odlagalište

UDK 628.49:699.87 Primljeno 19. 2. 2006.

GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008 997

Izbor lokacije za sanitarno odlagaliteJure Margeta, Gordan Prskalo

Kljune rijei

zbrinjavanje otpada, sanitarno odlagalite, izbor lokacije, sustavsko inenjerstvo, Malostonski zaljev

J. Margeta, G. Prskalo Pregledni rad

Izbor lokacije za sanitarno odlagalite

Prikazana je metodologija izbora lokacije za sanitarno odlagalite koja se temelji na metodama sustavskog inenjerstva. Predloena metodologija omoguava cjelovito i sustavno rjeavanje problema, otvoreno prema javnosti. Rezultat je prijedlog lokacije koja predstavlja najbolje kompromisno rjeenje u skladu s kriterijima i preferencijama sudionika i javnosti. Razvijena metodologija prikazana je na primjeru izbora lokacije za sanitarno odlagalite na podruju Malostonskog zaljeva.

Key words

waste disposal, sanitary landfill, site selection, systems engineering,Mali Ston Bay

J. Margeta, G. Prskalo Subject review

Sanitary landfill site selection

The methodology for sanitary landfill site selection, based on the systems engineering methods, is presented. The proposed methodology enables an integral and systemic resolution of problems, fully opened to public scrutiny. The result is the site proposal that constitutes the best possible compromise solution, fully compliant with the criteria and preferences expressed by participants and general public. The methodology is presented using as an example the procedure adopted for selecting the sanitary landfill site in the Mali Ston Bay area.

Mots cls

entreposage de dchets, site d'enfouissement sanitaire, slection de site, ingnierie des systmes, baie de Mali Ston

J. Margeta, G. Prskalo Ouvrage de syntse

Slection du site d'enfouissement sanitaire

La mthodologie pour la slection des sites d'enfouissement sanitaire, base sur les mthodes de l'ingnierie des systmes, est prsente. La mthodologie propose permet une rsolution systmatique et intgrale des problmes, avec la consultation du public. Le rsultat final est une proposition de site qui constitue une meilleure solution de compromis, tout fait conforme aux critres et prfrences formuls par les participants et le public. La mthodologie est prsente en utilisant comme exemple le procd adopt pour slectionner le site d'enfouissement sanitaire dans la rgion de la baie de Mali Ston.

,a c, ,,

. , .

c

c, . , . , . c .

Schlsselworte

Abfallversorgung,sanitres Mllager, Standortauswahl,Ssystemingenieurwesen, Maloston-Bucht

J. Margeta, G. Prskalo bersichtsarbeit

Standortauswahl fr ein sanitres Mllager

Dargestellt ist die Methodologie der Standortsauswahl fr ein sanitres Mllager, beruhend auf den Verfahren des Systemingenieurwesens. Die vorgeschlagene Methodologie ermglicht ein komplettes und systematisches Lsen des Problems, offen zur ffentlichkeit. Das Ergebnis ist die Auswahl eines Standortes der die beste Kompromisslsung vorstellt im Einklang mit den Kriterien und Prferentien der Teilnehmer und der ffentlichkeit. Die entwickelte Methodologie ist am Beispiel der Standortauswahl fr das sanitre Mllager im Gebiet der Maloston-Bucht dargestellt.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Margeta, dipl. ing. gra., Graevinsko-arhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu; mr. sc. Gordan Prskalo, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru, BiH

Lokacija sanitarnog odlagalita J. Margeta, G. Prskalo

998 GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008

1 Uvod

Izbor lokacije za izgradnju sanitarnog odlagalita vrlo je znaajan, ali i zahtjevan zadatak u realizaciji projekta zbrinjavanja otpada (1). Zbog toga se izbor mora provesti na temelju cjelovite analize problema i uz sudjelovanje svih dionika, a posebno stanovnika i korisnika prostora uz odlagalite. Treba teiti ravnotei oitih suprotnosti izmeu ekonomskih, drutvenih i ekolokih interesa koji se pojavljuju na tim prostorima kako bi se zadovoljili dugoroni ciljevi i potrebe obuhvaenih naselja, regije pa i ire. Konana odluka o tome gdje se i kako otpad moe odloiti mora biti rezultat cjelovite analize i pro-cjene kojom se ispituje svaka prihvatljiva lokacija u odreenom podruju, i to uz potpuno i trajno sudjelova-nje svih zainteresiranih strana. Sve potencijalne lokacije trebale bi biti predmetom detaljnih istraivanja i obuh-vatne analize, kako bi se dobile pouzdane informacije i utvrdile meusobne razlike. To je dugotrajan i skup pro-ces koji se zbog toga najee i ne provodi, to na kraju rezultira sukobom izmeu donositelja odluke i stanov-nitva, pa se projekt esto ne realizira. Takvi sloeni pro-blemi mogu se uspjeno rjeavati primjenom sustavske analize [2] ako se ona pravilno primijeni.

Cilj je sustavskoga pristupa rjeavanje problema izbora lokacije za sanitarno odlagalite ima cilj primijeniti pri-hvatljivu metodologiju kojom se izabire najbolja kom-promisna lokacija na osnovi karakteristika sustava, ras-poloivih podataka, postavljenih kriterija i ogranienja [3]. Za ostvarenje tog cilja valja upotrijebiti znanstvene postavke sustavskog inenjerstva te djelotvorne alate prihvatljive za konkretan problem [4].

