18.10Svake četiri godine se u Švajcarskoj biraju narodni i državni savjeti. Jed-nostavno rečeno, Narodni savjet predstavlja narod, dok Gradski sa-vjet predstavlja kantone. Trenutno većinu u parlamentu imaju građan-ske partije, prije svih Švajcarska na-rodna partija (SVP). 18. oktobra bi to trebalo da se promjeni.

Pravedna socijalna i privredna politikaPitanje koje, između ostalog, treba da postavimo sebi je: Želimo li da se prema migrantima i migrantkinja-ma lošije ophode? Želimo li dobre i poštene plate? Želimo li da bogati postaju bogatiji, dok siromašni po-staju siromašniji? Želimo li penzije dovoljne za dostojnu starost? Onda građanske partije poput Švajcarske narodne partije i FDP-Liberala mora-ju u manjinu, a lijevo krilo u većinu!

«Velike lijeve partije»Dvije «velike lijeve» partije su So-cijaldemokratska partija Švajcar-ske (SP Schweiz/ PS Suisse-Svizze-ra) i Zeleni Švajcarske (die Grünen Schweiz/ Les Verts). SP Schweiz je klasična radnička i sindikalna par-tija. U svojoj kampanji u prvi plan ističe sljedeće ključne riječi: prostor za stanovanje koji je moguće plati-ti, poštene plate i sigurne penzije. Zeleni Švajcarske, klasična ekološ-ka partija, za izbore i legislaturu je utvrdila 12 tačaka. Pored klasičnih tema o zaštiti životne sredine, poput čiste energije, zaštite klime i «Ne» betonizaciji Švajcarske, oni zahti-jevaju angažovanje na polju mira, više prilika za obrazovanje, prizna-nje osnovnih prava, kao i otvorena Švajcarska. Ovim dvjema velikim partijama pridružuju se i mlađe: Socijalistička omladina Švajcarske

(JUSO/GS/GS) i Omladina Zelenih (die Jungen Grünen/ Jeunes Vert-e-s/ Giovani Verdi).

Mnoge «male» lijeve partijeOstale lijeve partije su Alternativ-ne liste (die Alternativen Listen) u Cirihu u Šafhauzenu, Lijeva alter-nativa (Alternative Linke) u Bernu, Savez Zeleni BastA! (Bündnis Grüne BastA!) u Bazelu, Radnička partija Švajcarske (PdA) i mnoge druge. Sve one se zalažu za politiku koja uk-ljučuje priznanje osnovnih prava, ponovnu podjelu bogatstva, pro-tiv privatizacije, pravednu politiku prema izbjeglicama i migrantima, kao i solidarno društvo. U Roman-diji partijama sa lijevim programom pripadaju između ostalih i PST-POP u Nojenburgu, POP vaudois u Vatu i CS-POP u Juri. U Njemačkom govornom području Švajcarske se zalažete za antifašistič-ku politiku i socijalnu pravdu.

Sindikalni kandidati/ kandidatkinje i migranti/migrantkinjeZa sve prethodno navedene partije kandiduju se mnogi sindikalni kan-

didati i kandidatkinje, mnogi od njih sa migrantskom pozadinom. Podržavaju ih kantonalni savezi sin-dikata. Ko želi da sazna nešto više o tome, može da ode na stranicu sa-veza sindikata svog kantona i tamo pronađe više informacija:www.sgb.ch/der-sgb/kantonale-buende

Kako da glasam?Ko ima švajcarski pasoš može da glasa na federalnim izborima. Pozivi na glasanje šalju se poštom svim glasačima otprilike 3 nedelje pre da-na izbora, dakle krajem septembra, početkom oktobra. Kako se tačno popunjava glasački listić neznatno varira od kantona do kantona. Ko želi da se informiše o tačnoj proce-duri može to da učini na sledećim adresama, na tri zvanična jezika:www.ich-will-waehlen.chwww.je-veux-voter.ch/frwww.voglio-votare.ch/it

Iskoristite svoj politički glas za pro-mjenu! Jer politika nas se svih tiče!

/ Aurora García

18. oktobra će se u Švajcarskoj održati parlamentarni iz-bori. Po prvi put nije riječ o narodnoj inicijativi oko koje će glasači morati da se odluče, već se iznova bira parlament. dakle, riječ je o važnom datumu, jer je vrijeme da se odluči kakvu Švajcarsku želimo. Nama je jasno: to treba da bude socijalna, pravedna i otvorena Švajcarska. Svi koji mogu da glasaju treba da upamte 18.10!

