odluku o donošenju bale · 2015-05-18 · građevina poslovne i društvene namjene uključujući i...

51 Urbanistički plan uređenja naselja Bale Općina Bale Broj ugovora: 5767 Godina: 2007.

Temeljem članka 26b. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), te članka ____ Statuta Općine Bale (SN ____ br. __), Općinsko vijeće Općine Bale na sjednici dana ________ 2007. godine donosi

Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Bale

Članak 1. Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Bale (u daljnjem tekstu: Plan). Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u službenom glasilu Općine Bale. Plan se ovjerava i čuva u šest izvornih primjeraka, od kojih se obvezno jedan dostavlja nadležnom uredu državne uprave u Istarskoj županiji i jedan Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA BALE

Članak 2.

Plan se donosi za dugoročno razdoblje, s planskim predviđanjima do 2010. g., s time da se za određene elemente (prometni, energetski, telekomunikacijski i komunalni sustav) planiranje vrši za duže vremensko razdoblje, do 2020.g. Za prostorne potrebe, koje bi se mogle javiti nakon 2010. g., a koje u vrijeme izrade ovog Plana nisu bile detaljnije utvrđene, kao i prilikom izrade izmjena i dopuna ovog Plana, koristiti će se ovaj Plan, u skladu s osnovnom namjenom prostora i predloženim mogućim rješenjima što ih Plan sadrži. (0). OPĆE ODREDBE Članak 3.

Granica obuhvata Plana je identična granicama građevinskog područja naselja Bale (izdvojeni dio Bale), prema PPUO Bale (Službeni glasnik Općine Bale 07/06).

Članak 4 .

Planom se utvrđuju osnove uređivanja prostora u skladu s potrebama društvenog i gospodarskog razvoja naselja Bale, a posebno:


- osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog uređivanja, - sustav infrastrukturnih koridora i građevina, te njihovo povezivanje sa sustavom susjednog i šireg područja, - mjere očuvanja i zaštite integralnih vrijednosti prostora, te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti - mjere zaštite i unapredjivanja okoliša, - mjere provedbe Plana.

Članak 5. Načela za određivanje namjene površina određenih Planom, koja određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: • načela zaštite i unaprjeđenja kulturne baštine i krajobraza, • načela održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, • načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i prioriteta djelovanja u

prostoru, • načela osiguranja boljih uvjeta života, • pravila struke

Članak 6. Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana, kao što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod same površine zemlje, može se obavljati isključivo sukladno ovom Planu, posebnim propisima, kao i na temelju onih odredbi planova užih područja koje nisu u suprotnosti s ovim Planom. Važni dijelovi sustava infrastrukture (posebice prometne, odvodnje otpadnih voda, etc.) koji izlaze iz okvira granica obuhvata ovoga Plana, a nužni su za funkcioniranje infrastrukturnog sustava naselja, također su prikazani u Planu. Svrha takvih prikaza je da posluže kao osnove za izradu potrebnih idejnih rješenja za dotične infrastrukturne sustave. Infrastrukturna rješenja iz drugog stavka su adresirana u daljnjem tekstu ovih odredbi, u sklopu odgovarajućih poglavlja, te u odredbama za provođenje Plana.

Građevine od važnosti za županiju na području obuhvata Plana su županijske ceste br 5073, 5096 i 5186.


(0.1)Opći uvjeti građenja i uređivanja građevnih parcela Način i uvjeti gradnje, te uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina su, osim u ovim

odredbama, određeni i u grafičkom dijelu Plana, listovi 3 i 4, koji posebice imaju utjecaj na razgraničenje gradivih od negradivih dijelova čestica zemljišta, te na oblikovanje građevina, u pogledu njihove katnosti i veličine. Dodatni uvjeti mogu biti utvrđeni od nadležnog Konzervatorskog odjela prilikom određivanja posebnih lokacijskih uvjeta.

Članak 7. Pod interpolacijom, prema ovim odredbama, smatra se izgradnja: a) građevina koje su s dvjema ili trima stranama vezane uz susjedne postojeće građevine -

ugrađene građevine, b) građevina koje su samo jednom stranom vezane uz susjedne postojeće građevine -

poluugrađene građevine.

Aktom o uvjetima građenja i uređivanja prostora, u smislu odredbi ovog Plana, podrazumijeva se poseban akt nadležnog tijela uprave kojim se utvrđuju pojedinačni lokacijski uvjeti u smislu važećeg Zakona. Pod postojećim građevinama, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja postoji u prostoru, izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom, ili legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa, te uknjižena u zemljišnoj knjizi bez zabilješke o nedostatku građevne dozvole. Postojećom građevinom smatra se i svaka građevina izgrađena do 15.02.1968. godine, sukladno važećem Zakonu. Na jednoj građevnoj parceli može se graditi samo jedna građevina. Pod građevinom iz prethodnog stava smatra se i više građevina (složena građevina u smislu Zakona), kada su funkcionalno i tehnološki povezane u jednu ekonomsku cjelinu za određenu namjenu. Mogućnost izgradnje više stambenih građevina na jednoj građevnoj parceli odrediti će se prostornim planovima užeg područja. Na jednoj građevinskoj parceli mogu se uz osnovnu građevinu graditi garaže i pomoćne građevine, sukladno odredbama ovog Plana. Oblik i veličina građevnih parcela

Članak 8. Oblik i veličina građevne parcele određuje se uzimajući u obzir namjenu i vrstu građevina čija se izgradnja na toj parceli planira, javnu prometnu površinu sa koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne parcele, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne parcele.


Članak 9. Veličina građevne parcele određuje se u okviru minimalnih i maksimalnih veličina građevnih parcela određenim ovim odredbama. Oblik i veličina građevne parcele moraju biti takvi da zadovoljavaju osnovne standarde urbanističke prakse u pogledu mogućnosti smještaja građevina i priključenja na prometnice i infrastrukturu, te očuvanja morfologije i tipologije već izgrađenih dijelova naselja. Izuzetno, odstupanja od normi iz 1. stavka mogu biti prihvatljiva kod interpolacija, ukoliko je to u skladu sa zatečenom morfologijom dotičnog dijela naselja. Članak 10. Kod stambenih građevina veličina građevne parcele iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno 2 000 m2. Izuzetno, kod interpolacije, veličina građevne parcele može biti jednaka veličini katastarske parcele ukoliko je ista manja od 300 m2. Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina), veličina građevne parcele iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 5 000 m2. Kod poslovnih i građevina društvenih djelatnosti: administrativne, kulturne, zabavne, trgovačke, uslužne, ugostiteljske (osim građevina turističke djelatnosti koje pružaju uslugu smještaja gostiju), zdravstvene, odgojno-obrazovne, socijalne zaštite i ostalih građevina poslovne i društvene namjene, veličina građevne parcele iznosi minimalno 250 m2, a maksimalno 30 000 m2. Izuzetno, kod interpolacije, veličina građevne parcele iznosi minimalno 50 m2, a maksimalno 20 000 m2. Kod građevina hotela, apart hotela i vila, veličina građevne parcele iznosi minimalno 1000 m2, a maksimalno 5000 m2. Izuzetno, kod interpolacija veličina građevne parcele iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 2000 m2.

1. Koeficijent izgrađenosti ( k-ig ) je pokazatelj odnosa izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

Izgrađenost i iskorištenost zemljišta

Članak 11.

Način korištenja i uređenja zemljišta se iskazuju brojčanim prostornim pokazateljima:

Površina zemljišta pod građevinom ne smije biti veća od površine gradivog dijela građevne čestice.

2. Koeficijent iskorištenosti ( k-is ) je pokazatelj odnosa građevinske (brutto) površine

građevina i površine građevne čestice.


Članak 12. Kod stambenih građevina koeficijent izgrađenosti (k-ig) iznosi: a) za slobodnostojeće građevine: - za parcele površine do 500 m2 - 0,3 do 0,5 - za parcele površine od 500 do 1000 m2 - 0,2 do 0,4 - za parcele površine od 1000 do 2000 m2 - 0,1 do 0,3 b) za poluugrađene građevine: - za parcele površine do 250 m2 - 0,35 do 0,55 - za parcele površine od 250 do 500 m2 - 0,25 do 0,45 - za parcele površine iznad 500 m2 - 0,15 do 0,35 c) za ugrađene građevine: - za parcele površine do 200 m2 - 0,35 do 0,65 - za parcele od 200 do 500 m2 - 0,25 do 0,5 - za parcele površine iznad 500 m2 - 0,15 do 0,45

Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina na građevnim parcelama manjim

od 200 m2, k-ig može iznositi 1,0.

Članak 13. Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina), k-ig se može kretati između 0,15 i 0,75. Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina, na parcelama do 250 m2, k-ig može iznositi i 1,0.

Članak 14. Kod poslovnih i građevina društvenih djelatnosti: upravne i financijske, kulturne, vjerske i zabavne, trgovačke, uslužne, turističko-ugostiteljske (osim građevina turističke djelatnosti koje pružaju uslugu smještaja gostiju), zdravstva, socijalne zaštite i ostalih građevina poslovne i društvene namjene uključujući i građevine za smještaj vozila te građevine komunalnih djelatnosti, k-ig se može kretati između 0,1 i 0,65. Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina, na parcelama do 250 m2, k-ig može iznositi i 1,0.

Članak 15. Kod građevina hotela, apart hotela i vila, k-ig se može kretati između 0,1 i 0,3.


Članak 16. Koeficijent izgrađenosti građevne parcele (k-ig), kako je određeno ovim odredbama, ne može biti veći od površine gradivog dijela građevne parcele.

Članak 17.

Koeficijent iskorištenosti parcele (k-is), u svim slučajevima navedenim u člancima 12., 13., 14. i 15. ovih odredbi za provođenje, određuje se kao trostruki iznos utvrđenog k-ig, ali ne može iznositi više od 1,5. Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina, na parcelama do 250 m2, k-is može iznositi i 3,0.

Članak 18. Kod potpuno ukopanih etaža, tj. etaža koje se u cijelosti nalaze ispod razine konačno uređenog terena građevne parcele, k-ig takvih dijelova građevine može biti veći od onog utvrđenog u člancima 12., 13., 14. i 15. ovih odredbi za provođenje. Površina gradivog dijela građevne parcele

Članak 19.