Openito, metodologija izbora lokacija za sanitarno od-lagalite treba jednim dijelom biti skup politiko-eko-nomskih, a drugim tehniko-tehnoloko-ekolokih aktiv-nosti vezanih za cjelokupni prostor, odnosno prostor na kojem ive korisnici za koje se trai prikladno rjeenje zbrinjavanja/odlaganja otpada.

Cilj jest: x smanjiti mogunost greke x ukljuiti u analizu cijelo podruje i sve njegove pro-

storne znaajke: prirodne, drutvene, infrastrukturne, ekonomske itd.

x smanjiti/racionalizirati istrane radove x poveati opseg istranih radova samo na moguim,

realno ostvarivim lokacijama; x jasno predstaviti donositelju odluke rjeenje, njego-

ve prednosti i mane, te mogue varijante rjeenja x jasno prezentirati utjecaje pojedinih rjeenja (ekolo-

ke, ekonomske, drutvene itd.) x postii cjelovito ukljuivanje javnosti u proces rjea-

vanja problema

x ukljuiti sve zainteresirane grupe u cijeli postupak x osigurati transparentnost i demokratinost postupka.

Kljuna dimenzija takvog problema jest prostor, odnosno prostorni aspekti, i to cjeloviti prostor na kojem problem treba rijeiti ili moe posluiti za rjeavanje prob-lema. U ovako jako osjetljivim drutvenim temama nu-no je pokazati nepristranost u razmatranju moguih lo-kacija, to se moe postii jedino ako se cijeli prostor na isti nain i istom detaljnou ravnopravno tretira. Druga jedimenzija vizualizacija, odnosno zornost prostora i njegovih karakteristika i utjecaja. Zornost je nuna ka-ko bi svi sudionici imali jednake uvjete spoznavanja i razumijevanja problematike koja se obrauje te mogu-nost aktivnog sudjelovanja u usmjeravanju rjeenja k prihvatljivom kompromisu. Svi sudionici moraju doiv-jeti prostor, njegova ogranienja i pogodnosti za odlaga-lite otpada, odnosno pozitivne i negativne znaajke, a posebno one vezane uz kriterije iskljuivosti (da/ne).

Ove dvije kljune dimenzije nune za rjeavanje proble-ma danas se mogu uspjeno nadomjestiti GIS tehnologi-jama koje su izvrsna supstitucija za osobni obilazak pros-tora i njegovo doivljavanje [5]. Uz to GIS zorno prikazuje i druge znaajke prostora koje se ne mogu lako uoiti(pogotovo ne od strane nestrunjaka) primjerice, geolo-ke i hidrogeoloke znaajke prostora. GIS omoguavaupoznavanje cjelokupnog prostora odjednom to bitno pomae sagledavanje cjeline i njezinih posebnosti te jednakom i ravnopravnom tretiranju cjeline prostora [6].

U ovome emo radu razmotriti etveroetapnu metodolo-giju zasnovanu na sustavskome pristupu izboru lokacije sanitarnog odlagalita primjenom sustavskog inenjerst-va i GIS-a.

2 Metodologija izbora lokacije za sanitarno odlagalite

Za ostvarivanje postavljenih ciljeva te potrebe sustavnog rjeavanja problema predlae se metodologija izbora lokacije za sanitarno odlagalite. Ova metodologija rje-ava problem u etiri etape (etveroetapni postupak) (slika 1.). Etape su:

1. Etapa - postavljanje zadataka

Ova etapa osigurava osnovne politiko-pravne uvje-te za gradnju sanitarnog odlagalita, a rezultat je od-luka o gradnji potvrena od nadlene uprave, odnos-no institucije. Ovim se ostvaruju osnovni planski uv-jeti te polazni okvir za rjeavanje problema. Potvr-uje se osnovno opredjeljenje da se odlaganje otpada rjeava izgradnjom sanitarnog odlagalita.

2. Etapa - prethodno odabiranje skupa realnih i provedivih rjeenja

J. Margeta, G. Prskalo Lokacija sanitarnog odlagalita

GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008 999

Sastoji se od tri podetape od kojih su prve dvije uvi-jek obvezatne dok potreba za treom ovisi o veliini razmatranog podruja odnosno veliini skupa rjee-nja koji je definiran u prvoj i drugoj podetapi.

2.a odreuje podruja moguih rjeenja postupkom eliminiranja negativnog podruja na temelju kriterija iskljuivosti. Rezultat su pozitivna podruja, odnosno podruja moguih rjeenja.

Etapa 2.a pripada aktivnostima takozvanog makrozoni-ranja rjeenja, odnosno odabira podruja rjeenja, dok sljedea etapa 2.b pripada u aktivnostima takozvanog mikrozoniranja rjeenja, odabira lokacija.

Ako se s (P) oznai ukupno razmatrano podruje u ko-jem se eli pronai najprihvatljivije rjeenje ono je sas-tavljeno od dva podruja, podskupa:

PPP (1)

gdje su:

P+ - podruje moguih rjeenja (pozitivno podruje)P- - eliminirano podruje, tj. podruje u kojem nema

moguih rjeenja (negativno podruje).