Broj5| septembar2015|Srpski/Hrvatski/BosanskiDodatak «work» novinama | Redakcija T +41 31 350 21 11, F +41 31 350 22 11 | info@unia.ch | www.unia.ch

Jedinstvo spašava

2Budućnost je na vama Iskoristite svoje pravo glasanja 4

Pomoć izbjeglicama i dalje potrebnaBroj azilanata i izbjeglica raste

BA

Švajcarski parlamentarni izbori 2015

Odlučuj o budućnosti!

Vrijeme je predizborne kampanje. Vrijeme u kojem partije pokušavaju da privuku naklonost birača zabo-ravljajući zabrinutost stanovništva, zaboravljajući njihove probleme. Ciljna publika ove monumental-ne promocije je potpuno jasna: Glasačko tijelo, glasačko stanov-ništvo.Neke stranke idu toliko daleko pri-premajući se u predizborima da idu protiv manjine koja ne spada u glasačko tijelo. Strahovi su gene-risani, pronadjeni krivci i rješenja ponudjena na prodaju. Pri tome se kopalo duboko u riznicu i polemi-salo pomiješano sa finansijskim sredstvima sebičnih lidera partija. Ovo tijesto se pretvara u naduvan, teško probavljiv hljeb koji se peče i potura ljudima da ga moraju poje-sti iako ne znaju kakvog je ukusa. Dobro nahranjeni lenjivci izbacuju internalizovane slogane nasumice. Sada pred nacionalne izbore ma-šinerija zauzima ponovo svoj zalet. Nastavlja nekontrolisanom brzinom sa izgovorima kao što su: Izbjeglice treba da potonu na mediteranu. Što je još opasnije takve izjave nisu više iznenadjujuće. Reakcije naših sugradjana su takve kao kad bi smo u zimskom periodu posmatrali reakcije medvjeda koji spavaju du-bokim snom ili žabe u zamrznutom jezeru. Čitajući kolonu komentara na društvenim medijima i platfor-mama ne preostaje mi ništa već da se uhvatim rukama za glavu. Da brodovi puni ljudi se utope u more izgleda kao sport za ljude. Na račun azilanata se mnogi bogate i igraju igru da zadovolje svoje želje i potrebe je više nego varvarski po-duhvat. Možemo li promjeniti ove metode. Krajnje je vrijeme da kada ispečemo hljeb da ga i podijelimo sa onima koji nemaju šporet. Jer i njima je potreban hljeb kao i nama!

Editorial

Lena FrankSekretarica za mlade na nacionalnom

nivou

Kriza na ledjima radnikaRavnopravnost u pogledu roditeljstva 3

Izabrati novi Parlament znači birati novu pravednu, otvorenu Švajcarsku

horizonte Broj5|septembar2015|Srpski/Hrvatski/Bosanski 2

Vaše osiguravajuće društvo je u oba-vezi da svoje osiguranike o novim doprinosma obavijesti najkasnije dva mjeseca prije njihovog stupanja na snagu. U svom dopisu, osiguravajuće društvo mora da osiguranika infor-miše o pravu otkazivanja. Osiguranje se može otkazati na kraju mjeseca koji prethodi stupanju na snagu no-vih doprinosa (dakle, najkasnije do 30. novembra).

To znači da, ukoliko osiguranik želi da promjeni osnovno osiguranje, do-pis o otkazivanju mora da se dostavi prije 30. novembra. Da li će se do-prinosi povećati, da li će se korisnik odlučiti za posebnu vrstu osiguranja poput HMO, osiguranja sa kućnim

doktorom (Hausarztmodell) ili za neku kompaniju po izboru, ovdje ne igra nikakvu ulogu. Presudno je to da je osiguravajuće društvo prije 31. oktobra obavijestilo osiguranike o novim doprinosima koje je odobrila savezna služba za zdravstvo (BAG).

Pazite na rok za otkazivanje!Veoma je važno da od osiguravajućeg društva zahtijevate otkazivanje prije isteka roka! Ukoliko je poslijednji dan otkaznog roka neradni dan, ot-kazivanje se mora zatražiti najkasnije poslijednjeg radnog dana prije isteka roka. U svakom slučaju se preporuču-je da se otkazivanje pošalje pismenim putem. Na taj način se može dokazati da je dopis zaista uručen u okviru roka. Takođe se mora uzeti u obzir i to da neplaćeni mjesečni doprinosi mogu dovesti do toga da se zahtijev za promjenu osiguranja odbije.