Gradivim dijelom građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se dio građevne čestice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji, osnovne građevine i pomoćnih građevina, ukoliko nije drugačije određeno ovim odredbama i posebnim propisima. Površina gradivog dijela građevne parcele, kao pojma utvrđenog ovim Planom i posebnim propisom, određuje se ovisno o obliku i veličini građevne parcele, o namjeni građevine, o tipu izgradnje i građevinskoj liniji. Ovisno o posebnim uvjetima po osnovi posebnih propisa (uključujući konzervatorsku podlogu) gradivi dio parcele može biti manji nego što je dozvoljen ovim Planom. Istim se posebnim uvjetima može regulirati ili zabraniti postavljanje ili gradnja građevina i elemenata koji se prema ovim odredbama mogu graditi i izvan gradivog dijela građevne parcele.

Članak 20. Površina gradivog dijela građevne parcele određuje se tako da je s jedne ili više strana određena građevnim pravcem, a na drugim stranama mora biti udaljena najmanje 3 m od granice građevne parcele za građevine do dvije nadzemne etaže, najmanje 4 m za građevine s tri nadzemne etaže, odnosno pola visine građevine (H/2) za građevine s više od tri nadzemne etaže. Izuzetno, kod poluugrađenih i ugrađenih građevina, površina gradivog dijela građevne parcele može se podudarati s granicom građevne parcele, dotičući se susjednih poluugrađenih ili ugrađenih građevina, a posebno kada je širina građevne parcele, mjerene na građevnom pravcu, manja od 12 m (za poluugrađene) odnosno 8 m (za ugrađene).


Članak 21. Udaljenost površine gradivog dijela građevne parcele može se odrediti i na udaljenosti većoj od dozvoljene ovim odredbama ukoliko je to utvrđeno posebnim propisima, odnosno ako građevina iz posebnih tehnoloških razloga prelazi visinu od 10 m, pri čemu udaljenost mora iznositi najmanje polovicu visine građevine.

Članak 22.

Izvan gradivog dijela građevne čestice može se smjestiti: • izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice, kao što su nenatkrivene terase, uređeni

pokrovi cisterni i septičkih jama i sličnih uređaja, otvoreni bazeni, svi manje od 1,0 m iznad konačno zaravnatog terena mjereno na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu,

• ograde, portali, potporni zidovi, • elementi parternog i hortikulturnog uređenja građevne parcele poput staza, pergola,

staklenika i slično, igrališta, ukrasnih vodenih površina i tokova, fontana, posuda i pomoćnih struktura za nasade etc.

• dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte i slični istaci do 50 cm izvan ravnine pročelja građevine,

• otvoreni balkoni, prema javno prometnoj površini (regulacijskoj liniji), istaknuti do 1,0 m izvan ravnine pročelja građevine

Cisterne za vodu i druge tekućine, septičke jame, uređaji za pročišćavanje voda i

otvoreni bazeni moraju biti udaljeni najmanje 3 m od granica susjednih građevnih parcela. Visina građevina

Članak 23. Maksimalna visina građevine mjeri se od visinske kote konačno uređenog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, do najviše kote vijenca, mjereno do njegovog gornjeg ruba. Pod konačno uređenim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za garažu locirana na najmanjoj udaljenosti između građevine i javno prometne površine, a čija širina ne iznosi više od 3,5 m.

Članak 23a. Maksimalna visina svih građevina unutar građevnih područja naselja i izdvojenih dijelova naselja iznosi najviše 7,0 metara. Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od 3,2 m mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta, računajući i strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha manjih od 5% koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine.


Članak 24. Kod izgradnje u zaštićenoj urbanističkoj cjelini Bala (rekonstrukcije postojećih građevina ili interpolacije novih), maksimalna visina građevine određuje se sukladno posebnim uvjetima nadležne konzervatorske službe, te se može odrediti i obavezna visina građevine, koja može biti viša ili niža od one određene ovim odredbama, ali ne viša od najviše građevine u neprekinutom uličnom nizu.

Članak 25.

Kod garaža koje se grade na građevnim parcelama druge namjene, visina istih iznosi maksimalno 2,5 m od konačno uređenog terena na ulazu u garažu do vijenca građevine. Visina krovne konstrukcije iznad vijenca do sljemena iznosi najviše 1,5 m.

Članak 26. Za postavljanje privremenih građevina za vremenski ograničene potrebe (javne manifestacije, sajmovi, izložbe ili sl.) neprekinutog trajanja do 15 dana, odnosno tijekom godine do ukupno 60 dana, ne primjenjuju se odredbe ovog Plana glede visine takvih privremenih građevina, već Općina Bale u svezi toga donosi poseban propis o korištenju javnih površina. Za postavljanje privremenih građevina na području zaštićene povijesne jezgre i pojedinačno zaštićenih spomenika potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela. Broj etaža građevina

Članak 27. Sve građevine, mogu imati najviše dvije nadzemne etaže, te korisno potkrovlje, kao i jednu ili više podzemnih etaža, s time da ukupan broj etaža ne može biti veći od 4 etaže na bilo kojem presjeku kroz građevinu.

Članak 28. Podzemnom etažom, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno uređenog terena neposredno uz građevinu jednaka ili manja od 1,0 m. Nadzemnom etažom u smislu ovih odredbi smatra se etaža kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz objekt veća od 1,0 m. Uobičajeni nazivi za nadzemnu etažu su prizemlje i katovi i potkrovlje. Potkrovljem, u smislu ovih odredbi, smatra se dio građevine koja konstruktivno završava kosim krovom (na nadozide se nadovezuje krovna konstrukcija) i kod koje se spoj zida (odnosno nadozida) na kosi dio krovne konstrukcije nalazi na udaljenosti manjoj od 0,5 m. Tako određeni dio građevine nije osnovne namjene građevine i smatra se pomoćnim prostorom građevine.


Članak 29. Kod izgradnje u zaštićenoj urbanističkoj cjelini Bala (rekonstrukcije postojećih građevina ili interpolacije novih), maksimalni broj etaža građevine određuje se sukladno posebnim uvjetima nadležne konzervatorske službe, te se može odrediti i obavezni broj etaža, koji može biti veći ili manji od onog određenog ovim odredbama, ali ne veći od građevine s najvećim brojem etaža u neprekinutom uličnom nizu. Regulacijski pravac

Članak 30.

Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje položaj građevinske parcele prema dodirnoj javnoj prometnoj površini. Građevna parcela može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

- ukoliko građevna parcela za izgradnju pojedinačne građevine ima takav oblik da se tlocrt građevine ne može razviti na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacionog pravca,

Građevni pravac

Članak 31. Građevnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici u odnosu na okolne prometne i druge javne površine, na način da se na njega naslanjaju najmanje 2 najistaknutije točke pročelja. Građevni pravac određuje se na udaljenosti od maksimalno 15 m od regulacijskog pravca. Građevni pravac kod izgradnje pojedinih građevina može se odrediti i na udaljenosti većoj od 15 m od regulacionog pravca u slijedećim slučajevima:

- ukoliko nepogodna konfiguracija tla ne omogućava izgradnju na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacionog pravca,

- ukoliko se objekt gradi u okružju postojećih ili planiranih građevina bilo koje namjene, a kojima je udaljenost građevnog pravca veća od 15 m od regulacionog pravca,

- kod rekonstrukcije postojećih građevina, - kod izgradnje uz javnu cestu, drugu javnu prometnu površinu i infrastrukturu drugih vrsta

prometa za koje se prema posebnim propisima uvjetuju posebna rastojanja građevne od regulacionog pravca.

Kod građevina koji se planovima užih područja planiraju kao građevine u nizu,

građevni pravac se određuje na udaljenosti minimalno 3 m, a maksimalno 15 m udaljenosti od regulacionog pravca, s time da razlika udaljenosti između građevnih pravaca dviju susjednih građevina u nizu ne može biti veća od 3 metra.


Članak 32. Kod interpolacija građevina se građevni pravac određuje tako da se podudara sa građevnim pravcima susjednih građevina. Građevni pravac se određuje tako da je jednak građevnom pravcu jedne od susjednih građevina ili se određuje na prostoru između tih dvaju građevnih pravaca susjednih građevina.

Članak 33. Prostornim planovima užih područja može se odrediti jedan ili više građevnih pravaca. Više građevnih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu ukoliko to zahtjeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije građevine u uličnom redu, blokovska izgradnja, interpolacije i slično. Iz tih razloga moguće je odrediti i posebne građevne pravce za pojedine dijelove građevine sa različitim visinama izgradnje. Više građevnih pravaca moguće je odrediti u slučaju složenih građevina koje se sastoje od više građevina funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu cjelinu za određenu namjenu.

Članak 34. Izvan građevnog pravca mogu biti izgrađeni balkoni i ulazne nadstrešnice, strehe krovova, vijenci, oluci i slični arhitektonski elementi i istaci na fasadi, bez potpornih konstrukcija van građevnog pravca , sve u okviru građevne parcele. Iznimno, kod interpolacija, kod kojih se građevni pravac susjednih građevina podudara sa regulacionim pravcem, vijenci, oluci, strehe krovova, i balkoni mogu se graditi i izvan regulacionog pravca, a isto tako mogu se postavljati naprave za isticanje reklame trvrtki, zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme, ako se time ne ugrožava sigurnost prometa, odnosno ako se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, ali ne više od 1,0 m od građevnog pravca. Uz pješačke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, ako se time ne ugrožava sigurnost prometa. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 35. Pri građenju građevina mora se maksimalno poštivati postojeće elemente urbane strukture naselja, koristeći pri tome prvenstveno tradicionalne materijale. Na uličnom pročelju obavezna je izvedba krovnog vijenca (ravnog ili profiliranog) kod izgradnje građevina koje se sukladno ovim odredbama smatraju interpolacijama, odnosno u slučajevima koji se odrede planovima užeg područja. Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole i tipske sklopive tende, kao i natkrivanje ulaza.


U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunčeve energije) moguća je izvedba konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine gradivog dijela parcele.

Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, koji se postavljaju, moraju biti prilagođeni objektu odnosno prostoru u pogledu oblikovanja, obujma, materijala i boje. Prostor između regulacijskog i građevnog pravca treba hortikulturno urediti prije svega autohtonim flornim vrstama. Građevine koje se grade kao ugrađene ili poluugrađene moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati čitavo krovište. Pri građenju unutar zaštićene povijesne cjeline posebne uvjete građenja određuje nadležni konzervatorski odjel. Posebnim uvjetima se također propisuje i način izvedbe i smještaj pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije,m reklama, natpisa, izloga, vitrina, vanjskih jedinica klima uređaja, antenskih uređaja i sl.