Negativno je ono podruje ( P ) koje ne zadovoljava iskljuive kriterije, odnosno:

kPPPP ,...,21 (2)

gdje su:

kPPP ,...,, 21 - negativna potpodruja po eliminacijskim kriterijima ili kriterijima iskljuivosti k

- broj eliminacijskih kriterija

Podruja rjeenja (P+ ) preostalo je potpodruje, odnosno: PPP (3)

Vizualizacija prostora i kriterija na ovom je koraku rje-avanja problema veoma korisna i praktino nezamjenji-va komponenta. Stoga se koristi GIS-om i njegovim me-todama.

2.b odreuje skup rjeenja unutar odreenog pod-ruja moguih rjeenja (P+).

Rezultat je skup lokacija koje ine skup moguih rjeenja;

Unutar pozitivnog potpodruja (P+) nalazi se konani broj moguih lokacija i skup rjeenja (A). Ako je skup:

^ ,`...1, niPaaAA ii tada je A skup rjeenja, odnosno alternativa. (4)

Iz praktinih razloga ali i objektivnosti cijelog procesa, poeljno je da broj rjeenja (n) u skupu (A) bude mn dd3 ,to znai da je najmanji broj potrebnih alternativa za

daljnju objektivnu analizu 3. Preporuuje se da (m) bu-de u granicama od 5 do 10. Broj lokacija je rezultat inte-resa i zahtjeva javnosti te donositelja odluka, ali i pos-ljedica potrebe ravnopravnog tretiranja svih lokacija, a sve da bi se izbjegla pristranost. Rezultat je najeevelik broj lokacija (m).

2.c prethodno rangiranje skupa moguih lokacijakoje ima za cilj eliminiranje najmanje prihvatljivih.

Ova se podetapa provodi u sluaju da razmatrano pod-ruje zauzima veu povrinu, odnosno da je pronaenznaajan broj moguih rjeenja te je broj rjeenja preve-lik i skup za kvalitetnu analizu (veliki trokovi i dugo-trajan proces) pa je potrebno skup smanjiti eliminiranjem nie rangiranih lokacija. To se provodi postupkom pret-hodnog rangiranja koristei se manjim brojem najvani-jih kriterija kriteriji s najveim teinskim vrijednosti-ma (hidrogeoloka pogodnost, utjecaj na zdravlje, trans-portni trokovi itd.) ili samo jednog od njih koji znatno utjee na izbor.

U sluaju da je n ! m = 10, tada se provodi 2.c potetapa gdje se eliminiraju najslabija rjeenja po najvanijim kriterijima (kriteriji s veim teinskim vrijednostima). Razvrstavanje, odnosno eliminiranje najslabijih rjeenja moe biti zasnovano na viekriterijskom ili jednokrite-rijskom postupku. U sluaju velikog broja alternativa (m, vrlo velik kao rezultat interesa javnosti) primjenjuje se samo najvaniji kriterij ili vie njih, ali iterativno kao jednokriterijski postupak:

^ `AaafMax )( (5) A - skup rjeenja/alternativa

1: RAf o - kriterij koji razvrstava alternative.

Rjeenje problema je ukupni poredak alternativa u skupu A. Ovo je dobro postavljen problem jer pri odreivanju optimalne alternative a~ nejednakost Aaafaf ii t ),()~(ima smisla.

Ako je skup ^ ` piaAA i ,...,2,1, ukupni poredak al-ternativa, iz daljnjeg procesa odbacuju se rjeenja ai kod kojih je p>m.

U iterativnom postupku kad se primjenjuje vie kriterija, primjenom prvog eliminira se manji broj najslabije ran-giranih lokacija i dobije manji skup moguih rjeenja A.

^ ` 1,...,2,1,' miaAA i (6) Primjenom sljedeeg kriterija postupak se ponavlja, skup preostalih lokacija se jo vie smanjuje i tako redom dok se ne dobije zadovoljavajui broj lokacija ili iscrpe svi glavni kriteriji. Ako se smatra nunim, postupak rangi-ranja moe se provesti uporabom svih glavnih kriterija odjednom primjenom viekriterijskog postupka.


1000 GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008

Vizualizacija problema, kriterija i njihovih veliina uve-liko pomae prihvaanju postupka i rezultata. Nema skri-venih elemenata postupak je jasan, razumljiv i objektivan.

3. Etapa - viekriterijsko rangiranja To je cjelovito rangiranje moguih rjeenja/lokacija. U ovome se postupku rangiranja primjenjuju svi dogovo-reni kriteriji tako da je postupak viekriterijski:

^ `AaafafafafMax kj )(),...,(),...,(),( 21 (7) fj(a), j = 1, 2,, k, gdje je k broj kriterija.

Ovako postavljen problem nema rjeenja u obliku ukup-nog poretka u skupu A kao u jednokriterijskom proble-mu jer pojam optimalne alternative nema smisla, tj. za-datak nije dobro postavljen (strukturiran). U opem slu-aju ne postoji alternativa a~ takva da je:

ijAaafaf iijj t ,),()~( (8)

Meutim, ovakvi su problemi stvarni i esti kao to je i izbor lokacije za sanitarno odlagalite te je nuno prona-i kompromisno rjeenje.

Ako su a i b dva rjeenja/alternative iz skupa A tak-ve da vrijedi:

),...,2,1(),()( kjbfaf jj t , (9)

pri emu je barem jedna nejednakost stroga, tada kae-mo a dominira nad b. Na ovaj nain dobiva se dje-lomini poredak u A i zove se poredak dominacije. Po-redak dominacije jest openito vrlo siromaan ak i ako problem sadri samo nekoliko kriterija i esto se dogaa da je poredak dominacije prazan.