Pazite na dodatna osiguranja i potvrđivanje starog osiguranja!Za dodatna osiguranja ne važe isti otkazni rokovi kao za osnovno osi-guranje. Uopšteno je otkazni termin za dodatna osiguranja 30. septembar, ali odrijeđena osiguravajuća društva predviđaju i duži otkazni rok (otka-zivanje do 30. juna). Precizne infor-macije daje Pravilnik o opštim uslovi-ma osiguranja, u kojima su navedeni ugovorom utvrđeni rokovi.

Šta se sada dešava, ako se osiguranik prekasno prijavi za novo osiguranje? Članstvo u starom osiguravajućem društvu prestaje tek kada novo osi-guravajuće društvo javi starom da je osiguranik bez prekida osiguran kod njih. Dakle, dok osiguranik ne pristu-pi novom osiguravajućem društvu i ono samim tim ne pošalje potvrdu

starom, osiguranik ostaje u starom osiguravajučem društvu. Ukoliko no-vo osiguravajuće društvo propusti da to učini ili ukoliko potvrda zakasni, ono mora da nadoknadi štetu koja je osiguraniku time naneta, posebno razliku u doprinosima.

/ Osman Osmani

Članice sindikata su gostima i prola-znicima dijelile parčad ogromne ro-đendanske torte. U kratkim izjavama su se Tereza Majer (CVP) i Ursula Štre-kajzen (profesor emeritus sociologije, Univerzitet u Bernu), borkinje koje su sve započele, prisjetile svoje neumor-ne borbe za uvođenje porodiljskog odsustva, a članica parlamenta Aline Trede bacila je i pogled u budućnost.

Mora se nastaviti i nastaviće se!Nakon 10 godina sada je neophodan dalji napredak na polju zaštite maj-

činstva i roditeljstva, kao i na polju usklađenosti porodice i posla. Mnoge branše i preduzeća nisu iskoristila Rješenje o nadoknađivanju prihoda usljed odsutnosti zbog porodiljskog i materinskog odsustva (EO) kojim su odredbe za regiulisanje porodiljskog poboljšane u odnosu na zakonom predviđen minimum (14 nedelja sa 80 % plate). «To otriježnjava», kaže Korina Šerer, članica izvršnog odbora Unije. «Financijska sredstva do kojih se došlo uvođenjem osiguranja za porodiljsko odsustvo, pretežno nisu uložena u poboljšanje» Unija i drugi

članovi Švajcarskog saveza sindikata iskoristili su ovaj ju-bilej da objave slijedeće zahtijeve:

18 nedjelja porodiljskog odsustva sa 100 % plateNadoknada od 80 % ženama sa nižim platama ne može da pokrije životne troškove. 18 nedjelja porodiljskog odsustva zahtijeva i Međunarodna organizacija rada.

Roditeljski dopust za očeve i roditeljsko odsustvoRavnopravna podjela plaćenog i ne-plaćenog rada između polova mo-guća je samo ukoliko su očevi od sa-mog početka u mogućnosti da uzmu ulogu staratelja svoje djece. Članovi Švajcarskog saveza sindikata zalažu se za 8-nedjeljni roditeljski dopust za očeve, kao i za 24-nedjeljno rodi-teljsko odsustvo, koje bi roditelji tre-balo da ravnomjerno podijele među sobom.

Regulacije perioda prije porođajaNa kraju, potrebno je i pravo trudni-ca da, kada je to neophodno, mogu da uzmu plaćeni odmor.

Za bolju usklađenost porodice i poslaOva riješenja pravedna su prema potrebama porodice. Pored toga, u velikoj mjeri doprinose da Švajcarska u pogledu usklađenosti porodice i posla više ne predstavlja najslabiju kariku Evrope. U pogledu što bolje uskladjenosti porodičnog života i po-sla trebalo bi da se ovo rješenje što prije primjeni u praksi.

/ Aurora García

1. jula 2005. je u Švajcarskoj – nakon višedecenijske borbe, posebno sindikata i ženskih organizacija – zakonski uvedeno porodiljsko odsustvo. Sindikalke su ovaj rođendan proslavile na trgu Bundesplac.

50 godina od katastrofe u MattmarkPrije 50 godina na izgradnji bra-ne Mattmark život su izgubili 88 radnika,Medju njima je bilo 56 ljudi italijanske nacionalnosti. Do nesre-će nije smjelo da dodje jer nesreća se mogla izbjeći. Bilo je poznato da se gradilište i kasarna nalazi na ve-oma opasnom mjestu upravo na prednjoj strani glečera. O opasnosi po svojoj nestabilnosti i zbog čestih sudara se već ranije izvještavalo i stoga je nesreću trebalo spriječiti. U Valisu će se na godišnjicu održati ne-koliko komemoracija. Krajem avgu-sta je objavljena knjiga o Mattmark koja je dijelom finansirana od strane Unia sindikata.