NAMJENA - DJELATNOST

Uvjeti za smještaj vozila na građevnoj parceli

Članak 36. Smještaj vozila kod građevnih parcela svih vrsta i namjena građevina koje imaju neposredni kolni pristup s javno prometne površine, rješavaju se unutar građevne parcele u garaži ili otvorenom parkiralištu.

Za građevnu parcelu se broj parkirališnih/garažnih mjesta za osobna vozila određuje na slijedeći način: tablica 1.

POTREBAN BROJ PARKIRALIŠNIH/GARAŽNIH MJESTA

industrijska (proizvodna i srevisna) 0,45 / na 1 zaposlenika poslovna - uprava, financije, pošta i sl. 20 / na do 1000 m2 BPP poslovna - trgovine 1 / na 10 m2 BPP poslovna - trgovački centri 40 / na do 1000 m2 BPP poslovna - osobne usluge 40 / na do 1000 m2 BPP ugostiteljsko-turistička (smještaj) 30 / na 1000 m2 BPP

(prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

ugostiteljska 1 / na 10 m2 BPP, odnosno 40 / na do 1000 m2 BPP

sportsko-rekreacijska 0,20 / na 1 korisnika javna - predškolsko obrazovanje i školstvo 2 / na 1 zaposlenika javna - zdravstvena i socijalna 20 / na do 1000 m2 BPP javna - vjerska 0,1 / na 1 korisnika stambena 1,2 na stambenu jedinicu (stan, apartman,

studio) Stvaran broj mjesta se dobiva

zaokruživanjem umnoška na prvi bliži viši cijeli broj.


Članak 37. Smještaj gospodarskih vozila s više od dvije osovine, samohodnih građevinskih strojeva i autobusa ne može se osigurati unutar građevnog područja naselja.

Članak 38. Smještaj vozila unutar građevne parcele rješava se smještajem vozila unutar osnovne građevine ili u zasebnoj garaži unutar površine gradivog dijela čestice, pod nadstrešnicom ili parkiranjem na otvorenom prostoru bilo gdje u okviru građevne parcele. Uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina

Članak 39. Građevna parcela može biti ograđena. Ograde oko građevne parcele treba riješiti kao kamene, zidane, zidano žbukane, betonske, ili kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde ili zelene živice. Postojeće kamene suhozide, kao specifičan izraz lokalnog graditeljstva, treba u najvećoj mogućoj mjeri očuvati u izvornom obliku. Oštećene suhozide treba rekonstruirati koristeći autohtoni materijal, prateći granice originalnih vlasničkih međa.

Članak 40. Ograda se može podizati prema ulici 1,5 m a na međi prema susjednim česticama najveće visine od 2,0 m. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice,trga. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 1,3 m. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Visina ograde između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno uređenog terena.U smislu ovih odredbi,visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. Kod interpolacija u povijesnoj jezgri i u kontaktnoj zoni ili uz pojedinačna kulturna dobra prostornim planom užeg područja može se odrediti točna visina, vrsta i oblik ograde. Uvjete oblikovanja ograde određuje nadležni konzervatorski odjel. Ograda svojim položajem,visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.


Članak 41.

Pomoćnim građevinama, prema ovim odredbama, smatraju se građevine kao što su spremišta, drvarnice, cisterne, spremnici UNP-a kapaciteta do 5 m3, septičke jame ili slične građevine. Pomoćne građevine poljoprivredne namjene s izvorima onečišćenja (staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci, gnojišne jame i sl.) mogu se graditi samo u rubnim neizgrađenim dijelovima naselja. Pomoćne građevine se grade unutar površine gradivog dijela građevinske parcele, ukoliko nije drugačije određeno ovim odredbama ili posebnim zakonom. Kada se grade unutar površine gradivog dijela građevinske parcele na prostoru uz granicu parcele (kod ugrađenih ili poluugrađenih građevina), mogu imati visinu i etažnost određene za garaže. 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 42. Naselje Bale razvijati će se kao jedinstveno središnje naselje, unutar kojeg će se stvarati uvjeti za stanovanje i rad i prostorni razvoj središnjih funkcija naselja i društvenih djelatnosti (uprave, predškolskog odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informatičke djelatnosti te sporta i rekreacije stanovništva).

Članak 43.

Prostor unutar obuhvata Plana namijenjen je za: 1. Površine pretežito stambene namjene, za građevine sa najviše četiri funkcionalnih

jedinica stanovanja 2. Površine mješovite namjene – M-1, pretežito za potrebe stanovanja (najviše 4

jedinice) i/ili lociranja hotelskih smještajnih ugostiteljsko-turističkih sadržaja, te drugih funkcija pratećih stanovanju i hotelsko-turističkom smještaju

3. Površine mješovite namjene – M-2, pretežito za potrebe stanovanja (najviše 4

jedinice) i/ili lociranja trgovačko-uslužnih poslovnih sadržaja, te drugih pratećih funkcija

4. Površine za smještaj društvenih djelatnosti: javne uprave, odgoja i obrazovanja,

zdravstva, Vatrogasnog društva (DVD), sporta i rekreacije, kulturnih sadržaja, vjerskih sadržaja i sl.

5. Javno-prometne površine, površine i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih

sustava i građevina, groblje 6. Površine za proizvodne djelatnosti (uljara, izrada nadgrobnih spomenika)


7. Površine za poslovne djelatnosti, pretežito trgovačke 8. Zelene površine i zaštitno zelenilo 9. Površine ostavljene kao zelene - rezervat za buduću izgradnju naselja nakon 2010.

Namjene iz stavka 1. su prikazane na odgovarajućim kartografskim prikazima grafičkog dijela Plana u mj. 1:2.000, i obrađene u tekstualnom obrazloženju Plana.

Članak 44. Osnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje podređeno jednoj funkciji. To su zelene površine svih vrsta, groblje, građevine namijenjene prometu, energetici, telekomunikacijama, vodoopskrbi i odvodnji. Prevladavajuća namjena utvrđena je kod prostora gdje jedna od funkcija dominira prostornim obuhvatom i iznosi više od 51% površine određene zone; to su stanovanje i središnje funkcije naselja - javne i društvene djelatnosti, turizam i ugostiteljstvo, proizvodno servisni, obrtnički pogoni, trgovina na veliko i malo, te zone rekreacije (građevine i uređeno zemljište u funkciji sporta i rekreacije). U prostorima prevladavajuće namjene mogu se razvijati i druge namjene osim prevladavajuće ako kao takve neće umanjiti mogućnost razvoja novih ili uvjete rada postojećih građevina prevladavajuće namjene, sukladno drugim odredbama ovog Plana.

Članak 45.

Područje obuhvata Plana sastoji se od jedinica namjene površina - zona i lokacija (osnovne i prateće namjene) za izgradnju i uređenje, u skladu s grafičkim dijelom Plana.

Osnovna podjela naselja postignuta je prometnim rješenjem, koje naselje dijeli na blokove. Blokovi su podijeljeni na zone i lokacije različitih namjena.

Razgraničenje pojedinih zona i lokacija u grafičkom dijelu Plana, načelno prolazi granicama pripadajućih katastarskih čestica, kako su interpretirane u geodetskoj podlozi na kojoj je Plan izrađen. Tamo gdje nije bilo pogodno slijediti granice katastarskih čestica za razgraničenje dvaju ili više namjena, razgraničenje se utvrđuje na temelju interpretacije grafičkog dijela Plana, List br. 1, koristeći odredbe tekstualnog dijela Plana.

Razgraničenje između javno-prometne površine i ostalih namjena utvrđenih Planom ima poseban značaj, te je stoga i detaljnije definirano.

Javno prometne površine su u Planu korištenja i namjene površina, list br.1, označene bijelom bojom, omeđene crnim rubnim linijama.


Javno prometne su površine koje služe za sve oblike javnog prometanja (kolnog, pješačkog, biciklističkog) i koriste kao pristupne površine zonama i lokacijama drugih namjena. Javno prometne površine sadrže:

• površine namijenjene izgradnji prometnica, nazvane zaštitnim koridorima prometnica i načelno označene grafičkim prikazom koridora - crvenim rubnim linijama, na listovima br. 1 i 2.1. grafičkog dijela ovoga Plana

• pješačko-servisne površine, pješačke zone, trgove • javne površine za parking vozila • ostale javne rubne površine uz prometnice, za izgradnju i uređenje površina za javno

korištenje, kao: odmorišta, javno zelenilo, drvoredi, urbana oprema, spomenici, pa i dodatni parking za motorna vozila, bicikle i sl.

Razgraničenje javno-prometne površine od površina drugih namjena vrši se u fazi

izrade akta kojim se utvrđuju uvjeti građenja i uređivanja prostora, i to:

1. Područje Bala je zaštićena urbana cjelina, te je posebice značajno prilagoditi tehnička rješenja prometnica zatečenom stanju objekata i prostora.

2. Prije donošenja akta o uvjetima građenja i uređenja prostora (izdavanja lokacijske dozvole ili sl.) za pojedine zone i lokacije, potrebno je utvrditi uvjete za građenje i uređenje pristupne javno-prometne površine i prometnice

3. Prilikom utvrđivanja uvjeta građenja i uređenja javno-prometne površine, utvrđuje se i oblik i veličina parcele, temeljem odgovarajuće detaljne projektne dokumentacije prometnice. Granica parcele javno-prometne površine, kako je utvrđena lokacijskom dozvolom (ili sličnim aktom) je linija razgraničenja sa dodirnom površinom druge namjene.

4. Granice parcele javno-prometne površine su načelno definirane grafičkim prikazom u Listu br.1.

5. Granice parcele javno-prometne površine se mogu korigirati u odnosu na one prikazane na Listu br.1. Posebice se to treba očekivati tamo gdje su oznake koridora prometnica šire od javno-prometnih površina iz prikaza na Listu br.1.