Kao pomo donositelju odluke, u takvim situacijama za rjeavanje konkretnih problema razvijene su tri osnovne grupe metoda [7]:

x metode agregiranja koje se koriste funkcijama koris-nosti (utility functions)

x razne interaktivne metode (metode cjenkanja)

x metode vieg ranga.

U praksi se najvie rabe metode viega ranga.

4. Etapa - analiza i predlaganje rjeenja

U ovoj etapi analiziraju se rezultati i stabilnost postupka rangiranja. Ako je vie alternativa prihvatljivo postupak se ponavlja za najprihvatljivije, uz provoenje dodatnih istraivanja i samo projektiranje kojima se preciznije odreuju znaajke pojedinih lokacija i rjeenja na tim lokacijama, odnosno vrijednosti kriterija odabira i/ili uvode novi kriteriji. Isto je uglavnom isplativo samo za manji skup dobrih lokacija 2 - 3, odnosno za lokacije koje su najbolje po rangu. Rezultat ponovljenog viekri-terijskog postupka je najbolja kompromisna lokacija.

3 Primjer

Osnovni podaci i obuhvatno podruje (slika 2.) preuzeti su iz projekta Neum - regionalni sustav za odvoenje ot-padnih voda i upravljanje krutim otpadom [8] u kojem je jedan od glavnih zadataka na predvienom podrujupronai lokaciju za izgradnju sanitarnog odlagalita kao rjeenje zbrinjavanja otpada naselja Neum, Klek, Komar-na, Duboka i Ston. Cilj je zatita Malostonskog zaljeva od utjecaja zagaivanja koji generira kruti otpad na nje-govu slivnom podruju.

Otpad naselja Neum i Ston trenutano se odlae na lokaciji Klepovica (BIH) koja se nalazi sjeverozapadno od grada Neuma, udaljena oko 7,5 km od centra, dok se otpad iz drugih naselja ovog podruja odvozi na odlagalita u Metkoviu i Ploama.

Slika 1. etveroetapni postupak izbora lokacije za sanitarno odlagalite


GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008 1001

1. Etapa Vrlo loe stanje u sustavu zbrinjavanja i odlaganja otpa-da te ugroavanje izvora pitke vode i vodnih resursa na-vele su politike i nadlene strukture da donesu odluku o izgradnji sanitarnog odlagalita. Projekt je predloen kao probni projekt BIH-a i Hrvatske GEF-ovu projektu Determination of priority action for the further elabora-tion and implementation of the Strategic Action Program for the Mediterranean Sea (GF/ME/6030-00-08). Projekt je prihvaen i realiziran tijekom 2004. -2005.

2. Etapa Prethodna analiza podruja napravljena je na osnovi dos-tupnih karata i drugih relevantnih podataka.

Za eliminiranje negativnog podruja, odnosno definira-nje pozitivnog podruja, u ovome su primjeru uporablje-ni sljedei eliminacijski kriteriji: x udaljenost od povrinskih voda: najmanje 400 m od

obalne crte

x udaljenost od cesta: 300 m od magistralne ceste, 150 m od ostalih cesta

x udaljenost od naseljenih mjesta: udaljenost od veihnaselja 1 km, a od manjih naselja i pojedinanih ku-a 500 m

x udaljenost od ekolokih, povijesnih i drugih vrijed-nih podruja (sakralni objekti, arheoloka nalazita itd.): udaljenost najmanje 100 m

x podruja s velikim nagibom terena

x geoloka pogodnost: na osnovi geoloke karte izdvo-jeno je podruje koje nije pogodno za odlaganje ot-pada

x hidrogeoloka pogodnost: na osnovi hidrogeolokih podataka i karata [9] izdvojeno je podruje s privile-giranim pravcima podzemne vode

x udaljenost od izvorita pitke vode: udaljenost najma-nje 1 km.

Slika 2. Podruje projekta Malostonski zaljev


1002 GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008

Za svaki kriterij GIS tehnologijom odreeno je pripada-jue podruje. Preklapanjem svih izdvojenih podrujadobije se ukupno izdvojeno podruje po svim eliminacijs-kim kriterijima, (slika 3.). Cilj je ovog postupka izdvaja-nje podruja koje ne treba dalje analizirati niti terenski ispitivati (slika 3.) pa se vea pozornost moe posvetiti podruju koje je ocijenjeno kao pozitivno. Drugim rije-ima, kvantitativnim smanjenjem podruja poveana je kvalitativna analiza preostalog. Mogu se primijeniti jo neki eliminacijski kriteriji, no u ovome postupku ne tre-ba pretjerivati i uvoditi velik broj kriterija jer to moe dovesti do neopreznog iskljuivanja odreenih podruja koja zasluuju detaljniju analizu [11].

Nakon odreivanja pozitivnog podruja (slika 4.), dalj-nje aktivnosti provedene su u suradnji s lokalnim insti-tucijama (Komunalno poduzee Neum, Mareko-Neum), te se na osnovi dosadanjih projekata koji su obraivali pojedine lokacije [10] i izvrenih terenskih istraivanja, definirao skup moguih lokacija. Skup moguih lokacija koje se nalaze unutar pozitivnog podruja odredili su strunjaci na temelju karakteristika terena (vlasnitvo

zemljita, topografske znaajke, namjena zemljita, oko-li lokacije, itd.) i karakteristike budueg odlagalita (koliina otpada, volumen, sastav otpada, pristupni put, prikljuak na vodovod, ostala infrastruktura, itd.).