Poboljšanja za radnike u pekarstvu i poslastičarstvuNovi, opšteobvezujući Opšti kolektiv-ni ugovor (ORU) za pekare, radnike proizvodnje peciva i slatkiša posla-stičare reguliše uslove rada u cijeloš Švajcarskoj u ovoj branši. Nažaolst on nije isti ugovor kao što je Opšti kolektivni ugovor maloprodaje u Že-nevi i odnosi se samo na kvalifikova-ne radnike. Zbog intervencije Unia sindikata ipak je postignut napredak i poboljšanje za Ženevu. Da bi se spriječilo manipulisanje platama i kako bi se stalo u kraj mizernim pla-tama (damping platama) ova branša se mora generalno bolje kontrolisati.

Jubilej Cimervalder konferencije(Zimmerwalder Konferenz)Još prije 100 godina (5. do 8. sep-tembra 1915) za vrijeme prvog svjet-skog rata u Cimervald kod Berna je održana konferencija o Cimervaldu. Konferenciju je organizovao švajcar-ski socialdemokrata Robert Grimm sa ciljem da organizuje novu socija-lističku internacionalu. 37 učesnika iz dvanaest zemalja – većina medju njima su politički migranti . Kao rezul-tat usvojen je Cimervalder Manifest. Potpisnici su prvi svjetski rat prozvali «rat kapitalista» i pozvali su socija-lističke snage za jedinstvo u borbi za mir. Oni su pozvali socijalističke partije svih naroda da odbiju pristati na kredite i svjedočili su žrtvama rata i snjima se neograničeno solidarisali. Deklarisan stav ovog manifesta je usljed mnogih ratova i sukoba na ovoj kugli još i danas aktuelan: «...Niti okupacija čitavih zemalja niti pojedinih dijelova zemlje ne smije i ne može dovesti do nasilne aneksije. Nema aneksije niti otvorene a ni maskirane, isto tako nema prisilne ekonomske aneksije koja je kroz političku nepravdu učinjena još ne-pondošljivijom. Samoopredjeljenje naroda mora biti neuništiv princip u sistemu nacionalnih odnosa...». Ma-nifest se završava parolom: Proleteri svih zemalja ujedinite se!Povodom ovog značajnog jubileja širom Švajcarske su održani razni sastanci.

News

Kod promjene osiguranja treba voditi računa da ne plaćate dva osiguranja paralelno

Roditeljski dopust za očeve potvrdjuje jednakost

Ravnomjerna raspodjela zadataka Borba za roditeljstvo se nastavlja

Dalje informacijeNa www.praemien.admin.ch na-ći ćete aktuelne doprinose iz cijele Švajcarske kao i kalkulator doprino-sa, kako biste mogli da izračunate doprinose koji se odnose na Vas, kod osiguravajućih društava u Va-šem regionu. Više informacija na: www.bag.admin.ch/themen/krankenversicherung/06368/index.html?lang=de

Promjena zdravstvenog osiguranja

Važne informacije o promjeni zdravstvenog osiguranja Doprinosi za zdravstveno osiguranje će narasti i u sli-jedećoj godini. U zavisnosti od osiguranja i kantona, do-prinosi u 2016. će porasti iz-među 0 i više od 20 procena-ta. Porast u prosjeku iznosi oko 4%. Šta može da učini osiguranik, ukoliko mu tre-nutno osiguravajuće društvo znatno povisi doprinose za osnovno osiguranje, ili šta ona ili on moraju da uzmu u obzir pri odjavljivanju? U nastavku će se ukratko pred-staviti najčešća pitanja i od-govori.

Ravnopravnost

10 godina porodiljskog odsustva

horizonte Broj5|septembar2015|Srpski/Hrvatski/Bosanski 3

11. jula 2015, na godišnjicu uspješnog štrajka u kantonu Cirih, njegovateljice iz Srednje i Južne Evrope osnovale su nacionalnu Unija-grupu za migrantkinje njegovatelji-ce. Štrajk, koji su vodile poljske i slovačke njegovatelji-ce, trajao je 11 dana i okončan je velikom pobjedom: 13. plata, više plate i plaćena odsustva. Regionalne grupe migrantkinja njegovateljica postoje od početka 2013. u Luganu, a od 2014. u Cirihu. Sada se žele organizirati na nacionalnom nivou, kako bi razmjenjivale iskustva i podržale njegovateljice iz drugih zemalja. Razgovarali smo sa kopredsjednicama nove nacionalne grupe za mi-grantkinje njegovateljice: Alinom Badovskom (AB) iz Tesina i Anom Kacorovskom (AK) iz Ciriha.