6. Tamo gdje je širina označenog koridora prometnice veća od raspoloživog prostora javno-prometne površine (zone drugih namjena se dijelom prekrivaju sa oznakama koridora prometnice), linija razgraničenja sa zonom druge namjene će biti utvrđena rubom javno-prometne površine prema utvrđenim uvjetima za prometnicu. Projektnim će se rješenjem potražiti oblik provedbe potrebne prometnice na način koji u najmanjoj mogućoj mjeri šteti zatečenom stanju u prostoru (odabirom posebnog režima prometanja – poput jednosmjernog i sl., izbjegavanjem uklanjanja suhozida dijeljenjem uzdužnog profila prometnice i obilaskom, itd.).

7. Korekcije granica javno-prometne površine se, u načelu, neće vršiti na štetu javnih površina.


Smjernice za postavljanje manjih montažnih građevina i drugih montažnih naprava

Članak 46. Smjernice za za postavljanje manjih montažnih građevina (tipiziranih kioska) i drugih montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta, konstrukcije za oglašavanje i sl.) određuju se odgovarajućim općinskim propisom, pod uvjetom da se radi o građevinama najveće visine 3,5 m i najveće površine 12 m2. Takve građevine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a njihovo oblikovanje mora biti usklađeno s ambijentom u kojem će se postaviti. Ukoliko se takve građevine i naprave postavljaju na području zaštićene povijesne cjeline Bala i na području prostornih međa kulturnog dobra potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

- turizam i ugostiteljstvo,

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti Članak 47. Osnovne djelatnosti razvoja gospodarstva Bala biti će slijedeće djelatnosti:

- poljoprivreda – plasman i marketing produkata i prateći sadržaji - mala privreda i obrtništvo

Nije planirano udruživati u tu jedinstvenu organizaciju samo dijelove objekata, kao soba, ili apartmana, već isključivo jedinstvene, cijele objekte. Time se planira onemogućiti

Turizam i ugostiteljstvo

Uvjeti razmještaja turističke i ugostiteljske djelatnosti proizlaze iz važećih propisa iz te oblasti (a posebno uvjeta kategorizacije turističkih i ugostiteljskih građevina), kao i prostornog plana šireg područja.

PPUO Bale je odredio distribuciju od 720 ležaja u hotelskom smještaju na području naselja Bale. Planirani smještajni objekti pripadaju skupini „Hoteli“, sa izuzećem turističkih naselja.

Ovim se Planom koncentracije ugostiteljsko-turističkih sadržaja (osobito hotelski smještaj) planiraju unutar zona mješovite namjene, posebice u povijesnoj jezgri Bala i njenoj sadržajnoj dopuni u rezidencijalnom dijelu zone Grote – oko 650 ležaja i u zoni Forlanete na jugo-zapadu naselja – oko 70 ležaja.

Članak 48.

Cijela stara jezgra Bala, proširena za dopunu ponude u zoni Grote, je planirana kroz odabir pojedinih objekata funkcionirati kao „grad hotel“, projekt vođen centralno, kroz jedinstveni sustav upravljanja, a u disperziranim smještajnim jedinicama.


„apartmanizacija“, tj. usitnjavanje postojećih jedinica, ili identifikacija sa tzv. „kućnom radinošću“. Odabrane zgrade iz jezgre bi u potpunosti bile na upravljanju te jedinstvene poslovne organizacije – hotela, u zoni koja bi i dalje zadržala svoje stambene i prateće funkcije.

Dopuna mješovitoj stambeno-hotelskoj zoni stare jezgre Bala je zapadni dio zone

Grote u kojem će se graditi slobodnostojeći objekti tipa vila, sa istom svrhom kao i sama jezgra.

Jugo-zapadna zona Bala (Forlanete) je zona mješovite namjene, sa posebnim

naglaskom na ugostiteljsko-turističke sadržaje, smještajnog, zabavnog i rekreativnog karaktera.

Članak 49. Svi novo-izgrađeni objekti turizma i ugostiteljstva moraju se izvesti s potpunim izbjegavanjem stvaranja arhitektonskih barijera. Poljoprivreda

Članak 50.

Na području obuhvata ovog Plana ne dozvoljava se izgradnja malih poljoprivredno-gospodarskih građevina (građevina za alat, strojeve i poljoprivredni materijal) na zasebnim parcelama.

Članak 51. U skladu sa funkcijama naselja, poljoprivredna funkcija u smislu obrade tla će se i dalje odvijati na zelenim površinama u naselju koje će s vremenom prerasti u javno zelenilo u funkciji susjedstva. Okućnice stambenih objekata će zadržati tradicionalnu funkciju vrta sa poljoprivrednim nasadima i manjim pomoćnim objektima u funkciji smještaja poljoprivrednih alatki i proizvoda. Plasman poljoprivrednih proizvoda se treba poboljšati kreiranjem zelene tržice u trgovačko-poslovnom kompleksu Val de Godena, te omogućavanjem prodaje iz svakog pretežno stambenog objekta na području obuhvata Plana. Edukacija u poljoprivredi je prostorno zastupljena lociranjem uljare u krugu školskih objekata. Na društvenim subjektima je da se organiziraju u tom pogledu i iskoriste postojeći potencijal Bala.


Mala privreda i obrtništvo Članak 52.

Obrtničko - servisne djelatnosti (osim automehaničarskih, autolimarskih, stolarskih,

bravarskih, kamenoklesarskih, kemijske obrade metala i sličnih) te pružanje osobnih usluga (odvjetničkih, posredničkih, projektantskih, frizerskih, zdravstvenih i terapeutskih, rekreacijskih, njege tijela i sl.), će se obavljati u sklopu stambenih građevina, ili u sklopu građevina drugih pretežitih namjena.

Članak 53.

Samo u izuzetnim slučajevima su unutar područja obuhvata Plana određene posebne površine za obrtničke i proizvodne djelatnosti. Izradi nadgrobnih spomenika je osigurana parcela za istu namjenu na postojećoj lokaciji uz groblje. Novoj lokaciji uljare je također određen prostor uz lokaciju škole, zbog svog edukativnog sadržaja.

Članak 54.

Obavljanjem obrtničkih, servisnih i drugih radnih djelatnosti se ne smije bitno utjecati na kakvoću stanovanja u izgrađenim dijelovima naselja. Građevne parcele na kojima se obavljaju djelatnosti ovih namjena moraju biti zazelenjene visokim raslinjem na najmanje 20% površine parcele, a posebno u rubnim dijelovima prema susjednim parcelama. 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti Javna uprava

Članak 55.

Djelatnost javne uprave obavljati će se u sklopu postojećeg kompleksa građevina. Predškolski odgoj

Članak 56.

Predškolski odgoj obavljati će se u sklopu postojeće građevine unutar naselja Bale, i / ili u prostorima unutar jedinstvenog odgojno obrazovnog centra, na današnjoj lokaciji osnovne škole.


Osnovno školstvo

Članak 57.

Za potrebe osnovnog školstva je određena zona koja objedinjava postojeće funkcije škole, polivalentne dvorane, osigurava prostor za proširenje kapaciteta dogradnjom, te dozvoljava useljavanje ustanove predškolskog odgoja.

U istom kompleksu je definirana zona sporta i rekreacije, te otvoreni prostor za edukaciju i nužni parking.

Nova lokacija uljare je pridružena školskom kompleksu zbog svoje edukativne funkcije, ali joj je data posebna, industrijsko proizvodna zona. Javne ustanove

Članak 58. Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD)

Nova lokacija DVD-a predviđa se na području Forlanete, u izdvojenoj zoni upravnog karaktera.

• pločnici sa drvoredima uz tri ceste koje omeđuju Bale (omogućiti zatvaranje potpunog kruga spajanjem šetnih staza i prije završetka izgradnje cesta)

Kultura, sport i rekreacija

Članak 59.

Sport i rekreacija

Unutar naselja Bale, dio sportsko-rekreacijskih potreba stanovništva rješavati će se unutar sportsko rekreacijske zone Forlanete, na jugozapadu naselja, te unutar školskog kompleksa koji ima polivalentnu dvoranu i planiran bazen, atletsku stazu, igrališta za manje sportove, itd. Sportsko-rekreacijske funkcije za potrebe škole će također služiti zadovoljavanju potreba generalnog stanovništva, na način sukladan prioritetima škole. Rekreacijski sadržaji će se dopuniti uređenjem staza za bicikle i šetnica i to posebice:

• uređenjem pješačkih površina uz sve prometne pravce u Balama • uređenjem zelenih površina za igru djece i odmor mještana • iskoristiti rekreativnu funkciju poljoprivrede potenciranjem obrade površina,

uređenjem komunalnoih vrtova na dijelu javnog zelenila, itd.

Članak 60.

Na površinama određenim za sport i rekreaciju mogu se graditi građevine u istoj funkciji (tribine, svlačionice, bazeni, klupske prostorije, itd.) u skladu sa ostalim odredbama ovog Plana.


U zoni sporta i rekreacije uz školski kompleks moguće je graditi natkriveni bazen i ostale građevine visokogradnje iste namjene, ali samo unutar površine određene za građenje novih građevina, u skladu sa Konzervatorskom podlogom i Člankom 19 ovih Odredbi. U zoni iz drugog stavka, na prostoru izvan površine određene Konzervatorskom podlogom za građenje novih građevina, može se graditi/urediti tribine i auditorij školskog amfiteatra, smještene unutar postojeće vrtače, najviše 1m iznad površine okolnog terena, te sportski tereni bez fiksnih tribina, sa potrebnim instalacijama (poput golova, koševa, mreža, rasvjete itd.). Kultura

Članak 61.

Školska polivalentna dvorana služi svim oblicima lokalnog kulturnog djelovanja (amaterska kulturno-umjetnička društva, samostalni umjetnici), ali i za organizaciju javnih manifestacija te za sportsko-rekreativne djelatnosti.

Svi ostali raspoloživi objekti javne namjene se mogu staviti u funkciju zadovoljavanja kulturnih potreba. Objekti i otvorene površine svih drugih pretežitih namjena se mogu u svom manjem dijelu staviti u funkciju kulturnih sadržaja.

Članak 62.

Građevine društvene namjene se u manjem obimu mogu graditi i unutar zona stambene namjene, na vlastitim građevnim česticama. Građevine koje će se u ovim zonama graditi mogu pored prostora namijenjenih osnovnoj namjeni, u manjem dijelu površine, imati i prostore druge javne i društvene namjene, a izuzetno i gospodarske - poslovne namjene, u skladu sa drugim odredbama ovog Plana. 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 63.

