direktor i generalni direktor udruženih kompanija (Joint Venture) kompanija Delco Remy i Hitachi. Od 2003. godine bio je finansijski direktor segmenta servisa fiksne mreže u Magyar Telekom-u (kasnije T-Com). Uloga mu je 2006. godine proširena na mrežne i IT poslove. Od 2008. godine bio je na poziciji direktora za planiranje i kontroling Grupe u Magyar Tele-kom Grupi. Od aprila 2013. godine je na poziciji finansijskog direktora Magyar Telekoma. U proteklih nekoliko godina biran je za člana Odbora direktora Crnogorskog Telekoma, kojim i predsjedava posljednje tri godine.

susanne krogmannSusanne Krogmann, rođena 1964. godine, diplomirala je ekonomiju na Univerzitetu Georg-August u Gotingenu u Njemačkoj. Nakon diplomiran-ja nastavila je sa studijama evropskih integracija na Evropskom koledžu u Brižu, u Belgiji. Svoju karijeru otpočela je u Treuhandanstalt, državnoj agenciji odgovo-rnoj za privatizaciju preduzeća i imovine bivše Njemačke Demokratske Republike.Tokom prvih pet godina rada u Treuhandanstalt, ona je radila u kontrolingu i u sektoru upravljanja ugovorima. Posljednje dvije godine u Treuhandanstalt-u provela je na poziciji menadžera ključnih računa za nekoliko kompanija u hemijskoj industriji.Susanne Krogmann se pridružila Deutsche Telekomu 1999. godine. U periodu od više od 8 godina radila je na različitim pozicijama u direkciji za regulatorne i javne poslove, naročito na polju regulatorne ekonomije i regulatorne strategije. Zatim je preuzela poziciju rukovodioca grupe “Strategija i kontroling društvene odgovornosti”, gdje je razvila novu strategiju društvene odgovornosti za Deutsche Telekom grupu. Prateći rast svijesti o sigurnosti podataka i zaštiti podataka u Deutsch Telekom-u, radila je na projektu sigurnosti podataka sa ličnim fokusom na bezbjednost podataka korisnika. Od kraja 2009. godine nalazi se na poziciji potpredsjednika korporativnog upravljanja u Evropi u Deutsche Telekomu. Od 2011. godine je članica Odbora direktora Crnogorskog Telekoma. Od 2012. godine je članica je Odbora direktora Makedon-skog Telekoma i odbora direktora T-Mobile Makedonija (do spajanja kompanija 2015. Godine). Takođe je i članica Nadzornog odboraT-Mobile Češka, od 2013. godine.

János szabo, Predsjedniksusanne Krogmannmichael FranKJovica gJorgJesKiTrIPKo KrGoVIć

13



miChael frankMichael Frank, rođen 1977. godine, diplomirao je na Tehničkom Uni-verzitetu u Karlsruhe-u 2003. godine Industrijski inženjering i poslovne studije, nakon čega je stekao dodatnu Master diplomu na Univerzitetu Andrassy u Budimpešti 2006. godine na smjeru Međunarodni odnosi. Karijeru je započeo 2004. godine u T-Mobile Mađarska kao Menadžer regulative, zatim se pridružio Deteconu 2007. godine kao Konsultant za strategijsko upravljanje za globalne projekte. Od 2010. godine, radio je u sjedištu Deutsche Telekoma kao Senior Manager, najprije u Međunarodnim javnim i regulatornim poslovima, a kasnije u Odeljenju za međunarodne poslove. Michael Frank se pridružio Magyar Telekomu 2013. godine, kao rukovodioc Upravljanja portfoliom, a od 2014. godine vodi Odeljenje Korporativne Strategije i Odeljenje upravljanja portfoliom Magyar Telekoma. Trenutno pokriva I mjesto savjetnika izvršnog direk-tora Magyar Telekoma. Pored članstva u Odboru direktora Crnogorskog Telekoma, član je Odbora direktora Makedonskog Telekoma.

joviCa gjorgjeskiJovica Gjorgjeski je rođen u Skoplju, Republika Makedonija. Studirao je menadžment na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Ćiril i Metodije u Skoplju. Karijeru je započeo 2004. godine u Makedonskom Telekomu gdje je do 2007. godine pokrivao više pozicija u okviru sektora finansija. Od 2007. do 2010. godine bio je na poziciji Generalnog koordinatora kabineta izvršnog direktora Makedonskog Telekoma. Pridružio se Mađarskom Telekomu 2010. godine kao Country Manager za Make-doniju (Makedonski Telekom, T-Mobile Macedonia, Stonebridge Communications i Telemacedonia) gdje je bio odgovoran za pitanja unaprjeđenja poslovanja I korporativnog upravljanja. Od 2011. godine stalni je učesnik sjednica Odbora Direktora i Revizorskog Komiteta Makedonskog Telekoma, te Odbora Direktora T-Mobile Macedonia. Tokom 2014. godine predstavljao je Mađarski Telekom na skupštinama akcionara Crnogorskog Telekoma. Član je Odbora direktora Crnogor-skog Telekoma od januara 2015. godine.

Tripko krgovićTripko Krgović je rođen 1977. godine u Beogradu. Završio je osnovne i postdiplomske studije na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Njegova profesionalna karijera započela je 1996. godine u porodičnom biznisu. Od 2004. godine radi u Komisiji za hartije od vrijednosti, u Sektoru za nadzor tržišta. Godine 2005. nalazi se na poziciji investicionog menadžera u Investicionom fondu Moneta. Od 2006. do 2008. godine je izvršni direktor Moneta Broker- Dilera AD Podgorica. Od 2008. do 2011. Godine bio je član Odbora direktora u privatizacionom fondu Moneta i Otrantkomerc AD, Ulcinj. Član je Savjeta manjinskih akcionara u neko-liko najvećih crnogorskih kompanija. Od 2008 izabran je za člana Borda direktora, Komiteta za reviziju i Komiteta za kompenzacije Crnogorskog Telekoma.

14


IzvršnI upravnI odbor Crnogorskog Telekoma

15



rüdiger schulz, Izvršni direktor i predsjednik Izvršnog upravnog odboraVlaDan PeKoVIć, Pomoćnik izvršnog direktora za tehniku i informacione tehnologijemanFred Knapp, Pomoćnik izvršnog direktora za finansijeVlaDImIr BeraToVIć, Pomoćnik izvršnog direktora za korporativne poslovemIlIja ZeKoVIć, Pomoćnik izvršnog direktora za komercijalne poslove

16


Vladan Peković je preuzeo poziciju šefa tehnike i informacionih servisa u januaru 2014. On je došao iz T-mobile Poljska gdje je bio direktor za tehniku i platforme i predsjednik nadzornog odbora mreža.Prije ulaska u DT grupu 2009. godine, stekao je bogato iskustvo tokom dugogodišnje međunarodne karijere radeći za velike telekomunikacione kompanije u projektima razvoja, implementacije i upravljanja telekomunikacionim mrežama u Češkoj republici, Meksiku i SAD-u.

Rudiger Schulz, biznis lider koji posjeduje međunarodno iskustvo, završio je svoje studije elektrotehnike na Univerzitetu u Hamburgu a studije biznis menadžmenta na Univerzitetu u Koblenzu. Karijeru je otpočeo službom u njemačkoj mornarici kao Glavni inženjer na brodu, nakon čega se pridružio grupi Deutsche Telekom, 1991. godine. Na početku bio je odgovoran za tehnološke platforme, a kasnije za marketing i prodaju u rezidencijalnom i korporativnom segmentu. Godine 2005. otpočeo je raditi za T-Systems kao viši izvršni potpredsjednik za poslovne korisnike i velika preduzeća u sjeveroistočnoj regiji Njemačke, jedan od šest u Njemačkoj a pritom je razvijao svoje iskustvo u oblasti IT-a. U novembru 2006. godine pridružio se Slovak Telekomu, preuzimajući poziciju višeg izvršnog potpredsjednika za marketing, prodaju i tehnologiju, i bio član izvršnog menadžment odbora koji je bio odgovoran za portfo-lio proizvoda i usluga T-Com-a u segmentima poslovnih i rezidencijalnih korisnika i veleprodaje. Od jula 2010. godine, nakon spajanja Slovak Telekoma i T-Mobile-a u jednu kompaniju – Slovak Telekom, on je imenovan za direktora mreže i IT-a. Od oktobra 2011. godine on se pridružio Crnogorskom Telekomu na postojećoj poziciji.

rüdiger sChulz Izvršni direktor i predsjednik izvršnog upravnog odbora

vladan pekovićPomoćnik izvršnog direktora za tehniku i informacione tehnologije

17



manfred knapp Pomoćnik izvršnog direktora za finansije

Rođen je 1955. godine u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. Diplomirao je Biznis administraciju i menadžment. Prije nego što je počeo da radi za Deutsche Telekom Grupu 1997. godine, Manfred Knapp je pokrivao nekoliko viših pozicija u kontrolingu i finansijskom upravljanju u različitim privrednim djelatnostima, gdje je stekao široko iskustvo iz finansijskog menadžmenta, spajanjima i akvizicijama kao i u menadžmentu poslovne promjene. Godine 1998. Manfred Knapp je prešao u Wind, italijanski mobilni operator, na mjesto direktora kontrolinga. Od 1999. godine upravljao je sektorom kontrolinga u Deutsche Telekom Carrier Services Business. U 2001. godini Manfred Knapp se pridružio Slovak Telekomu kao direktor kontrolinga i zamjenik finansijskog direktora. Od maja 2009. godine odgovoran je za oblast finansija u Crnogorskom Telekomu kao pomoćnik izvršnog direktora za finansije.

vladimir beraTovićPomoćnik izvršnog direktora za korporativne poslove

Rođen je 1970. u Podgorici. Diplomirao je međunarodni menadžment, a trenutno je na postdiplomskim studijama. Njegova 17 godina duga karijera u telekomunikacijama započela je u prvom crnogorskom operatoru mobilne telefonije Promonte-u (današnji Telenor). Posljednjih 10 godina u Telenoru obavljao je različite direktorske funkcije i bio je član top menadžmenta. Telenor je napustio sa pozicije direktora di-rekcije za korporativne poslove, zadužen za odnose sa vladom, pravne i regulatorne poslove, interkonek-ciju i veleprodaju, i korporativnu komunikaciju. Njegova karijera u Crnogorskom Telekomu započela je u septembru 2010. godine, na mjestu savjetnika predsjednika Odbora direktora. Za direktora jedinice za korporativne poslove imenovan u novembru, 2010. godine. Sada je na poziciji pomoćnika izvršnog direktora za korporativne poslove, koji uključuju i oblast veleprodaje.

milija zekovićPomoćnik izvršnog direktora za komercijalne poslove

Rođen je 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Univerzitet Crne Gore. Na-kon završetka studija 1995. godine započeo je karijeru u preduzeću “Kartonka”, u Podgorici, gdje je radio kao menadžer proizvodnje i prodaje. 2000. godine počeo je da radi kao menadžer prodaje u T-Mobile-u (tadašnji Monet). U 2006. godini postao je direktor prodaje za rezidencijalne korisnike i mala i srednja preduzeća. 2008. godine imenovan je za direktora prodaje u Crnogorskom Telekomu. Od 2013. godine je bio na poziciji pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove za poslovni segment, a tokom 2015. godine je na poziciji pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove.

18


naša

izijai sTraTegija

19



naša vizija

U svijetu brzih promjena, mi smo vaš prvi izbor za digitalni način životagdje god da ste i šta god da radite;sa željom da budemo najbolji.

naša sTraTegija

Crnogorski Telekom, kao najveća telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori, ima za cilj da zadrži svoju lidersku poziciju i da nastavi da bude jed-na od najuspješnijih kompanija u zemlji. Na bazi prethodnog strateškog okvira, definisali smo novu Korporativnu strategiju za 2015. i dalje.Ova strategija je bazirana na našoj modernoj, superiornoj infrastrukturi koja će obezbjediti najbolje korisničko iskustvo. U isto vrijeme, proak-tivno se obavezujemo na nove mogućnosti za rast kompanije.Nova strategija je bazirana na tri strateška stuba Tehnološki lider Najbolje korisničko iskustvo Širenje poslovanja

tehnoLoški Lider

Biti tehnološki lider u periodu brzih promjena u industriji telekomunikaci-ja podrazumijeva stalni tehnološki napredak i orjentaciju ka budućim trendovima. Sa novim Programom implementacije strategije mi želimo da ojačamo naše tehnološko liderstvo, fokusirajući se na FTTH, 4G, hibridni pristup, All IP i najbolje IT sisteme. U 2015.godini smo prvenstveno bili fokusirani na dalji razvoj optičke i mobilne mreže. 2015. godinu smo završili sa više od 11.600 korisnika optičke mreže i pokrivenošću više od 42 hiljade domaćinstava. To znači da svako šesto domaćinstvo u Crnoj Gori može da se poveže na superbrzu optičku mrežu. U mobilnoj telefoniji, prvenstveno smo bili fokusirani na zadržavanje liderske pozicije u 4G segmentu i proširivanje pokrivenosti sa 3G i 4G signalom, kako bi podržali sve veće zahtjeve u mobilnom saobraćaju. Uporedno testiranje sve tri mobilne mreže međunarodne kompanije P3 Communication je pokazalo da je Crnogor-

ski Telekom operator sa najboljim rezultatima u prošloj godini. Pustili smo u rad i servis Hibrid koji kombinuje fiksne i mobilne pristupne tehnologije u jednu, što posebno odgovara korisnicima u prigradskim naseljima u Crnoj Gori. Takođe, kroz partnerstvo sa kompanijom Ericson implementirali smo pro-jekat koji podrazumijeva preuzimanje dijela aktivnosti u oblasti usluga održavanja telekomunikacionih mreža i servisa. To će nam omogućiti da se dodatno fokusiramo na nove proizvode i usluge.Pored toga, uspješno je završena implementacija novog integrisanog sistema za rad sa korisnicima (One Billing & CRM). Novi sistem pokriva sve poslovne oblasti (fiksna/mobilna telefonija, postpejd/pripejd, po-slovni korisnici/građani) i on će omogućiti da pružimo još bolji korisnički servis i uvedemo još više inovativnih proizvoda i ponuda. Na kraju, kompletirali smo projekat transformacije fiksne telefonske mreže, nakon kojeg je Crna Gora postala treća zemlja u DT Grupi koja je u potpunosti prešla na IP tehnologiju. Kako bismo to postigli, migrirali smo našu cijelu korisničku bazu, više od 147.000 korisnika, na novu, IP tehnologiju. Bila je ovo vrlo intenzivna godina za nas, jer smo radili na više važnih investicionih projekata u isto vrijeme, ali smo uspjeli da ih sve uspješno implementiramo. To će dodatno ojačati našu vodeću tehnološku poziciju, kao osnovu za najbolje korisničko iskustvo.

najboLje korisničko iskustvo

Najbolja i najstabilnija mreža nam daje mogućnost da kreiramo superi-orno iskustvo za naše korisnike. Poslujemo u industriji u kojoj se situacija i okolnosti mijenjaju veoma brzo. Naša konkurencija se mijenja, kao i očekivanja korisnika. Ispunjavanje očekivanja korisnika i povećavanje zadovoljstva korisnika snažno utiču na uspjeh kompanije i kroz naš Program implementacije strategije definisan je set inicijativa tako da možemo da obezbijedimo jednostavnu, inovativnu i personalizovanu ponudu. Telekom, kao integrisani operator, je počeo da nudi proizvode koji predstavljaju kombinaciju fiksnih i mobilnih usluga, omogućujući dodatne benefite našim korisnicima. Takođe, kontinuirano radimo na novim kanalima prodaje, promociji eSales-a, poboljšanju iskustva koris-nika na Webshop-u, a radimo i na novim načinima komunikacije preko društvenih mreža, online chat –a itd. Na taj način se izdvajamo u odnosu na konkurenciju, poboljšavamo korisničko iskustvo i pružamo dodatnu vrijednost našim korisnicima.

širenje posLovanja

Za Crnogorski Telekom, kao vodeću tehnološku kompaniju, je prirodno da ulazi u partnerstva sa uspješnim kompanijama iz drugih industrija poput bankarstva, hotelske industrije i mnogih drugih. ICT usluge i pro-daja uređaja na rate nastavljaju da budu važan dio naših prihoda. Mi smo preferirani izbor na ICT tržištu, sa sve većom mrežom naših poslovnih korisnika od značaja, koji su vrhunski brendovi u svojim oblastima. Pored učešća u najvažnijim investicionim projektima u zemlji, prisutni smo i na tržištu softvera i aplikacija. U 2015 smo unaprijedlii naš Premium program koji realizujemo u saradnji sa Hipotekarnom bankom i lansirali aplikaciju za mobilno bankarstvo – mPremium. Takođe, partnerstva sa Airbnb-em i Pickbox-om su ojačala naš portfolio, pružajući priliku našim korisnicima da koriste neke od svjetski poznatih usluga. Kroz ova part-nerstva, mi se oslanjamo na šanse novog, digitalnog svijeta, što će nam zajedno sa superiornom tehnologijom i najboljim korisničkim iskustvom omogućiti da zadržimo i ojačamo našu lidersku poziciju na crnogorskom telekomunikacionom tržištu.

20


reGuLatorni ambijent

Regulatorno okruženje karakteriše sprovođenje Zakona o elektronskim komunikacijama, zasnovanom na EU regulatornom okviru iz 2009. godine, kao i niz podzakonskih akata donijetim u skladu sa novim Zako-nom. Cilj novog regulatornog okvira je obezbjeđivanje konkurentnosti na tržištu kao i veći stepen zaštite prava potrošača. Od svih usluga koje su ponuđene tržištu, po osnovu rješenja Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost o operatoru sa značajnom tržišnom snagom za 2010, 2013 i 2015. godini, najviše interesovanja je iskazano za zakup kablovske kanalizacije. Ostale usluge nisu zaživjele zbog nedostatka interesovanja.

Obaveza troškovnog računovodstva i računovodstvenog odvajanja je implementirana za fiksne i mobilne usluge. Revidirani izvještaji za 2014. godinu, koji se zasnivaju na modelu dugoročnih inkrementalnih troškova (LRIC), su odobreni u oktobru 2015. godine od strane Agencije za elek-tronske komunikacije i poštansku djelatnost.

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je 2013 godine završila drugu rundu tržišne analize sedam relevantnih tržišta koja su već analizirana u 2010. godini. Crnogorski Telekom je ponovo proglašen operatorom sa značajnom tržišnom snagom na svih sedam tržišta. Pored toga,u 2012. godini, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je primijenila Test tri kriterijuma na dva malopro-dajna tržišta: broadband usluge i mobilne usluge kako bi ustanovila da li su tržišta podložna ex ante regulaciji. Ustanovljeno je da je maloproda-jno tržište mobilnih usluga dovoljno konkurentno, dok je na tržištu fiksnih broadband usluga Crnogorski Telekom je određen kao operator sa značajnom tržišnom snagom (SMP). Nakon potvrdjivanja Regulatornih izvještaja za fiksnu mrežu za 2013. i 2014. godinu, Agencija za elektron-ske komunikacije i poštansku djelatnost je izvršila regulaciju maloproda-jnih cjena na troškovnoj osnovi sljedećih servisa koji se pružaju na fiksnoj lokaciji: pristup mreži, broadband usluge, kao i govorne usluge (lokalni, nacionalni i međunarodni pozivi). Usaglašavanje cijena je podrazumi-jevalo snižavanje na osnovu rezultata troškovnog modela Crnogorskog Telekoma.

Univerzalni servis

Univerzalni servis (US) je komercijalno pušten u decembru 2011. godine, ali bez značajnog interesovanja korisnika za servis. Međutim, nakon uvođenja promjena u regulatornom okviru Univerzalnog servisa interesovanje korisnika se značajno povećalo, posebno za govorne usluge i pristup internetu. Interesovanje za usluge US informacije i imenik nije bilo značajno. Stoga su crnogorski operatori refundirali prilično značajan iznos neto troška operatora univerzalnog servisa (USO) za period 2011–2015. godine. Nakon rezultata javnog tendera za odabir operatora univerzalnog servisa za period 2016 -2021. godine, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je odredila Crno-gorski Telekom kao operatora Univerzalnog servisa za pristup mreži, govorne usluge i usluge pristupa internetu.

Prenosivost brojeva

Servis prenosivosti brojeva je komercijalno pušten 2011. godine. In-teresovanje za servis se značajno povećalo u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu (44%). Od ukupnog broje prenesenih brojeva iz mobilnih mreža 43% je prešlo u mrežu Crnogorskog Telekoma. Interesovanje za servis prenosivosti brojeva u fiksnom segmentu nije bilo značajno. Novi Pravilnik o prenosivosti brojeva, usvojen 2013. godine, predviđa manja ograničenja pri prenošenju brojeva.

Regulatorne naknade

Prema trenutno važećim propisima, Crnogorski Telekom plaća naknade za nadzor tržišta i korišćenje radio frekvencija, numeracija i adresa.

Dijeljenje infrastrukture

Referenthe interkonekciona ponuda (RIP) definiše uslove kolokacije za potrebe interkonekcije koja je ostvarena u okviru Crnogorskog Tele-koma. Ovo uključuje iznajmljivanje prostora u zgradama, stubovima i kablovskoj kanalizaciji. Uslovi Referentne interkonekcione ponude su važeći samo za operatore koji traže interkonekciju/pristup, dok je korišćenje infrastrukture od strane operatora za druge svrhe predmet komercijalnih pregovora. Pored Referentne interkonekcione ponude, Referentna ponuda za pristup razvezanoj lokalnoj petlji definiše uslove kolokacije u svrhe razvezivanja lokalne petlje, uključujući isto i zakup prostora za kolokaciju u okviru Crnogorskog Telekoma i kanalizacione infrastrukture.Regulisana cijena za zakup telekomunikacione kanali-zacije ne podstiče investiranje u nove kapacitete.

Terminacija poziva

Na osnovu odgovarajućih SMP rješenja, usvojenih od strane Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost novembra 2014. godine, naknade za terminaciju poziva u fiksnu mrežu (FTR) su sman-jene sa 0,93 na 0,74 centa/min (za lokalne) i sa 1,07 na 0,94 centa / min (za pojedinačni tranzit), dok je naknada za terminaciju u mobilne mreže (MTR) nakon potvrdjivanja Regulatornih izvještaja iz 2014. godine za sva tri operatora na crnogorskom tržištu smanjena sa 1,9 centi na 1,0118 centi /min.

Razvoj regulatornog okvira

U procesu primjene Zakona o elektronskim komunikacijama iz 2013. godine, Vlada, nadležna ministarstva i Agencija za elektronske komuni-kacije i poštansku djelatnost, će, usklađivanjem postojećih i usvajanjem novih podzakonskih akata, raditi na daljem razvoju regulatornog okvira. U 2016. godini, EKIP je planirala analizu četiri relevantna tržišta koja su preporukom Evropske komisije iz 2014. godine definisana kao tržišta podložna ex ante regulaciji.

21



22

romoCije i ponude

23



promoCije i ponuderezidencijaLni korisnici

Postpejd

Glavne kampanje u postpejd segmentu u 2015. godini su bile varijacije uključenog promotivnog sadržaja na početku novog ugovora i za nove i za korisnike koji produžavaju ugovor, uključujući različite količine besplatnih razgovora u mreži i SMS, kao i neograničeno surfovanje (što podrazumijeva određenu količinu brzog transfera podataka, nakon čega slijedi ograničenje brzine). Ove promocije su bile dobra dopuna aktuelnim Smart tarifama koje samo uključuju minute ka svim opera-torima. Opsežniji redizajn ponuda je odložen za 2016. godinu, nakon lansiranja novog biling sistema. Pored ovih izazova kao i izazova vezanih za konkurenciju, Crnogorski Telekom je uspio da obezbijedi stabilnost u rezidencijalnoj postpejd bazi.

Pripejd

Godina je počela sa novom pripejd kampanjom koja je uključivala pogodnosti u formi 30 pute veće dopune, validnosti 7 dana. U aprilu je predstavljena nova pripejd kampanja – Telekom pripejd sa kampanjom za nove korisnike – 2 omiljena broja u bilo kojoj mreži u Crnoj Gori, sa validnošću od 7 dana. U decembru, ova kampanja je dopunjena doda-vanjem jednog dodatnog GB podataka u okviru ponude. U toku ljetnje sezone, posjetiocioma je ciljano nuđena specijalna Holiday ponuda.