Zašto ste osnovale ovu grupu?AB: Sve više žena dolazi u Švajcarsku kako bi se bavile njegom, a nažalost nisu dovoljno upoznate sa svojim pravima. Mnoge od njih eksploatišu i maltretiraju, kao što pokazuje primjer Boguzije. Boguzija je bila poljska njegovateljica, koja je uslijed užasnih uslova rada počinila samoubistvo. Učinićemo sve kako se njen slučaj ne bi ponovio. AK: Većina naših koleginica bave se 24-časovnom njegom i izolirane su na svom poslu. Uz našu grupu ne samo da će se upoznati sa svojim pravima, već će upoznati i druge žene.

Sa kojim se još problemima suočavaju njegovateljice iz Centralne i Istočne Evrope?AK: U njemačkom dijelu Švajcarske najveći je problem jezik. Kako bismo to poboljšali, pokušavamo da zajedno sa Unijom organizujemo kurs nje-mačkog za njegovateljice. To nažalost nije tako jednostavno, jer su mno-ge od nas 24-časovnih njegovateljica slobodne samo nedjeljom. A tim danom škole jezika ne rade. Drugi problem je priznanje naše diplome. AB: U Tesinu imamo slične probleme. Zbog toga od septembra organi-ziramo usavršavanje za njegovateljice, kako bi žene poboljšale ne samo svoju poslovnu kompetenciju, već i svoju platu.

Kakvi su vam planovi za budućnost?AB: Ne smijemo zaboraviti da nismo samo mi žrtve. Uz podršku sindi-kata možemo se uspješno boriti za svoja prava. U Tesinu imamo smještaj za žene koje su otpuštene, čime automatski ostaju bez krova nad glavom. Zajedno sa Unijom Tesin zalažemo se i za regionalni kolektivni ugovor o radu (GAV) sa boljom platom, radnim vremenom, itd. AK: Istog sam mišljenja. Štrajk u Cirihu pokazao je da se možemo uspješ-no izboriti za svoja prava. U septembru u Bernu organizujemo sjednicu na kojoj će se diskutovati o ciljevima za slijedeću godinu. Nama je važno da se što više žena iz drugih zemalja informiše o našoj grupi i angažuje u Uniji. Potreban nam je i kolektivni ugovor o radu. Pored toga, u kontaktu sam sa njegovateljicama u Njemačkoj, koje žele pokrenuti sličnu grupu. Pomoći ćemo im u tome.

/ Adam Rogalevski

Zajedno za bolju njegu

Evropa se trenutno žali na «enor-mni talas izbjeglica» koji će je pre-plaviti. Uzevši u obzir broj konfli-kata koji se odigravaju pred našim vratima (Sirija, Irak, mnogi regioni u Africi), režime i siromaštvo, koje pritiska većinu zemalja na ovom svijetu, ovo ni ne čudi. Za mnoge konflikte i probleme odgovorne su i evropske države. Poznate su i opasnosti sa kojima se migranti i migrantkinje suočavaju kako bi došli do Evrope. Hiljade umiru sva-ke godine.

Brod je punMnogi ljudi u Evropi misle da je brod pun, da više ne možemo da primimo. Možda bi trebalo da se upoznaju sa slijedećim brojkama. Švajcarska, jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, otprilike je četiri puta veća, i ima duplo više stanov-nika od Libana, zemlje kojom već decenijama hara građanski rat. Dok je Liban u protekloj deceniji primio pola miliona palestinskih izbjegli-ca, Švajcarska se žali na 20.000 tra-

žilaca azila. Početkom 200. Švajcar-ska je mogla da primi oko 40.000 tražilaca azilanata. Dakle, jasno je: uz volju se sve može.

Šta je izbjeglicaOnaj ko dođe u Švajcarsku i za-traži azil, prvo dolazi u prihvatne centre. Prvo se odlučuje da li će njegov zahtijev uopšte biti razmo-tren. Ukoliko osoba dolazi iz ne-ke Dablin-države, njen zahtijev se ni ne gleda, već mora da napusti Švajcarsku. U Švajcarskoj se izbje-glicom smatra onaj kome se zbog pripadnosti određenoj društvenoj grupi, religiji, političkim shvata-njima prijeti, ili ga prate, te dakle postoji opasnost da će biti ubijen ili mučen. Priznate izbjeglice teoretski dobijaju B-dozvole. Koga ne prizna-ju kao izbjeglicu, ali ko ne može da se vrati u svoju državu, važi za privremeno primljenog izbjeglicu i dobija F-dozvole. 90 % privremeno primljenih po brojkama saveza du-goročno ostaje u Švajcarskoj.