Građevinom stambene namjene, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja je većim dijelom svoje površine (više od 51%) namijenjena stanovanju.

Građevinom stambene namjene smatrati će se građevina koja ima najviše četiri funkcionalnih, većinom stambenih, jedinica.

Od ukupno četiri dozvoljene funkcionalne jedinice, jedna ili dvije funkcionalne jedinice u građevini stambene namjene mogu biti poslovne namjene, pod uvjetom da to nije više od zastupljenog broja stambenih jedinica i njihove ukupne površine.


Na području obuhvata ovog Plana ne planira se izgradnja novih višestambenih građevina (građevina s više od 4 funkcionalnih jedinica).

Članak 64.

Građevine pretežito stambene namjene se mogu graditi u zonama stambene namjene, te u zonama određenim za mješovitu namjenu.

U zonama stambene namjene, stambena funkcija može biti zastupljena u postotku od 51-100%. U zonama mješovitih namjena stambena funkcija može koristiti od 0-100% raspoloživih površina, u korist ili na uštrb druge namjene.

Članak 65.

U zonama stambene namjene mogu se graditi i javne kolne, kolno-pješačke, servisne,

pješačke i parkirališne površine, površine sportsko rekreacijske namjene, kao i uređivati javne zelene površine te postavljati urbana oprema sukladno ovim odredbama.

Članak 66.

U zonama stambene namjene mogu se graditi građevine javne i društvene namjene na vlastitim građevnim česticama. Građevine javne i društvene namjene uključuju sadržaje upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske i kulturne i druge kompatibilne javne i društvene namjene. Građevine koje će se u ovim zonama graditi mogu pored prostora namijenjenih osnovnoj namjeni, u manjem dijelu površine, imati i prostore druge javne i društvene namjene, a izuzetno i gospodarske - poslovne namjene, u skladu sa drugim odredbama ovog Plana.

• M1- za građenje i uređenje građevina i površina stambene i/ili poslovno-turističke namjene (smještajni objekti iz skupine „Hoteli“)

5. Uvjeti i način gradnje građevina u zonama mješovite namjene

Članak 67.

Ovim Planom su definirane dvije vrste zona mješovie namjene:

• M2- za građenje i uređenje objekata i površina stambene i/ili poslovne namjene (trgovačko-uslužne)

Članak 68.

Zona M1 je planirana za realizaciju projekta grada hotela u povijesnoj jezgri Bala i za izgradnju rezidencijalnih vila/hotela na dijelu područja Grote, sve sa ukupnim planiranim kapacitetom od oko 650 ležaja.


U ovoj zoni se mogu graditi i uređivati objekti pretežno stambene namjene, prema odredbama ovog Plana koje se odnose na objekte i parcele pretežito stambene namjene, i/ili poslovni turističko-smještajni objekti iz skupine hoteli, prema odredbama ovog Plana koje se odnose na poslovne turističko-smještajne objekte iz skupine hoteli. Smještajni objekti iz skupine hoteli mogu imati samo jednu namjenu dok su u funkciji jedinstvene poslovne organizacije „grada hotela“. Samo izdvajanjem iz organizacije, ti objekti mogu biti prenamijenjeni u pretežito stambenu funkciju.

Članak 69.

Zona M2 je planirana za izgradnju i uređenje objekata stambene namjene, prema odredbama ovog Plana koje se odnose na objekte i parcele pretežito stambene namjene i/ili općenite trgovačko-uslužne poslovne namjene, prema odredbama ovog Plana koje se odnose na objekte i parcele poslovne trgovačko-uslužne nemjene. Cilj je omogućavanje povećane trgovačko-uslužne poslovne aktivnosti na obodu najuže gradske jezgre, a da se pri tom ne ometa rješavanje potreba za stanovanjem, ukoliko takve postoje.

U zoni M2 stambena ili poslovna funkcija mogu koristiti od 0-100% raspoloživih površina, u korist ili na uštrb druge namjene.

Članak 70.

U zonama mješovite namjene mogu se graditi i uređivati građevine javne i društvene

namjene na vlastitim građevnim česticama. Građevine javne i društvene namjene uključuju sadržaje upravne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne, vjerske i druge kompatibilne javne i društvene namjene. Građevine koje će se u ovim zonama graditi mogu pored prostora namijenjenih osnovnoj namjeni, u manjem dijelu površine, imati i prostore druge javne i društvene namjene, a izuzetno i gospodarske - poslovne namjene, u skladu sa drugim odredbama ovog Plana.

Članak 71.

U zonama mješovite namjene mogu se graditi i javne kolno-pješačke, servisne,

pješačke i parkirališne površine, površine sportsko rekreacijske namjene, kao i uređivati javne zelene površine te postavljati urbana oprema sukladno drugim odredbama ovog Plana. 6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 72.

Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava.


Infrastrukturne sustave potrebno je graditi prvenstveno na javnim površinama, odnosno na površinama u državnom i općinskom vlasništvu, na način da se izgradnja istih vremenski i prostorno podudara u najvećoj mogućoj mjeri.

Članak 73.

Na području zaštićene povijesne cjeline Bala i unutar prostornih međa kulturnih dobara potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela za gradnju infrastrukturnih sustava i njihovih dijelova, kao i za postavljanje priključaka i razvodnih ormarića.

Neposredni pristup dviju do šest građevnih parcela osigurava se pristupnom prometnicom – javnom prometnicom minimalne širine 7,0 m (5,5 m kolnika i 1,5 m traka za

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 74. Širina planskog koridora postojećih županijskih javnih cesta, kako je utvrđeno Prostornim planom Istarske Županije (SNIŽ 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05), je 40 metara. Izuzetno, planski koridor iz prvog stavka može biti uži, ali ne manje od 20 metara, samo na dijelovima tako označenim u grafičkom dijelu Plana.

Članak 75.

Trase prometne i ostale infrastrukture prikazane u ovom Planu, a koja izlazi izvan okvira granica obuhvata ovog Plana, će se odrediti na temelju rješenja prikazanih u Planu ili temeljem novo izrađenih idejnih rješenja koja za polazište koriste rješenja iz ovog Plana i osiguravaju povezanost sa dijelovima infrastrukture unutar granica obuhvata Plana. Članak 76. Neposredni pristup jedne građevne parcele osigurava se pristupnom prometnicom – javnom prometnom površinom minimalne širine 3 m i slobodne visine 4 ,5 m n a način da udaljenost građevne parcele od prometnice višeg reda na koju se spaja pristupna prometnica mjereno po pristupnoj prometnici nije veća od 30 m. Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 12%. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima.

Članak 77.


pješake) sa okretištem na kraju, ako udaljenost najdalje građevne parcele od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica mjerena po pristupnoj prometnici nije veća od 150 m. Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 10%. Slobodna visina pristupne prometnice iznosi minimalno 4,5 m. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. Članak 78. Neposredni pristup do građevnih parcela koje se nalaze na udaljenosti preko 150 m mjereno po pristupnoj prometnici od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica kao i za sve ostale građevne parcele u građevnim područjima ne može biti užeg slobodnog profila prometnice od one koja sadržava minimum dvije minimalne kolne trake od 2,75 m i jedan minimalni pješački trak od 1,5 m uz prometne trake.

Izuzetno, širina postojećih javno prometnih površina može biti manja, ako se radi o postojećim površinama koje nije moguće proširivati zbog postojećih građevina koje se ne predviđaju za uklanjanje. U cilju zaštite kulturnog dobra urbane cjeline Bala, dio prometnog sustava može biti reguliran kao jednosmjeran, te time omogućiti zadržavanje postojećih širina profila javno prometnih površina. Posebice tome treba težiti tamo gdje su oznake koridora prometnica šire od raspoloživih javno-prometnih površina iz prikaza na Listu br.1.

Slobodna visina pristupne prometnice i drugih nerazvrstanih prometnica unutar građevnih područja iznosi 4,5 m. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima. Članak 79. U slučaju kada su između građevne i javne prometne površine izvedene odnosno planirane druge javne površine /zeleni pojas, odvodni jarak i drugo/ kolni i pješački ulaz se omogućava preko tih javnih površina. Članak 80. Pristup građevnih parcela koje se nalaze neposredno uz javne ceste koje prolaze kroz/uz građevno područje (županijske i lokalne ceste) utvrđuje se temeljem ovih odredbi i posebnih propisa. Članak 81. Dužina kolnog ulaza standardno iznosi 6 m, a kolni ulaz može biti i duži ako se u građevini ili na građevnoj parceli obavlja djelatnost koja zahtijeva kolni ulaz za teretna vozila i druga vozila većeg gabarita. Izuzetno, kolni ulaz na koji se bez zaustavljanja može stupiti sa javnih cesta i sabirnih nerazvrstanih prometnica, može biti i manje dužine, ako prostorne mogućnosti građevne parcele ne omogućavaju dužinu kolnog ulaza od 6 m, odnosno ako je


postojeća građevina na građevnoj parceli tako locirana da se ne može ostvariti kolni ulaz standardne dužine. Članak 82. Kod građevnih parcela uz križanje nerazvrstanih prometnica nižeg reda važnosti (stambene ulice i sl.), kolni ulaz se dozvoljava uz granicu građevne parcele koja je udaljenija od križanja. Članak 83. Kod građevnih parcela uz križanje prometnica kolni ulaz mora biti udaljen od početka križanja ulica najmanje 5 metara, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, s izuzetkom kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih se regulacioni i građevni pravac podudaraju, gdje kolni ulaz može biti zadržan na istome mjestu na kojem se nalazi. Članak 84.

Do donošenja detaljnog urbanističkog plana, odnosno akta o uvjetima uređivanja prostora za prometnice za područja za koja prema Zakonu nije obavezno donošenje detaljnog urbanističkog plana i provedbe parcele prometnice u katastru u koridorima prometnica ne može se utvrđivati akt o uvjetima uređivanja prostora za građevine osim za građevine infrastrukture i za postojeće građevine temeljem odredbi o rekonstrukciji postojećih građevina čija je namjena protivna namjeni određenoj Planom.

6.1.1.Javna parkirališta i garaže

Članak 85.

Prostor za rješavanje prometa u mirovanju (parkirališne površine) dimenzionira se sukladno planskim veličinama i prometnom rješenju.

Parkirališna mjesta su dimenzija 5 x 2,5 m, a njihov maksimalni uzdužni i poprečni nagib je 5 %.