Fiksna telefonija

IMS (IP Multimedia Subsystem) migracija, ključni tehnički transforma-cioni projekat, završen je u 2014. godini. Novi sistem se zasniva na IP protokolu i stvoriće uslove za novu generaciju fiksnih usluga, sa novim funkcionalnostima za korisnike. U decembru 2015. godine, na osnovu regulacije maloprodajnih cijena, smanjene su cijene, lokalnih, nacionalnih i međunarodnih poziva.

Extra TV

Tržište pretplatničke televizije u Crnoj Gori se tokom 2015. godine kon-solidovalo kroz spajanja i akvizicije od strane novih učesnika na tržištu. Nove ponude CT-a su se fokusirale na povećanje dostupnog sadržaja svojim korisnicima. CT je uveo Pickbox, regionalnu pretplatničku video-na-zahtjev uslugu, sa novim blokbaster TV emisijama i klasičnim filmovima. CT je takođe predstavio regionalni paket, sa najpopularnijim kanalima iz susjednih zemalja.

Na kraju 2015. godine, registrovano je 62.900 priključaka, što je sman-jenje od 2% u odnosu na prethodnu godinu.

Fiksni broadband

CT je uveo Extra Mix, produžetak Extra Trio paketa, nudeći korisnicima više TV kanala za istu cijenu, zajedno sa pripejd brojem sa redovnim mjesečnim dopunama.

U decembru 2015. godine, usljed regulacije cijena, CT je smanjio cijene ADSL paketa.

CT ima 77.5% učešća na tržištu broadband interneta. Na kraju perioda, CT je imao 76.400 priključaka.

Projekat “Optika do kuće (FTTH)”

Crnogorski Telekom je intenzivno razvijao svoju optičku infrastrukturu, koja trenutno pokriva 17% stambenih jedinica u zemlji sa stopom iskorišćenosti od 27% u pokrivenim oblastima. Broj FTTH korisnika se povećao u 2015. godini za više od 2.000, dostigavši na kraju godine 11.600 aktivnih korisnika.

Program lojalnosti

Aktivnosti oko Premium programa u 2015. godini su bile usmjerene ka novom brendiranju Premium programa. Ideja je bila da se izgradi dublja veza između Premium kartice i CT-a. Nova Premium bankarska kartica je napravljena u Telekom (magenta) bojama sa T-brendom. Premium kartica nudi do 30% popusta u prodavnicama partnera iz Premium programa. U cilju podrške logike kao i usklađenosti sa brendiranjem ponude, ažurirana je i Premium aplikacija. Povrh toga, uvedeni su i novi kanali prodaje koji su dodatno poboljšali domet programa (korisnici mogu da se prijave za Premium kartice u T-centrima, preko interneta, SMS, Premium aplikacija…).

24


biznis korisnici

Postpejd

U cilju očuvanja pozicije CT-a, u prvom kvartalu 2015. godine uveden je novi postpejd tarifni portfolio, pod nazivom “Smart Business”. Tokom 2015. godine, 10 hiljada korisnika je migrirano na nove pakete.

Pored ove kampanje, koja je ispraćena jakom komunikacijom, tokom go-dine su vršene promocije za SOHO segment. Ovaj korisnički segment je bio u fokusu u 2015. godini, kako bi se povećao udio CT učešća u ovom segmentu i tako djelimično ublažilo smanjenje prihoda u segmentu Ključnih i velikih korisnika.

Roming

U cilju zaštite korisnika koji koriste usluge rominga, CT je nastavio sa promocijama internet roming kartica za data saobraćaj. Broj aktiviranih dnevnih i nedjeljnih roming kartica se povećao za 33% u poređenju sa 2014. godinom.

Fiksni broadband

Snažne aktivnosti telefonske prodaje tokom cijele godine su pomogle da se održi stabilan broj fiksnih broadband priključaka na 8.200.

Fiksne govorne usluge

U prvom kvartalu 2015. godine uvedene su fiksne on-net opcije za govorne usluge (u CT fiksnim i mobilnim mrežama). One predstavljaju sredstvo za zadržavanje korisnika u fiksnom segmentu i način da se upotreba fiksnih govornih usluga učini atraktivnijom, posebno za mala i srednja preduzeća (SME) i SOHO segment.

Integris (ICT)

Integris je nastavio svoju uspješnu priču tokom 2015. godine. Veliki napredak u segmentu hotela/ljetovališta i maloprodajnoj oblasti nam je pomogao da postignemo preko 40% rasta prihoda na godišnjem nivou. U junu 2015. godine, CT je završio implementaciju najvećeg ICT ugovora za drugu fazu Porto Montenegro marine, u vrijednosti od 2,5 miliona eura.

25


ljudski resursi

Ljudski resursi

Uloga ljudskih resursa u organizacionom razvoju

Aktivnosti Ljudskih resursa (HR) u 2015. godini su bile fokusirane na podršci poslovne transformacije, sprovođenju daljeg organizacionog razvoja spajanjem Komercijalnog Sektora i uvođenjem HR funkcije u Kabinet Izvšnog direktora (CEO). Pored toga, HR je podržao implement-aciju projekata Upravljanih servisa i One Billing &CRM. Ove i druge mjere će proizvesti pojednostavljeno, efikasno i održivo poslovanje na duži rok. Buduće aktivnosti koje će biti sprovedene u cilju dalje transformacije će imati poseban fokus na funkcije podrške u Kompaniji.

Ankete zaposlenih i pozicioniranje poslodavca

U maju 2015. godine Crnogorski Telekom je integrisao Pulse Check anketu i Anektu o zadovoljstvu zaposlenih, koja se sprovodi svake druge godine. Pored sprovođenja organizacionih promjena, uspjeli smo da povećamo interesovanje za anketu do 84% stope ispunjenosti upitnika. Pozitivan razvoj je bio vidljiv u većini pitanja, kao i velika posvećenost kontinuiranom napretku. U drugom krugu Pulse Check ankete u no-vembru 2015. godine CT je ostao iznad EU prosjeka sa visokom stopom ispunjenosti upitnika. Aktivnosti na poboljšanju rezultata između dvije ankete urodile su plodom. Stoga smo vrlo zadovoljni što se povećalo razumijevanje promjena u Kompaniji, usled proširene komunikacije putem različitih formi sastanaka sa zaposlenima. Osim toga, rezultati pokazuju povećanje zadovoljstva pitanjem obuka i razvoja , zahvaljujući prilagođenim mogućnostima razvijenim na osnovu Strategije za obuku i razvoj.

Nastavili smo sa aktivnom ulogom u zastupanju HR tema kroz brojne poslovne organizacije u Crnoj Gori (Unija poslodavaca Crne Gore, Američka privredna komora u Crnoj Gori, Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, itd.) i tako podržali otvorenu komunikaciju i okupljanje HR profesionalaca, i bili smo u poziciji da blagovremeno prepoznamo i oblikujemo trendove u menadžmentu radne snage i važećem pravnom okruženju. Osim toga, Crnogorski Telekom je nagrađen za projekat “Crnogorski Telekom u službi održivog razvoja”, koji potvrđuje našu vodeću poziciju u oblasti korporativne društvene odgovornosti. U 2015. godini, naša Kompanija je dobila međunarodni sertifikat DEKRA Zdravlje, bezbjednost i životna sredina, koji je takođe potvrdio da je sistem upravl-janja u ovom pogledu na visokom nivou.

Posvećenost One DT Europe

CT je nastavio da aktivno učestvuje u promovisanju One DT (Europe) priče koristeći maksimum iz rezultata ankete o zadovoljstvu zaposlenih. Uložili smo značajan napor u aktuelni globalni One DT Transformation projekat, kroz direktno i aktivno učešće u različitim projektima, kao što su HR Future Operating Model, One.HR i HR Suite implementation. Navedeni projekti će omogućiti lokalni doprinos i trag u globalnoj trans-formaciji i promjeni. U isto vrijeme, pobrinuli smo se da naši zaposleni budu u mogućnosti da razumiju promjene, što potvrđuju rezultati ankete. U cilju usklađivanja naše korporativne kulture sa novim poslovnim i strateškim izazovima, One DT Transformation, novim tržišnim uslovima i novim izazovima, izvršene su pripreme za istraživanje o organizacionoj kulturi, koje će biti sprovedeno u prvom kvartalu 2016. godine. Socijalni dijalog i benefiti za zaposlene

2015. godina je percipirana kao veoma produktivna iz perspektive dijaloga sa sindikatima na kompanijskom i granskom nivou, kroz potpisiv-anje sporazuma na jednom i drugom nivou. Dug proces pregovaranja sa Sindikatom na nivou Kompanije je uspješno okončan postizanjem dogovora i zatvaranjem svih otvorenih ključnih elemenata iz Kolektivnog ugovora (KU) i potpisivanjem Aneksa KU. Menadžment i Sindikat su takođe postigli sporazum o pravilima i principima nove raspodjele stambenih kredita. Kao što je to bio slučaj u prethodnim godinama, nastavljena je intezivna saradnja sa Sindi-katom u pružanju i poboljšanju širokog spektra benefita za zaposlene, obezbjeđujući tako da se CT smatra jednim od najatraktivnijih poslodava-ca u Crnoj Gori. Poslodavac i Sindikat su se obavezali da će imati nove strukturirane pregovore u 2016. godini.

Granski kolektivni pregovori za telekomunikacije na nivou zemlje, su završeni u oktobru 2015. godine potpisivanjem Granskog kolektivnog ugovora za telekomunikacije. Predstavnici CT-a su aktivno učestvovali u tom socijalnom dijalogu, ulažući svoje bogato iskustvo u ovu gransku inicijativu.

26


Obuka i razvoj

Po prvi put smo razvili Strategiju obuke i razvoja, koja je proizišla iz Strategije HR-a i usklađena je sa lokalnim poslovnim potrebama i zasniva se na sljedećim strateškim stubovima: Vrhunska usluga, Lideri PanNet-a, E-obuka/e-kompanija, Razmjena znanja. Kao rezultat uspješne realizaci-je plana Obuke i razvoja, sa ponosom možemo da objavimo sljedeće ključne elemente:

Fokus na relevantne poslovne vještine i prilagođene ponude Nove ciljne grupe kao što su: Direktni nadređeni (tim lideri i supervi-

zori), interni treneri, projekt menadžeri, društveni mediji/eksperti za e-poslovanje, CX ambasadori

Povećanje broja digitalnih sati, i na taj način pružanje podrške DT prioritetima u ovom domenu

Priprema za sveobuhvatno istraživanje organizacione kulture, koja će biti sprovedena u 2016. godini, sa ciljem da se promijeni način razmišljanja u vezi orijentisanosti ka korisnicima (Customer Centric-ity)

Naši napori su dali vidljive rezultate u 2015. godini: Oko 300 zaposlenih je prošlo neku vrstu obuke– više od 50% orga-

nizacije 10.069 sati obuke 18 : 82 - odnos broja sati digitalne u odnosu na direktnu (f2f) obuku Direktna povratna informacija (stopa evaluacije) izvanredno visoka

- Povratne informacije Pulse Check ankete su se promijenile u pozi-tivnom pravcu u poređenju sa rezultatima iz maja 2015. godine.

Životna kultura i Efektivna komunikacija

HR je nastavio da učestvuje u inicijativima i akcijama sa ciljem da se ojača povjerenje, saradnja i komunikacija kao temelj ciljane korpo-rativne kulture.

Mjesečni HR izvještaji su predstavljani Izvršnom upravnom odboru na redovnoj osnovi sa ciljem da se poboljša razumijevanje aktivnosti vezanih za zaposlene i stvore uslovi za efikasnu i preciznu komuni-kaciju od strane menadžmenta ka ostalim zaposlenima.

HR je nastavio sa organizacijom tzv. CEO Kruga povjerenja - nefor-malni sastanci između izvršnog direktora i zaposlenih na pozicijama koje nisu menadžerske.

HR je nastavio da podržava komunikacioni portfolio Kompanijskim biltenom T-NEWS, kako bi poboljšao povjerenje i bližu komunikaciju u okviru Kompanije.

Pripreme za sprovođenje Ankete o kompanijskoj kulturi su završene, što je prvo detaljno i naučno zasnovano istraživanje o organizacionoj kulturi sa ciljem da se identifikuje aktuelna i željena kultura i naša uslužna orijentacija.

Pregled HR propisa – pravimo efikasne i jednostavne propise!

HR je finalizovao reviziju svih HR internih propisa, kako bi osigurali konzistentnost, u cilju smanjenja kompleksnosti, pružanja podrške u sprovođenju jednostavnije organizacije i efikasnijeg obavljanja poslovnih aktivnosti u skladu sa novim HR organizacionim uređenjem. Revidirali smo pravila o pripremi i usvajanju internih propisa na nivou Kompanije i pritom smo obezbijedili čvrstu osnovu za standardizaciju kompanijskih propisa kao i fokus na značaj pravovremene komunikacije usvojenog propisa.

27


korporaTivna odgovornosT

korporativna odGovornost

Korporativna odgovornost je dio naše korporativne kulture već dugi niz godina. Ona je integralni dio svih naših poslovnih aktivnosti. Kao jedna od vodećih kompanija u zemlji, Crnogorski Telekom ima za cilj da se uključi u sve sfere koje su važne za crnogorsko društvo. Pored nastojanja da nudimo najsavremenije telekomunikacione usluge našim korisnicima, mi želimo da aktivno učestvujemo u razvoju zajednice u kojoj poslujemo i čiji smo dio.

Crnogorski Telekom je kompanija koja je uvijek održavala ravnotežu između ekonomskih ciljeva, ciljeva životne sredine i društvenih ciljeva, dok smo istovremeno bili odgovorni za zajednicu i pozicionirali se na društveno odgovoran način. Oblasti na koje smo se fokusirali su: obra-zovanje, zdravlje i životna sredina, kultura i podrška zajednici.

“Za svako dobro “

Drugu godinu za redom Crnogorski Telekom je organizovao konkurs za donacije “Za svako dobro”, koji podržava društveno odgovorne projekte od posebnog značaja za zajednicu. Cilj projekta je podrška društveno odgovornim projektima koji doprinose dobrobiti zajednice, angažovanju važnih učesnika i sticanje njihovog povjerenja i povećanju transparent-nosti u društvenom angažmanu kompanije. U cilju postizanja transpar-entnosti i odabiru najboljih projekata, pored zaposlenih Telekoma, u selekciji nagrađenih projekata su učestvovali i predstavnici NVO “Fond za aktivno građanstvo”, crnogorske TV stanice “TV Vijesti” i lokalne kancelarije UNDP.

Ukupan iznos sredstava za ovogodišnji konkurs je bio 35.000 eura, što je povećanje od 67% u odnosu na prethodnu godinu.

Konkurs je bio otvoren za svenevladine organizacije iz Crne Gore koje su mogle da prijave svoje projekte u oblastima obrazovanja, umjetnosti i kulture, zaštiti životne sredine i stvaranju jednakih mogućnosti za uključivanje u digitalno društvo.Od 50 NVO koje su se prijavile na konkurs, šest projekata je odabrano i nagrađeno sredstvima za implementaciju. “Website Star” – razvoj vebsajta za starije osobe; “Pristupačnost i Crna Gora” – razvoj onlajn formulara koju

omogućava pregled pristupačnosti javnih istitucija za lica sa invali-ditetom.

“Mi želimo da se družimo” – projekat koji podržava inkluziju djece i omladine sa specijalnim potrebama;

“Kalendar razvoja djeteta” – razvoj onlajn aplikacije za kalendar raz-voja djeteta od rođenja do 15 godine;

“Robotička laboratorija za talentovanu djecu i omladinu” – stvaranje laboratorije gdje talentovana djeca i omladina mogu da vježbaju ro-botiku i slične tehnologije

“To je i moja odgovornost” – projekat osmišljen da poveća svijest o zaštiti životne sredine kroz obrazovanje ljudi i obrazovanje transport-nih kompanija.

Razvoj informacionog društva u Crnoj Gori

Kao vodeći broadband provajder u zemlji, Crnogorski Telekom ima odgovornost da bude prvi partner države na njenom putu da postane informaciono društvo.

Devet godina za redom, Crnogorski Telekom pruža besplatan pristup ADSL internetu svim predškolskim institucijama, osnovnim i srednjim školama u zemlji. Tokom 2015. godine, oko 150 crnogorskih škola je koristilo ove povoljnosti. Projekat je realizovan u saradnji sa Ministarst-vom prosvjete i nauke. U 2015. godini Crnogorski Telekom je bio veoma aktivan u promociji i podsticanju crnogorske start-up zajednice i mladih preduzetnika. Zajedno sa hub:raum-om, centrom za inovacije Deutsche Telekom grupe, organizovali smo dva događaja – Startup Info Day i WARP, četvorodnevni akceleratorski program za startup-ove. Ovo je prvi put da je hub:raum organizovao WARP izvan Krakova, što je privilegija za Crnu Goru i Crnogorski Telekom. Ovaj program je zajednički organizovan od strane hub:raum, Crnogorskog Telekoma i organizacije Digitalizuj.Me. Odabrali smo 10 timova, uglavnom iz Crne Gore, ali i iz regiona, koji su kreirali inovativne ideje u oblasti IT, interneta i mobilnih tehnologija. Tokom intenzivnih radionica preduzetnički timovi su proširili svoje znanje i stekli vrijedno iskustvo u svakom aspektu važnom za poslovni razvoj, zahvaljujući međunarodnim mentorima i predavačima koji su došli u Podgoricu. Na kraju WARP-a, naš žiri je odabrao 3 najbolja startup-a. Ovi timovi su dobili paket Amazon Cloud usluga u vrijednosti od 5.000 američkih dolara, dok je najbolji tim, Bee Happy koji je kreirao rješenje za pametne košnice, koristeći nove tehnologije u pčelarstvu, dobio šansu da se takmiči sa svojom startup idejom pred investitorima i mento-rima u Krakovu u 2016. godini. Telekom je takođe podržao Spark.me, jednu od najpoznatijih tehnoloških/poslovnih konferencija u regionu Balkana.

29


korporaTivna odgovornosT

Sport, muzika i kultura pokreću ljude

Naša sponzorska platforma se fokusira na sport, muziku i kulturu – što je savršeno za naglašavanje našeg slogana “Podijeli doživljaj” i pruža širok spektar nezaboravnih trenutaka koji se mogu podijeliti.

U okviru kompanijske strategije sponzorstva, sport ima posebno mjesto, budući da je to važno područje za razvoj zdravog, modernog i naprednog društva. Kompanija je zlatni sponzor crnogorske fudbalske reprezentacije i generalni sponzor Telekom Prve crnogorske fudbal-ske lige. Osim toga, 2015. godine Telekom je podržao i bio sponzor košarkaškog kluba Budućnost.

Muzika je jedna od glavnih oblasti u okviru naše sponzorske strategije s obzirom da se muzika smatra univerzalnim jezikom za sve generacije. Sponzorisali smo brojne muzičke događaje i aktivnosti u 2015. godini. Udružili smo se sa organizacijama širom Crne Gore i podržali Southern Soul festival u Ulcinju, Sea Dance u Budvi i After Beach Parties širom crnogorske obale. U septembru 2015. godine, uz podršku Deutsche Telekoma, Crnogorski Telekom je organizovao Electronic Beats, festival elektronske muzike u Podgorici.

U oblasti kulture, Crnogorski Telekom je bio sponzor FIAT-a, festivala alternativnog teatra u Podgorici. Takođe, naša kompanija je podržala Međunarodni TV festival u Baru.

Zaštita životne sredine i energetska efikasnost

U 2015. godini, Crnogorski Telekom je nastavio primjenu niza mjera za uštedu energije kako bi svoje poslovanje učinio energetski efikasnijim. Potrošnja energije je smanjena kroz niz različitih mjera.

U martu 2015. godine, kompanija je učestvovala u akcijama “Sat za našu planetu” i “Dan planete Zemlje” s ciljem podizanja svijesti o pitanjima klimatskih promjena. Kompanija konstantno promoviše korišćenje održivih rješenja među svojim korisnicima i zaposlenim poputpromocije primanja računa preko e-maila, onlajn registracije umjesto popunjavanja papirnih formulara, itd.

Crnogorski Telekom posjeduje tri bazne stanice posljednje generacije koje koriste obnovljive izvore energije, snagu sunca i vjetra. Projekat je dio šire kompanijske inicijative za razmatranje pitanja globalnog zagri-javanja i zaštite životne sredine.

Podrška zajednici

Pored donatorskog konkursa “Za svako dobro”, u 2015. godini Telekom je podržao niz inicijativa koje se bave problemima socijalno ugroženih grupa i promocijom dobrih djela za našu zajednicu. Neke od tih su donacija za kupovinu sterilizatora za Dom zdravlja Danilovgrad i donacija za kupovinu telefonske centrale za Specijalnu bolnicu za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju u Risnu. Oba uređaja su bila urgentno potrebna za dnevne aktivnosti ovih javnih zdravstenih institucija. Takođe smo podržali nacionalnu kampanju posvećenu podizanju svijesti o raku dojke u Crnoj Gori.Kompanija je takođe učestvovala u aktivnostima ublažavanja katastrofa tako što je donatorskom linijom podržala prikupljanje pomoći za migrante u jugoistočnoj Evropi. Donatorska linija je otvorena u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore, kako bi omogućila našim korisnicima da daju doprinos i pomognu ljudima u potrebi. U 2015. godini Crnogorski Telekom je nagradio sve učenike koji su po-bijedili na državnim takmičenjima za osnovne i srednje škole, besplatnim pristupom internetu na godinu dana. Crnogorski Telekom je donirao korišćenu mrežnu i IT opremu Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici. Iako je korišćena, ova oprema može da se koristi da se osposobi IP laboratorija na Elektrotehničkom fakultetu, gdje studenti mogu da vježbaju osnovna podešavanja za konfiguraciju mrežne opreme.

Volontiranje

In 2015. godini kompanija je nastavila da organizuje dobrovoljne akcije davanja krvi. U saradnji sa crnogorskim Centrom za transfuziju krvi, naši zaposleni su donirali krv i pomogli da se podigne svijest o ovom važnom društvenom pitanju. U 2015. godini organizovane su dvije humanitarne akcije zaposlenih kako bi se pomogli ljudi u nevolji. Zaposleni su prikupili hranu i odjeću povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva (17. oktobar). Prikupljene namirnice su predate Crvenom krstu Crne Gore u Podgorici, koji ih je distribuirao porodicama u stanju socijalne potrebe. Takođe, u decembru 2015. godine zaposleni su učestvovali u sakupljanju slatkiša, igračaka, dječjih knjiga i školskih predmeta, a zatim su pakovali novogodišnje poklone za djecu iz porodica u stanju socijalne potrebe ili za djecu sa posebnim potrebama. Širom Crne Gore donirano je 230 novogodišnjih poklona za tri NVO koje podržavaju djecu sa posebnim potrebama i djecu iz porodica u stanju socijalne potrebe. Nagrade

U novembru 2015. godine Unija poslodavaca Crne Gore je dodijelila Crnogorskom Telekomu godišnju nagradu za društvenu odgovornost za 2015. godinu, u oblasti zaštite životne sredine, zahvaljujući našim naporima da se smanji emisija ugljen-dioksida uvođenjem novih i uklan-janjem zastarjelih tehnologija.Na tradicionalnoj godišnjoj dodjeli nagrada za filantropiju Iskra, u decem-bru 2015. godine, Telekom je dobio priznanje za donatorski konkurs “Za svako dobro”. Ovakve nagrade su velika motivacija i nešto na što smo ponosni. Nastavićemo da doprinosimo našoj zajednici, kroz sponzorstvo sporta i muzike, kroz podršku onima kojima je pomoć potrebna u okviru projekta “Za svako dobro”, kao i kroz naše volonterske aktivnosti.

30


Crnogorski Telekom a.d. podgoriCaFinansijski izvještaji sastavljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja za godinu završenu 31. decembra 2015.