Šta rade izbjeglice?Tražioci azila prva tri mjeseca ne smiju da rade. Zabrana rada može da se produži na još tri mjeseca. Među-tim, od 2013. tražioci azila mogu da obavljaju društveno korisne radove i radove koji koriste zajednici u okvi-ru ...programa. Za to dobijaju malu novčanu nadoknadu. Tražioci azila, kao i privremeno primljeni koji rade, moraju da plaćaju posebnu taksu, otprilike 10 % od plate, sve dok ne vrate iznos od 15.000 franaka.

Raditi? U realnosti često nemogućeKo je priznat kao izbjeglica ili je privremeno primljen, smije da radi, ali poslodavac mora da uloži prija-vu za radnu dozvolu. U stvarnosti, međutim, mnogi uopšte ne mogu da rade. Bilo zbog toga što ne dobiju radnu dozvolu, zbog toga što ih po-slodavac ne želi ili ne zna da može da ih zaposli. To se mora promijeniti! Izbjeglice treba da dobiju podršku u učenju jezika i koučing, treba da im se priznaju znanja i da se uključe. Pri-stup dostojnom poslu ne mora biti zakrčen birokratskim preprekama. Da to funkcioniše, pokazuju mnogi primjeri u raznim kantonima. Svi imamo pravo da dostojno živimo.

/ Äurora García

Politika o izbjeglicama

Živjeti dostojan život

Ovog ljeta se u cijeloj Evropi mnogo govorilo o izbjeglicama. Ko još nije skoro svaki dan čuo za barem tuce pijanih ljudi, ili za preopterećenje uprava? Često smo čuli rečenicu «Brod je pun». Međutim, tačne činjenice i ljudskost se sve ređe čuju u medijima i politici. U nastavku želimo da prikažemo stvarnost tražilaca azila u Švajcarskoj.

intervju

Izbjeglice su u cijelom svijetu aktuelna tema, sad treba pokazati čovječnost

Više informacija o grupi naći ćete na Unijinom sajtu za dugoročnu njegu i brigu: Dobra njega: www.gutepflege.ch/cee

Mal

colm

Cha

pman

/ S

hutt

erst

ock.

com

Bal

azs

Gar

di /

flic

kr.c

om

Brodovi puni izbjeglica sa svih strana pristižu- neki i ne dodju do svog cilja

Alina Badovska iz Tesina i Ana Kacorovska iz Ciriha kopredsjedavajuci tim za njegovateljice.

Nesposoban za rad: Šta se dešava sa mojim odmorom? Zidar sam i prilikom male nezgode sam uganuo desnu ruku tako da me je moja doktorica zasad proglasila 100 % radno nesposobnim za naredne tri nedjelje. Međutim, za nedjelju dana želim da sa po-rodicom odem na dugoočekivani odmor. Moram li, sada kada sam nesposoban za rad, odbiti ove dvije nedjelje od odmora?

Da. Uganuće zgloba na ruci zaista Vas na radnom mjestu zidara čini nespo-sobnim za rad, ali ne nužno i «nesposobnim za odmor». Novac od osiguranja od povrede na radu se za vrijema Vašeg odmora obustavlja i u ovom periodu od svoje firme dobijate normalnu platu predviđenu za odmor.Drugačiji bi bio slučaj kada zbog svoje bolesti ili nesreće ne biste mogli na odmor. Naime, odmor je tu kako biste se opustili od rada. I kada biste, na pri-mjer, morali ležati u krevetu ili ostati kod kuće zbog redovnih posjeta ljekara, tada ovaj cilj, opuštanje, ne bi bio ispunjen.

Myriam Muff, work, 3.7.2015

Kućna pomoćnica: Kako da od šefa zahtijevam svoju platu? Od 1. avgusta 2011. radim četiri sata nedjeljno u jednom privatnom domaćinstvu u kantonu Bern. Čistim, kuvam, perem i peglam veš. Ob-razovanje u ovoj oblasti nemam; samo radno iskustvo od skoro četiri godine. U mom radnom ugovoru stoji da po satu dobijam 18 franaka. Uz to je utvrđeno da se ne primjenjuje standardni ugovor o radu u domaćinstvima. Moj šef želi da mi od avgusta 2015. poveća posao na 6 sati nedjeljno. To bi meni bilo ok, ali jedino uz višu platu. Možete li mi dati neki dobar argument za to?