Kao rezultat 2.b potetape predloene metodologije dobiven je skup realnih i izvodivih lokacija (slika 4.): x L1. STOLOVI x L2. RADE I x L3. RADE II x L4. KLEPOVICA x L5. MJENOVIIx L6. TUNJICA x L7. EPIKUEx L8. BOLJEVII

Broj od 8 lokacija nije prevelik, tako da bi se potetapa 2.c mogla izostaviti. Meutim, radi racionalizacije vie-kriterijskog postupka odlueno je da se broj jo vie sma-nji. Smanjenje je zasnovano primjenom kriterija - trans-

Slika 3. Izdvojeno negativno podruje po eliminacijskim kriterijima


GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008 1003

portni trokovi koji je u sustavu zbrinjavanja otpada najskuplja komponenta. Na ovaj je nain postavljen jed-nokriterijski problem koji se moe jednostavno rijeiti. Analizom transportnih udaljenosti zakljueno je da pos-toje dvije grupe lokacija u odnosu na ovaj kriterij:

1. grupa sadri est potencijalnih lokacija kod kojih transportne udaljenosti ne prelaze 25 km (24,6 km)

2. grupa sadri dvije potencijalne lokacije kod kojih transportne udaljenosti prelaze 40 km (43,9 km)

Slika 4. Poloaj potencijalnih lokacija unutar pozitivnog podruja


1004 GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008

Kako je rije o malom podruju s manjim naseljima i koliinama otpada, 2. grupa lokacija (epikue, Bolje-vii) zbog relativno velikih udaljenosti eliminirana je iz daljnjeg postupka.

Normalno, mogue je u podetapi 2.c primijeniti i viekriterijsku analizu sa manjim brojem najvanijih kriterija, a sve kako bi se broj lokacija u narednoj etapi izbora kompromisnog rjeenja smanjio. U ovom primje-ru to nije bilo nuno.

3. Etapa

Izbor najpovoljnije (kompromisne) lokacije u viekrite-rijskom postupku napravljen je primjenom kriterija koji su svrstani u tri glavne grupe: A) ekoloki B) drutveni C) ekonomski.

Za ove tri osnovne grupe kriterija koje odreuju odrivost sustava sanitarnog odlagalita izraena je hijerarhijska struktura kriterija, (slika 5.). Ova je struktura usuglaena s donositeljima odluke i dionicima. Svakom kriteriju je dodana pripadajua teinska vrijednost koja je u ovom

Slika 5. Hijerarhijska struktura kriterija i pripadajue teinske vrijednosti


GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008 1005

primjeru odreena na temelju ekspertne prosudbe va-nosti i prosudbe lokalnih dionika, (slika 5.). Uvijek je poeljno teinske vrijednosti odrediti sustavskom anali-zom to ireg kruga strunjaka, dionika i svih drugih za-interesiranih sudionika. To podrazumijeva i odgovaraju-u analizu osjetljivosti dobivenog rjeenja.

Usklaivanje teinskih vrijednosti grupa kriterija i kri-terija pojedinano kao i procjena potencijalnih lokacija prema predloenim kriterijima provedena je metodom AHP (14), koritenjem programskim paketom EXPERT CHOICE kojim se proraunavaju teinske vrijednosti svih kriterija na osnovi procjena vanosti kriterija njiho-vim meusobnim usporedbama [12]. Nakon odreivanja teinskih vrijednosti kriterija za svaku potencijalnu lokaci-ju izvreno je utvrivanje vrijednosti kriterija. U ovom primjeru primijenjeno je kvalitativno ocjenjivanje u ras-ponu vrijednosti od 1 do 10 za sve numeriki nemjerlji-ve kriterije. Mjerljivi su kriteriji uzeti u skladu s prora-unanim vrijednostima. U poetnoj fazi rjeavanja prob-lema svi detaljni podaci nisu poznati jer se ne mogu do-biti bez projektiranja svake lokacije. S obzirom da je neracionalno projektirati svaku raspoloivu lokaciju to se u poetnoj analizi izostavlja. Ovi se kriteriji unose u analizu u iduim etapama rjeavanja problema, kod ko-jih se obino analiziraju samo tri najbolje rangirane lo-kacije za koje se treba izraditi bar idejno rjeenje. Ulazni su podaci prikazani u tablici 1. Viekriterijalna je analiza izraena programskim paketom DECISION LAB 2000, [13] koji sadrava sve navedene metode Promethee I i II, GAIA [15].

Slika 6. Rezultati rangiranja metodom PROMETHEE II [15].

Primjenom metode PROMETHEE I i II (15) dobiveni su rezultati prikazani na slici 6. Najbolja je varijanta Mjenovii, zatim Rade II, Stolovi i tako redom.

Detaljniji uvid u stabilnost rezultata rangiranja i bolji prikaz samog problema i rezultata omoguava program-ski paket GAIA kojimse bitne karakteristike n-dimen-zijskoga problema (u primjeru 25-dimenzijski, jer su se lokacije vrednovale po 25 kriterija) geometrijski predstav-ljaju u dvodimenzijskom prostoru. Na slici 7. vidi se dis-

perzija kriterija to upozorava na slabu strukturiranost problema, tj. difuznost njegovih osnovnih parametara. Potencijalne lokacije su takoer razbacane to poka-zuje da su im bitne znaajke relativno razliite. Moe se uoiti da je lokacija L3. (Rade II) po svojim znaaj-kama oprena u odnosu na ostale, dok se odreena blis-kost uoava kod lokacija L1. (Stolovi), L5. (Mjenovii)i L6. (Tunjica).