32


sadržaj

StranaFinansijski izvještaji: Izvještaj nezavisnog revizora 31Izvještaj o finansijskom položaju 33Izvještaj o ukupnom rezultatu 34Izvještaj o tokovima gotovine 35Izvještaj o promjenama na kapitalu 36

Napomene uz finansijske izvještaje 37-83

33


Finansijska 2015. godina

izvješTaj o finansijskom položaju

Iznosi u EUR

na dannapomena 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

aKTivaStalna imovinaNekretnine i oprema 5 79,372,638 83,884,495Nematerijalna ulaganja 6 23,695,840 20,134,616Dugoročni krediti i ostala potraživanja 7 11,665,471 10,870,660Ukupna stalna imovina 114,733,949 114,889,771

Obrtna imovinaZalihe 8 2,687,352 1,527,122Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 9 27,852,880 26,275,485Kratkoročni finansijski plasmani 10 35,000,000 35,000,000Gotovina i gotovinski ekvivalenti 11 9,215,671 8,177,687Izdvojena novčana sredstva 12 1,069,146 994,183Ukupna obrtna imovina 75,825,049 71,974,477Ukupno aktiva 190,558,998 186,864,248

pasivaKapital i rezerve pripisive akcionarimaAkcijski kapital 14 123,857,700 123,857,700Neraspoređena dobit 19,241,137 24,878,080Ukupan akcijski kapital i rezerve 143,098,837 148,735,780

obavezeDugoročne obavezeOdložene poreske obaveze 17 2,263,822 2,091,794Rezervisanja 16 598,505 835,172Ukupne dugoročne obaveze 2,862,327 2,926,966Ukupne obaveze 47,460,161 38,128,468

Kratkoročne obavezeObaveze prema dobavljačima i ostale obaveze 15 41,538,721 31,993,938Obaveze za porez na dobit 1,710,685 2,557,277Rezervisanja 16 1,348,428 650,287Ukupne kratkoročne obaveze 44,597,834 35,201,502

Ukupno pasiva 190,558,998 186,864,248

Napomene na stranama od 31 do 83 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Ovi finansijiski izvještaji su odobreni od strane Odbora direktora Crnogorskog Telekoma A.D. 25. aprila 2016 godine i u njihovo ime potpisani su od strane:

Rudiger Schulz Manfred Knapp Izvršni direktor Finansijski direktor

34


izvješTaj o ukupnom rezulTaTu

Iznosi u EUR

Za godinu završenu 31. decembranapomena 2015 2014

Prihodi

Usluge fiksne telefonije i interneta 18 a 53,561,361 56,170,806

Usluge mobilne telefonije 18 b 44,098,315 47,967,240Ukupni prihodi 97,659,676 104,138,046

ostali poslovni prihodi 19 1,292,199 713,761

Troškovi poslovanjaTroškovi zaposlenih 20 (19,295,302) (18,021,503)Troškovi amortizacije i obezvređenja 21 (17,667,829) (17,971,072)Troškovi usluga drugih operatera 22 (10,026,735) (11,562,630)Nabavna vrijednost prodate telekomunikacione opreme (8,953,588) (8,692,341)Ostali troškovi poslovanja 23 (26,322,496) (25,559,773)Ukupno troškovi poslovanja (82,265,950) (81,807,319)

Dobit iz poslovanja 16,685,925 23,044,488

Finansijski prihodi 24 1,825,221 1,368,406Finansijski rashodi 24 (765,377) (285,764)Finansijski prihodi -neto 1,059,844 1,082,642

Dobit prije oporezivanja 17,745,769 24,127,130

Porez na dobit 25 (1,882,712) (2,572,371)

Dobit tekuće godine 15,863,057 21,554,759

Ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - -

Ukupni sveobuhvatni prihod tekuće godine 15,863,057 21,554,759

Akcionarima društva 15,863,057 21,554,759

Zarada po akciji Društva u toku perioda (izražena u EUR po akciji)

- osnovna i čista 26 0.34 0.46


35



izvješTaj o Tokovima goTovine

(Iznosi u EUR)

Za godinu završenu 31. decembranapomena 2015 2014

Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti

Gotovina generisana iz poslovnih aktivnosti 33 38,362,974 45,328,040Plaćene kamate 24 (25,224) (43,758)Plaćen porez na dobit (2,557,277) (2,315,364)neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 35,780,473 42,968,918

Tokovi gotovine iz aktivnosti investiranjaNabavka osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 5,6 (14,569,048) (17,176,584)Povećanje kratkoročnih depozita u bankama 39,000,000 30,000,000Smanjenje kratkoročnih depozita u bankama (39,000,000) (11,000,000)Naplaćene kamate 899,262 870,452Prilivi od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 1,205,732 79,738

Smanjenje/(povećanje) dugoročnih kredita zaposlenima i ostalih potrazivanja 7 (794,811) (2,768,228)neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja (13,258,865) 5,378

Tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranjaSmanjenje kapitala - (16,986,543)Plaćene dividende većinskim i manjinskim akcionarima 27 (21,484,715) (21,494,893)neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (21,484,715) (38,481,436)

neto povećanje/(smanjenje) gotovine i gotovinskih ekvivalenata 1,036,893 4,492,860

Gotovina i gotovinski ekvivalenti na početku perioda 8,177,687 3,684,312Efekat kursnih razlika 1,091 515Gotovina i gotovinski ekvivalenti na kraju perioda 11 9,215,671 8,177,687


36


izvješTaj o promjenama na kapiTalu

akcijski kapital neraspoređena dobit Ukupno

Stanje 1. januara 2013. godine 140,996,394 24,823,321 165,819,715 Dividende (Napomena 27) - (21,500,000) (21,500,000)Smanjenje kapitala (Napomena 14) (17,138,694) - (17,138,694)Dobit tekuće godine 21,554,759 21,554,759ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - - -Stanje 31. decembra 2014. godine 123,857,700 24,878,080 148,735,780

Dividende (napomena 27) - (21,500,000) (21,500,000)Dobit tekuće godine - 15,863,057 15,863,057 ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - - -Stanje 31. decembra 2015. godine 123,857,700 19,241,137 143,098,837


37



1. opšTe informaCije

Crnogorski Telekom A.D. (u daljem tekstu: “Crnogorski Telekom“ ili “Društvo“), pruža usluge fiksne i mobilne telefonije, interneta i ostale telekomu-nikacione usluge u Crnoj Gori, kao i lokalne, nacionalne i međunarodne telefonske usluge, uz široku paletu drugih telekomunikacionih usluga koje uključuju mobilnu mrežu, internet, iznajmljene linije, mrežu za prenos podataka, usluge kablovske televizije i ostalih telekomunikacionih usluga u Crnoj Gori.

Društvo je akcionarsko društvo koje se kotira na Montenegro berzi (TECG). Magyar Telekom Plc. (u daljem tekstu: “Magyar Telekom”) je u 2005. go-dini postao većinski vlasnik sa 76,53% udjela. Skupština Akcionara Crnogorskog Telekoma A.D. je 30. aprila 2009. godine donijela odluku o spajanju njegovih kćerki kompanija T Mobile CG d.o.o. i Internet CG d.o.o. u ‘Crnogorski Telekom AD’.

Deutsche Telekom AG (“DTAG”) je krajnji kontrolni vlasnik Magyar Telekom Plc. sa 59,21% akcija u vlasništvu, a samim tim i krajnji vlasnik Društva.

Sjedište Crnogorskog Telekoma je u Podgorici, ulica Moskovska 29. Na dan 31. decembra 2015. godine, Društvo je imalo 588 zaposlenih (na dan 31. decembra 2014. godine 698 zaposlenih).

Istraga određenih konsultantskih ugovora

Kao što je i ranije navedeno, u toku obavljanja revizije finansijskih izvještaja Magyar Telekoma za 2005. godinu, PricewaterhouseCoopers Könyv-vizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft. (PwC) je identifikovao dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nisu bile jasno iskazane. U februaru 2006. godine, Odbor za reviziju Magyar Telekoma angažovao je White & Case LLP (“nezavisne istražitelje” ili “White & Case”), svoje nezavisne pravne savjet-nike, kako bi obavili unutrašnju istragu po pitanju da li je Magyar Telekom, ili neka njegova kompanija, izvršio plaćanja po osnovu ovih ili nekih drugih ugovora, potencijalno zabranjenih od strane Američkih zakona i regulativa, uključujući Dekret o postupcima strane korupcije („FCPA“), ili internu politiku društva. Odbor za reviziju je informisao američko Ministarstvo pravde („DOJ“) i američku Komisiju za hartije od vrijednosti („SEC“) i mađarski nadležni organ za finansijsku kontrolu o ovoj unutrašnjoj istrazi.

Odbor za reviziju je 2. decembra 2009. godine dostavio Odboru Direktora Magyar Telekoma „Izvještaj o istrazi Odboru za reviziju Magyar Telekoma“, od 30. novembra 2009. godine (Finalni izvještaj). Odbor za reviziju je nagovijestio da smatra da je pripremanjem finalnog izvještaja, a na bazi trenutnih dokaza, White & Case okončao svoju nezavisnu unutrašnju istragu.

38


Istraga određenih konsultantskih ugovora (nastavak)

Finalni izvještaj sadrži sledeće zaključke i dokaze koji su na raspolaganju Odboru za reviziju i njegovim savjetnicima:

Informacije koje je sakupio Odbor za reviziju i njegovi savjetnici u toku istrage pokazuje grubo nepoštovanje i nedostatak posvećenosti za uspostav-ljanje saglasnosti na najvišim nivoima Magyar Telekoma, Crnogorskog Telekoma i Makedonskog Telekoma tokom perioda za koji je sprovedena istraga.

Kao što je i ranije navedeno, u slučaju pomenutih ugovora, nema „dovoljno dokaza da se utvrdi da je EUR 7 miliona troškova vezanih za četiri kon-sultantska ugovora napravljeno za legitimne poslovne svrhe“ kao i da postoji „potvrdan dokaz da su pomenuti troškovi služili u neispravne svrhe“. Pomenuti ugovori nisu pravilno prikazani u finansijskim izvještajima Magyar Telekoma, kao ni njegovih relevantih zavisnih društava. Dva ugovora u ukupnom iznosu od EUR 2.88 miliona je zaključio Crnogorski Telekom i njegovo zavisno društvo, dok se druga dva ugovora odnose na druge članice Magyar Telekom Grupe.

2007. godine, Vrhovni državni tužilac Crne Gore obavijestio je Odbor direktora Crnogorskog Telekoma o svom zaključku da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage u Crnoj Gori ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje na osnovu kojih bi se u Crnoj Gori mogle podnijeti tužbe. Međutim, od 2007. godine Vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore je dostavljana sva nova dokumentacija, svi novi podaci, koji su postali dostupni Crnogorskom Telekomu a povezani su sa slučajem.

Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije i Kancelarija glavnog tužioca Mađarske počeli su istražne ativnosti koje su prethodno bile pred-met interne istrage. Ove istražne radnje se nastavljaju i svi relevantni partneri Crnogorskog Telekoma će nastaviti da sarađuju na ovim istragama.

DOJ i SEC su takođe počele svoje istražne aktivnosti koje su prethodno bile predmet interne istrage. Tokom 2011. godine Magyar Telekom je zaključio finansijsko poravnanje sa DOJ i SEC kako bi se zatvorila njihova dalja istraga. Ovim poravnanjem je zatvorena istraga koju su DOJ i SEC vodili u vezi sa učešćem Magyar Telekoma u pomenutom slučaju. 24. januara 2014 godine SEC je dao insturkciju svom braniocu da prekine sa daljim istražnim radnjama vezanim za korupciju u Crnoj Gori.

Na dan 31. decembra 2015. godine gore pomenute istrage nisu imale uticaja na finansijske izvještaje Društva.

39



2. pregled znaČajnih raČunovodsTvenih poliTika

Osnovne računovodstvene politike primjenjene za sastavljanje ovih finansijskih izvještaja navedene su u daljem tekstu. Ove politike su konzistentno primjenjene na sve prikazane godine, osim ako drugačije nije naznačeno.

2.1. Osnov za sastavljanje

Finansijski izvještaji Crnogorskog Telekoma su pripremljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (IFRS) koji su bili na snazi u periodu sastavljanja finansijskih izvještaja Društva i u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore. Finansijski izvještaji su sastav-ljeni u skladu sa konvencijom istorijskog troška modifikovanog za efekte procjene vrijednosti finansijskih sredstava namijenjenih prodaji.

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa IFRS zahtijeva primjenu izvjesnih ključnih računovodstvenih procjena. Ono, takođe, zahtijeva da ruko-vodstvo koristi svoje prosuđivanje u primjeni računovodstvenih politika Društva. Oblasti koje zahtijevaju prosuđivanje većeg stepena ili veće složenosti, odnosno oblasti u kojima pretpostavke i procjene imaju materijalni značaj za finansijske izvještaje objelodanjeni su u napomeni 4.

Društvo ima obavezu da vodi svoje računovodstvene evidencije i sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore (“Sl. list RCG”, br. 69/2005, „Sl. list CG“, br. 80/08 i 32/11), i posebno u skladu sa relevantnom zakonskom odlukom koja definiše obaveznu primjenu IFRS u Crnoj Gori (“Sl. list RCG”, br. 69/2002).

Finansijski izvještaji Društva su predloženi za odobrenje od strane Odbora direktora Društva. Godišnja Skupština akcionara, koja je ovlašćena da odo-bri i prihvati finansijske izvještaje, ima pravo da zahtijeva promjene prije prihvatanja. S obzirom da su većinski akcionari istovremeno i članovi Odbora direktora Društva koje predlaže finansijske izvještaje, vjerovatnoća potencijalnih izmjena zahtjevanih od strane Skupštine akcionara je mala, i takvih izmjena nije bilo u prošlosti.

Zvanična valuta u Crnoj Gori i funkcionalna valuta Crnogorskog Telekoma je Euro (EUR).

2.1.1. Uporedni podaci

Uporedni podaci predstavljaju revidirane finansijske izvještaje sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine koji takođe uključuju reksifikacije iz tabele koja slijedi.

In EURreklasifikacija Izdvojenih novčanih sredstava: sa Potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja na Izdvojena novčana sredstva 994,183reklasifikacija diskontovanja od prodaje na rate: sa Obaveza prema dobavljačima i ostalih obaveza na Dugoročne kredite i ostala potraživanja 318,186reklasifikacija prihoda:sa prihoda od Usluga fiksne telefonije i internet na prihode od Usluga mobilne telefonije 3,972,681

Rukovidstvo je revidiralo prezentaciju pojedinih pozicija u finansijskim izvještajima što je rezultiralo reklasifikacijama napravljenim sa ciljem da se poboljša prezentacija finansijskih izvještaja. Reklasifikacija prihoda u iznosu od EUR 3,397,681 se odnosi na reklasifikaciju prihoda od interkonekcije za dolazne međunarodne pozive terminisane u mobilnoj mreži.

40


2.1.2. Promjene u računovodstvenim politikama i objelodanjivanjima

a) novi i dopunjeni standardi usvojeni od strane Društva

nije ih bilo

b) novi standardi, dopune i implementacija koji još nisu stupili na snagu i koji nisu relevantni za Društvo

MSFI 16 – U januaru 2016. IASB je objavio MSFI 16 Zakupi. Važeći standard, MRS 17, ne dozvoljava priznavanje obaveza od operativnog lizinka u bilansu stanja. Za promjenu, MSFI 16, u budućnosti zahtijeva od entiteta kao zakupaca da: priznaju zakupljeno sredstvo i obaveze u bilansu stanja, inicijalno vrednovanim po sadašnjoj vrijednosti neizbježnih plaćanja zakupa; priznaju amortizaciju za zakupljena sredstva i kamate za obaveze od zakupa u toku perioda trajanja zakupa; i razdvoje ukupan iznos plaćene gotovine kao glavnice (prikazanih kroz finansijske aktivnosti) i kamate (prikazanu kroz operativne aktivnosti).

Kao rezultat, najznačajniji uticaj MSFI 16 će biti u povećanju lizing sredstvava i lizing obaveza, u mjeri koja će biti određena nakon detaljnih analiza. Zakupi Društva su prikazani u napomeni 31.

Na strani zakupca (prodajna strana), uglavnom će biti analiziran uticaj ugovora sa više elemenata sa ugrađenim lizingom, može biti izmijenjen usled revizije difinicije zakupa. Osim toga, ne očekuju se značajni uticaji na finansijske izvještaje u Društvu u ovom trenutku, samim tim što se knjigovodstvo kod zakupca ne mijenja značajno nakon predstavljanja MSFI 16.

Od Društva se zahtijeva da primijeni MSFI 16 za godinu koja počinje na dan ili nakon 1. januara 2019 godine, međutim dozvoljava se i ranija primjena, ako Društvo primijeni MSFI 15 Prihode od ugovora sa kupcima na dan ili prije datuma ranije primjene.

MRS 7 - Januaru 2016 IASB je objavio dopunu MRS 7 Izvještaj Tokova gotovine. Dopuna je napravljena sa ciljem da entiteti pruže objelodanjivanja koja omogućavaju korisnicima finansijskih izvještaja da naprave evaluaciju promjena na obavezama koje proizilaze iz finansijskih aktivnosti. IASB zahtijeva da se sledeće promjene u obavezama od finansijkih aktivnosti objelodane: (i) promjene vezane za finansijke tokove; (ii) promjene vezane za zadržavanje ili gubitak kontrole nad podružnicama ili drugim biznisom; (iii) efekti promjene kursa; (iv) promjene u fer vrijednosti; i (v) ostale promjene. Promjene u obavezama od finansijskih aktivnosti trebaju da se objelodane zasebno u odnosu na ostala sredstva i obaveze. Aplikacija ovih dopuna se zahtijeva za gudinu koja počenje na dan ili nakon 1. januara 2017. godine. Ne očekuje se da će primjena dopuna rezultirati značajnim izmjenama u finansijkih izvještajima Društva.

MRS 1 (dopuna) – IASB je objavio dupunu MRS 1 Prezentacija Finansijskih izvještaja u Decembru 2014 godine. Dopune su napravljene na način da ohrabre društva da primjenjuju profesionalne procjene u određivanju kakve informacije treba objelodaniti u njihovim finansijskim izvještajima. Na primjer, dopuna pojašnjava da se materijalnost primjenjuje na ukupne finansijske izvještaje i da uključenje nematerijalnih stavki može da umanji korisnost finansijskih objelodanjivanja. Nadalje, dopuna objašnjava da entiteti treba da koriste profesionalne procjene u odlučivanju gdje i koje druge informacije treba prikazati u finansijskim objelodanjivanjima. Primjena ovog amandmana je se zahtjeva za gudišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2016. godine. Ne očekuje se da će primjena ovih dopuna rezultirati u značanim promjenama u finansijskim izvještajima Društva.

IFRS 9 Finansijski instrumenti. Standard predstavlja prvi dio projekta zamjene MRS 39 („Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“) novim standar-dom IFRS 9 Finansijski instrumenti. IFRS 9 odredjuje klasifikaciju i priznavanje finansijskih sredstava i obaveza. Preostale faze projekta, odlaganje sa obezvrjeđenjem finansijskih instrumenata i hedžing računovodstvo, kao i ostatak projekta vezan za prestanak priznavanja, su u toku.

Finansijska sredstva – Prilikom početnog priznvanja, IFRS 9 zahtijeva da se finansijska sredstva vrednuju po fer vrijednosti. Nakon početnog prizna-vanja, finansijska sredstva nastavljaju da se mjere na osnovu njihove klasifikacije pod IFRS 9. Gdje je finansijsko sredstvo klasifikaovano i mjereno po amortizovanom trošku, zahtijeva da se radi test obezvređenja u skladu sa MRS 39. IFRS 9 definiše pravila za klasifikaciju koja su prikazana u nastavku teksta.

IFRS 9 zahtijeva da se finansijska sredstva klasifikuju na osnovu naknadnog vrednovanja ili po metodi amortizovanog troška ili po fer vrijednosti. Postoje dva uslova koja treba da budu zadovoljena da bi se sredstvo priznalo po amortizovanom trošku: (1)Potrebno je da postoji cilj društva da kroz biznis model upravlja finansijskim sredstvima kako bi bilo u stanju da prikupi ugovorene novčane tokove, kao i (2) ugovorni uslovi dovode do novčanih tokova određenih datuma koji predstavljaju isključivo otplate glavnice i kamate na preostali dio duga. Tamo gdje ovi uslovi ne mogu da budu zado-voljeni, finansijska sredstva se klasifikuju po fer vrijednosti.

Opcija Fer vrijednosti: IFRS 9 dozvoljava entitetu da odredi instrumente, koji bi inače bili klasifikovani u kategoriju amortizovanog troška, da se priznaju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha ako takvo priznavanje eliminiše ili značajno smanjuje nedoslednosti u odmjeravanju ili priznavanju („računovodstveno neslaganje“).

41



Vlasnički instrumenti: Podrazumijevana kategorija za vlasničke instrumente je priznavanje po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. Međutim, standard kaže da entitet može učiniti neopozivi izbor prilikom inicijalnog priznavanja da prikaže sve promjene fer vrijednost za učešća u kapitalu koji se ne drže radi trgovanja u ostalom sveobuhvatnom prihodu. Ovi dobici ili gubici po fer vrijednosti se ne prijavljuju kao dio profita ili gubitka izveštajnog entiteta, čak i kada je dobitak ili gubitak realizovan. Samo dividende koje su primljene od ovih investicija se izvještavaju u dobitku ili gubitku.

Ugrađeni derivati: Zahtjevi MRS 39 kod ugrađenih derivata su izmijenjeni tako da više nije obavezno razdvajanje finansijskih sredstava kod nosioca ugovora.

Reklasifikacija: IFRS 9 zahtijeva reklasifikaciju između fer vrijedsnosti i amortizovanog troška kada i samo kada postoji promjena u biznis modulu entiteta. „Kontaminaciona pravila“ koja su postojala u MRS 39 su eliminisana.

Finansijske obaveze – IFRS 9 „Finansijski Instrumenti“ postavlja računovodstvena pravila za finansijske obaveze i mijenja postojeća pravila u MRS 39 „Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“. Novo pravilo glasi:Preuzimaju se pravila MRS 39 za priznavanje i prestanak priznavanja i ostaju nepromijenjena.Preuzima se većina zahtjeva MRS 39 za klasifikaciju i mjerenje.Eleminiše se izuzetak od vrjednovanja po fer vrijednosti za obaveze za derivate koje su povezane i koje se moraju poravnati na osnovu isporuke nekotiranog instrumenta kapitala.Mijenjaju se pravila vezana za opciju fer vrjednovanja obaveza za rješenje sopstvenog kreditnog rizika.

IASB je izdao dopune IFRS 9 u decembru 2011. i u novembru 2013, i odložio obaveznu primjenu IFRS 9. Odlaganje će omogućiti da sve faze IFRS 9 projekta imaju isti datum stupanja na snagu. Izmjene takođe pružaju olakšanje uslova koji regulišu prikaz uporednih finansijskih podataka za efekat primjene IFRS 9. Ovo oslobađanje je prvobitno dozvoljeno samo kompanijama koje odluče da primenjuju IFRS 9 prije 2012. Umjesto toga, dodatna prelazna objelodanjivanja biće obavezna da bi omogućila investitorima da razumiju efekat primjene IFRS 9 na klasifikaciju i mjerenje finansijskih instrumenata. Usvajanje novog standarda najverovatnije će dovesti do promjena u finansijskim izvještajima Društva, tačan uticaj se trenutno analizira.

IASB je završio poslednji element IFRS 9 Finansijski instrumenti u julu 2014. godine. Paket poboljšanja koji je uveo IFRS 9 uključuje model za klasifikaciju i mjerenje, jednog, forward - looking ‘očekivani gubitak od umanjenja vrijednosti’ model i koji je u značajnoj mjeri reformisanom pristup računovodstvo zaštite.

Klasifikacija i mjerenje: Klasifikacija određuje kako se finansijska sredstva i finansijske obaveze vode u finansijskim izvještajima i posebno kako se mjere na stalnoj osnovi. IFRS 9 uvodi pristup za klasifikaciju finansijskih sredstava, koji je potpomognut karakteristikama tokova gotovine i poslovnog modela za koje je sredstvo vezano. Ovaj pojedinačni, principal pristup zamjenjuje postojeći pristup zasnovan na pravilima koja se generalno smatra da im je previše složen i teško primeniti. Novi model takođe dovodi do primjene pojedinačnog modela koji se primenjuje na sve finansijske instrumente.

42


Umanjenje vrijednosti: Tokom finansijske krize, odložena priznavanje kreditnih gubitaka na kreditima (kao i drugih finansijskih instrumenata) je iden-tifikovan kao slabost u postojećim računovodstvenim standardima. Kao dio IFRS 9, IASB je predstavio novi model očekivanog umanjenja vrijednosti koji će zahtijevati blagovremeno priznavanje očekivanih kreditnih gubitka. Konkretno, novi standard zahtijeva od entiteta da odgovaraju za očekivane kreditne gubitke od kada su finansijski instrumenti prvi put prepoznati i da češće prizna očekivane gubitke tokom čitavog vijeka trajanja.