Da. Visina plate je stvar dogovora. Čini se da je Vaš šef zadovoljan Vašim radom, inače Vam ne bi želio povećati broj sati. To vam može poslužiti kao argument. Uz to postoji i opipljiviji osnov za vaše zahtijeve, naime, standardni ugovor o radu u domaćinstvima za cijelu Švajcarsku. On reguliše najmanju dozvoljenu platu za zaposlene u privatnim domaćinstvima – i to obavezno. Za razliku od standardnog ugovora za rad u domaćinstvima kantona Bern, pod koji ste dosad potpadali i koji sadrži samo pravne smjernice, ako se pismeno nije dogovorilo drugačije. Ugovor o radu u domaćinstvima za cijelu Švajcarsku važi za one koji u prosjeku rade najmanje 5 sati nedjeljno za istog poslodavca. Kod Vas bi to bio slučaj od avgusta 2015, ukoliko zaista dobijete više sati posla. Povećanje broja radnih sati ima još jednu pozitivnu stranu: Onome ko najma-nje 5 sati nedjeljno radi razne poslove u domaćinstvu, to vrijeme može da se računa kao radno iskustvo koje kasnije utiče na platnu kategoriju. Od četiri godine više ne spadate u platnu kategoriju «nekvalifikovani» sa minimalnom satnicom od 18,55 franaka, već u kategoriju «nekvalifikovani sa najmanje četiri godine radnog iskustva u radu u domaćinstvima». Time imate pravo na najmanje 20,35 franaka po satu.Za detaljan obračun sati i sve vezano za Vaša prava iz radnog odnosa a po-sebno za prava potraživanja neisplaćene plate treba reagovati brzo i pisme-nim putem. Stoga Vam preporučujemo da se bez ustručavanja javite na svoj sekretarijat i razjasnite nejasnoće tamo gdje imate pitanja.

Myriam Muff, work, 3.7.2015

horizonte Broj5|septembar2015|Srpski/Hrvatski/Bosanski 4

www.unia.ch

Prva generacija želi povratakNa temu integracija smo pricali sa Verom Krstic i pitali smo je da li će ostati u Švajcarskoj i kad se penzio-niše ili u podsvijesti želi da se vrati u svoju domovinu. Ona dijeli sudbinu mnogih u Švajcarskoj i zato Vam iznosimo njenu priču:U to vrijeme je prvo došao moj muž. Djeca i ja smo ostali jedno vrijeme jer smo mislili on će ostati jednu dvije godine pa će se vratiti. Kada sam vidjela da muž ne želi da se vrati onda sam mu saopštila da i ja dolazim u Švajcarsku. Djeca su bila još mala i ostavila sam ih na čuvanje kod svekrve.Poslije se kod nas zaratilo i onda smo «povukli» i djecu kod nas. Djeca su ovdje završili školu sad su svoji ljudi a moj muž sad hoće da se vratimo. Tad u to vrijeme sam ga jedva ubije-dila da se ne vraća sad on želi da se vrati a meni se iskreno rečeno i ne vraća. Ne mogu da se odvajam od djece i od unučadi.

Većina ne čeka penzijuNismo još penzionisani, muž je slabog zdravlja i ne možemo ovde da čekamo penziju. Sad nas pitaju da li znamo njemački čitati i pisa-ti, tada davnih osamdesetih su bili oduševljeni ako znamo reći «Grüezi mitenand». Ne možemo mi u ovim godinama da sad da učimo njemač-ki. Imamo mnogo drugih problema. Zato je muž odlučio da se vrati pa ako i ja ne idem s njim. I tu opet nastaje cijepanje porodice. Tačno je to kad podignemo novac penzione kase da možemo dolje lijepo da živimo al s kim ja da se družim dolje, moji su ovdje moja djeca i moja unučad. On ne misli tako i kaže, «dosta mi svega», naši su dobri ljekari. Tačno je to da su naši dobri ljekari al im sad manje vje-rujem jer oni imaju pogrešnu sliku o nama ovdje i dolje svaki odlazak kod ljekara je veoma skupo košta.