4. Etapa Primjenom postupka izbora lokacije za sanitarno odla-galite uporabom odabranih jednokriterijalnih metoda i viekriterijalne analize kao rjeenje dobiva se lokacija Mjenovii koja ima prednost u odnosu na ostale. Dobi-vena lokacija je rjeenje postupka po jednom scenariju vrjednovanja, odnosno teinskih vrijednosti kriterija i vrijednosti ostalih parametara. Da bi se utvrdila stabil-nost rjeenja moe se analizirati nekoliko razliitih sce-narija teinskih vrijednosti, koji mogu rezultirati istim ili razliitim rjeenjem. Daljnji rad ekspertnog tima te-melji se na odreivanju novih scenarija teinskih vrijed-nosti, valoriziranju dobivenih rjeenja, te prezentiranju svih nunih informacija donositeljima konane odluke koji e na osnovi detaljnijih podataka o varijantama mo-i kvalitetnije spoznati problem radi donoenja konanogakompromisnoga rjeenja.

Slika 7. Geometrijski prikaz problema s programskim paketom GAIA

Teinske vrijednosti uvelike utjeu na rangiranje lokaci-ja, pa je stoga uvijek vano analizirati njihov utjecaj na rjeenje. Takva analiza omoguava argumentirano obraz-loenje rezultata i lake prihvaanje rjeenja od strane svih sudionika. Naime, razliite grupe dionika imaju razliite preferencije u odnosu na pojedine grupe kriteri-ja, odnosno glavne kriterije odrivosti. Nekima su naj-vaniji ekoloki kriteriji, drugima drutveni, a treima ekonomski. Stoga je vano znati koliko je rjeenje stabilno


1006 GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008

ako se teinske vrijednosti mijenjaju. Analiza osjetljivosti rjeenja u ovome primjeru provedena je promjenom te-inskih vrijednosti pojedinih grupa kriterija. Predloena su etiri scenarija. U prvom scenariju vee teinske vri-jednosti dane su grupi ekolokih kriterija, u drugom drut-venim, treem ekonomskim, dok su u etvrtom scenariju

vrijednosti iste (tablica 2.). Na osnovi ovih rezultata mo-gu se analizirati rjeenja u sluaju preferiranja razliitih zainteresiranih grupa u postupku odluivanja i njihova utjecaja na izbor lokacije. Rezultati pokazuju da dvije potencijalne lokacije imaju znatniju prednost u odnosu na sve ostale, L3.-Rade II i

Tablica 1. Ulazni podaci:kriteriji i njihove teinske vrijednosti

Oznaka POTENCIJALNE LOKACIJEKRITERIJI

L1 L2 L3 L4 L5 L6 Teine min/maks

A E K O L O K I A1 Znaajke lokacije A11 Geoloka pogodnost 6 3 3 2 4 4 0,032 maksA12 Hidrogeoloka pogodnost 6 4 3 2 5 4 0,062 maksA13 Topografska pogodnost 5 6 8 3 5 5 0,021 maksA14 Prirodne barijere 4 5 8 4 5 4 0,022 maksA15 Klimatska pogodnost 4 4 5 4 5 4 0,015 maksA16 Seizmika pogodnost 3 3 3 3 3 3 0,014 min A2 Kriteriji utjecaja A21 Utjecaj na ljudsko zdravlje 5 4 6 3 4 5 0,094 min A22 Utjecaj na eko-sustav 4 5 6 3 4 4 0,044 min A23 Utjecaj na zrak 4 3 5 4 4 5 0,020 min A24 Utjecaj od buke 4 3 5 4 4 5 0,009 min A3 Kriteriji za kr A31 Okrenost terena-morfologija 5 3 3 2 4 5 0,017 min A32 Dubina erozijskog bazisa* - - - - - - 0,036 maks

A33 Veza povrinske i podzemne* vode - - - - - - 0,041min

A34 Udaljenost od zona sanitarne zatite 5 1 1,5 0 6 7 0,073maks

B D R U T V E N I B1 Udaljenost od naselja 700 800 1000 1000 800 900 0,052 maksB2 Opa prihvatljivost 5 3 6 2 5 5 0,034 maksB3 Prihvatljivost lokalne zajednice 2 1 2 1 2 2 0,074 maksB4 Imovinsko-pravni odnosi 10 0 0 100 30 30 0,017 maksB5 Utjecaj prijevoza otpada 5 3 3 3 4 5 0,010 min B6 Utjecaj na zahvate vode 5 3 3 1 5 6 0,063 min C E K O N O M S K I

C1 Investicijski

C11 Transportni trokovi 230,02 153,70160,72

209,82 239,52 247,91 0,058

min

C12 Trokovi izgradnje* - - - - - - 0,036 min C13 Trokovi rada* - - - - - - 0,027 min C14 Trokovi zatvaranja* - - - - - - 0,016 min

C15 Trokovi infrastrukture (103 KM) 700 595 500 450 700 800 0,030min

C2 Tehniko-tehnoloki C21 Prostorni kapacitet 4 9 7 3 6 5 0,005 maks

C22 Mogunost etapne gradnje i proirenja 3 9 8 3 6 5 0,005maks

C23 Stabilnost i nosivost tla* - - - - - - 0,012 maksC24 Mogunost prekrivanja otpada 4 4 5 3 6 6 0,015 maks