Računovodstvo zaštite : IFRS 9 uvodi suštinski - reformisani model za računovodstvo zaštite, uz detaljnije objelodanjivanje za upravljanje rizikom ak-tivnosti. Novi model predstavlja značajne promjene koji se izjednačava računovodstveni tretman sa aktivnostima upravljanja rizikom, omogućavajući društvima da bolje odražava ove aktivnosti u svojim finansijskim izveštajima.

Sopstveni kredit: IFRS 9 takođe otklanja nestabilnost u dobitku ili gubitku koja je izazvana promjenama u kreditnom riziku od obaveza izabranih da se iskazuju po fer vrednosti. Ova promjena u računovodstvu znači da su dobici izazvani pogoršanjem kreditnog rizika sopstvenog društva na takve obaveze koje se više ne priznaju u bilansu uspjeha.

Primjena novog standarda i njegovih izmjena je potreban za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2018. Ranija primjena je dopuštena. Usvajanje novog standarda i njegovim izmenama vejrovatno će rezultirati promjenama u finansijskim izveštajima Društva, uticaj se tre-nutno analizira .

MRS 16 i MRS 38 ( revidiran) - IASB je objavio izmjene i dopune MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 38 Nematerijalna imovina u maju 2014. MRS 16 i MRS 38 uspostavljaju princip za osnovnu amortizaciju kao očekivani obrazac potrošnje budućih ekonomskih koristi od sredstava. IASB je pojasnio da je upotreba metoda prihoda na bazi obračuna amortizacije sredstva nije prikladna, jer prihod od djelatnosti koja uključuje korišćenje sredstava generalno odražava i druge faktore od potrošnje ekonomskih koristi sadržanih u sredstvu. IASB takođe pojasnio da prihod se generalno pretpostavlja da je neprikladana osnova za mjerenje potrošnje ekonomskih koristi sadržanih u nematerijalno ulaganje. Ova pretpostavka, međutim, može da bude i oborena u određenim ograničenim okolnostima. Primjena dopuna je potreban za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara , 2016. usvajanje izmjena neće dovesti do bilo kakvih promjena u finansijskim izveštajima Društva jer Društvo primjenjuje linearnu amortizaciju.

IFRS 15 - U maju 2014. IASB i FASB SAD zajednički objavili konvergentni standard za priznavanje prihoda od ugovora sa kupcima. Osnovni princip novog standarda je da kompanije prepoznaju prihod da oslika prenos robe ili usluga korisnicima u iznosima koji odražavaju nadoknadu (to jest, plaćanje ) koju kompanija očekuje kao pravo u zamjenu za tu robu ili usluge. Novi standard će takođe dovesti do detaljnijeg objelodanjivanja prihoda, daju smjernice za transakcije koje nisu prethodno prikazivane sveobuhvatno (na primjer, prihodi od usluga i izmjena ugovora) i novim smjernicama za aranžmane sa više elemenata. Primjena novog standarda je potreban za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2017. Ranija primjena je dopuštena . Usvajanjem novog standarda vjerovatno će dovesti do značajnih promjena na finansijskim izveštajima Društva, prije svega u pogledu vremena priznavanja prihoda i u odnosu na kapitalizaciju troškova pribavljanja ugovora sa klijentom i troškove ispunjenja ugovora. Tajming priznavanja prihoda i klasifikaciju prihoda ili kao prihod od usluga ili opreme će biti pogođeni zbog raspodjele naknade u aranžmane sa više elemente (rješenja za naše klijente koji može uključivati isporuku više usluga i proizvoda koji se javljaju u različitim tačkama vremena i / ili preko različitih vremenskih perioda) više mije ograničena metodologijom porcija. S obzirom na trenutne poslovne modele, uticaj primjene novog standarda dovesti do priznavanja više prihoda unaprijed. Naše poslovanje i pratećih sistemi su kompleksni i trenutno procijenjeno vrijeme i trud potrebno za razvoj i implementaciju računovodstvene politike, procjene, odluke i procese u skladu sa novim standardom se očekuje da obuhvati značajan period vremena. Kao rezultat toga, u ovom trenutku, to nije moguće napraviti razumne kvantitativne procjene efekata novog standarda.

43



c) Standardi, amandmani i interpetacije efektivni u 2015 godini koji nisu usvojeni od strane Društva iz razloga jer nisu relevantni

IFRS 11 (revidiran) - IASB je objavio izmjene i dopune IFRS 11 Zajednički aranžmani u maju 2014. IFRS 11 reguliše računovodstveni tretman za računovodstvene interese u zajedničkim poduhvatima i zajedničkim operacijama. Amandman izričito zahtijeva da sticalac interesa u zajedničkoj operaciji u kojoj aktivnost čini poslovnu primjenu svih principa iz poslovnih kombinacija definisanih u IFRS 3. Primjena amandmana je potrebana za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2016. Ne očekujemo da će usvajanje amandmana dovesti do značajnih promjena u finansijs-kim izveštajima društva.

IFRS 10 i MRS 28 - IASB je izdao manje izmjene IFRS 10 Konsolidovani finansijski izveštaji i MRS 28 Ulaganja u pridružena društva i zajedničke poduhvate. Amandmani se odnose na prodaju ili uticaj sredstva između investitora i njegovog pridruženog člana i Joint Venture. Glavna posledica amandmana je da puni dobitak ili gubitak se priznaje kada transakcija uključuje biznis (bilo da je smešten u zavisnom preduzeću ili ne ). Djelimičan dobitak ili gubitak se priznaje kada transakcija uključuje sredstva koja ne doprinose poslu, čak i ako su ova sredstva smještena u zavisnom društvu. Primjena dopuna je potrebana za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2016. godine. Ne očekujemo da će usvajanje amandmana dovesti do značajnih promjena na finansijskim izveštajima Društva.

MRS 19 (revidiran) - IASB je objavio izmjene i dopune MRS 19 - Primanja zaposlenih u novembru 2013. Amandmani važe za doprinose od zaposlenih ili trećih lica na definisanim davanjima koje nisu relevantna za Društvo . Stoga dopunjeni standard neće imati nikakav uticaj na finansijske izveštaje Društva. Evropska unija još nije prihvatila izmijenjeni standard.

MSFI 14 - IASB je izdao privremeni standard, MSFI 14 Razgraničenja Regulatornih konta u januaru 2014. Nova privremeni standard je primenjiv prilikom prve primjene što nije relevantno za Društvo. Zato novi privremeni standard neće imati nikakav uticaj na finansijske izvještaje Društva.

MRS 16 i MRS 41 - IASB je objavio izmjene koje mijenjaju finansijskog izvještavanja za zasađivače biljaka, kao što su vinove loze, gumenim drveća i uljanih palmi u junu 2014. Od grupa se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću, amandmani neće imati nikakav uticaj na finansijske izveštaje Društva.

MRS 27 - IASB objavljuje metodu kapitala u posebnim finansijskim izvještajima (izmjene MRS 27) u avgustu 2014. godine. Amandman je primjenljiv za posebnim finansijskim izveštajima koji nije relevantan za Društvo. Stoga izmjena neće imati nikakav uticaj na finansijske izveštaje Društva.

2.2. Izvještavanje o segmentima

Poslovni segmenti se izvještavjau na način koji je konzistentan sa internim izvještavanjem za potrebe glavnog donosioca poslovnih odluka. Glavni dolosilac poslovnih odluka koji je odgovoran za raspodjelu resursa I procjenu rezultata poslovanja poslovnih segmenata je identifikovan kao Izvršni upravni odbor koji donosi strateške odluke. Izvršni upravni odbor revidira i analizira operativne rezultate na kompanijskom nivou. Poslijedično, u Crno-gorskom Telekomu ne postoje segmenti koji se mogu identifikovati jer se sve relevantne odluke donose na nivou Društva.

2.3. Preračunavanje stranih valuta

Zvanična valuta u Crnoj Gori i funkcionalna valuta Crnogorskog Telekoma je Euro (EUR).

Transakcije u stranoj valuti se preračunavaju u funkcionalnu valutu primjenom deviznih kurseva važećih na dan transakcije. Pozitivne i negativne kursne razlike nastale iz izmirenja takvih transakcija i iz preračuna monetarnih sredstava i obaveza izraženih u stranim valutama na kraju godine, iskazane su u okviru finansijskih prihoda/(rashoda) u izvještaju o ukupnom rezultatu.

44


2.4. Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema Društva iskazani su po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vrijednosti i trošak po osnovu obezvrjeđenja.

Nabavna vrijednost nekretnine i opreme se sastoji od nabavne vrijednosti sredstva, uključujući uvozne dažbine i povezane takse, umanjene za even-tualne popuste, kao i troškove neophodne za puštanje u rad datog sredstva, kao i troškova stavljanja sredstva van upotrebe ukoliko je neophodno.

Nabavna vrijednost telekomunikacione opreme se sastoji od svih direktno povezanih troškova, uključujući polaganje kablova do prostorija pretplat-nika kao i eventualne troškove pozajmljivanja. Trošak takođe uključuje i interno generisani rad za pojedine stavke nekretnina i opreme.

Naknadni troškovi se uključuju u nabavnu vrijednost sredstva ili se priznaju kao posebno sredstvo, u zavisnosti od toga što je primjenljivo, samo kada postoji vjerovatnoća da će Društvo u budućnosti imati ekonomsku korist od tog sredstva i ako se njegova vrijednost može pouzdano utvrditi. Svi drugi troškovi tekućeg održavanja terete bilans uspjeha perioda u kome su nastali.Dobici i gubici po osnovu otuđenja sredstva utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju se u bilansu uspjeha u okviru ’Ostalih prihoda/(rashoda)’. Nekretnine i oprema u pripremi obuhvataju rad trećih lica kao i interno generisani rad za nekretnine i opremu koja još nisu završena. Ova stavka uključuje ulaganja izvršena (ali ne i završena) u tekućoj i/ili prethodnoj finansijskoj godini. Po kompletiranju ovih sredstava, odnosni iznosi iskazani kao dati avansi ili nekretnine i oprema u pripremi se priznaju kao nekretnine i oprema.

Kada sredstva u sebi sadrže elemente i materijalne i nematerijalne imovine, u odabiru računovodstvenog tretmana u skladu sa MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema ili MRS 38 Nematerijalna ulaganja, rukovodstvo procjenjuje koji je element značajniji za sredstvo i u zavisnosti od toga vrši klasifikaciju.

Zemljište se ne amortizuje. Amortizacija drugih sredstava se obračunava primjenom proporcionalne metode kako bi se rasporedila njihova nabavna vrijednost do njihove rezidualne vrijednosti tokom njihovog procijenjenog vijeka trajanja, kao što slijedi:

Glavne grupe nekretnina i opreme Procijenjeni korisni vijek (godina)

Zgrade 40Mjesne mreže 20Optički kabl 20Telefonska centrala sa pripadajućom opremom 7Prenosni sistemi i oprema za prenos 10Računari i računarska oprema 3Mipnet telekomunikaciona oprema 5, 6Ruteri i prekidači 5-8

Rezidualna vrijednost i korisni vijek upotrebe sredstva se revidiraju, i po potrebi koriguju, na datum svakog bilansa stanja.Knjigovodstvena vrijednost sredstva svodi se odmah na njegovu nadoknadivu vrijednost ukoliko je knjigovodstvena vrijednost veća od njegove proci-jenjene nadoknadive vrijednosti.

45



2.5. Nematerijalna ulaganja

a) Goodwill

Goodwill nastaje po osnovu biznis kombinacija i predstavlja višak novčane vrijednosti koji se prenosi kroz učešće tj. udio Društva u neto fer vrijed-nosti identifikovanih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza stečenog zavisnog pravnog lica. Društvo je prepoznalo goodwill prilikom sticanja zavisnog pravnog lica Internet Crna Gora d.o.o., 7. marta. 2005. godine koji je naknadno pripojen Društvu.

Za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti, goodwill stečen u poslovnoj kombinaciji raspodjeljuje se na svaku od jedinica koje generišu gotovinu, odnosno grupe jedinica koje generišu gotovinu za koje se očekuje da će ostvariti korist tj. priliv od sinergije nastale po osnovu poslovne kombinacije. Svaka jedinica ili, pak, grupa jedinica na koje se goodwill raspodjeljuje predstavlja najniži nivo na kojem se goodwill prati za interne potrebe rukovod-stva.

Provjera umanjenja vrijednosti goodwill-a vrši se jednom godišnje ili češće ukoliko događaji ili izmijenjene okolnosti ukažu na eventualno postojanje umanjenja vrijednosti. Knjigovodstvena vrijednost goodwill-a poredi se sa njegovom nadoknadivom vrijednošću koja predstavlja vrijednost veću od vrijednosti u upotrebi i fer vrijednosti sredstva umanjene za troškove prodaje. Svako umanjenje vrijednosti odmah se priznaje kao trošak i naknadno se ne ukida.

b) licence

Troškovi u vezi sa sticanjem dugoročnih licenca za frekvencije kapitalizuju. Sadašnja vrijednost budućih godišnjih plaćanja za korišćenje frekvencija se takođe kapitalizuju ako kriterijumi priznavanja licence na koju se plaćanje odnosi – kriterijum identifikacije, kontrole, vjerovatnih budućih ekonom-skih benefita, pouzdana mjerljivost troškova – su ispunjeni , ili na drugi način priznaju kao troškovi poslovanja u godini u kojoj je nastala obaveza plaćanja. Korisni vijek upotrebe koncesija i licenci su određeni na osnovu osnovnog sporazuma i amortizuju se pravolinijski u periodu od dostupnosti za komercijalnu upotrebu do isteka inicijalne koncesije ili licence. Periodi obnavljanja ugovora su uzeti u obzir prilikom inicijalnog određivanja koris-nog vijeka u slučaju da smo sigurni da će uslovi u novom ugovoru ostati nepromijenjenjeni bez značajnih troškova.

c) Kompjuterski softveri

Zasebno stečene licence iskazuju se po istorijskoj nabavnoj vrijednosti. Licence imaju ograničen vijek trajanja i iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vrijednosti. Amortizacija se obračunava primjenom proporcionalne metode kako bi se troškovi licenci raspodelili u toku njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.

Stečene licence za računarski softver kapitalizuju se u iznosu troškova nastalih po osnovu sticanja i stavljanja u upotrebu odnosnog softvera. Ovi troškovi se amortizuju tokom njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.

Izdaci vezani za održavanje kompjuterskih softverskih programa priznaju se kao trošak u periodu u kome nastanu. Troškovi razvoja direktno povezani sa dizajniranjem projekta i testiranjem prepoznatljivih i unikatnih softverskih proizvoda koje kontroliše Društvo i koji će vjerovatno generisati ekonom-sku korist veću od troškova duže od godinu dana, priznaju se kao nematerijalna ulaganja kada su zadovoljeni sledeći uslovi:

tehnički je izvodljivo kompletirati softverski proizvod tako da bude raspoloživ za korišćenje; postoji namjera rukovodstva da kompletira softver i da isti koristi ili proda; postoji mogućnost korišćenja ili prodaje softvera; moguće je demonstrirati kako će softver generisati vjerovatne ekonomske koristi u budućnosti raspoloživi su adekvatni tehnički, finansijski i ostali resursi potrebni za finalizaciju razvoja, upotrebe ili prodaje softvera, i trošak koji se pripisuje softveru u toku njegovog razvoja može pouzdano da se utvrdi.

Troškovi koji su mogu direktno povezati sa softverom se kapitalizuju i priznaju kao njegov dio uključujući troškove razvoja od strane zaposlenih kao i adekvatan procenat prekovremenog rada.

46


Ostali troškovi razvoja koji ne ispunjavaju navedene kriterijume priznaju se kao trošak u periodu u kome nastanu. Troškovi razvoja koji su prvobitno priznati kao troškovi ne mogu se priznati kao sredstvo u narednom periodu.

Amortizacija nematerijalne imovine, osim goodwilla se obračunava po linearnoj metodi od trenutka kada su sredstva stavljena u funkciju i primjenjuje se u toku ekonomskog vijeka trajanja sredstava kao što slijedi:

nematerijalna ulaganja Korisni vijek (godina)

Telekomunikaciona licenca - (obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga) 25

Telekomunikaciona licenca - (obavljanje međunarodnog saobraćaja) 23

IPTV licenca 10

Licenca za mobilnu telefoniju 15

3G licenca 15

Internet mreža 10

Kupljeni softveri 5

Microsoft licenca 5

2.6. Umanjenje vrijednosti nefinansijskih sredstava

Sredstva sa neograničenim korisnim vijekom upotrebe ne podliježu amortizaciji i testiraju se na umanjenje vrijednosti jednom godišnje. Za sredstva koja podliježu amortizaciji provjera da li je došlo do umanjenja njihove vrijednosti vrši se kada događaji ili izmijenjene okolnosti ukažu da knjigovod-stvena vrijednost možda neće biti nadoknadiva. Gubitak zbog umanjenja vrijednosti se priznaje u visini iznosa za koji je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od njegove nadoknadive vrijednosti. Nadoknadiva vrijednost je vrijednost veća od fer vrijednosti sredstva umanjene za troškove prodaje i vrijednosti u upotrebi. Za svrhu procjene umanjenja vrijednosti, sredstva se grupišu na najnižim nivoima na kojima mogu da se utvrde odvojeni prepoznatljivi novčani tokovi (jedinice koje generišu gotovinu). Nefinansijska sredstva, osim goodwill-a, kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti revidiraju se na svaki datum izvještavanja zbog mogućeg ukidanja efekata umanjenja vrijednosti.Rukovodstvo kvartalno vrši procjenu da li postoje pokazatelji umanjenja vrijednosti i izvještava rezultate analize matičnom preduzeću. Nisu identi-fikovani pokazatelji umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine na dan i za godinu završenu 31. decembra 2015.

2.7. Finansijska sredstva

Društvo klasifikuje svoja finansijska sredstva u sledeće kategorije: krediti i potraživanja i finansijska sredstva raspoloživa za prodaju. Klasifikacija zavisi od svrhe za koju su finansijska sredstva pribavljena. Rukovodstvo vrši klasifikaciju svojih finansijskih plasmana u momentu inicijalnog priznavanja.

2.7.1. Klasifikacija

a) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koja nisu kotirana na aktivnim tržištima. Uključuju se u tekuća sredstva, osim ukoliko su im rokovi dospijeća duži od 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja. U tom slučaju se klasifikuju kao dugoročna sredstva.

Sledeća sredstva spadaju u kategoriju „kredita i potraživanja“: potraživanja iz poslovnih odnosa, krediti zaposlenima i ostala potraživanja, kratkoročni depoziti u bankama i gotovina i gotovinski ekvivalenti.

Potraživanja od kupaca su potraživanja za robu ili obavljene usluge u redovnom poslovanju. Ako se naplata očekuje u jednoj godini ili manje (ili u uobičajenom radnom ciklusu poslovanja ako je duže), oni su klasifikovani kao tekuća sredstva. Ako ne, oni su predstavljeni kao dugotrajna imovina. Potraživanja od kupaca početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortizovanom trošku upotrebom metode efektivne kamatne stope, umanjena za ispravku vrijednosti. Potraživanja od kupaca nakon godinu dana ili više se vrednuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

Dugoročni krediti predstavljaju kredite odobrene zaposlenima za stambene potrebe. Ovi krediti sa sobom nose značajno nižu kamatnu stopu od preovlađujuće na tržištu, ili su beskamatni. U finansijskim izvještajima su inicijalno prikazani po svojoj fer vrijednosti koja se određuje kao sadašnja vri-jednost svih budućih priliva u gotovini, diskontovana za iznos preovlađujuće tržišne kamatne stope za slične instrumente (slične po valuti, roku otplate, vrsti kamatne stope i drugim faktorima), sa sličnim kreditnim rejtingom. Razlika izmedju novčanog transfera i fer vrijednosti predstavlja vrijednost koju Društvo priznaje kao naknadu zaposlenom i u izvještaju o ukupnom rezultatu se prikazuje ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka zaposlenog, u zavisnosti koji je kraći.

47



Kratkoročni depoziti u bankama su u Izvještaju o finansijskoj poziciji prikazani kao depoziti po svojoj nominalnoj vrijednosti sa dospijećem od 3 do 12 mjeseci. Potraživanja po osnovu kamata iz depozita prikazana su odvojeno u Izvještaju o finansijskoj poziciji kao ostala potraživanja. Zajednički prihodi od kamata prikazani su u izvještaju o ukupnom rezultatu kao ostali finansijski prihodi.

Gotovina i gotovinski ekvivalenti uključuju novac iz blagajne, novac na bankovnim računima i sve kratkoročne visoko likvidne depozite sa osnovnim dospijećem do tri mjeseca ili manje.

b) Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju predstavljaju nederivativna sredstva koja su svrstana u ovu kategoriju ili nisu klasifikovana ni u jednu drugu kategoriju. Uključuju se u dugoročna sredstva, osim ukoliko rukovodstvo ima namjeru da ulaganja otuđi u roku od 12 mjeseci od datuma bilansa stanja.

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju sastoje se od učešća u kapitalu stranih društava koja se ne kotiraju na aktivnim tržištima kapitala.

2.7.2. Priznavanje

Redovna kupovina i prodaja finansijskih sredstava se priznaje na datum trgovanja - datum kada se Društvo obavezalo da će kupiti ili prodati finansi-jsko sredstvo. Ulaganja se inicijalno priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcione troškove.

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju se vrednuju po fer vrijednosti, dok se krediti i potraživanja vrednuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

Promjene u fer vrijedsnosti monetarnih i nemonetarnih hartija od vrijednosti koje su klasifikovane kao raspoložive za prodaju priznaje se u ostalom sveobuhvatnom prihodu.

Kada su hartije od vrijednosti klasifikovane kao hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju ili kada su obezvrjeđene, kumulirane korekcije fer vrijednosti priznate u kapitalu uključuju se u bilans uspeha kao „dobici ili gubici od ulaganja u hartije od vrijednosti“. Kamata na hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju obračunata metodom efektivne kamatne stope priznaje se u bilansu uspjeha kao dio ostalih prihoda. Dividende na hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju se priznaju u bilansu uspjeha kao dio „ostalih prihoda“ kada se utvrdi pravo Društva na naplatu.

Finansijska sredstva se prestaju priznavati kada je pravo na priliv novca od udjela isteklo ili je prenešeno i kada je Društvo prenijelo sve rizike i koristi od vlasništva.

2.7.3. Prebijanje finansijskih instrumenata

Finansijska sredstva i obaveze kao što su prihodi od interkonekcije i potraživanja se prebijaju a neto iznos se izvještava u bilansu stanja kada postoji zakonski osnov za prebijanje priznatih iznosa i kada postoji namjera da se obaveze poravnaju na neto osnovi, ili da se istovremeno realizuju sredstva i izmire obaveze.

48


2.7.4 Obezvređenje finansijskih sredstava

a) Sredstva koja se vode po amortizovanoj vrijednosti

Na svaki datum bilansa stanja Društvo procenjuje da li postoji objektivan dokaz da je umanjena vrijednost nekog finansijskog sredstva ili grupe finansi-jskih sredstava.

Rezervisanje za obezvrjeđenje potraživanja iz poslovnih aktivnosti određuje se u slučaju kada postoje objektivan dokaz da Društvo neće biti u mogućnosti da naplati sve iznose u skladu sa inicijalnim uslovima naplate potraživanja. Značajni finansijski problemi dužnika, mogućnost bankrota ili finansijske reorganizacije dužnika, greške ili nepravilnosti u naplati predstavljaju indikatore obezvređenja potraživanja iz poslovnih odnosa.

Iznos gubitka se odmjerava kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti sredstva i sadašnje vrijednost procijenjenih budućih tokova gotovine, diskontovanih po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi za to finansijsko sredstvo. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje, kroz upotrebu konta obezvrjeđenja, a iznos gubitka se priznaje u bilansu uspjeha u okviru „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvredjenja potraživanja“.

Društvo, kao prvi korak, utvrđuje pojedinačne indikatore obezvređenja za finansijska sredstva koja su materijalno značajna, kao i kolektivne za finan-sijska sredstva koja su manjih pojedinačnih vrijednosti. Iznos rezervisanja po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja je obračunat na bazi procjene o njihovoj naplativosti, uzimajući u obzir istorijske podatke naplate potraživanja. Ukoliko ne postoji objektivan indikator obezvređenja prilikom pojedinačne ocjene finansijskih sredstava, Društvo uključuje potraživanje u grupu finansijskih sredstava sa sličnim kreditnim rizikom, i vrši kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja. Sredstva koja su, prilikom pojedinačne ocjene, obezvrijeđenja, nisu uključena u kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja.