Standardi u pogledu broja parkirališnih mjesta određeni su odredbama ovoga Plana i posebnim propisima.

Osnovno načelo planiranja prometa u mirovanju je rješavanje u okvirima građevne čestice osnovne namjene.

Pored navedenog, unutar zona i lokacija određenih ovim Planom namjenjenih izgradnji, planom užeg područja i/ili projektnom dokumentacijom rješavaju se javne parkirališne površine. Javna parkirališta su ovim Planom predviđena na područjima koncentracije stanovništva i posjetitelja, a posebice za potrebe hotelskog smještaja za “grad hotel“. Sva javna parkirališta na otvorenim površinama moraju biti adekvatno ozelenjena drvoredima i drugim raslinjem, te natkrivena pergolama i popločana ili neasvaltirana gdje god je to moguće,


6.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 86.

Unutar granice obuhvata Plana predviđeni trgovi i druge veće pješačke površine namijenjeni su prvenstveno kretanju pješaka.

Trgovi i pješačke površine popločavaju se kamenim pločama, betonskim prefabriciranim elementima, ili drugim kvalitetnim materijalima.

Na trgovima i drugim pješačkim površinama predviđeno je postavljanje elemenata urbane opreme. Uređenje trgova i drugih pješačkih površina, uključujući i oblikovanje elemenata urbane opreme i javne rasvjete, mora biti usklađeno s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 87.

Pješačko-biciklističke prometnice izvoditi će se u min. širini od 3,0 m. Minimalna širina pješačkih staza je 1.2 m. Staze moraju biti uzdignute iznad kolnika

za 12 - 15 cm i od njega odvojene rubnjacima Pješačke i biciklističke puteve izvesti kao pošljunčane, od kombinacije granitnih kocki

ili asfalta, a rubove pješačkih puteva završiti oborenim malim ivičnjakom. Pješačke i biciklističke staze, pored onih označenih u ovom Planu, se mogu planom užeg područja i/ili idejnim rješenjem locirati u zelenim površinama predviđenim ovim Planom, posebice u zaštitnom zelenilu i zaštitnom pojasu prometnica po obodu Bala. 6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 88. Elementi infrastrukturne mreže utvrđeni Planom, kao i načelni uvjeti priključivanja,

smatraju se okvirnim, dok će se njihova mikrolokacija i dimenzioniranje odrediti u postupku izrade akta o uvjetima uređivanja prostora (lokacijskih, građevnih dozvola, planova užeg područja i sl.).

Mjesto i drugi uvjeti priključivanja posebice moraju biti usklađeni sa posebnim

uvjetima iz područja zaštite kulturnog dobra, određenim po nadležnom konzervatorskom odjelu.

Članak 89. U skladu s porastom prometa u fiksnoj telekomunikacijskoj mreži, postojeći metalni

vodovi biti će zamijenjeni optičkim kablovima.


Do 2010.g. će unutar područja zaštićene urbanističke cjeline Bala zračne linije i priključci u fiksnoj telekomunikacijskoj mreži biti zamijenjeni podzemnima.

Članak 90.

Izgradnja TK mreže, sukladno Zakonu o telekomunikacijama, biti će načelno

TK kanalizacija će se smjestiti u pločnike ili bankine uz iste.

izvršena na slijedeći način:

izgraditi će se kabelska TK mreža kroz TK kanalizaciju. izgraditi će se priključni TK ormari za svaku parcelu. Ormari će se, gdje je to moguće,

smjestiti na granici parcele i biti će okrenuti prema prometnici.

Svi radovi trebaju biti izvedeni u skladu sa zakonom i važećim tehničkim propisima i uvjetima sa područja telekomunikacija.

Članak 91.

Priključak parcele na telekomunikacijsku mrežu (a po potrebi i na CATV mrežu) u pravilu se izvodi putem standardiziranog kabela odgovarajućeg profila i njegovog spajanja na najbliži vanjski izvod, sukladno posebnim propisima.

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 92. Elementi infrastrukturne mreže utvrđeni Planom, kao i načelni uvjeti priključivanja,

smatraju se okvirnim, dok će se njihova mikrolokacija i dimenzioniranje odrediti u postupku izrade akta o uvjetima uređivanja prostora (lokacijskih, građevnih dozvola, planova užeg područja i sl.).

Mjesto i drugi uvjeti priključivanja posebice moraju biti usklađeni sa posebnim

uvjetima iz područja zaštite kulturnog dobra, određenim po nadležnom konzervatorskom odjelu.


Elektroenergetika

Članak 93.

Za priključenje zone na elektroenergetsku mrežu potrebno je izvesti slijedeće: Sve nove trafostanice predviđene su kao slobodnostojeće građevine na posebnim

parcelama. Trafostanice će biti tipske sa srednjenaponskim blokom koji se sastoji iz dva (do četri ) vodna i jednim (do dva ) trafo polja.

Smještaj i oblikovanje trafostanica unutar zaštićene povijesne jezgre potrebno je usuglasiti s nadležnim konzervatorskim odjelom u propisanoj zakonskoj proceduri.

Nisk on ap onski razvod sastojati će se iz NN trafo p olja ( d o d va ) s p rip ad aju ćim razvodnim poljem sastavljenim od osam NN izvoda.

Trase novih 20 kV kabela predviđene su po javnim površinama ili po već definiranim trasama uz trasu kanalizacionog sustava Bale. Uz navedeni kanalizacijski sustav već su postavljene odgovarajuće cijevi za naknadno uvlačenje 20 kV kabela uz minimalne građevinske radove.

Kako su na razmatranom području u tijeku pripreme za skorašnji prijelaz sa sadašnjeg sustava napajanja tj. 110/35/10 kV na 110/20 kV dakle na postupno ukidanje 10 kV naponskog nivoa i uvođenje novog 20 kV naponskog nivoa, sva planirana srednjenaponska oprema treba biti predviđena za 20kV naponski nivo ( srednjenaponski dio trafostanica i srednjenaponski kabeli ). U slučaju rekonstrukcija postojećih trafostanica potrebno je planirati zamjenu eventualno postojeće 10 kV opreme s 20 kV opremom.

Novu niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi kabelima tipa PP00-A 4x150 mm2 ; 0,6/1 kV. Slobodnostojeće razvodne ormare ( SSRO ) potrebno je postavljati na rub javnih površina uz ogradne zidove parcela. Umjesto SSRO-a moguća je ugradnja u ogradne zidove razvodnih ormara tzv. ROZ-ova.

Sve trafostanice , SN mreža i NN mreža, trebaju biti planirane i građene u skladu s granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti u skladu s preporukama CIE.

U p odru čjima u k ojima se planira značajnija izgradnja graditi će se nove 20/0,4 kV trafostanice, a po potrebi i posebnim uvjetima poduzeća za distribuciju električne energije, i nova 20 kV kabelska mreža. Lokacije građevina i trase mreža unutar ovih zona detaljno će se utvrditi u postupku izrade lokacijskih (građevinskih) dozvola, i/ili planovima užeg područja. Izgradnja 20 kV električne naponske mreže izvoditi će se isključivo kabliranjem.

Priključak parcele na niskonaponsku električnu mrežu, ukoliko je moguće, u pravilu se izvodi putem podzemnog kabla i ugradnjom tipskog razvodnog ormarića u sredini ogradnog zida na regulacionoj liniji, odnosno na prizemnom dijelu pročelja građevine ukoliko je građevni pravac jednak regulacionoj liniji, a sukladno posebnim propisima. Priključne i mjerne ormariće na području unutar zaštićene povijesne jezgre ne postavljati na ulična pročelja građevina, već ih ugrađivati u tlo, u ulazne prostore, ili na


začelja građevina, kako se ne bi ugrožavala arhitektonska cjelovitost povijesnih građevina. Za postavljanje priključnih i mjernih ormarića potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

Oblikovanje javne rasvjete, mjesto i način postavljanja tijela javne rasvjete unutar zaštićene povijesne jezgre, potrebno je usuglasiti s nadležnim konzervatorskim odjelom u propisanoj zakonskoj proceduri. Plinoopskrba

Članak 94. Priključak parcele na plinoopskrbnu mrežu se u pravilu izvodi izvedbom priključka unutar građevne parcele na propisanoj dubini i njegovim priključenjem na ulični plinovod, sukladno posebnim propisima. Do izgradnje plinoopskrbne mreže, na građevnim se parcelama, sukladno posebnim propisima, omogućava postavljanje odgovarajućih spremnika za propan-butan. Priključne i mjerne ormariće na području unutar zaštićene povijesne jezgre ne postavljati na ulična pročelja građevina, već ih ugrađivati u tlo, u ulazne prostore, ili na začelja građevina, kako se ne bi ugrožavala arhitektonska cjelovitost povijesnih građevina. Sigurnosni ventil za isključivanje plina iz javne opskrbe može biti postavljen na pročelju radi javne sigurnosti i dostupnosti. Za postavljanje priključnih i mjernih ormarića potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.

Članak 95.

Ovim planom potrebno je poštivati infrastrukturne koridore magistralnog plinovoda

Pula-Umag prema prostornom planu Istarske županije, te prema odredbama iz. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (SL26/85god)

Članak 96.

U skladu s odredbama pravilnika iz prethodnog članka, magistralni je plinovod potrebno locirati izvan naselja, uz osiguranje koridora od 60m (30m sa svake strane plinovoda). Unutar tog koridora nakon izgradnje plinovoda zabranjeno je graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30m sa svake strane, ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda i to:

• za promjer plinovoda do 125mm – koridor od 10m sa svake strane; • za promjer plinovoda od 125 do 300mm – koridor od 15m sa svake strane.

Kada trase plinovoda prate prometnice, minimalne udaljenosti su:

• za županijske i lokalne ceste – 5m od vanjskog ruba cestovnog pojasa; • za željezničke pruge – 20m od granica pružnog pojasa.


Članak 97.

U pojasu širokom 5m s jedne i s druge strane magistralnog plinovoda računajući od osi zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1m odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5m.

Članak 98.

Kao tehnički propisi za plinovodne sustave i koridore plinovodne mreže, kućnih

instalacija, kao i propisane koridore plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.

Prema tehničkim propisima plinovodnih mreža koriste se cijevi od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a za kućne instalacije cijevi od čelika. Pri izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se EN i ISO norme, za zaštitu čeličnih cjevovoda EN i DVGW, a za kućne instalacije uglavnom EN norme.