C25 Mogunost zbrinjavanja procjedne vode 5 4 4 3 6 5 0,026maks

C26 Mogunost iskoritenja odlagalinog plina 2 2 2 2 2 2 0,019maks

* Nedostupni podaci na ovoj razini obrade


GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008 1007

L5.-Mjenovii, jer su uvijek prva ili druga po rangu. L5.-Mjenovii prva je po rangu jedino ako se najveavanost daje grupi ekolokih kriterija, dok je u svim dru-gim sluajevima najprihvatljivija lokacija L3.-Rade. Ovako obraeni rezultati mogu se ponuditi donositelji-ma odluke kao rjeenje problema izbora lokacije za sa-nitarno odlagalite jer se odluuju samo izmeu dvije lokacije s jasnim prednostima i manama svake od njih. Koju e od ove dvije lokacije izabrati donositelji kona-ne odluke (politike strukture) ovisi o scenariju koji eprihvatiti. Skupina kompetentnih strunjaka predloenom metodo-logijom ima zadatak ponuditi kvalitetna rjeenja s odgo-

varajuim pretpostavkama za svako rjeenje. Konkretno navedene lokacije su rjeenja izbora lokacije za sanitar-no odlagalite po odreenim scenarijima u kojima je dana vea vanost jednoj ili drugoj grupi kriterija, ili su pak sve grupe po vanosti iste. Drugim rijeima, ovdje se ne daje jedno rjeenje ve se donositeljima konane odluke pomae u cjelovitom spoznavanju problema i u skladu s tim donoenju kvalitetnog i provedivog rjeenja. Potrebno je istaknuti da je ovo tek prethodna analiza po-slije koje moe slijediti detaljnija analiza nakon projektira-nja ovih dviju lokacija, jer ostale lokacije oito nisu kon-kurentne, osim ako u ovome koraku konano rjeenje nije ve odabrano. Na temelju detaljnijih analiza karak-

Tablica 2. Teinske vrijednosti za grupe kriterija po razliitim scenarijima

ScenarijiGrupe kriterija SC 1 SC 2 SC 3 SC 4

Ekoloki 0,50 0,25 0,25 0,33 Drutveni 0,25 0,50 0,25 0,33 Ekonomski 0,25 0,25 0,50 0,33

Tablica 3. Teinske vrijednosti za kriterije po razliitim scenarijima

A11 A12 A13 A14 A15 A16 A21 A22 A23 A24 A31 Kriteriji

Scenarij Teinske vrijednosti

SC 1 0,032 0,062 0,021 0,022 0,015 0,014 0,094 0,044 0,020 0,009 0,017 SC 2 0,016 0,031 0,011 0,011 0,007 0,007 0,047 0,022 0,010 0,005 0,008 SC 3 0,016 0,031 0,011 0,011 0,007 0,007 0,047 0,022 0,010 0,005 0,008 SC 4 0,022 0,041 0,014 0,015 0,010 0,009 0,063 0,029 0,013 0,006 0,011

A32 A33 A34 B1 B2 B3 B4 B5 B6 C11 C12 Kriteriji

ScenarijTeinske vrijednosti

SC 1 0,036 0,041 0,073 0,052 0,034 0,074 0,017 0,010 0,063 0,058 0,036 SC 2 0,018 0,020 0,036 0,104 0,067 0,149 0,034 0,020 0,126 0,058 0,036 SC 3 0,018 0,020 0,036 0,052 0,034 0,074 0,017 0,010 0,063 0,115 0,071 SC 4 0,024 0,027 0,049 0,069 0,045 0,099 0,023 0,014 0,084 0,077 0,048

C13 C14 C15 C21 C22 C23 C24 C25 C26

Teinske vrijednosti SC 1 0,027 0,016 0,030 0,005 0,005 0,012 0,015 0,026 0,019 SC 2 0,027 0,016 0,030 0,005 0,005 0,012 0,015 0,026 0,019 SC 3 0,054 0,032 0,061 0,010 0,011 0,025 0,030 0,052 0,039 SC 4 0,036 0,022 0,041 0,007 0,007 0,016 0,020 0,035 0,026

Tablica 4. Poredak potencijalnih lokacija prema metodi PROMETHEE II ( Phi) (15) za razliite scenarije dodjele teinskih vrijednosti

SC 1 SC2 SC 3 SC4 ScenarijiPoredak potencijalnih lokacija prema metodi PROMETHEE II ( Phi)

L5 ( 0,10 ) L3 ( 0,20 ) L3 ( 0,17 ) L3 ( 0,14 ) L3 ( 0,04 ) L5 ( 0,05 ) L5 ( 0,05 ) L5 ( 0,07 )

L4 ( -0,01 ) L4 ( -0,02 ) L2 ( 0,01 ) L4 ( -0,03 ) L6 ( -0,04 ) L6 ( -0,03 ) L4 ( -0,04 ) L6 ( -0,05 ) L1 ( -0,04 ) L1 ( -0,07 ) L6 ( -0,09 ) L1 ( -0,06 )

Potencijalne lokacije

(Phi)

L2 ( -0,05 ) L2 ( -0,13 ) L1 ( -0,09 ) L2 ( -0,06 )


1008 GRAEVINAR 58 (2006) 12, 997-1008

teristika samo ovih dviju lokacija, i to na osnovi novih podataka i prorauna, mogu se dobiti preciznije vrijed-nosti veliine kriterija, te veliine onih kriterija koje u prvoj etapi rjeavanja problema nisu bile uzete u obzir. Ponovljenim rangiranjem samo dviju lokacija dobit ese jasnija slika prednosti i nedostataka svake od njih, te e se tako lake i sigurnije odabrati najprihvatljivije kompromisno rjeenje-lokacija. U ovome radu taj postu-pak nije prikazan jer investitor jo nije naruio detaljnija istraivanja dviju najprihvatljivijih lokacija.