Kolektivna ocjena indikatora obezvrijeđenja se, u skladu sa politikom Društva, vrši na bazi starosne strukture potraživanja, usled velikog broja sličnih tipova korisnika. U slučaju kada se utvrdi da je potraživanje iz poslovnih odnosa u potpunosti nenaplativo, otpisuje se na teret već izvršenog obezvređenja vrijednosti. Naknadna naplata prethodno otpisanih potraživanja iz poslovnih odnosa evidentira se u bilansu uspjeha u okviru smanjenja „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvrjedjenja potraživanja“.

Za kredite i potraživanja, iznos gubitka se odmjerava kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti sredstva i sadašnje vrijednost procijenjenih budućih tokova gotovine (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontovanih po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi za to finansijsko sredstvo. Knjigovodstvena vrijednost sredstva je umanjena i iznos gubitka se priznaje u izvještaju o ukupnom rezultatu. Ako kredit ima promjenjivu kamatnu stopu, diskontna stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti je tekuća efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom.

Ako se u sljedećem periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon što je priznato umanjenje vrijednosti (kao što je poboljšanje u kreditnog rejtinga dužnika), povlačenje prethodno priznatog gubitka od umanjenja priznaje se u izvještaju o ukupnom rezultatu.

b) Sredstva klasifikovana kao raspoloživa za prodaju

Na kraju svakog izvještajnog perioda Društvo procjenjuje da li postoji objektivan dokaz da je umanjena vrijednost nekog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava. Dokaz da su sredstva obezvrijeđena, osim kriterijuma iz a) je takođe značajno ili odloženo smanjenje fer vrijednosti sredstava is-pod nabavne vrijednosti. Ukoliko postoji bilo koji od tih dokaza za finansijska sredstva raspoloživa za prodaju, kumulirani gubitak – utvrđen kao razlika između troškova sticanja i tekuće fer vrijednosti, umanjene za bilo kakav gubitak zbog umanjenja vrijednosti finansijskog sredstva koji je prethodno priznat u bilansu uspjeha – prenosi se sa kapitala i priznaje u bilansu uspjeha. Gubici zbog umanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata priznati u bilansu uspjeha ne mogu se ukinuti kroz bilans uspjeha – ostali poslovni rashodi.

Sa stanjem na dan 31. decembra 2015., ova sredstva su u potpunosti obezbredjena iz razloga što se od njih ne očekuju budućni novčani prilivi.

49



2.8. Zalihe

Zalihe se vrjednuju po nižoj od nabavne vrijednosti i neto prodajne vrijednosti.Nabavna vrijednost podrazumijeva sve troškove nabavke i ostale troškove koje podrazumijevaju dovođenje zaliha u upotrebno stanje. Neto prodajna vrijednost je cijena po kojoj zalihe mogu biti prodate u normalnim uslovima poslovanja, nakon umanjenja cijene za troškove prodaje.

Mobilni telefoni se često prodaju za vrijednost nižu od nabavne što je povezano sa promotivnim aktivnostima, u cilju dobijanja novih pretplatnika. Takav gubitak na prodaji opreme se priznaje samo u slučajevima ukoliko nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefona dostigne iznos prihoda aloci-ranih na mobilne telefone.

2.9. Akcijski kapital

Obične akcije se klasifikuju kao kapital. Dodatni eksterni troškovi koji se direktno pripisuju emisiji novih akcija ili opcija prikazuju se u kapitalu kao odbitak od priliva, bez poreza.

2.10. Dividende

Obaveze za dividende akcionarima Društva i manjinskim interesima se evidentiraju kao obaveze i odbitna stavka kapitala (zadržane dobiti) u finansijs-kim izvještajima Društva, u onom periodu u kom je isplata dividendi odobrena od strane akcionara.

2.11. Odloženi porez i tekući porez na dobit

Troškovi poreza za period uključuju tekući i odloženi porez. Porez se priznaje u bilansu uspjeha, osim u slučajevima kada je priznat u ostalom sveo-buhvatnom prihodu.

Tekući porez na dobit se obračunava u skladu sa usvojenom poreskom regulativom na dan sastavljanja Izvještaja o Finansijskom položaju. Rukovod-stvo periodično procjenjuje poreske pozicije sa osvrtom na situacije definisane usvojenom poreskom regulativom i gdje ima osnova Rukovodstvo određuje rezervisanja za iznose koje očekuje da će platiti Poreskoj upravi.

Odloženi porez na dobit je obezbjeđen u potpunosti, korišćenjem metoda obaveze, koji se usredsređuje na privremene razlike koje se pojavljuju između poreske osnovice dijela imovine ili obaveza i njihovih knjigovodstvenih iznosa u finansijskim izvještajima. Odloženi porez na dobit se određuje korišćenjem poreskih stopa (i zakonima koji regulišu porez na dobit) koje su u primjeni ili za koje se očekuje da će biti u primjeni u periodu kada se sredstvo realizuje ili obaveza izmiruje.

Odložena sredstva i obaveze po osnovu poreza na dobit se prebijaju u slučajevima gdje je postajalo zakonsko pravo na netiranje tekućih poreskih sredstava i tekućih poreskih obaveza i kada se odložena poreska sredstva i obaveze odnose na porez na dobit obračunat od strane istih poreskih organa.

2.12. Naknade zaposlenima

a) Kratkoročne naknade zaposlenima

Kratkoročne naknade zaposlenima se priznaju kao tekući rashod u periodu kada su zaposleni obavljali svoje usluge. To uključuje plate, doprinose za socijalno osiguranje, bonuse, plaćeni odmor, snižene telefonske račune, obrok i odmor doprinosa i druge beneficije i ostale poreske nadoknade. U skladu s potpisanim Kolektivnim ugovorom, Društvo je takođe obavezno da isplati zimnicu u iznosu od četiri minimalne mjesečne kompanijske zarade. Uplate po definisanim planovima priznaju se kao rashod u periodu u kojem su ostvareni od strane zaposlenog.

50


b) Porezi i doprinosi za obezbjeđenje socijalne sigurnosti zaposlenih

U skladu sa propisima koji se primjenjuju u Republici Crnoj Gori, Društvo je u obavezi da plaća doprinose državnim fondovima, kojima se obezbjeđuje socijalna sigurnost zaposlenih. Ove obaveze uključuju doprinose za zaposlene na teret poslodavca u iznosima obračunatim po stopama propisanim relevantnim zakonskim propisima. Društvo je takođe, obavezna da od bruto plata zaposlenih obustavi doprinose i da ih, u ime zaposlenih, uplati tim fondovima. Doprinosi na teret poslodavca i doprinosi na teret zaposlenog se knjiže na teret rashoda perioda na koji se odnose i priznaju se u okviru Troškova zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda.

Društvo nema daljih obaveza, po ovim osnovama, prema zaposlenima osim mjesečne uplate doprinosa penzionom fondu.

c) otpremnine za odlazak u penziju

Društvo posjeduje definisani plan doprinosa, na osnovu koga plaća fiksne doprinose na obaveznoj osnovi na bazi javno administriranog plana osigu-ranja. Društvo nema pravne ili izvedene obaveze da plaća druge doprinose ukoliko plan ne posjeduje dovoljno sredstava da se isplate nadoknade svim zapolsenima a koje su vezane za njihov radni vijek u tekućem ili ranijim periodima.

Doprinosi na osnovu javno administriranog plana osiguranja se priznaju kao trošak benificija zaposlenih kada su dospjela.

Kako je definisano Zakonom o radu, starosna granica za penzionisanje je 67 godina kao i minimum 15 godina radnog staža. Kako je definisano Pojedinačnim kolektivnim ugovorom, Društvo se obavezalo da isplati optremnine u iznosu od 10 minimalnih zarada u zemlji svakom zaposlenom koji zadovolji kriterijume za penzionisanje. Plaćanje dospijeva na dan penzionisanja, ali ne kasnije od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa zaposle-nog.

Definisana obaveza isplate naknada po osnovu otpremnina obračunava se godišnje od strane nezavisnog ovlašćenog aktuara korišćenjem metoda projektovanih jedinica kreditiranja (napomena 4.f)). Aktuarski dobici i gubici proistekli iz prethodnih korekcija i promjena u aktuarskim očekivanjima se priznaju u kapitalu u okviru ostalog sveobuhvatnog prihoda u periodu u kome su nastali. Troškovi naknada zaposlenih stečenih po osnovu izvršenog rada se priznaju kao trošak u vrijeme koje je ranije od sledećih datuma:i) u trenutku izmjene plana, iliii) kada Društvo priznaje troškove vezane za restrukturiranje ili otpremnine

51



d) jubilarne nagrade U skladu sa potpisanim Pojedinačnim kolektivnim ugovorima u okviru Drustva, Crnogorski Telekom je u obavezi da isplati otpremnine u iznosu od 10 minimalnih mjesečnih zarada ostvarenih u društvima između 3 i 9 minimalnih mjesečnih zarada po osnovu jubilarnih nagrada za rad ostvaren u društvu. Broj minimalnih mjesečnih zarada po osnovu jubilarnih nagrada u zavisnosti od godina radnog staža zaposlenih prikazan je u sljedećoj tabeli:

Godine radnog staža u Društvu Broj najnižih cijena rada

10 320 530 739 9

Obaveze po osnovu jubilarnih nagrada se obračunavaju na isti način kao definisani planovi beneficija, osim za aktuarske dobitke i gubitke proistekle iz jubilarnih plaćanja, kao i troškovi naknada zaposlenih stečenih po osnovu izvršenog rada se priznaju direktno u izvještaju o ukupnom rezultatu u periodu u kojem su nastali.

e) Stambeni krediti

Dugoročni krediti predstavljaju kredite odobrene zaposlenima za stambene potrebe. Ovi krediti sa sobom nose značajno nižu, ili bez kamatne stope od preovlađujuće stope na tržištu. U finansijskim izvještajima su inicijalno prikazani po svojoj fer vrijednosti koja se određuje kao sadašnja vrijednost svih budućih priliva u gotovini, diskontovana za iznos preovlađujuće tržišne kamatne stope za slične instrumente (slične po valuti, roku otplate, vrsti kamatne stope i drugim faktorima), sa sličnim kreditnim rejtingom. Razlika izmedju novčanog transfera i fer vrijednosti predstavlja vrijednost koju Društvo priznaje kao refundaciju zaposlenom i u izvještaju o ukupnom rezultatu se prikazuje ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka zaposlenog, u zavisnosti koji je kraći.

Ovo je zato što Društvo očekuje buduće ekonomske koristi koje će omogućiti prilive Društvu tokom loyalty perioda, ili u suprotnom, prekid ugovora od strane zaposlenog (u smislu završetka ugovornog odnosa prije isteka ugovorenog razdoblja) će voditi povraćaju novca na osnovu zaključenog ugovora. Amortizacija unaprijed plaćenih beneficija zaposlenih se priznaje kroz izvještaj o sveobuhvatnom prihodu u okviru ostalih poslovnih rashoda.

f) otpremnine za prekid radnog odnosa

Otpremnine za prekid radnog odnosa dospijevaju za isplatu kada Društvo okonča radni odnos zaposlenog prije datuma ispunjavanja uslova za dobi-janje otpremnine za odlazak u penziju ili kada zaposleni prihvati u bilo koje vrijeme da dobrovoljno napusti radno mjesto u zamjenu za te beneficije. Društvo priznaje otpremnine za prekid radnog odnosa, kada je odlučeno da se raskine ugovor o radu sa postojećim zaposlenim na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti povratka na posao ili u slučaju kada je potrebno obezbijediti otpremnine za prekid radnog odnosa kao rezultat ponude zaposlenima napravljene kako bi se ohrabrilo dobrovoljno napuštanje radnog mjesta. Naknade koje dospijevaju nakon više od 12 mjeseci nakon datuma Izvještaja o finansijskom položaju se diskontuju i svode na njihovu sadašnju vrijednost.Otpremnine su obračunate na osnovu posebnih uslova sadržanih u detaljnom formalnom planu koji je komuniciran zaposlenima.

52


g) Srednjoročni podsticajni plan (mTIP)

U toku 2007. godine Društvo je pokrenulo Srednjoročni podsticajni plan (MTIP) za viši menadžment. Rezervisanje se obračunava na osnovu vjerovatnoće ostvarenja ciljeva. Na početku plana svakom učesniku je ponuđen bonus. Ovaj bonus će biti isplaćen na kraju perioda u zavisnosti od ostvarenja fiksno postavljenih ciljeva.

e) Program varijabilnih bonusa (Var II)

Takođe tokom 2011. godine Društvo je pokrenulo Var II program za viši menadžment na period od 4 godine. Rezervisanje se obračunava na osnovu vjerovatnoće ostvarenja ciljeva. Na početku plana svakom učesniku je ponuđen bonus. Ovaj bonus će biti isplaćen na kraju perioda u zavisnosti od ostvarenja fiksno postavljenih ciljeva. Ovaj program je nastavljen u 2012 i 2013 godini na takođe 4 godine po istim uslovima.

2.13. Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze

Obaveze prema dobavljačima se u momentu inicijalnog priznavanja iskazuju se po fer vrijednosti, a kasnije se iskazuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem efektivne kamatne stope. Amortizovana vrijednost obaveza prema dobavljačima je jednaka njihovoj fer vrijednosti, usled kratkog roka dospjeća.

2.14. Rezervisanja i potencijalne obaveze

Rezervisanja se priznaju i vrše kada Društvo ima zakonsku ili ugovorenu obavezu kao rezultat prošlih događaja i kada je vjerovatno da će odliv resursa koji stvaraju ekonomske dobiti biti potreban da se izmiri obaveza i kada se može pouzdano procijeniti iznos obaveze. Rezervisanja se ne priznaju za buduće poslovne gubitke.

Rezervisanja se odmjeravaju po sadašnjoj vrijednosti izdataka koji će nastati kada se takve obaveze izmire korišćenjem stope prije oporezivanja koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca i rizika specifičnih za obavezu. Povećanje rezervisanja usljed isteka vremena priznaje se kao rashod po osnovu kamata.

Troškovi rezervisanja se priznaju u bilansu uspjeha u liniji procijenjenih troškova. Kada rezervisanje bude neiskorišteno, ono se otpušta na teret iste pozicije bilansa uspjeha za koju je originalno napravljeno. Rezervisanja za obaveze koje se očekuju da će se desiti u stranoj valuti se priznaju u izvještajnoj valuti po važećem kursu, dok se promjene na rezervisanjima pod uticajem promjene kursa priznaju na teret Ostalih finansijskih troškova u neto iznosu.

Potencijalna obaveza je obaveza koja proizilazi iz prošlih dogadjaja i čije će postojanje biti potvrdjeno kroz dešavanje ili nedešavanje jednog ili više nesigurnih dogadjaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom Društva; ili tekuća obaveza koja proizilazi iz prošlih dogadjaja ali nije prepoznata jer nije vjerovatno da će odliv sredstava biti potreban da riješi obavezu ili iznos obaveze ne moze biti pouzdano izmjeren. Nema rezervisanja po pitanju poten-cijalnih obaveza.

2.15. Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja

Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja Društva uključuju poreze na nekretnine, doprinose na teret poslodavca po osnovu zarada, kao i razne ostale poreze i doprinose plaćene na osnovu republičkih i opštinskih propisa. Sve prethodno pomenute vrste poreza i doprinosa su uključene u bilans uspjeha kao dio ostalih poslovnih rashoda.

53



2.16. Prihodi

Prihodi se priznaju po fer vrijednosti primljene nadoknade ili potraživanja, i predstavlja iznos potraživanja za pružene usluge i isporučenu robu, umanjene za diskonte i povraćaje kao i porez na dodatu vrijednost. Društvo priznaje prihod kada je vjerovatno da će doći do priliva budućih ekonom-skih koristi kao i u svim ostalim slučajevima priznavanja kako je to definisano MRS 18 u slučaju prodaje proizvoda i usluga od strane Društva. Društvo zasniva svoje procjene povraćaja na osnovu istorijskog troška, uzimajući u obzir tip kupca, tip transakcije i specifičnosti svakog ugovora zasebno.

Prihod se primarno ostvaruje od usluga koje se pružaju pretplatnicima i trećim povezanim licima upotrebom mreža fiksne i mobilne telefonije.

Telekomunikaciona pretplata predstavlja nadoknadu za korišćenje telefonskih linija. Pretplata se korisnicima fakturiše mjesečno i prepoznaje kao pri-hod na kraju svakog mjeseca, bez obzira na njihovo korišćenje mreže. U konekciju i ostale prihode spadaju usluge od priključaka, telekomunikacione takse i dodatnih usluga, koji se priznaju u trenutku pružanja usluge.

Ugovori o korisničkoj pretplati obično uključuju aktivacionu naknadu, prodaju opreme, kao i mjesečnu pretplatu za korišćenje usluga. Društvo uzima u obzir različite elemente ovih ugovora prilikom odvajanja procesa iz kojih se dobit generiše kako se to zahtijeva prema IFRS. Ove stavke su iden-tifikovane i odvojene, obzirom da imaju zasebnu vrijednost i nisu prodate jedino zajedno već i pojedinačno takođe. Zato je prihod koji traba da se alocira na isporučenu stavku je ograničen na iznos koji nije zavistan od isporuke dodatne stavke (ne-kontigentni iznos). Prihod koji treba da se prizna je stoga ograničen na primljeni iznos koji je nezavistan od neisporučenih elemenata u ugovoru. Društvo sprovodi program lojalnosti u kome kupac prikuplja poene za nabavku kojima stiče pravo na diskonte u budućim kupovinama. Nagradni poe-ni se identifikuju kao komponenta koja se može zasebno izdvojiti u inicijalnoj kupovini, na način što će se alocirati fer vrijednost primljene nadoknade od nagradnih poena i ostalih komponenata prodaje, na način da su nagradni poeni piznati kao odloženi prihod po fer vrijednosti. Prihod od nagradnih poena se priznaje u trenutku kada su iskorišćeni. Podjela je priznata u trenutku iskorišćenja nagradnih poena na osnovu očekivanih otkupnih stopa. Nagradni poeni ističu nakon 24 mjeseca od inicijalne prodaje. Ovaj program je zatvoren Aprila 2014 i korisnici mogu samo da koriste prikupljene poene koji su steceni u periodu do Aprila 2014. Ovi poeni moraju biti iskorišćeni do Aprila 2016 godine.

Prihod od odlaznih poziva unutar Crne Gore, i odlazećih internacionalnih poziva su naplaćeni od korisnika Telekoma, i knjiženi su po njihovoj fakturi-sanoj vrijednosti umanjenoj za efektivni diskont i PDV, u trenutku rezervisanja za ugovorene usluge.

Prihodi po osnovu domaćih i međunarodnih dolaznih poziva uključuju prihode po osnovu ostvarenog međunarodnog saobraćaja.

2.16.1. Prihodi fiksne telefonije

Prihodi po osnovu direktnog međunarodnog saobraćaja i obračuna odnose se na prihode od međunarodnih dolaznih poziva ostvarenih sa zemljama koje imaju direktan međunarodni obračun sa Društvom. Dio ostvarenih prihoda po navedenom osnovu, evidentiran je na osnovu procjene izvršene u skladu sa internim obračunima ostvarenog saobraćaja.

Prihodi od dolaznih domaćih poziva se prije svega odnose na prihode od interkonekcije koji obuhvataju prihode po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog saobraćaja mobilnih operatera Telenor d.o.o., Podgorica i M-tel d.o.o., Podgorica koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma.

Kupci i treća lica ostvaruju saobraćaj na osnovu njihovog stvarnog korišćenja mreže, nakon što su iskoristili besplatne minute uključene u pojedinačne pretplatne pakete pomnoženo sa ugovorinom cijenom minuta.

Ostali prihodi prije svega uključuju usluge iznajmljivanja telefonskih kapaciteta, tj telefonske linije, dial up usluge prema biznis korisnicima, usluge od web prezentacije, Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL), MIPNET (Montenegrin IP Network) usluge, Informaciono Komunikaciona Tehnologija (ICT), IPTV usluge, prihode od prodatih internet pristupa, prihode od prodaje opreme, govorne pošte, listinga poziva, telegrame i ostale usluge. Pravila priznavanja prihoda za ove usluge su opisana u tekstu iznad.

54


2.16.2. Prihodi mobilne telefonije

Odlazni saobraćaj predstavlja upotrebu telekomunikacione mreže Društva od strane korisnika i ostalih trećih strana. Prihodi se priznaju u trenutku pružanja usluge.

Post-paid pretplata predstavlja nadoknadu za korišćenje mreže mobilne telefonije. Pretplata se novim post-paid pretplatnicima fakturiše za mjesec u kom su aktivirani, dok se za postojeće post-paid pretplatnike fakturiše za mjesec na koji se i odnosi.

Prihodi od pre-paid usluga se evidentiraju u trenutku prodaje pre-paid bonova (vaučera), kao razgraničeni prihod u bilansu stanja u trenutku prodaje i kao prihod u bilansu uspjeha s tim što se na kraju obračunskog perioda vrši razgraničenje prihoda po osnovu neutrošenih minuta.

Prihodi od prodaje mobilnih telefona evidentiraju se u trenutku prodaje. Nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefonskih aparata se evidentira u trenutku prodaje.

Prihodi po osnovu roaming-a nastaju po osnovu dolaznog, a troskovi po osnovu odlaznog roming saobracaja od i prema roming operatorima mobilne telefonije sa kojima Društvo ima sklopljen Ugovor o međunarodnom GSM roaming-u iskazani su po fakturisanim vrijednostima operatora mobilne telefonije. Prihodi od roaminga se priznaju u bruto iznosu u trenutku pružanja usluge.

Finansijska klirinška kuća Mach (bivši Cibernet) prati saobraćaj, usaglašen i potvrđen od tehničke klirinške kuće Syniverse, i u ime Društva, vrši naplatu odnosno plaćanja po osnovu usaglašenih potraživanja i obaveza od i prema operatorima mobilne telefonije.

Prihodi interkonekcije obuhvataju prihode po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog saobraćaja domaćih mobilnih operatera Telenor d.o.o., Pod-gorica i M-tel d.o.o., Podgorica koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma. Prihodi od interkonekcije takođe obuhvataju od dolaznih telefon-skog saobraćaja od inostranih operatera koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma.

Rashodi interkonekcije obuhvataju rashode po osnovu ostvarenog odlaznog saobraćaja korisnika Telekoma upućenog korisnicima pojedinih kompanija mobilne i fiksne telefonije unutar Crne Gore i dolaznog saobraćaja iz inostranstva koji je upućen Crnogorskom Telekomu a tranzitira ili se završio u mreži drugih kompanija mobilne telefonije unutar Crne Gore.

Budući da Društvo ukida i inicira saobraćaj u i iz svoje mreže, djeluje kao upravitelj i u skladu sa navedenim, prihodi i rashodi interkonekcije su prika-zani u bruto iznosima u ovim finansijskim izvještajima. Prihodi i rashodi interkonekcije se priznaju u trenutku njihovog nastanka odnosno u trenutku pružanja usluge. Prihodi su prikazani po nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za PDV i eventualne popuste.

55



2.17. Lizing

2.17.1. Troškovi operativnog zakupa

Operativni zakup predstavlja zakup u kojem su značajan dio rizika i koristi povezani sa vlasništvom zadržani od strane zakupodavca. Troškovi zakupa najvećim dijelom se odnose na zakup interneta, vodova, poslovnog i skladišnog prostora i ostalih troškova zakupa. Troškovi zakupa iskazani su u izvještaju o ukupnom rezultatu u stvarno nastalim iznosima, odnosno primjenom proporcionalne metode, tokom trajanja ugovora o zakupu.