Članak 99.

Izradom projektne dokumentacije odrediti će se točan položaj plinske mreže unutar

predmetne lokacije kako situacijski tako i visinski, te tlak u plinovodu na mjestu spoja. Profili cjevovoda kao i kućni priključci za pojedine dionice biti će definirani prilikom

izrade projektne dokumentacije.

Članak 100.

Izvedba lokalne plinske mjerno regulacijske stanice može biti nadzemna ili podzemna. Tako izvedba i tip stanice uvjetuju minimalne udaljenosti od drugih objekata. Isto je

potrebno poštivati prema internim propisima lokalnog distributera plina. Ako se regulacijska stanica postavlja na površini pristupačnoj javnosti, potrebno je

istu ograditi zidom ili ogradom.

Članak 101.

Plinska mreža polaže se podzemno. Prosječna dubina postavljanja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi:

- za srednjetlačni plinovod: 0,8 – 1,5 m - za niskotlačni plinovod: 0,8 – 1,3 m Dubina polaganja polietilenskih cjevovoda ne bi smjela prijeći 2 m. Dubina polaganja

iznimno može biti manja ali samo na kraćim dionicama i uz odgovarajuću zaštitu. Kod polaganja plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi računa o izboru

trase, te potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na: - nadzemne građevinske objekte - podzemne objekte i komunalne instalacije - kategoriju zemljišta i tip uređene javne površine - dostupnost plinovodu u fazi korištenja i održavanju


Članak 102.

Plinovod je potrebno podijeliti na sekcije koje su međusobno odijeljene zapornim

organima koji su smješteni u zemlji ili vodonepropusnim oknima. Plinovodi se u pravilu polažu u rov na pripremljenu posteljicu od finog pijeska. Nakon

polaganja plinovod se zatrpava slojem finog pijeska. Dalje zatrpavanje vrši se u slojevima uz propisno nabijanje. Opskrba vodom

Članak 103.

Priključak parcele na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom tipskog šahta s vodomjerom na srednjem dijelu parcele oko 1 metar iza regulacijskog pravca (ukoliko se ne podudaraju regulacijski pravac i građevni pravac), te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima.

Na području zaštićene povijesne jezgre naselja i unutar prostornih međa kulturnih dobara potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela za postavljanje priključaka i mjernih ormarića. Odvodnja oborinskih i otpadnih voda

Članak 104.

Sve građevine koje će se graditi unutar granica obuhvata ovog Plana moraju se priključiti na sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, pod uvjetima utvrđenim ovim Planom i posebnim propisima. Mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora se izvoditi unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na način da ne zasijeca građevne parcele parcela predviđenih za građenje.

Članak 105. Priključak parcele na mrežu odvodnje otpadnih voda, kao i oborinskih voda, u pravilu se izvodi spojem na šaht mreže standardiziranim cijevima odgovarajućeg kvaliteta, profila i s minimalnim propisanim padom, a sve sukladno posebnim propisima.


Prije priključka na javni sustav odvodnje otpadnih voda izvesti kontrolno okno na dijelu 1,0 m od ruba parcele.

Na području obuhvata plana zabranjuje se priključenje kućne kanalizacije na javni sustav odvodnje oborinskih voda, gdje je sustav odvodnje izveden kao razdjelni.

Sve otpadne vode prije priključenja na javni sustav odvodnje moraju biti svedene na nivo kućanskih otpadnih voda odnosno moraju zadovoljavati parametre prema “Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama” (NN 40/99, 06/01, 14/01).

Na području gdje je planirana izgradnja sustava javne odvodnje, a sustav nije izgrađen, do izgradnje sustava, odvodnja otpadnih voda za obiteljske kuće (građevine bruto površine do 400m2) iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode, moguća je putem trokomornih septičkih jama sa upojnim bunarom, izgrađenih u sklopu građevinske parcele dotične građevine. Sve građevine, do izgradnje javnog sustava, mogu svoju odvodnju otpadnih voda riješiti putem individualnih bioloških prečistača, izgrađenih podzemno, u sklopu građevinske parcele dotične građevine. Uvjeti za lociranje biološkog prečistača na građevinskoj parceli su isti kao i za septičke jame.

Oborinske vode sa parkirnih i manipulativnih površina većih od 400 m2 (ekvivalent =

15 parkirnih mjesta) potrebno je pročistiti putem separatora, prije upuštanja u podzemlje ili javnu oborinsku kanalizaciju.

Objekti za sakupljanje površinskih oborinskih voda – slivnici na javnim prometnicama moraju imati taložnicu-pjeskolov.

Planirana trasa oborinske odvodnje u dijelu gdje prolazi planiranim prometnicama tj. prometnicama koje nisu visinski definirane dozvoljava se izmjena trase ukoliko je to ekonomski opravdano i tehnički ispravno.

Prilikom projektiranja odvodnje oborinskih voda u podzemlje putem upojnih bunara, potrebno je ispitati njihovu upojnost.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata UPU-a, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122. Zakona o vodama (NN 107/95, 150/05). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene člankom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96). 7. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 106.

Javne zelene površine se ovim Planom razgraničavaju na :

- javne parkove, - igrališta, - odmorišta, vrtovi - uređene površine, drvoredi i sl. na parceli ili u pojasu javnih prometnica - zaštitne zelene površine - zaštitne zelene površine, rezervat za buduću izgradnju Bala


Članak 107.

Javni parkovi uređivat će se trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala.

Članak 108. Igrališta će se uređivati trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim

rekvizitima, opremom za unaprjeđenje sigurnosti korisnika i otklanjanje mogućih rizika, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem sličnih radnji, a izuzetno, u manjim površinama i uređivanjem parkirališta, gdje je to moguće.

Članak 109.

Odmorišta i vrtovi su zelene površine okružene blokovima izgradnje, nastale posebice od prirodnih vrtača – vala. Ove površine će i ubuduće služiti za uređivanje vrtova, individualnih, ili komunalnih vrtova. Iznimno, ove se površine može urediti kao javne parkove. Gdje konfiguracija terena značajno otežava redovno korištenje, teren se može terasasto urediti za privođenje planiranoj namjeni, koristeći pri tom tehnologiju kamenog suhozida i sl.

Planovima užih područja će se osigurati primjena istog uzorka izgradnje na neizgrađenim područjima – sa gradnjom planiranom oko centralnog javnog zelenila, naročito oko vrtača.

Svaka površina izdvojena za odmorišta i vrtove mora imati barem dva označena javna pristupa sa javno-prometnih površina, širine koja omogućava lak pristup vatrogasnim i ambulantnim vozilima.

Članak 110.

Prometnice na obodu naselja (Županijske ceste i novoplanirana zapadna obilaznica) imaju planirane drvorede uz svoje rubne pješačke površine.

Nasadi drvoreda moraju biti planirani, sađeni i održavani tako da ne ograničavaju vidljivost u prometu, te da naglašavaju, kreiraju i ne ometaju vizure na značajne elemente kulturnog dobra Bala. Nasadi čempresa na groblju , kao i drugo visoko raslinje unutar naselja se također moraju urediti u skladu sa prethodnim stavom.

Članak 111.

Na zelenim površinama uz komunikacije preporuča se postavljanje komunalne opreme (košarice, klupe), ali se ne mogu postavljati reklamni stupovi ili panoi.


Mogućnosti i uvjeti za postavljanje privremenih građevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava isključivo na javnim površinama određuju se primjenom posebne odluke Općine Bale.

Članak 112.

Slobodne rubne površine na parceli javnih prometnica unutar naselja se moraju urediti nasadima ili urbanom opremom kao pješačke površine i odmorišta. Parkiranje na neplaniranim parkiralištima treba destimulirati.

Članak 113.

Zone zaštitnog zelenila uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta, korištenjem u svrhu poljoprivrede, rekreacije, te uređivanjem pješačkih i biciklističkih staza.

Zone označene kao zaštitne zelene površine – rezervat za II fazu izgradnje, se planiraju detaljnije planski definirati u budućnosti, nakon što su sadašnje potrebe za izgradnjom zadovoljene. Do tada ove površine treba tretirati kao i ostale zelene zaštitne površine.

Studijom utjecaja na okoliš procijeniti će se da li je moguća izgradnja u predviđenoj drugoj fazi, budući da se određena područja označena u kartografskom dijelu Plana kao rezervat za II fazu izgradnje preklapaju s područjima zaštitnih zelenih površina i površina zaštite vizure iz Konzervatorske podloge.

Članak 114.

Na izgrađenom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju različitih autohtonih vrsta,

čiji odabir ovisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se

najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine.

U pojasu širokom 5m s jedne i s druge strane magistralnog plinovoda računajući od osi zabranjeno je saditi biljke čije korijenje raste dublje od 1m odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5m.

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih cjelina su mahom crpljene i ugrađene u ovaj Plan iz Konzervatorske podloge. Detaljni uvjeti građenja i

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 115.


uređenja prostora koji nisu određeni Planom, će se dodatno utvrditi u postupku pripreme akta o uvjetima uređenja prostora, konzultiranjem spomenute Konzervatorske podloge od strane nadležnih službi. Dio naselja Bale je zaštićen Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) kao urbanistička cjelina. Unutar i izvan naselja su također evidentirani i registrirani mnogi pojedinačni spomenici kulture. Popis svih spomenutih dobara je u sastavu PPUO Bale.

Konzervatorska podloga obrađuje područje šire od usko zaštićene urbanističke cjeline i uključuje i kontaktno područje u svoju obradu. Ovaj Plan je prenio nalaze Konzervatorske studije u cjelini njenog obuhvata.

Grafički dio ovog Plana (Listovi br 3 i 4) se bavi kategorijama tretmana izgrađenih i

neizgrađenih prostora: Kategorije tretmana (E)

E1 – Tretman postojećih građevina. U cilju promicanja znanstvene obrade graditeljskog naslijeđa propisani su kriteriji i metode rekonstrukcije postojećih zgrada prema utvrđenih 10 (deset) kategorija tretmana za građevine i tretman arheoloških lokaliteta. Raspon kriterija seze od apsolutnog očuvanja do zahtijevanog rušenja. Ovi kriteriji nisu sastavni dio Plana zbog svojeg detaljnog karaktera, te će biti dio posebnih lokacijskih uvjeta, koje utvrđuje Konzervatorski zavod.