4 Zakljuak

Iz prikazanog se primjera vidi da je predloena metodo-logija obuhvatna, te da sustavskim pristupom omogua-va djelotvorno rjeavanje problema izbora lokacije sani-tarnog odlagalita. Postupak izbora prihvatljive lokacije je jasan i razumljiv za sve sudionike procesa. To poseb-no vrijedi za prvu etapu rjeavanja problema u kojoj se primjenjuju eliminaciski kriteriji GIS tehnologijom. Uz to, postupak je racionalan i zbog toga lako izvediv jer se u poetnoj fazi, kada se analizira velik broj potencijal-nih lokacija, osniva na lake dostupnim i jeftinijim po-dacima. Tek nakon eliminiranja najveeg broja nie ran-giranih prilazi se projektiranju i istraivanju najbolje rangi-ranih lokacija i njihovoj detaljnijoj analizi i rangiranju. Primjenom alata sustavskog inenjerstva omoguava se

sveobuhvatna i racionalna analiza valjanosti i osjetljivosti rjeenja na temelju koje se moe predloiti najprihvatlji-vije rjeenje za odreeno podruje. Takvom metodolo-gijom mogue je na osnovi argumentiranih stavova sprijeiti nepotrebna suprotstavljanja javnosti, interesnih grupa i donositelja odluke, te postii nuni koncenzus za donoenje odluke o konanom zbrinjavanja otpada.

Kvaliteta cijelog postupka najvie ovisi o kvaliteti ulaz-nih podataka. S obzirom da se u procesu eliminiranja neprihvatljivih podruja uglavnom rabe pouzdani pros-torni podaci/karte, i to GIS tehnologijom, greke su vrlo male. Cijeli je postupak vidljiv pa zbog toga i vrlo uvjerljiv. U drugom dijelu postupka, kada se rangiraju lokacije na temelju veeg broja kriterija, vanost ulaznih podataka je vea, osobito u sluaju izravno nemjerljivih kriterija. U takvim sluajevima analiza osjetljivosti i utjecaja po-jedinih kriterija i njihovih teinskih vrijednosti kljuna je pomo u donoenju konane prosudbe o valjanosti/rangu pojedinih lokacija. Konanu odluku treba donijeti tek nakon izrade idejnih projekata najkonkurentnijih lokaci-ja jer se tek tada mogu dobiti svi potrebni podaci za pre-ciznije rangiranje ovih lokacija. Zbog svega navedenog moemo zakljuiti da primjena prikazanog postupka moe biti od velike pomoi u rjeavanju ovog vrlo osjetljivog drutvenog problema.

LITERATURA[1] AEA Technology Environment, Culham, Abingdon,

Oxfordshire, UK: BiH Solid Waste Management Strategy, EU PHARE , 2000.

[2] Margeta, J.: Uvod u sistemsko inenjerstvo u projektiranju i upravljanju volumenima akumulacija, Graevinski fakultet, Split 1998.

[3] upi, M. E.; Rao, V. M: Savremeno odluivanje Metode i primjena, Beograd, 1991.

[4] Joerin, F.; Golay, F.; Musy, A.: GIS and Multicriteria Analysis for Land Management, COST C4 Final Conference, 1998;

[5] Siddiqui; Everett; Vieux: Landfill Siting Using GIS, A Demostration, Journal of Environmental Engineering, June 1996., 515-523.

[6] Hung-Yueh Lin; Jehng-Jung Kao: Enhanced spatial model for landfill siting analysis, Journal of environmental engineering, 1999.

[7] Salmainen, P.; Hokkanen, J.; Lahdelma, R.: Comparing multicriteria methods in the context of environmental problems,European Journal of Operational Research 104, 1998, 485-496.

[8] Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru: Neum regionalni sustav za odvoenje otpadnih voda i upravljanje krutim otpadom, Mostar, 2004;

[9] Milanovi, P. T.: Geoloko inenjerstvo u karstu, Stolac, BIH, 1989.

[10] Zavod za vodoprivredu Sarajevo: Studija regionalne sanitarne deponije Neum-Mljet, Sarajevo, 1990.

[11] Milanovi, Z.: Deponij - trajno odlaganje otpada, Zagreb 1992; [12] Mummolo, G.: An Analytic Hierarchy Process Model for

Landfill Site Selection, Journal of Environmental Systems, Volume 24 (4),1996.

[13] Decision Lab: North America Headquarter Visual Decision Inc, Vancouver, Canada

[14] Saaty T. L. (1980). The Analytic Hierarchy Process. McGraw Hill, New York

[15] Brans J. P., Vincke Ph. (1984). Preference Ranking Organisation Method for Enrichment Evaluations (The PROMETHEE Method for Multiple Criteria Decision-Making).Centrum voor Statistiek en Operationeel Onderzoek, Vrije Universiteit Brussel

odlagalište

Documents