2.17.2. Troškovi finansijskog lizinga

Društvo kao Zakupac - Iznajmljivanje nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Društvo preuzima suštinski sve rizike i koristi koji proizilaze iz vlasništva sredstva klasifikuje se kao finansijki lizing. Finansijski lizing se priznaje po fer vrijednosti imovine ili ukoliko je niže po sadašnjoj vrijdnosti procijenjenih budućih minimalnih rata. Svaka lizing isplata se alocira između finansijske obaveze i rashoda kamata da bi se dostigla ugovorena kamatna stopa preostalih finansijshih obaveza. Obaveze po osnovu finansijskog lizinga umanjene za finansijske nadoknade su uključene u Izvještaj o finansijskom položaju (Ostale finansijske obaveze). Dio lizinga koji se odnosi na plaćanja kamata se uključuje u dobit tekuće godine (Rashodi kamata) tokom perioda trajanja lizinga. Nekretnine, postrojenja i oprema kupljeni po osnovu finansijskog lizinga se amortizuju tokom ugovora kraće od trajanja lizinga ili vijeka trajanja imovine.

Društvo kao Zakupodavac - Zakup je sporazum po kome zakupodavac prenosi na zakupca pravo korišćenja sredstva tokom dogovorenog vremen-skog perioda u zamjenu za jedno ili više plaćanja. Kada se sredstva daju u zakup po osnovu finansijskog zakupa, sadašnja vrijednost plaćenih zak-upnina se priznaje kao potraživanje. Razlika između bruto iznosa potraživanja i sadašnje vrijednosti potraživanja se iskazuje kao nezarađeni finansijski prihod. Prihod od zakupa se priznaje tokom perioda trajanja zakupa primenom metode neto ulaganja koja odražava konstantnu periodičnu stopu povraćaja. Kada je sredstvo dato u operativni zakup to sredstvo se iskazuje u bilansu stanja zavisno od vrste sredstva. Prihod od zakupnine priznaje se na proporcionalnoj osnovi tokom perioda trajanja zakupa.

2.17.3. Neotuđivo pravo korišćenja optičkog kabla – Dark fiber

Ugovori kojima su regulisana prava na korišćenje posebnog dark fibera su zakupi koji prenose pravo korišćenja specifične mrežne imovine, sa eksluz-ivnim pravom korišćenja izuzimajući ostale operatere, uključujući i Crnogorski Telekom.

Plaćanja za korišćenje dark fajbera je urađeno unaprijed i nije varijabilno u zavisnosti od stvarnog korišćenja od strane kupca. Priznavanje se na osnovu neto iznosa koji isključuje pripadajuće troškove kao prihod od dugoročnog zakupa dark fajbera.

Sadašnja vrijednost dark fajbera je isknjižena iz sredstava društva u istom trenutku kada je prihod priznat.

2.18. Prihodi/rashodi od kamata

Prihodi i rashodi po osnovu kamata knjiže se u korist Izvještaja o sveobuhvatnom prihodu obračunskog perioda na koji se odnose, korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

56


3. upravljanje finansijskim rizikom

3.1. Faktori finansijskog rizika

Poslovne aktivnosti Društva izlažu Društvo različitim finansijskim rizicima, uključujući kreditni rizik, rizik likvidnosti, rizik promjene deviznih kurseva i rizik kamatnih stopa. Društvo ne koristi derivativne finansijske instrumente niti bilo koje druge instrumente obezbedjenja od ovih rizika.

Ne postoji formalni okvir za upravljanje rizicima koji je uspostavljen u Društvu. Izvršni upravni odbor uglavnom se fokusira na kreditni rizik i rizik likvid-nosti i djeluje od slučaja do slučaja kako bi ublažio rizik i minimizirao gubitke.

3.2. Kreditni rizik

Kreditni rizik se odnosi na gotovinu i gotovinske ekvivalente, depozite kod banaka, i na kreditnu izloženost korisnicima. Kreditni rizik predstavlja rizik da će jedna ugovorna strana izazvati finansijski gubitak drugoj strani, jer neće uspjeti da ispuni svoje obaveze.

Principi upravljanja kreditnim rizikom usaglašeni su sa politikom rizika matične kompanije Društva. Da bi izbjegli značajnu koncentraciju kreditnog rizika, kratkoročni plasmani plasirani su u različitim bankama. U skladu sa politikom rizika matične kompanije Društva, oročeni depoziti su dodatno obezbijeđeni garancijama stranih banaka sa ciljem obezbjeđenja odgovarajuće sigurnosti plasmana. Svi depoziti su garantovani od banaka iz EU zemalja sa minimalnim kreditnim rejtingom BBB+. Rukovodstvo Društva vjeruje da je adekvatno procijenilo nadoknadivost kompanijskih depozita položenih kod banaka. Upravljanje kreditnim rizikom uključuje sastavljanje detaljnih mjesečnih izvještaja o upravljanja sredstvima koji se podnose višem rukovodstvu sa svim neophodnim podacima o gotovini i kratkoročnim plasmanima.

Kada je u pitanju izloženost kreditnom riziku od kupaca, Društvo nema značajnu koncentraciju kreditnog rizika iz razloga što je diverzifikovalo bazu kupaca.

Društvo nadalje ograničava rizik kroz skraćeni kreditni period (fakture su dospjele za plaćanje u roku od 15 dana) dok je segmentni pristup naplativo-sti postavljen u različitim vremenskim intervalima. Kreditni rizik koji proističe od pojedinačnog pretplatnika je limitiran na 4 mjeseca. Prinudna naplata se pokreće za kašnjenja preko 240 dana (fizička lica) i 180 dana (pravna lica).

Rukovodstvo prati izloženost kreditnom riziku na mjesečnom nivou. Potraživanja iz poslovnih odnosa između 6 i 12 mjeseci su pokrivena sa 69% uku-pnog stanja. Potraživanja starija od 12 mjeseci su u potpunosti pokrivena. Kreditni rizik koji proizilazi iz transakcija sa Magyar Telekomom i Deutsche Telekomom je minimalan i za njih nije obračunata ispravka. Takođe kreditni rizik koji je vezan za strana potraživanja koja proističu iz interkonekcionih i roaming transakcija je minimalan zato što dospjeli iznosi i potraživanja od interkonekcije i roaminga su prikazana neto gdje postoji pravo međusobnog pribijanja.

Za one stambene kredite gdje Društvo ne posjeduje hipoteku nad nepokretnosti kao sredstvo obezbjeđenja, dospjela potraživanja su u potpunosti ispravljena. Kod potraživanja od opština Društvo obračunava ispravku vrijednosti na bazi prethodnog iskustva i očekivanih budućih priliva. Naplata potraživanja od Vlade Crne Gore se takođe prati na mjesečom nivou. Sa stanjem na dan 31. decembra 2015 godine, maksimalna izloženost kredit-nom riziku koja proizilazi iz potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja iznosi EUR 26,374 hiljada (2014: EUR 24,579 hiljada).

57



3.3. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti predstavlja rizik da preduzeće neće uspjeti da ispuni svoje obaveze vezane za finansijske obaveze.

Trezor radi monitoring na mjesečnom nivou pozicija likvidnosti Društva i izvještava Finansijskom direktoru jednom mjesečno. Rizik likvidnosti menadžment održava na osnovu visokog iznosa gotovine i gotovinskih ekvivalenata kao i bankarskih depozita. Dospjeće svih obaveza je manje od godinu dana.

3.4. Valutni rizik

Društvo posluje na međunarodnom nivou, te je izloženo određenim rizicima deviznih valuta, koji proističu iz različitih izlaganja deviznim valutama u pogledu Specijalnih prava vučenja i US dolara, korišćenih za obračun dijela međunarodnih prihoda i rashoda po osnovu ostvarenog telekomunika-cionog saobraćaja.

U tabeli ispod sumirana je valutna podjela sa stanjem na dan 31. decembara 2015. godine:

usd sdr eur UkupnoGotovina i gotovinski ekvivalenti 16,335 - 9,199,336 9,215,671Kratkoročni plasmani - - 35,000,000 35,000,000Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja - 1,464,424 24,910,084 26,374,508Obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze (283,474) (309,776) (38,515,471) (39,108,721)

(267,139) 1,154,648 30,593,949 31,481,458

U tabeli ispod sumirana je valutna podjela sa stanjem na dan 31. decembara 2014. godine:

usd sdr eur UkupnoGotovina i gotovinski ekvivalenti 11,557 - 8,166,130 8,177,687Kratkoročni depoziti u bankama - - 35,000,000 35,000,000Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 186 1,050,293 23,528,990 24,579,469Obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze (241,605) (2,377,339) (25,897,138) (28,516,082)

(229,862) (1,327,046) 40,797,982 39,241,074

Na dan 31. decembar 2015. godine, da se EUR uvećao/umanjio za 5 % u odnosu na SDR, gdje su ostale varijable ostale nepromijenjene, godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen za iznos 305,230 EUR (2014. godina: 281,336 EUR), što bi uglavnom bio rezul-tat povećanja/smanjenja deviznog kursa SRD prilikom denominacije potraživanja i obaveza iz poslovnih aktivnosti. Na dan 31. decembar 2015. godine, ukoliko bi se EUR uvećao/umanjio za 5 % u odnosu na USD, gdje su ostale varijable ostale nepromijenjene, godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen za iznos 18,359 EUR (2014. godine: 36,861 EUR) što bi uglavnom bio rezultat prihoda/rashoda prilikom denom-inacije ostale aktive i obaveza iz poslovnih aktivnosti izraženih u USD.

3.5. Rizik kamatne stope

Društvo ima ograničene kamatonosne pozajmice. Kamatonosna aktiva predstavlja kredite odobrene zaposlenima po fiksnim kamatnim stopama (Napomena 2.5.1.1) i kratkoročne bankarske depozite

U pogledu kratkoročnih depozita u bankama, kreditni rizik se svodi na najmanju mjeru uz fiksnu kamatnu stopu koja se ne može mijenjati tokom ugovorenog perioda. Dalje, ukoliko bi Društvo htjelo da povuče svoja sredstva prije dospijeća, kamatna stopa bi ostala na istom nivou tokom cijelog perioda; ne postoji zatezna kamata ili smanjenje početne kamatne stope.

58


3.6. Fer vrijednost

Rukovodstvo koristi tehnike vrednovanja po fer vrijednosti u određivanju naplativosti finansijskih sredstava namijenjenih prodaji i stambenih kredita. Finansijska sredstva namijenjena prodaji se ne kotiraju na aktivnim tržištima kapitala, tako da ovdje nisu dostupni tržišni podaci. Budući da rukovod-stvo ne očekuje buduće prilive od ovih insturmenata, oni su u cjelosti ispravljeni sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine. Kada su u pitanju stambeni krediti Društvo posjeduje hipoteke nad predmetnim nekretninama koje su uzete kao obezbjeđenje koje se razlikuju po tipu i veličini i locirani su u različitim djelovima Crne Gore. Fer vrijednost ovih sredstva nije moguće pouzdano izmjeriti na kraju svakog izvještajnog perioda iz razloga što ne postoji dovoljno tržišnih informacija na osnovu kojih bi se vrednovanje sprovelo. U određivanju naplativosti stambenih kredita i fer vrijednosti kolat-erala, rukuvodstvo koristi procjene opisane u napomeni 4.

3.7. Upravljanje rizikom kapitala

Namjera Društva u okviru upravljanja kapitalnim rizikom jeste obezbjeđivanje nastavka poslovanja na neodređeno vrijeme sa ciljem isplate prihoda većinskim vlasnicima i beneficija ostalim dioničarima i održavanje optimalne strukture kapitala sa ciljem smanjenja nabavne vrijednosti kapitala.

Kako bi se održala postojeća ili dalje prilagodila struktura kapitala, Društvo može da prilagodi iznos dividendi koje se isplaćuju većinskim vlasnicima, vraća ulog većinskim vlasnicima, emituje nove akcije ili da prodaje imovine da bi se smanjila dugovanja. Takođe, Društvo kontroliše da li je njen kapital iznad minimalnih zakonskih zahtjeva (EUR 25,000). Budući da je Društvo poslovalo sa dobitkom, ne postoji mogućnost da se nivo njenog kapitala spusti ispod onog koji je zakonski regulisan.

Društvo ne raspolaže pozajmljenim sredstvima, te zato ne nadgleda odnos sopstvenog kapitala i pozajmljenih sredstava.

Ukupni kapital, kojim Društvo upravlja, iznosi EUR 143,098,837 na dan 31. decembar 2015. godine je (31. Decembra 2014.: EUR 148,735,780 ).

4. kljuČne raČunovodsTvene proCjene i prosuĐivanja

Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva od rukovodstva Društva korišćenje najboljih mogućih procjena i razumnih pretpostavki, koje imaju efekta na prezentirane vrijednosti sredstava i obaveza i objelodanjivanje potencijalnih potraživanja i obaveza na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, kao i prihoda i rashoda u toku izvještajnog perioda.

Procjene i vrednovanja se konstantno provjeravaju, oslanjajući se na prethodna iskustva i druge faktore, uključujući realna očekivanja razvoja budućih događaja. U pojedinim slučajevima Društvo se oslanja na mišljenje nezavisnih stručnjaka. Društvo vrši procjene i pretpostavke uzimajući u obzir buduće događaje. Rezultirajuće računovodstvene procjene će, po definiciji, rijetko biti jednake stvarnim rezultatima. Procjene i pretpostavke, koje nose značajan rizik uzrokovanja materijalnih razlika, su razmotrene u tekstu koji slijedi:

a) Korisni vijek trajanja sredstava

Određivanje korisnog vijeka trajanja sredstava se zasniva na prethodnom iskustvu sa sličnim sredstvima, kao i na anticipiranom tehničkom razvoju i promjenama na koje utiče veliki broj ekonomskih ili industrijskih faktora. Adekvatnost određenog korisnog vijeka trajanja se preispituje na godišnjem nivou ili kada god postoji indikacija da je došlo do značajne promjene faktora koji su predstavljali osnov za određivanje korisnog vijeka trajanja. Vjeru-jemo da su računovodstvene procjene koje se odnose na određivanje korisnog vijeka trajanja sredstava, od izuzetnog značaja, obzirom da uključuju pretpostavke o tehnološkom razvoju u inovativnoj industriji. Zbog materijalne značajnosti stalne imovine u okviru aktive Izvještaja o finansijskom polozaju, uticaj bilo kakvih promjena na navedene procjene korisnog vijeka trajanja mogu materijalno značajno uticati na finansijski položaj i ostvareni poslovni rezultat. Na primjer, ukoliko Društvo smanji korisni vijek trajanja za 10%, doći će do dodatnog povećanja troškova amortizacije na godišnjem nivou u iznosu od EUR 1,766 hiljada (2014: EUR 1,797 hiljada).

b) obezvredjenje gudvila

Test obezvredjenja gudvila se vrši jednom godišnje ili češce. Nadoknadivi iznos operativnog segmenta (CGU) je obračunat na bazi fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, određene diskontovanjem projektovanog 10-godišnjeg toka gotovine CGU. Ove pretpostavke sadrže veliki stepen procjene, što nosi potencijalni rizik pogrešnog obračuna upotrebne vrijednosti, ukoliko bi se dokazalo da korišćenje pretpostavke nisu reprezen-tativne. Rukuvodstvo koristi najbolje procjene zasnovane na pretpostavkama i očekivanjima tržišnih učesnika, uzimajući u obzir slične transakcije i razvoj indusrtije. Na dan 31. decembra 2015. i 31. decembra 2014. godine gudvil je alociran na jedinice koje generišu gotovinu Društva identifikovane u skladu sa poslovnim segmentima. Nadoknadivi iznos jedinica koje generišu gotovinu Društva je određen na osnovu proračuna fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje nakon poreza koji su određeni na osnovu CAPM (capital asset pricing model) korišćenjem prosječne beta grupe; stopa rizika se primjenjuje primjenom Svensson metoda uvećan za iznos rizika zemlje; racio zaduženosti je usaglašen sa prosječnim stopama zaduženosti pos-matranih telekomunikacionih kompanija; i debt risk premium je u liniji sa prosječnim premijumom grupe. Stopa rasta je usklađena sa dugoročnom prosječnom stopom rasta u telekomunikacionoj industriji.

59



Glavne pretpostavke koje su korišćene za obračun fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje prikazane su u pregledu koji slijedi:

2015 2014

EBITDA 44.0% 40.6%Beta 0.89 0.89Stopa rasta 2.0% 2.0%Diskontna stopa (WACC) 9.98% 9.56%

Rukovodstvo je utvrdilo planiranu bruto maržu na osnovu ranijih rezultata i očekivanja u razvoju tržišta. Korišćena prosječna stopa rasta je konzis-tentna sa procjenama uključenim u izvještaje o industriji. Diskontne stope su prikazane prije odbijanja poreza i reflektuju specifične rizike vezane za odgovarajuće segmente.

Ukoliko se WACC poveća/smanji za 0,5% sa ostalim nepromijenjenim pretpostavkama, procijenjena vrijednost kapitala će se povećati/smanjiti za EUR 1,270 hiljada ili EUR 1,431 hiljada, retrospektivno, nije rezultiralo priznavanjem obezvrjeđenja imovine.

Ukoliko se stopa rasta poveća/smanji za 0,5% sa ostalim nepromijenjenim pretpostavkama, procijenjena vrijednost kapitala će se povećati/smanjiti za EUR 974 hiljada ili EUR 991hiljada, retrospektivno. Promjene u ovim pretpostavkama nijesu rezultirale priznavanjem obezvjeđenja imovine.

c) obezvređenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja

Obezvređenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja je zasnovano na bazi procijenjenih iznosa gubitaka koji nastaju kao posljedica nemogućnosti naših korisnika da redovno izmiruju svoje dospjele obaveze. Procjena je bazirana na starosnoj analizi potraživanja i prethodnom iskustvu kada su u pitanju otpisi potraživanja, analizama boniteta korisnika i promjenama odobrenih rokova dospijeća. Ovi faktori se periodično pregledaju, i kada je to neophodno, vrše se promjene u obračunu iznosa obezvrjeđenja. Obračunavanje obezvrjeđenja uključuje i formiranje pret-postavki o budućem ponašanju korisnika i iznosu buduće naplate. Ako se finansijski položaj naših korisnika pogorša, aktuelni iznosi otpisa postojećih potraživanja mogu biti veći od očekivanih i mogu preći nivo iznosa obezvrjeđenja priznatih do sada. Rukovodstvo procjenjuje dospjela potraživanja koja nisu potpuno ispravljena na bazi istorijske naplate u prethodnim periodima.

U specifičnom slučaju potraživanja od opština, Društvo procjenjuje dodatan iznos ispravke koji je takodje zasnovan na prethodnom istorijskom iskustvu.

U procjeni naplativosti potraživanja od stambenih kredita instrumentima osiguranja imovine hipotekama, rukovodstvo koristi fer vrijednost kolaterala koja je utvrđena na početku stambenih kredita od strane nezavisne agencije za vrednovanje. Za stambene kredite koji su isplaćeni u godinama rasta cijena na tržištu nekretnina menadžment je primijenio ispravku fer vrijednosti kolaterala od 35-50%. Ispravka vrijednosti kredita se obračunava za kredite četiri dospjele nenaplaćene rate, ispravka se priznaje na ukupnu izloženost koja predstavlja razliku između sadašnje virjedosti kredita i fer vrijednosti kolaterala umanjenog za pomenutu ispravku od 30-50%. Tamo gdje je knjigovodstvena vrijednost potraživanja od stambenih kredita ispod početne fer vrijednost kolaterala, nema umanjenja vrijednosti.

d) rezervisanja

Rezervisanja su velikim dijelom predmet procjene, pogotovo kada je riječ o sudskim sporovima. Društvo procjenjuje mogući nepovoljni razvoj događaja kao rezultat zbivanja u prošlosti i ukoliko je vjerovatnoća preko 50% da će spor biti izgubljen, Društvo vrši rezervisanje kojim se u cjelini obezbjeđuje pokrivanje iznosa potencijalne obaveze po osnovu negativnog razrješenja spora. Zbog visokog nivoa neizvesnosti, u nekim slučajevima procena moze odstupati od stvarnog ishoda. Da bi odredila verovatnocu konacnog ishoda, Drustvo koristi usluge internih i eksternih pravnih savet-nika.

e) otpremnine za odlazak u penziju i jubilarne nagrade

Primanja zaposlenih kao što su otpremnine za odlazak u penziju i jubilarne nagrade, su obračunate na bazi aktuarskih pretpostavki o očekivanom preostalom radnom vijeku zaposlenih. Usled velikog nivoa neizvjesnosti, u nekim slučajevima postoji mogućnost da očekivani odliv ne bude u skladu sa stvarnim odlivom po osnovu beneficija zaposlenih.

60


Sledeće pretpostavke su korištene od strane aktuara prilikom obračuna otpremnina za odlazak u penziju i jubilarnih nagrada (napomena 17):

2015 2014Diskontna stopa 3.875% p.a. 5.37% p.a.Stopa inflacije 2% 2%Starosna granica za penzionisanje 67 67

Stopa mortalitetaCommon mortality tables in period

from 2001 – in SerbiaCommon mortality tables in period

from 2001 – in Serbia

Sadašnja vrijednost budućih beneficija se obračunava pod pretpostavkom da će se baza benefita povećavati u skladu sa rastom stope inflacije, koja trenutno iznosi 2%. U slučaju promjene diskontne stope (povećanje/smanjenje) za 1% efekat na finansijske prihode/rashode bi iznosio EUR 35 hiljada za godinu koja se završava 31. decembra 2015. (2014: EUR 56 hiljada)

5. nekreTnine i oprema

Zemljište Građevinski objektioprema i ostala

imovinanekretnine i oprema

u pripremi Ukupnonabavna vrijednost Stanje, 1. januara 2015. 2,994,682 91,592,029 119,725,848 4,688,524 219,001,083

Povećanja - - - 9,620,094 9,620,094Prenos - 1,294,276 10,464,720 (11,758,996) -Otuđenja i rashodovanja - (255,644) (20,722,812) - (20,978,456)Stanje, 31. decembar 2015. 2,994,682 92,630,661 109,467,756 2,549,622 207,642,721 Ispravka vrijednostiStanje, 1. januara 2015. - 42,483,518 92,408,867 224,203 135,116,588Amortizacija za period (Napomena 21) - 3,946,543 9,935,902 - 13,882,445Obezvređenje - - 3,981 3,981Otuđenja i rashodovanja - (111,472) (20,621,459) - (20,732,931)Stanje 31. decembar 2015. - 46,318,589 81,723,310 228,184 128,270,083

Sadašnja vrijednost31. decembar 2015. 2,994,682 46,312,072 27,744,446 2,321,438 79,372,63831. decembar 2014. 2,994,682 49,108,511 27,316,981 4,464,321 83,884,495

61



Zemljište Građevinski objektioprema i ostala

imovinanekretnine i oprema

u pripremi Ukupnonabavna vrijednost Stanje, 1. januara 2014. 2,994,682 90,423,575 118,957,918 2,387,358 214,763,533 Povećanja - 2,532,442 5,102,424 7,634,866Prenos - 1,291,441 4,382,869 (5,674,310) -Prenos sa Nematerijalnih ulaganja - 2,873,052 2,873,052Otuđenja i rashodovanja - (122,987) (6,147,381) - (6,270,368)Stanje, 31. decembar 2014. 2,994,682 91,592,029 119,725,848 4,688,524 219,001,083 Ispravka vrijednostiStanje, 1. januara 2014. - 38,622,616 87,621,628 192,796 126,437,040Amortizacija za period (Napomena 21) - 3,908,837 10,929,934 - 14,838,771Obezvređenje - - 31,407 31,407Otuđenja i rashodovanja - (47,935) (6,142,695) (6,190,630)Stanje 31. decembar 2014. - 42,483,518 92,408,867 224,203 135,116,588

Sadašnja vrijednost31. decembar 2014. 2,994,682 49,108,511 27,316,981 4,464,321 83,884,49531. decembar 2013. 2,994,682 51,800,959 31,336,290 2,194,562 88,326,493

U sadašnju vrijednost nekretnine i opreme je uključeno zemljište u vrijednosti od EUR 61,085 i građevinski objekti u iznosu EUR 347,160 za koje Društvo ne posjeduje kompletnu dokumentaciju vezanu za vlasničke listove nad zemljištem i objektima u navedenom iznosu. Društvo je u postupku pribavljanja vlasničkih listova za ovo zemljište i građevinske objekte nad kojima posjeduje kontrolu.

U ukupnim otuđenjima i rashodovanjima u iznosu od EUR 20,978,456 u 2015. godini od čega EUR 20,672,245 se odnosi na rashodovanje opreme sa sadašnjom vrijednosti nula na kraju 2015 godine je uglavnom povezano sa procesom modernizacije fiksne mreže i promjenom stare PSTN sa novom IMS mrežom. Za ovu opremu menadžment je procijenio da više nije upotrebljiva. Iznos od EUR 559,163 predstavlja prodaju osnovih sredstava tokom 2015. godine.