/ Darinka Filipovic

Preporučuje se da poručite individu-alni izveštaj o uplačenim doprinosi-ma (IK Auszug). To mozete ili pisme-nim zahtevom ili preko interneta www.ahv-iv.infoNa stranici «Bun-desamt für Sozialversicherungen» možete naći brošuru na 12 jezika u vezi povratka u svoju domovinu. Za države s kojima Švajcarska ima ugovor (izmedju ostalog je Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora Srbija) postoji mogučnost isplate penzija ili invalidskih pen-zija i ako napuste zemlju. Za one države sa kojima ne postoji ugovor o socijalnom osiguranju postoji mo-gućnost pod odredjenim uslovima isplate uplaćenih doprinosa. Ako se izvrši jednokartna isplata uplačenih doprinosa time se prestaju sva prava iz tog osiguranja.

Drugi stub osiguranjaŠto se tiče drugog stuba osiguranja postoji mogućnost isplate kapita-la. Ako Vam se isplati kapital onda prestaju sva druga prava iz tog stuba osiguranja. Važno je ako niste si-

gurni da li vam je novac uredno pre-bacivan na Vaš račun da uputite pismeni zah-tev na Stiftung Auffangein-richtung BVG kako bi pro-našli «zalu-tali novac». Ako Vam se penzija iz osiguranja za slučaj nesreće udesa već isplaćuje, onda će ista biti i dalje isplačivana u inostran-stvo.

Dozvola boravkaPrilikom odjave u svojoj opštini poništava vam se vaša dozvola bo-ravka, što je ponekad povezano sa emocijama. Isto tako ako se ustanovi da ste duže od šest mjeseci boravili u inostranstvu može da se desi da izgu-bite pravo na dozvolu boravka. Pod odredjenim okolnostima se dozvola

boravka može zadržati odnosno ako prilikom odjave podnesete i pismeni zahtjev za zadržavanje vize i ako imate argumente i namjeru da ćete zaista ponovo vratiti u Švajcarsku. Ako se ponovo vratite u Švajcar-sku nakon šest mjeseci boravka u inostranstvu ili nakon dozvoljenog produžetka (zamrzavanja vize) onda se tretirate kao novodoseljeno lice.

/ Darinka Filipovic

Davnih 70-ih 80-ih godina tadašnji Jugosloveni su imi-grirali u Švajcarsku s namje-rom da ostanu jedno kratko vrijeme 2–3 godine da sebi zarade nešto novca npr. da sagrade svoj dom i da nasta-ve život u svojoj domovini. U današnje vrijeme imigran-ti sa tih prostora uglavnom dolaze po osnovu spajanja porodice i ostaju da ovdje rade ali i da žive.

Važno je da prije napuštanja provjerite da li su uredno uplačivani doprinosi za starosno i inva-lidsko osiguranje bez prekida, kako bi izbjegli skraćenje svoje starosnne penzije.

Gdje mi je domovina

Prva generacija živi za povratak

Važno je znati

Doprinosi za starosno osiguranje

Znam gdje mi je kuća al ne znam gdje mi je i dom

Vi pitate –mi odgovaramo

Impressum: Beilage zu den Gewerkschaftszeitungen work, area, Événement syndical | Heraus geber work, Gewerkschaft Unia, Chefredak tion: Marie-José Kuhn; Événement syndical SA, Lausanne, Chefredaktion: Sylviane Herranz; Edizioni Sociali SA, Lugano, Chef redak tion: Claudio Carrer | Redak tions kom­mission A. García, D. Filipovic, E. Sariaslan, M. Martín, M. Mendes, O. Osmani | Sprachverant wortlich Dara Filipovic | Layout C. Lonati, Unia | Druck NZZ Print, Zürcherstrasse 39, 8952 Schlieren | Adresse Unia Redaktion «Horizonte», Weltpoststrasse 20, 3000 Bern 15, darinka.filipovic@unia.ch

Ako se odlučite na povratak veoma je važno da se prethodno na vrijeme informišete o «postupku povratka» kako bi ste na vrijeme obavijestili sva svoja socijalna osiguranja i na vrijeme dali otkaz za stan. Posebno je važno ukoliko računate na podi-zanje kapitala iz fonda penzionkase (drugog stuba osiguranja) da se na vrijeme informišete i najmanje sest mjeseci ranije podnesete pismeni zahtjev dok ste još u radnom odno-su. Ako ste prijavljeni na invalidsko osiguranje, novac penzione kase je blokiran sve dok postupak traje. Ako ostvarite pravo na invalidsku penziju onda ostvarujete pravo i na invalidsku penziju iz drugog stuba osiguranja tj. iz penzione kase. Za detaljne informacije obartite se na svoj sekretarijat.