E2 – Tretman slobodnih (neizgrađenih) površina. Neizgrađene površine su podijeljene na one na kojima se ne može graditi i na površine za gradenje novih građevina. Ovaj dio kategorija tretmana je ugrađen u Plan, u grafičke listove br.3 i 4.

Dijelovi prostora koji su definirani kao površine bez izgradnje, mogu biti parterno uređeni, kao samostalne površine, ili mogu biti dio okućnice građevina, ali na njihovom negradivom dijelu. Površine za gradenje novih građevina su podijeljene u 5 karakterističnih područja, sa restrikcijama u pogledu gustoće izgradnje i najveće dozvoljive katnosti građevina.

Grafičke oznake linija razgraničenja između zona - područja (A do E) su načelna i podliježu provjeri u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta za građenje i uređivanje zemljišta. Na osnovi točnih podataka i najnovijih spoznaja o stanju u prostoru, Konzervatorski odjel u Puli će utvrditi precizne granice zona po svakom pojedinačnom zahtjevu za utvrđivanje posebnih uvjeta građenja i uređivanja zemljišta (lokacijske dozvole i slično). E3 – Tretman prometnih površina i arheoloških lokaliteta. Posebno je značajan propisan obavezni tretman kamenom opločanih prometnih površina u povijesnoj jezgri. Prilikom utvrđivanja uvjeta gradnje i rekonstrukcije u zaštićenom području, kako za pojedine zgrade tako i za podzemne komunalne instalacije propisati obavezno prethodno arheološko istraživanje i arheološki nadzor u izvođenju. Investitori i izvođači radova dužni su obavijestiti Konzervatorski odjel u Puli ukoliko otkriju ostatke građevina, predmeta ili grobova, za koje se sumnja da predstavljaju arheološke tragove. PROSTORNIM DOMINANTAMA ne smiju se u građevnom području naselja i izvan njega nametati svojom visinom nikakve druge građevine ili infrastrukturi uređaji. TOČKE KARAKTERISTIČNIH VIZURA NA URBANU JEZGRU I OKOLNI AMBIJENT, sa tih točaka ne smije onemogućiti nikakvom gradnjom vizure na cjelinu ili pojedine dijelove povijesne jezgre.


9. Postupanje s otpadom

Članak 116.

Postupanje s otpadom će se odvijati u suradnji s nadležnim trgovačkim društvom, a na načelima utvrđenim u PPUO Bale i posebnim propisima. 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 117. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš su ugrađene u ovaj Plan kroz odgovarajući odabir namjena, njihovih lokacija i planirani način i uvjete korištenja prostora. Mjere u pogledu sankcioniranja ponašanja korisnika prostora, provode se sukladno posebnim propisima i odredbama PPUO Bale kao plana šireg područja. 11. Mjere provedbe Plana

Članak 118.

Prometna rješenja prikazana u ovom Planu, koja se nalaze izvan granica obuhvata Plana, zbog istog razloga ne mogu biti obavezujući dio dokumentacije ovog Plana. Ona će poslužiti kao osnove za izradu idejnih rješenja za utvrđivanje uvjeta izgradnje izvan granica građevinskog područja, ukoliko nisu procijenjena neusklađenim sa prostornim planom šireg područja.

Ta su rješenja rezultat suvremenih spoznaja, te su prezentirana kao moguća rješenja za funkcioniranje cjelokupnog sustava, ali je moguća njihova fazna izvedba.

- zahvaćanje rente koja nastaje na građevinskom zemljištu, kao i drugih oblika rente i na zemljištu u vlasništvu općine i u dijelu poreza vezanih za nekretnine.

Mjere zemljišne politike

Članak 119. Općina Bale mora prema stvarnim potrebama osigurati odgovarajući fond uređenog građevnog zemljišta radi izgradnje stambenih i javnih građevina korištenjem instrumenata propisanih Zakonom i propisima i te općim aktima Općine Bale:

- naplata odgovarajućih sredstava troškova pripreme u cijeni zemljišta kojim raspolaže općina radi korištenja i usmjeravanja tih sredstava uz rentu za daljnju pripremu zemljišta,


- osiguranje izrade i kontinuiranog ažuriranja evidencija o zemljištu u svrhu osiguranja praćenja zemljišta radi ostvarenja prostornih planova, te utvrđivanja i zahvaćanja rente.

11.1. Obveza izrade prostornih planova

- Grote, u svrhu planiranja koncentrirane izgradnje oko 70 stambenih objekata u nizu i dvojnih objekata i oko 30 jedinica rezidencijalne stambene i/ili turističko-poslovne namjene u hotelima – vilama (u funkciji „grada hotela“);

Obveza izrade planova užih područja

Članak 120.

Obveza donošenja detaljnih planova uređenja odnosi se na područja:

- Forlanete, radi planiranja dovršenja uređenja postojeće rekreativne zone i uređenja manjeg ugostiteljsko turističkog kompleksa sa hotelom od oko 70 ležaja i pratećim sadržajima za zabavu i odmor, te potrebnim stambenim prostorom. Dobrovoljno vatrogasno društvo Bale će također naći novu lokaciju na ovom području.

- Val de Godena, radi dovršenja uređenja bloka u zoni zaštite kulturnog dobra, te izgradnje stambenih, trgovačko-poslovnih sadržaja, tržnice.

Područja obvezne izrade planova užih područja prikazana su na odgovarajućem

kartografskom prilogu grafičkog dijela Plana. Do donošenja detaljnih planova uređenja, na području obuhvata tih planova

dozvoljava se samo rekonstrukcija postojećih građevina sukladno odredbama ovog Plana. Obveze donošenja drugih prostornih dokumenata i studija

Članak 121. Umjesto izradi studije vodoopskrbe i odvodnje, Općina Bale je pristupila izradi projektne dokumentacije iz iste domene (počevši od idejnih rješenja), te se ista ima smatrati studijom određenom u PPUO Bale kao uvjet za izradu prostornih planova užeg područja.

Konzervatorskom studijom – podlogom, će se utvrditi potreba izrade detaljnije planske i/ili projektne dokumentacije za pojedine dijelove naselja, te sugerirati eventualno potrebno prikupljanje stručnih rješenja iz šire zajednice putem arhitektonskih natječaja i sl.

Prostori za čije parterno rješenje i oblikovanje pročelja uvjete uređenja i građenja treba

utvrditi na temelju sveobuhvatnih rješenja, obuhvaćaju Trg La Musa i početak Rovinjske ulice, te povijesne trgove T.Bembo, S.Elena i Trg Palih Boraca Područje označeno u Planu kao Z4 - Zaštitno zelenilo-II faza izgradnje na jugu Bala, sjeverno od ceste Ž 5096, je prostor od izuzetne osjetljivosti za budući izgled naselja.


U ovoj se zoni ne može graditi bez izmjene i dopune ovoga Plana. Pod uvjetom da se takova izmjena i dopuna utvrdi u budućnosti, određuje se obaveza izrade detaljnog prostornog plana za eventualnu gradnju na dijelu ovog područja, te izrada krajobrazne podloge (ili studije utjecaja na okoliš) uz isti plan. Svrha izrade takve krajobrazne podloge - studije, je priprema stručne krajobrazno-arhitektonske osnove za zaštitu i unaprijeđenje veduta i ostalih krajobraznih vrijednosti u ovoj osjetljivoj kontaktnoj zoni. Preporučuje se izrada izmjena i dopuna Konzervatorske studije za svaku buduću novoplaniranu zonu izgradnje Bala, radi kontinuiteta očuvanja vrijednosti cjelovitog naselja.

11.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 122. Neposrednom provedbom Plana mogu se rekonstruirati sve postojeće legalno izgrađene građevine unutar područja obuhvata Plana, ako su iste sukladne planiranoj namjeni, pod istim uvjetima koji vrijede i za ostale građevine unutar istog područja. Postojeće, legalno izgrađene građevine, čija je namjena neusklađena s namjenom utvrđenom ovim Planom, mogu se rekonstruirati ukoliko rekonstrukcija istih nije prepreka realizaciji Plana, a pod slijedećim uvjetima:

• obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta može se vršiti unutar postojećih gabarita,

• priključak na građevine i uređaje infrastrukture može se vršiti ukoliko za to postoje uvjeti,

• postojeći ogradni i potporni zidovi mogu se sanirati radi sprječavanje erozije zemljišta

Članak 123. Akt o uvjetima uređivanja prostora za rekonstrukciju građevina iz Članka 110. ovih odredbi mora sadržavati elemente za očuvanje arhitektonskog jedinstva građevine, koji su rezultat integralnog procesa obrade građevina graditeljskog nasljeđa, sukladno posebnim propisima, smjernicama iz PPUO Bale kao plana šireg područja i uzancama konzervatorske struke. PRIJELAZNE ODREDBE Članak 124. Provođenje i praćenje provođenje ovog Plana ostvarivati će se kontinuirano, što obvezuje na stalnu suradnju svih sudionika u pripremi, izradi, donošenju i ostvarivanju prostornih planova na području Općine Bale, te usklađivanje tih planova s ciljevima i koncepcijom korištenja prostora utvrđenih ovim Planom.


Ostvarivanje ciljeva razvoja i koncepcije korištenja prostora provoditi će se kroz trajno praćenje i istraživanje odnosa i pojava u prostoru, te odgovarajućom organizacijom cjelokupnog sustava prostornog uređenja i zaštite okoliša. U procesu stalnog praćenja provođenja Plana, analizama i ocjenom ostvarenja ciljeva i koncepcije prostornog razvoja i korištenja prostora Općine Bale u okviru sustava društvenog i gospodarskog razvoja, općinsko tijelo uprave nadležno za poslove prostornog uređenja priprema obrazloženje s razlozima za pristupanje izradi izmjena i dopuna ovog Plana.

Članak 125. Općinsko tijelo uprave nadležno za poslove prostornog uređenja u suradnji s ostalim tijelima uprave i subjektima u provođenju ovog Plana dostavlja Vijeću Općine Bale krajem svakog četverogodišnjeg razdoblja, a po potrebi i ranije, izvješće o provođenju Plana, temeljem posebnog propisa. Provođenje Plana nadzire Vijeće Općine Bale kao izvršno tijelo uprave.

odluku o donošenju bale · 2015-05-18 · građevina poslovne i društvene namjene uključujući i...

Documents