Pregled korisnog vijeka je uradjen tokom 2015 godine. Rezultati uticaja su se nematerijalni.

62


6. nemaTerijalna ulaganja

Gudvil licence SoftveriInterno razvi-

jeni softveri

nematerijalna ulaganja u

pripremi UkupnoCost Početno stanje, 1. januar 2015. 941,624 18,465,545 18,084,010 642,782 7,092,454 45,226,415Povećanja - - - - 7,342,627 7,342,627Prenosi - - 11,653,980 5,449 (11,659,429) -Smanjenja - (214) (252,738) - - (252,952)

Stanje, 31. decembra 2015. 941,624 18,465,331 29,485,252 648,231 2,775,652 52,316,090

Ispravka vrijednostiPočetno stanje, 1. januar 2015. - 11,240,412 13,488,281 363,106 - 25,091,799

Amortizacija (Napomena 21) - 1,132,541 2,519,213 129,649 - 3,781,403

Smanjenja - (214) (252,738) - - (252,952)

Stanje, 31. decembra 2015. - 12,372,739 15,754,756 492,755 - 28,620,250

Sadašnja vrijednost31. decembar 2015. godine 941,624 6,092,592 13,730,496 155,476 2,775,652 23,695,84031. decembar 2014. godine 941,624 7,225,133 4,595,729 279,676 7,092,454 20,134,616

Gudvil licence Softveri

Interno razvijeni softveri

nematerijalna ulaganja u pripremi Ukupno

nabavna vrijednost Početno stanje, 1. januar 2014. 941,624 18,439,999 16,633,439 592,358 2,910,888 39,518,308Povećanja - - - 8,591,376 8,591,376Prenosi - 25,546 1,460,788 50,424 (1,536,758) -Prenosi na Nekretnine i opremu - (2,873,052) (2,873,052)Smanjenja - - (10,217) (10,217)

Stanje, 31. decembra 2014. 941,624 18,465,545 18,084,010 642,782 7,092,454 45,226,415

Ispravka vrijednostiPočetno stanje, 1. januar 2014. - 10,104,822 11,658,306 237,994 - 22,001,122

Amortizacija (Napomena 20) - 1,135,590 1,840,192 125,112 - 3,100,894

Smanjenja - - (10,217) - - (10,217)

Stanje, 31. decembra 2014. - 11,240,412 13,488,281 363,106 - 25,091,799

Sadašnja vrijednost31. decembar 2014. godine 941,624 7,225,133 4,595,729 279,676 7,092,454 20,134,61631. decembar 2013. godine 941,624 8,335,177 4,975,133 354,364 2,910,888 17,517,186

63



Nematerijalna imovina u pripremi u iznosu od EUR 5,225,328 se odnosi na implementaciju softvera – novog bilinga pribavljenog eksterno za koji je kapitalizovan u zadnjem kvartalu 2015 godine.

Najznačajnije licence su prikazane u tekstu ispod: Telekomunikaciona licenca fiksne telefonije

Dana 1. januara 2002. godine Agencija za Elektronske Komunicakcije i Poštansku djelatnost Crne Gore (“Agencija”) je izdala Društvu licencu za obav-ljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga na period od 25 godina. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine iznosi EUR 2,831,760 (2014: EUR 3,067,740).

U skladu sa Pravilnikom o izmjenama i dopunama uputstava o utvrđivanju visine naknade za registraciju i licence telekomunikacionih operatora i pružalaca telekomunikacionih servisa od 5. novembra 2004. godine, Ministarstvo ekonomije Vlade Crne Gore propisalo je i posebnu jednokratnu naknadu za obavljanje međunarodnog saobraćaja. Navedena naknada plaća se jednokratno u iznosu utvrđenom od strane Agencije. Licenca za obavljanje međunarodnog saobraćaja je odobrena na period od 23 godine. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine iznosi EUR 1,320,000 (2014: EUR 1,440,000).

Licenca za obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

Agencija za radio-difuziju Crne Gore je u oktobru 2007. godine izdala Društvu na period od 10 godina licencu za izgradnju i korišćenje distribucije / emitovanja radio i televizijskih programa korisnicima (IPTV licenca ). Društvo je platilo naknadu za registraciju u iznosu od EUR 75.000. IPTV licenca se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

Telekomunikaciona licenca mobilne telefonije

Telekomunikaciona licenca odnosi se na opštu licencu za vođenje GSM 900 Mhz mobilne telefonije, izdatu od strane Agencije za telekomunikacije Crne Gore na period od 15 godina, počevši od 1. januara 2002. godine. Po isteku navedenog roka telekomunikacione licence T Mobile će imati opciju da obnovi licencu na 10 godina po cijeni koje je jednaka nominalnoj vrijednosti. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine iznosi EUR 313,743 (2014: EUR 603,476).

Na osnovu odluke Agencije za Elektronske Komunikacije i Poštansku djelatnost br. 0505-545/1 od 31. jaunara 2012. godine Telekomu je dodijeljena licenca koja garantuje eksluzivno pravo korišćenja dodatnog radio spektra u mobilnim komunikacijama na frekvencijama 900MHz, 1800MHz and 2100MHz. Licenca je dodijeljena na period od 5 godina nakon plaćanja od strane Društva u iznosu 549,833 EUR koje je zasnovano na sprovede-nom tender br. 505-5043/1 objavljenom dana 1. novembra 2011. godine od strane Agencije za Elektronske Komunikacije i Poštansku djelatnost. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine iznosi EUR 119,129 (2013: EUR 229,097 ). .

Dana 28. Marta 2007 godine Agencija je dodijelila Društvu 3G licencu na period od 15 godina. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine iznosi EUR 1,013,350 (2014: EUR 1,173,354).

Licenca za obavljanje javnih mobilnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

licenca za pružanje servisa internet mreža

Licenca za pružanje servisa internet mreža odnosi se na opštu licencu za pružanje servisa mreža na teritoriji Crne Gore, izdatom od strane Agencije za telekomunikacije Crne Gore na period od 5 godina, počevši od 16. januara 2002. godine. Licenca za pružanje servisa internet mreža omogućava servise elektronske razmjene podataka, elektronske pošte, konverzije protokola, pristupa bazi podataka ili servisima mreža za upravljanje podacima, govorne pošte videokonferencija i druge telekomunikacione servise. Licenca je obnovljena 13. februara 2007. godine na period od 10 godina.

Društvo je u obavezi da plaća godišnju naknadu Agenciji za telekomunikacije Crne Gore koja se obračunava u iznosu od 1% od ukupno ostvarenih prihoda fiksne i mobilne telefonije u prethodnoj kalendarskoj godini. Navedeni troškovi Agencije za telekomunikacije Crne Gore prikazani su u bilansu uspjeha u okviru „ostalih poslovnih rashoda“.

64


Gudvil

U skladu sa Odlukom Odbora direktora Društva od 19. februar 2004. godine i 7. marta 2005. godine, Telekom je iskoristivši pravo preče kupovine zaključio ugovor o kupovini dijela kapitala Interneta Crna Gora d.o.o., Podgorica za iznos EUR 1.750.000 2004. godine i EUR 435.700 2005. goidne, čime je postao vlasnik 100% kapitala Internet Crna Gora d.o.o. Sadašnja vrijednost Gudvila sa stanjem na dan 31. decembra 2014 godine je EUR 941.624 (2013: EUR 941.624). Društvo je sprovelo test obezvrjeđenja, koji je imao za rezultat u većoj naknadivoj vrijednosti od sadašnje, tako da dodatno obezvrjeđenje nije obračunato (Napomena 4).

7. dugoroČni krediTi i osTala poTraživanja

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Stambeni krediti dati zaposlenima 3,105,349 4,199,088Stambeni krediti dati bivšim zaposlenima 3,576,832 2,708,436Dugoročna potraživanja od kupaca 3,188,154 1,955,753Ukupno finansijska potraživanja 9,870,335 8,863,277Unaprijed plaćene beneficije zaposlenima 1,271,531 1,510,537Unaprijed plaćen zakup GSM lokacija 523,605 496,846

Ukupno ostala potraživanja 1,795,136 2,007,383

Ukupno 11,665,471 10,870,660

Krediti dati zaposlenima

Tokom 2007. godine, u skladu sa Statutom Društva i Pravilnikom ispunjenja uslova za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih, Izvršni odbor Društva je donio odluku o odobrenju stambenih kredita zaposlenima u iznosu od EUR 1.282.000. Ovi krediti su odobreni na period od 5, 7, 10 i 20 godina , sa godišnjom kamatnom stopom u rasponu od 0% do 2%. Ukupan iznos kredita obračunat po zaposlenom kreće se u rasponu od EUR 5.000 do EUR 50.000. Uslov za realizaciju kredita jeste da zaposleni bude radno angažovan u društvu na period od najmanje tri godine. Ukoliko zaposleni napusti društvo prije isteka navedenog roka, on je u obavezi da odjednom otplati preostali dio kredita. Ukoliko zaposleni ne izmiri svoju obavezu prije trogodišnjeg uslova, glavnica i kamata automatski dospijevaju.

Tokom 2014. goidne, Crnogoski telekom je nastavio sa isplatom stambenih kredita zaposlenima na osnovu Programa o isplati stambenih kredita odobrenog krajem 2012. godine. Ukupno su opredijeljena sredstva u iznosu od EUR 6.000.000 sa reokovima otplate od 7, 15 i 20 godina. Godišnja kamatna stopa iznosi 2%. Ukupan iznos kredita obračunat po zaposlenom kreće se u rasponu od EUR 5.000 do EUR 75.000.

Radi obezbjeđenja uredne otplate kredita, Drustvo je obezbijedilo hipoteke na stambene jedinice korisnika kredita.

Dospijeća nediskontovanih dugoročnih kredita odobrenih zaposlenima prikazana su u pregledu koji slijedi:

Iznosi u EUR31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

- od dvije do pet godina 2,440,558 2,564,351- preko pet godina 7,635,348 8,165,133nediskontovani krediti dati zaposlenima 10,075,906 10,729,484Diskont (3,393,725) (3,821,960)Fer vrijednost kredita datih zaposlenima 6,682,181 6,907,524

65



Dugoročna potraživanja od kupaca se odnose na potraživanja od prodaje opreme EUR 3,557,883 (2014: EUR 2,273,939) pojedinačnim kupcima na period od 24 mjeseca, sa dospjećem od 12-24 mjeseca.

Dospijeća nediskontovanih dugoročnih potraživanja od kupaca prikazana su u pregledu koji slijedi:

Iznosi u EUR31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

12-24 mjeseca 3,557,883 2,273,939nediskontovani krediti dati zaposlenima 3,557,883 2,273,939Diskont (369,729) (318,186)Fer vrijednost kredita datih zaposlenima 3,188,154 1,955,753

8. zalihe

Iznosi u EUR31. decembar

2015.31. decembar

2014.

Kablovi, žice i ostali materijal 915,717 831,389Zalihe za preprodaju 3,100,118 1,748,919

4,015,835 2,580,308

Ispravka vrijednosti zastarjelih zaliha (1,328,483) (1,053,186)

2,687,352 1,527,122

Promjene na ispravci vrijednosti zaliha za godinu koja se završava 31. decembra 2015. i 2014. prikazane su u sljedećoj tabeli:

2015 2014

Stanje, 1. januara 1,053,186 932,264Povećanje / smanjenje ispravke u toku godine (napomena 23) 275,297 120,922

31. decembar 1,328,483 1,053,186

66


9. poTraživanja iz poslovnih odnosa i osTala poTraživanja

December 31, 2015 December 31, 2014

Potraživanja od kupaca 39,568,179 37,899,761Ispravka vrijednosti (21,496,725) (20,760,900)Potraživanja od kupaca, neto 18,071,454 17,138,861Potraživanja od Magyar Telekom Grupe 104,664 125,847Potraživanja od Deutsche Telekom Grupe 2,630,554 2,240,315Ukupna potraživanja od kupaca, neto 20,806,672 19,505,023

Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih zaposlenima 149,978 194,885 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih bivšim zaposlenim 270,248 189,567 Dospjela potraživanja od stambenih kredita 528,228 515,065 Ispravka vrijednosti stambenih kredita (589,897) (479,727) Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 5,209,279 4,654,656Ukupno kratkoročni dio dugoročnih potraživanja 5,567,836 5,074,446Ukupna finansijska sredstva 26,374,508 24,579,469

Avansi plaćeni za obrtnu imovinu 657,938 262,084 Unaprijed plaćeni zakup za GSM lokacije 517,782 245,774 Ostala unaprijed plaćena potraživanja 141,535 398,048 Ostala potraživanja 1,092,515 2,124,508 Ispravka vrijednosti ostalih potraživanja (931,398) (1,334,398)Ukupna ostala potraživanja, neto 1,478,372 1,696,016Ukupna potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja, neto 27,852,880 26,275,485

Struktura ostalih potraživanja na dan 31. decembar 2015. i 2014. godine je kao što slijedi:

Iznosi u eUr31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Potraživanja za lokalne komunalne takse 1,018,979 1,642,389Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose 18,722 341,954Potraživanja za kamatu na oročene depozite - 62,140Ostala potraživanja 54,814 78,025

1,092,515 2,124,508Ispravka vrijednosti ostalih potraživanja (931,398) (1,334,398)

161,117 790,110

67



Starosna stuktura tekućeg dijela dugoročnih potraživanja i ostalih potraživanja

Naredna tabela pokazuje starosnu stukturu tekućeg dijela dugoročnih potraživanja i ostalih potraživanja. Sadašnja vrijednost dospjelih potraživanja je prikazana u bruto iznosu.

Iznosi u EURStanje na dan 31. decembra 2015.

od čega nedospjelo

od čega dospjelomanje od 30

dana 30 – 60 dana61 – 90

dana91 – 180

dana181 – 360

danaover 360

dana

Ostala potraživanja 1,092,515 73,536 - - - - - 1,018,979Stambeni krediti - zaposleni 149,978 149,978 - - - - - -Stambeni krediti- bivši zaposleni 789,476 270,248 - - - - - 528,522 Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade - - - - - - - - Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 5,209,279 5,209,279 - - - - - -

Ukupno 7,241,248 5,703,041 - - - - - 1,547,501


od čega nedospjelo


dana 30 – 60 dana61 – 90

dana91 – 180

dana181 – 360

danaover 360

dana

Ostala potraživanja 2,124,508 500,519 - - - - - 1,623,989Stambeni krediti - zaposleni 194,885 194,885 - - - - - -Stambeni krediti- bivši zaposleni 704,632 189,567 - - - - - 517,065 Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade - - - - - - - - Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 4,654,656 4,654,656 - - - - - -

Ukupno 7,678,681 5,539,627 - - - - - 2,141,054

Ispravka vrijednosti potrazivanja od opština u iznosu od EUR 931,398 (2014: EUR 1,334,398) napravljena je na bazi procjene rukovodstva da dio potraživanja neće biti naplaćen. Crnogorske opštine su napravile povlačenje sa bankarskog računa Društva na ime naknade za korišćenje opštinskog zemljišta za telekomunikacionu mrežu. Društvo se nije složilo sa iznosom naknade i pokrenulo je sudske sporove tokom 2009. godine.

68


Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja su denominovana u sledećim valutama:


EUR 26,388,456 25,225,006SDR (Specijalna Prava Vučenja) 1,464,424 1,050,293USD - 186

27,852,880 26,275,485

Fer vrijednost potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja, prikazana je u sljedećoj tabeli:


Potraživanja od kupaca 18,071,454 17,138,861Potraživanja od povezanih lica 2,735,218 2,366,162Potraživanja od datih stambenih kredita 358,557 419,790 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 5,209,279 4,654,656Ukupna finansijska sredstva 26,374,508 24,579,469

Starosna stuktura potraživanja iz poslovnih odnosa

U narednim tabelama je prikazana starosna struktura domaćih i stranih potraživanja po danima dospjeća. Sadašnja vrijednost dospjelih potraživanja je prikazana neto umanjena za ispravku vrijednosti.


od čega nedo-spjelo


dana 30 – 60 dana 61 – 90 dana 91 – 180 dana181 – 360

danaover 360

dana

Ukupno 20,806,672 7,775,734 8,177,904 3,104,890 1,325,120 79,720 163,573 179,731


od čega nedo-spjelo


dana 30 – 60 dana 61 – 90 dana 91 – 180 dana181 – 360

danaover 360

dana

Ukupno 19,505,023 14,570,010 2,246,747 1,198,057 543,629 722,274 174,048 50,258

69



Promjene na ispravci vrijednosti potraživanja za finansijsku godinu završenu 31. decembra 2014. i 2013. prikazane su u sljedećoj tabeli:

Potraživanja od kupaca

2015 2014Stanje, 1. Januara 22,095,298 20,863,209Dodatna ispravka u toku godine 2,125,504 1,402,824Dodatna ispravka u toku godine – ispravka za opštine (403,000) 205,068Naplata ispravljenih potraživanja u toku godine (313,265) (352,583)Efekti pozitivnih/negativnih kursnih razlika -

Penali fakturisani kupcima (54,597) (113,803)

Prodaja potraživanja - 90,583

Otpis potraživanja (1,021,817) -

Stanje, 31. decembra 22,428,123 22,095,298

10. kraTkoroČni plasmani

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.Kratkoročni depoziti u bankama

Kreditna klasifikacija A2 (Moody’s) 20,000,000 20,000,000Kreditna klasifikacija Baa1 (Moody’s) 4,000,000 4,000,000Kratkoročni kreditiKratkoročni kredit – Magyar Telekom (napomena 28) 11,000,000 11,000,000

35,000,000 35,000,000

Kratkoročni depoziti u bankama pretstavljaju depozite sa rokom dospjeća od tri mjeseca do godine dana sa prosječnom kamatnom stopom od 0,50% u 2015 (2014: 1,71%). Svi kratkoročni depoziti su denominirani u EUR. U periodu koji se završava sa 31. decembrom 2015, ukupan iznos depozita je obezbijeđen adekvatnim garancijama od strane kredtinih institucija koje imaju rejting A2, Baa1 (2014: kreditni rejting A2, Baa1).

Dana 19. marta 2014. godine Društvo je odobrilo kratkoročni kredit u iznosu EUR 11,000,000 Magyar Telekomu, na period od godinu dana. Ugovo-rena je kamatna stopa od 2.2 % + 3 mjesečni EURIBOR.

Dana 18. Marta 2015 godine kratkoročni kredit je produžen na period od godinu dana počevši od 19. Marta 2015. godine.

11. goTovina i goTovinski ekvivalenTi


Gotovina u blagajni 539 - Gotovina u bankama 9,215,132 8,177,687

9,215,671 8,177,687

70


12. izdvojena novČana sredsTva


Izdvojena novčana sredstva kod CKB banke - divedenda (fizička lica) 1,069,146 994,1831,069,146 994,183

Izdvojena novčana sredstva kod CKB banke u iznosu EUR 1,069,146 and EUR 994,183 sa stanjem na dan 31. decembara 2015. i 31. decembara 2014. godine, respektivno, su određena i držana sa posebnom namjenom isplate dividend manjinskim akcionarima.

13. finansijski insTrumenTi

a) Finansijski instrumenti po kategorijama

Krediti i potraživanja 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Dugoročni krediti i potraživanja 9,870,335 8,863,277 Kratkoročni depoziti u bankama 35,000,000 35,000,000 Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja 26,374,508 24,579,469 Izdvojena novčana sredstva 1,069,146 994,183 Gotovina i gotovinski ekvivalenti 9,215,671 8,177,687

Ukupno 81,529,660 77,614,616

Obaveze iskazane po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Finansijske obaveze 39,108,721 28,516,082 Ukupno 39,108,721 28,516,082

b) Kreditni kvalitet finansijskih sredstava Kreditni kvalitet finansijskih sredstava koja nisu dospjela niti ispravljena su prikazana u pregledu koji slijedi:

Dugoročni krediti i potraživanja 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Ugovorne strane bez kreditnog rejtinga 9,870,335 8,863,277 9,870,335 8,863,277

Ugovorne strane bez kreditnog rejtinga uključuju dugoročna potraživanja od kupaca i dugoročna potraživanja za stambene kredite.

Potraživanja za stambene kredite su obezbijeđena hipotekama koje predstavljaju preduslov za inicijalno odobrenje kredita. Dugoročna potraživanja od kupaca se odnose na prodaju opreme na rate. Društvo radi provjeru kreditnog kvaliteta svih kupaca prije same prodaje.

Gotovina i gotovinski ekvivalenti 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Gotovina i gotovniski ekvivalenti bez kreditnog rejtinga 8,987,999 7,804,454Ugovorne strane sa eksternim kreditnim rejtingom Ba2 (Moody’s) 227,672 373,233

9,215,671 8,177,687

Gotovina i gotovinski ekvivalenti bez kreditnog rejtinga predstavljaju gotovinu u crnogorskim bankama.

71



Kratkoročni depoziti u bankama 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Garantovani kratkoročni depozit od kreditne institucije

kreditna klasifikacija A2 (Moody’s) 20,000,000 20,000,000 kreditna klasifikacija Baa1 (Moody’s) 4,000,000 4,000,000

24,000,000 24,000,000

Potraživanja iz poslovnih aktivnosti koja nisu dospjela niti ispravljena 31. decembar 2014. 31. decembar 2013.

Ugovorne strane bez eksternog kreditnog rejtingaPotraživanja od kupaca (napomena 9) 7,775,734 14,570,010

7,775,734 14,570,010

14. akCijski kapiTal

na dan 31. decembra 2015. na dan 31. decembra 2014.

Broj akcija % Vrijednost Broj akcija % VrijednostUpisani, uplaćeni kapital - Magyar Telekom 36,177,950 76.53 94,786,591 36,177,950 76.53 94,786,591Pravna lica i custody 5,816,548 12.30 14,777,868 5,640,386 11.93 14,777,868Fizička lica 5,279,442 11.17 14,293,241 5,455,604 11.54 14,293,241

47,273,940 100.00 123,857,700 47,273,940 100.00 123,857,700

Na dan 31. decembra 2015. godine nominalna vrijednost po akciji je iznosila EUR 2,62001. Akcije Crnogorskog Telekoma se kotiraju na Montene-groberzi. Tržišna vrijednost po akciji na dan 31. decembar 2015. godine iznosila je EUR 3.9000 (31. decembar 2014: EUR 4.1000).

Na osnovu zahtjeva manjinskih akcionara Skupština akcionara je pokrenula procedure smanjenja kapitala. Dana 5. marta 2014 godine Skupština akcionara je donijela odluku o smanjunju kapitala na način što će se smanjiti nominalna vrijednost akcije sa 2,98255 EUR na 2,62001 EUR. Ukupan broj akcija ostaje isti 47,273,940. Rezultat je smanjenje kaptala za 17,138,694 EUR.

72


15. obaveze iz poslovanja i osTale obaveze

31. decembar 2015. 31. decembar 2014. Obaveze prema trećim licima 25,707,772 17,176,168

Obaveze prema Magyar Telekom Grupi 515,895 607,443Obaveze prema Deutsche Telekom Grupi 5,928,784 2,664,896Ukupno poslovne obaveze 32,152,451 20,448,507Razgraničeni troškovi 4,204,686 4,905,303Obaveze za dividiendu 1,216,955 1,101,249

Bonusi 1,486,506 2,037,625Ostale obaveze 48,123 23,398Ukupno ostale finansijske obaveze 6,956,270 8,067,575Ukupno finansijske obaveze 39,108,721 28,516,082

Primljeni avansi po osnovu pre-paid vaučera 819,722 796,884

Obaveze po osnovu primljenih avansa i unaprijed naplaćeni iznosi 410,000 597,546

Obaveze za ostale poreze i doprinose 23,554 251,458

Obaveze za porez na dodatu vrijednost 710,810 757,782

Loyalty Programi za kupce 144,176 190,914

Razgraničeni prihodi 321,738 883,272Ukupno ostale obaveze 2,430,000 3,477,856Ukupno obaveze iz poslovanja i ostale obaveze 41,538,721 31,993,938

Razgraničeni troškovi uključuju sledeće:

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.Razgraničeni marketing troškovi 212,401 267,032Razganičene poštanske usluge 97,399 79,427Razgraničeni troškovi održavanja 1,411,219 691,165Procjena obaveza za IPTV usluge 301,496 240,236Ostale procijenjene obaveze 2,182,171 3,627,443

4,204,686 4,905,303Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze su iskazane u sledećim valutama:


EUR 38,515,471 25,897,138

SDR 309,776 2,377,339USD 283,474 241,605

39,108,721 28,516,082

Fer vrijednost obaveza iz poslovanja i ostalih obaveza jednaka je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Ugovoreno dospijeće obaveza iz poslovnih aktivnosti i ostalih obaveza je do 45/60/90 dana.

73



16. rezervisanja Promjene na rezervisanjima za finansijske godine završene 31. decembra 2015. i 2014. godine prikazane su u sledećoj tabeli:

2015 2014Stanje, 1. januara 1,485,459 1,684,252 Povećanja u toku godine 2,759,149 126,618 Otpuštanje tokom godine (405,071) -Iskorišćeno u toku godine (1,892,604) (325,411)Stanje, 31. decembara 1,946,933 1,485,459 Umanjeno za: dugoročni dio (598,505) (835,172) 1,348,428 650,287

Sudski sporovi otpremninenaknade

zaposlenima

Srednjoročni Podsticajni plan

(mTIP)

Program Vari-jabilnih bonusa

(Var II) UkupnoStanje, 1. januara 2014. 583,099 - 474,679 311,891 314,583 1,684,252Povećanja u toku godine 35,800 - 538 - 90,280 126,618

Iskorišćeno u toku godine - - (13,520) (311,891) (325,411)Stanje, 31. decembara 2014. 618,899 - 461,697 - 404,863 1,485,459

Stanje, 1. januara 2015. 618,899 - 461,697 - 404,863 1,485,459

Povećanja u toku godine 207,700 2,461,921 - - 89,528 2,759,149

Otpuštanje tokom godine (304,000) - (101,071) - (405,071)Iskorišćeno u toku godine (186,200) (1,534,414) - - (171,990) (1,892,604)Stanje, 31. decembara 2015. 336,399 927,507 360,626 - 322,401 1,946,933

Umanjeno za: dugoročni dio - - (336,104) - (262,401) (598,505)Kratkoročno rezervisanje 336,399 927,507 24,552 - 60,000 1,348,428

Glavni sudski sporovi se odnose na spor oko vlasništva nad imovinom u Cetinju u iznosu od EUR 251,752.

74


Primanja zaposlenih

rezervisanja za jubilarne nagraderezervisanja za otpremnine za

odlazak u penziju

Ukupno

Stanje, 1. januara 2014. 343,961 130,718 474,679Rezervisanja u toku godine 538 - 538Iskorišćeno u toku godine - (13,520) (13,520) Stanje, 31. decembar 2014. 344,499 117,198 461,697

Stanje, 1. januara 2015. 344,499 117,198 461,697Rezervisanja u toku godine

Iskorišćeno u toku godine (66,692) (34,379)

(101,071)

Stanje, 31. decembar 2015. 277,807 82,819 360,626

Umanjeno za: dugoročni dio (254,577) (81,527)

(336,104)

Kratkoročno rezervisanje 23,230 1,292 24,522

Rezervisanja za primanja zaposlenih izvršena su na osnovu sadašnje vrijednosti očekivanih budućih isplata zaposlenima po osnovu jubilarnih na-grada i otpremnina za odlazak u penziju, koje su predviđene Pojedinačnim kolektivnim ugovorom društava unutar Društva (napomena 2.15)

17. odložene poreske obaveze

Sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine i 31. decembra 2014. godine Društvo nema odoženih poreskih sredstava koja bi proistekla iz privre-menih razlika ili prenijetih poreskih gubitaka.

Odložene poreske obaveze se odnose na privremene razlike između osnovice po kojoj se nekretnine, oprema i nematerijalna ulaganja priznaju u poreskom bilansu i iznosa po kojima su ta sredstva iskazana u finansijskim izvještajima Društva. Oporeziva privremena razlika proističe iz alocirane poreske amortizacije i priznavanja sredstava manjih od 300 EUR.

Kretanje odloženih poreskih obaveza tokom godine može se vidjeti u narednoj tabeli:

odložene poreske obaveze UkupnoStanje 1. januara 2014. 2,076,700Efekat na izvještaj o sveobuhvatnom prihodu 15,094Stanje 31. decembra 2014. 2,091,794 Efekat na izvještaj o sveobuhvatnom prihodu 172,028 Stanje 31. decembra 2015. 2,263,822

75



18. prihodi

a) Usluge fiksne telefonije i usluge interneta31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Telekomunikaciona pretplata, konekcija i ostali prihodi 12,148,977 12,840,689

Prihodi od odlaznih domaćih poziva 3,320,777 4,569,846Prihodi od odlaznih međunarodnih poziva 914,110 1,084,839Ukupni prihodi od odlaznih poziva 4,234,887 5,654,685

Prihodi od dolaznih domaćih poziva 592,616 537,541Prihodi od dolaznih međunarodnih poziva 4,873,918 6,174,817 Ukupni prihodi od dolaznih poziva 5,466,534 6,712,358

Zakupljene linije i prenos podataka 2,038,462 2,133,403Prihodi od web prezentacije i hostinga 50,421 49,903 ADSL prihodi 11,786,087 12,568,404 MIPNET prihodi 1,223,927 1,700,468 IPTV prihodi 7,449,396 7,234,071Prihodi od prodatih internet pristupa 257,970 352,946Prihodi od prodaje opreme 3,262,354 2,425,426 ICT prihodi 5,430,290 3,806,480Ostali prihodi 212,056 691,973Ukupni ostali prihodi 31,710,963 30,963,074

Ukupni prihodi od pružanja usluga fiksne telefonije i interneta 53,561,361 56,170,806

b) Usluge mobilne telefonije31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Post-paid prihodi- odlazni domaći i međunarodni pozivi 9,297,045 7,721,856- mjesečna pretplata 9,106,115 10,374,500

18,403,160 18,096,356

Prodaja paketa i pre-paid usluga 8,404,271 11,141,050Prodaja mobilnih telefona 4,568,602 4,284,159

12,972,873 15,425,209

Prihodi po osnovu interkonekcije 7,279,670 8,773,849Prihodi od roming-a 3,869,468 4,398,240Ostali prihodi 1,573,144 1,273,586

Ukupni prihodi od pružanja usluga mobilne telefonije 44,098,315 47,967,240

76


19. osTali poslovni prihodi


Prihodi od dugoročnog zakupa optičkog kabla –“Dark Fiber” 749,707 64,204Kapitalni dobici od prodaje osnovnih sredstava 206,521 284,424Ostali poslovni prihodi 335,971 365,133

1,292,199 713,761

Iznos od EUR 749,707 sa stanjem na dan 31. decembra 2015. godine se odnosi na prihode od zakupa optičkog kabla –“Dark Fiber”. Ugovori o pravu korišćenja “Dark Fiber” slični su lizingu zato što podrazumijevaju pravo korišćenja specifičnog mrežnog sredstva, koje isključuje korištenje od strane ostalih operatera, uključujući i Crnogorski Telekom. Plaćanje koje se odnosi na njegovo korišćenje je avansno i ne zavisi od stvarne upotrebe od strane kupca. Zakup je zaključen na period od 15 godina.

20. Troškovi zarada, naknada zarada i osTali liČni rashodi


Troškovi neto zarada i naknada zarada 8,509,522 9,202,256Troškovi poreza na zarade i naknade zarada 2,280,441 2,512,620Troškovi doprinosa za penzije 3,677,645 3,123,269Troškovi socijalnih i ostalih doprinosa 1,364,453 2,209,089Jubilarne nagrade i otpremnine (napomena 16) 2,461,921 58,361Rezervisanja za penzionisanje i jubilarne nagrade (napomena 16) (125,593) 18,819Ostali troškovi zaposlenih 1,126,913 897,089

19,295,302 18,021,503

21. amorTizaCija i obezvrjeĐenje


Amortizacija osnovnih sredstava (Napomena 5) 13,882,445 14,838,770 Obezvređenje (Napomena 5) 3,981 31,407 Amortizacija nematerijalnih ulaganja (Napomena 6) 3,781,403 3,100,895

17,667,829 17,971,072

22. Troškovi korišćenja usluga drugih operaTera


Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u zemlji 5,124,300 6,437,579Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u inostranstvu 4,902,435 5,125,051

10,026,735 11,562,630

77



23. osTali poslovni rashodi


Troškovi materijala, održavanja i naknade za izvršene usluge 9,089,185 7,273,971Marketing 1,704,439 2,176,052Ispravka vrijednosti potraživanja 1,409,239 1,255,309Zakup 2,448,736 2,544,203Troškovi telekomunikacione licence 1,729,224 1,662,365Sponzorstva 332,969 442,187Opštinske takse 781,111 1,388,229Provizija dilera 1,176,506 1,680,362Naknade 126,798 125,172Revizija završnog računa 89,100 89,100Konsalting usluge Magyar Telekoma 62,623 -Konsalting usluge Deutsche Telekoma 535,706 235,260Ostale konsalting usluge 221,209 60,861Električna energija 1,404,032 1,502,098Poštanske usluge 499,390 582,014Ostale neproizvodne usluge 188,823 660,004

Neto efekat dodatne vrijednosti zaliha i ukidanja ispravke vrijednosti zaliha 275,297 120,922

Troškovi pružanja ICT usluga 2,835,161 1,784,410Smanjenje rezervisanja priznatih u izvještaju o ukupnom rezultatu (napomena 15) (96,300) 35,800Ostali poslovni rashodi 1,509,248 1,941,454

26,322,496 25,559,773

Troškovi zakupa se u najvećoj mjeri odnose na zakupe telekomunikacionih vodova u iznosu od EUR 695,836 (2014: EUR 734,099 ) kao i na zakup mjesta za bazne stanice od Radio Difuznog Centra u iznosu od EUR 709,417 (2014: 691,319 EUR)

Troškovi sponzorstva koji su iznosili 270,000 EUR (2014: 253,000 EUR) predstavljaju najvećim dijelom troškove sponzorstva FSCG i muškog košarkaškog kluba “Budućnost”. Ostatak troškova sponzorstva se odnosi na kulturu, sport i obrazovanje.

78


24. finansijski prihodi i rashodi, neTo

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.Finansijski prihodi Prihod od kamata od: Kratkoročni depoziti u bankama 478,573 699,872 Krediti odobreni zaposlenima 173,319 170,580 Prihod od ukidanja diskonta na dugoročna potraživanja 521,239 424,060 Pozitivne kursne razlike 513,515 73,894 Ostali finansijski prihodi 138,575 -

1,825,221 1,368,406 Finansijski rashodiRashodi kamata (25,224) (43,758) Negativne kursne razlike (566,958) (39,174) Ostali finansijski rashodi (173,195) (202,832)

(765,377) (285,764) neto finansijski rashodi 1,059,844 1,082,642

25. porez na dobiT

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.Porez na dobit - tekući porez 1,710,685 2,557,277 Porez na dobit - odloženi porez 172,027 15,094

Ukupno 1,882,712 2,572,371

Usaglašavanje pretpostavljenog poreza na dobit i poreza na dobit iskazanog u poreskom bilansu

Usaglašavanje pretpostavljenog poreza na dobit po finansijskim izvještajima i poreza na dobit po poreskom bilansu prikazano je u sljedećoj tabeli:

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.Dobit prije oporezivanja 17,745,769 24,127,130

Porez na dobit po stopi od 9% 1,597,119 2,171,442

Troškovi koji se ne priznaju za poreske svrhe 143,023 135,050 Ostale korekcije 142,570 265,879

1,882,712 2,572,371

79



26. zarada po akCiji

(Iznosi u eUr)


Profit akcionara Društva 15,863,057 21,554,789

Prosječan ponderisan broj izdatih akcija 47,273,940 47,273,940

Osnovna zarada po akciji 0.34 0.46

Društvo nema potencijalnih smanjenih zarada po akciji.

27. plaćanja dividende

Tokom 2015. godine, objavljene su i isplaćene dividende po osnovu raspodjele dobiti za 2014. godinu u iznosu od EUR 21,500,000 (2013: EUR 21,500,000). Dividenda po akciji je iznosila EUR 0.45480 (2014: EUR 0.45480).

neto dividenda Porez Ukupna dividenda

Ukupno paćena dividend u 2015 godini 20,223,572 1,261,143 21,484,715

Umanjeno za Obaveze za isplatu dividende iz rezultata 2014 gidine - (9,898) (9,898) Ukupno plaćena dividenda iz raspodjele rezultata 2014 godine 20,223,572 1,251,245 21,474,817 Dividenda plaćena u tekućoj koja se odnosi na prethodnu godinu - 25,183 25,183

Ukupno objavljena dividenda iz raspodjele rezultata 2014 godine 20,223,572 1,276,428 21,500,000

28. TransakCije sa povezanim pravnim liCima

Magyar Telekom Nyrt. je u 2005. godini postao većinski vlasnik sa 76,53% udjela, od kada se udio nije mijenjao. Deutsche Telekom AG (“DTAG”) je krajnji kontrolni vlasnik Magyar Telekom Plc. sa 59,21% akcija u vlasništvu. Deutsche Telekom (“DT”) Grupu konstituiše više provajdera fiksne telefonije, mobilne telefonije i IT usluga širom svijeta, sa kojima Društvo ima redovne transakcije.

Krajnji kontrolni vlasnik Društva je Deutsche Telekom AG (sa sjedištem u Njemačkoj). Akcionari Deutsche Telekom AG su Investicone institucije (57%), KfW Bankengruppe (17%), Savezna Republika Njemačka (15%), i ostali investitori sa (11%)

Sve transakcije sa povezanim licima proističu iz tekućeg poslovanja i njihova fer vrijednost se ne razlikuje materijalno od fer vrijednosti koja bi bila ostvarena u standardnim transakcijama.

28.1. Deutsche Telekom Groupa (uključujući Magyar Telekom Grupu)

Transakcije sa povezanim licima primarno uključuju korišćenje i pružanje telekomunikacionih usluga kao i zakupe vodova koji rezultiraju sa stanjem obaveza i potraživanja na kraju godine. Pored ovoga Društvo povremeno plasira svoja slobodna novčana sredstva u vidu kratkoročnog zajma kod Magyar Tlekoma Plc. Tabela ispod pokazuje stanja sa članicama Deutche Telekom:

Kratkoročni plasmani 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Kratkoročni plasmani Magyar Telekom Plc. 11,000,000 11,000,000

Potraživanja 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.

Magyar Telekom Plc. 47,451 21,028Makedonski Telekom Group 57,212 104,819Telekom Deutschland 2,546,397 2,060,080Ote Telekom 23,595 129,663T – Hrvatski telekom 60,562 50,572Ukupno 2,735,217 2,366,162

80


obaveze 31. decembar 2014. 31. decembar 2013.

Magyar Telekom Plc. 173,897 411,952 Makedonski Telekom Group 341,998 195,491 Telekom Deutschland 5,758,549 2,498,062 Ote Telekom 29,804 77,440 T - Hrvatski telekom 140,431 89,394 Ukupno 6,444,679 3,272,339

Prihodi 31. decembar 2014. 31. decembar 2013.

Magyar Telekom Plc. 367,138 340,821Makedonski Telekom Group 12,688 10,409Telekom Deutschland 6,434,564 8,680,502Ote Telekom 27,271 51,120T – Hrvatski telekom 36,168 205,103 Total 6,877,829 9,287,955

Troškovi 31. decembar 2014. 31. decembar 2013.magyar Telekom Konsultantske usluge 62,623 -Usluge mobilne telefonije 3,670 26,068 Zakup linkova 282,840 340,541 Ostali troškovi 154,264 106,146

503,397 472,755 Makedonski telekomunikacii Usluge mobilne telefonije 13,092 7,069 Ukupno - magyar Telekom Grupa 507,565 631,975 Deutsche Telekom Interkonekcija 3,845,929 3,528,258Konsultantske usluge 535,706 235,260T brand 243,360 245,737Održavanje telekomunikacione opreme 22,274 254,340Usluge mobilne telefonije 6,274 216,830

4,653,543 4,480,425T - Hrvatski telekom InterkonekcijaOdržavanje telekomunikacione opreme 22,440 202,894Zakup linkova 190,959 185,211

213,399 388,105Ukupno 5,877,904 5,827,132

81



28.2. Savezna Republika Njemačka

Savezna Republika Njemačka je indirektni akcionar DTAG i posjeduje 31.9% akcijskog kapitala. Savezna Republika Njemačka ima solidnu većinu na skupštini akcionara DTAG iako raspolaže manjinskim paketom akcija, što čini DTAG zavisnom od Savezne Republike Njemačke. Stoga, Savezna Republika i kompanije koje su kontrolisane od strane Savezne Republike ili kompanije nad kojima Savezna Republika može da izvrši značajan uticaj, se klasifikuje kao povezano lice DTAG i Magyar Telekoma, a samim tim i Crnogorskog Telekoma.

DTAG ili bilo koja članica Magyar Telekom Grupe, uključujući Društva, nije izvršio u sklopu svojih redovnih aktivnosti bilo koju transakciju koja je bila pojedinačno materijalna u 2014. ili 2013. godini sa kompanijama koje kontroliše Savezna Republika ili kompanija preko koje Savezna Republika može ima značajan uticaj.

28.3. Ugovori sa visokim Rukovodstvom

Društvo je tokom 2014. godine odobrilo rukovodstvu kratkoročne naknade, koje su iznosile EUR 798,064 (2014: 916,770EUR) za neto zarade i bonuse koji su članovi ili stalni gostujući članovi Upravnog Izvršnog Odbora Telekoma, i EUR 376,367 (2014: 510,947 EUR) za pripadajuće poreze i doprinose.

Tokom 2015. godine Društvo je isplatilo višem rukovodstvu VAR II program u bruto iznosu EUR 171,990 (Napomena 16)

Takođe, tokom 2014. godine Društvo je isplatilo višem rukovodstvu MTIP “Srednjoročni podsticajni plan” u bruto iznosu EUR 311,891 (napomena 16).

29. poTenCijalne obaveze

Potencijalni sporni ugovori

U skladu sa kupoprodajnim ugovorom zaključenim 15. marta 2005. godine između Vlade Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao Prodavca i Magyar Telekom, kao Kupca, Kupac je u obavezi da omogući Društvu zaključivanje ugovora sa Radio Difuznim Centrom za zakup optičkih vlaknastih kapaciteta za transmisiju TV i radio signala i Univerziteta Crne Gore o obezbjeđivanju kapaciteta za konekciju. U oba slučaja predviđeno je da ugovorne strane neće platiti bilo kakvu naknadu za korišćenje ovih kapaciteta. Rukovodstvo Društva procjenjuje da neće biti materijalnih troškova po ovom osnovu u budućnosti.

Zaštita životne sredine

Propisi koji se odnose na zaštitu životne sredine usvajaju se u Republici Crnoj Gori i Društvo sa stanjem na 31. decembra 2014 i 2013. godine nije iskazala bilo kakve obaveze za predviđene troškove, uključujući pravne i konsultantske naknade, studije lokacija, osmišljavanje i implementaciju pla-nova restauracije koji se odnose na zaštitu životne sredine. Troškove vezane za zaštitu životne sredine rukovodstvo ne smatra materijalno značajnim.

30. poreski rizik

Poreski zakoni u Crnoj Gori su predmet različitih interpretacija i čestih izmjena. Interpretacija poreskih zakona od strane poreskih vlasti može da se razlikuje od interpretacije od strane rukovodstva Društva. Kao rezultat, neke transakcije mogu biti osporene od strane poreskih vlasti na način da se zahtijeva od Društva da plati dodatne poreze, kazne i kamate. Poreske obaveze zastarijevaju nakon pet godina. Ovo znači da poreske vlasti imaju pravo da utvrde neplaćene poreske obaveze u toku petogodišnjeg perioda. Rukovodstvo procjenjuje da je Društvo platilo sve poreske obaveze koje su se dogodile zaključno sa 31. decembrom 2014. godine.

82


31. preuzeTe obaveze

a) Preuzete obaveze po osnovu operativnog lizinga – Društvo kao zakupac

Sklapanjem ugovora o operativnom lizingu Društvo zakupljuje veliki broj maloprodajnih i poslovnih prostora, skladišta, zatim internet pristup i mrežne linije. Lizing je ugovoren od jedne godine do neograničenog vremenskog perioda, i većina zaključenih ugovora o lizinga mogu se produžiti po isteku lizinga po aktuelnim cijenama na tržištu.Iznosi minimalnih plaćanja zakupnina na dan bilansa stanja koja se odnose na operativni lizing za koji se procjenjuje da se ne može otkazati prikazan je u tabeli ispod:

ne duže od godine 1,289,969od dvije do pet godina 1,919,417duže od pet godina 2,000 Ukupno 3,211,385

Ugovor o zakupu sa Radio Difuznim Centrom je potpisan na neodređeno vrijeme za zakup mjesta za bazne stanice na njihovim tornjevima. Iznos zakupa je varijabilan u zavisnosti od iskorišćenosti prostora na tornjevima. Godišnji troškovi lizinga su prikazani u izvještaju o ukupnom rezultatu kao što je prikazano u Napomeni 22.

b) ostale preuzete obaveze

Preuzete obaveze po ugovorima do datuma Izvještaja o finansijskom položaju koje nisu objelodanjene u finansijskim izvještajima su sljedeće:

31. decembar 2015. 31. decembar 2014.Ugovorene obaveze po osnovu:- kupovine nekretnina i opreme 1,056,701 1,936,375- kupovine nematerijalne imovine 4,070,225 1,645,285- održavanje i tehničke aktivnosti 244,181 588,683- marketing i sponzorstvo 384,574 170,000Ostale ugovorene obaveze troška 628,755 786,083 Ukupno 6,384,436 5,126,426

c) Upotrebne dozvole Na osnovu kupoprodajnog ugovora zaključenog 15. marta 2005. godine između Vlade Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao Prodavca i Matav Hungarian Telecommunication Company, kao Kupca, Prodavac je u obavezi da omogući Društvu dostavljanje kompletiranih molbi relevantnoj javnoj instituciji za obezbjeđivanje svih preostalih dozvola za nastavljanje i) obavljanja poslovanja i/ili ii) vlasništva i/ili poslovanja sa njihovim sredst-vima postojećim na datum potpisivanja Ugovora. Menadžment kompanije procjenjuje da u budućnosti neće biti značajnih troškova povezanih sa ovim slučajem.

83



32. devizni kursevi

Zvanični kursevi valuta koji su korišćeni za preračun deviznih pozicija Izvještaja o finansijskom položaju u EUR na dan 31. decembar 2015 i 2014:


SDR 1.2728 1.1933USD 0.8932 0.8262

33. goTovina generisana iz poslovanja

napomena 31. decembar 2015. 31. decembar 2014.Dobitak za godinu 15,863,057 21,554,759Korekcije:Porez na dobit 1,882,712 2,572,371Amortizacija 21 17,667,829 17,971,072Neto finansijski prihod 24 (1,059,844) (1,082,642)Rezervisanja za benefite zaposlenima povećanja tokom godine 16 2,551,449 90,818Rezervisanja za benefite zaposlenima iskorišćeno tokom godine 16 (101,071) -Ostale negotovinske stavke (1,388,922) 540,682Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti zaliha priznatih u okviru prihoda/rashoda 23 275,297 120,922Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti spornih potraživanja priznatih u okviru prihoda/rashoda 9 1,409,239 1,255,309

Dobit od prodaje stalne imovine 19 (956,228) (284,424)Promjena u okviru obrtnog (radnog) kapitalaPromjena na obavezama 6,802,855 5,723,315Promjena na zalihama (1,435,527) 629,773Poromjena na potraživanjima (1,084,005) (3,329,440) Rezervisanja za sudske sporove 282,500 (35,800) Rezervisanja za benefite zaposlenih (1,706,404) (356,799)Promjena na izdvojenim novčanim sredstvima (74,963) (144,864)

Gotovina generisana iz poslovanja 38,362,974 45,328,040

dodaTne informaCije

Kontakti

Crnogorski TelekomMoskovska 2981000 PodgoricaMontenegroTel: + 382 20 433 433Fax: + 382 20 225 752e-mail: [email protected]

inFormacije o berzanskom posLovanju:

Berzanski simbol Crnogorskog Telekoma: TECG

Montenegroberza a.d.PodgoricaMoskovska 7781000 PodgoricaMontenegroTel/Fax: +382 20 228 502E-mail: [email protected]

Objavio:Crnogorski Telekom © 2016

www.telekom.me

odišnji izvještaj - crnogorski telekom izvjestaj 2015 cg... · 2016-06-07 · završetak projekta...

Documents