ODRAVANJE ELJEZNIKIH VOZILA

ODRAVANJE ELJEZNIKIH VOZILAOdravanje vozila je openito:

podsustav integralne logistike potpore

skup mjera i aktivnosti kojima se osigurava sigurno i ekonomino koritenje vozila

Zadaci integralne logistike potpore (logistike), u sklopu koje se nalazi i proces odravanja, su produljiti ivotni vijek vozila i utjecati na smanjenje ukupnih trokova ivotnog vijeka vozila.

Pri nabavci vozila, poznati su samo trokovi kupnje, a velika su nepoznanica:

operativni trokovi, osoblje, oprema i infrastruktura;

trokovi odravanja, servisiranja i opsluivanja;

trokovi distribucije, transporta i rukovanja;

trokovi izobrazbe osoblja;

trokovi zaliha rezervnih dijelova i potronog materijala;

pogonski trokovi i trokovi utroene energije;

trokovi dokumentacije;

trokovi informatike potpore (hardver i softver);

trokovi otpisa.

Slika 1 Ledeni brijegintegralne logistike potpore

POKAZATELJI KVALITETE VOZILASa stajalita procesa odravanja svako vozilo moe se promatrati kao cjelina ili sustav sastavljen od pojedinih sklopova, ureaja i elemenata. U oba sluaja mogue je definirati njihove osnovne znaajke:

pouzdanost,

raspoloivost,

efektivnost,

funkcionalnu pogodnost,

pogodnost za odravanje i

sigurnost.

Pouzdanost (Reliability)

vjerojatnost da e sustav uspjeno obaviti zahtijevanu funkciju, za koju je konstruiran, bez otkaza i unutar granica dozvoljenih odstupanja, u predvienom vremenu trajanja i zadanim uvjetima okoline.

pri emu je :

= intenzitet otkaza

MTBF (Mean Time Before Failure) = srednje vrijeme izmeu kvarova (otkaza)

Slika 2 Intenzitet pojave neispravnosti (krivulje kade)

I pojava neispravnosti uslijed djejih bolesti

II pojava neispravnosti kao posljedica eksploatacije

III pojava neispravnosti uslijed zamora i starenja

Raspoloivost (Availability spremnost)

vjerojatnost da e sustav u svakom trenutku biti raspoloiv odnosno spreman ukljuiti se u rad

odnos izmeu prosjenog vremena u radu i ukupnoga promatranog vremena.

pri emu je:

tuk srednje vrijeme u kvaru

Slika 3 Vremenska slika stanja prometnog sredstva

Zastoji koji prate vozilo tijekom eksploatacije i odravanja mogu biti zbog:

preventivnog i/ili korektivnog odravanja,

administrativnih i logikih zastoja,

ekanja zbog nabave rezervnih ili drugih dijelova,

zastoja u procesu odravanja zbog nedostatka kapaciteta (osoblja i/ili infrastrukture)

Poveanjem pouzdanosti dijelova, sklopova, ureaja odnosno vozila u cjelini, smanjuje se intenzitet kvarova, produuje srednje vrijeme u radu te se poveava raspoloivost (spremnost) sustava.

Poboljanjem logistike potpore prometnom sredstvu tijekom ivotnog vijeka (organizacija i uinkovitost sustava odravanja), skrauje se vrijeme zastoja zbog odravanja i poveava raspoloivost.

U velikim prometnim sustavima (eljeznica) raspoloivost je iznimno vaan i znaajan kriterij za planiranje (vozni redovi) i uporabu (izvanredni prijevozi za velike korisnike) prometnih sredstava.

imbenici koji utjeu na spremnost sustava:

Kn koeficijent nespremnosti

Kp koeficijent popravljivosti

Pod popravljivou nekog prometnog sredstva podrazumijeva se njegova prilagoenost za otklanjanje kvara i provedbu preventivnih i/ili korektivnih aktivnosti odravanja. Skraenjem vremena otklanjanja kvarova, a produljenjem vremena izmeu kvarova, raste i koeficijent popravljivosti te raspoloivost sustava.

Koeficijent popravljivosti ovisi o :

kvaliteti konstrukcije vozila,

pouzdanosti njegovih dijelova, sklopova i ureaja,

pogodnost za odravanje,

kvaliteti i uinkovitosti sustava odravanja,

raspoloivosti ljudskih, materijalnih, prostornih, tehnikih i vremenskih imbenika.

Koeficijent nespremnosti bit e:

pri emu je : intenzitet otkaza

intenzitet popravka

Intenzitet popravka bit e vei ako:

prometno sredstvo ima veu pogodnost za odravanje,

je osoblje za odravanje dobro osposobljeno,

je dobra opskrba rezervnim dijelovima,

je radionica dobro opremljena potrebnom dijagnostikom opremom, specijalnim alatima i instrumentima,

je dobro organiziran tehnoloki proces odravanja.

Pouzdanost prometnog sredstva je vea to je intenzitet kvarova manji. Porastom intenziteta kvarova, ei su zahtjevi za odravanjem, a pada raspoloivost. Sloenije i sofisticiranije prometno sredstvo s velikim brojem sastavnih dijelova, u intenzivnoj eksploataciji, a uvjeti eksploatacije otriji i tei, imat e vei intenzitet kvarova i niu spremnost. U takvim sluajevima eljena razina spremnosti odraava se poveanim intenzitetom odravanja. Neadekvatna uporaba prometnog sredstva i nebrian odnos tijekom uporabe skrauje vrijeme izmeu kvarova, raste intenzitet kvarova i pada raspoloivost vozila.

Ako :

Slika 4 Ovisnost A(t)=f(,)

Intenzitet popravka ili odravanja mjerilo je kvalitete sustava odravanja. to je sustav odravanja bolje organiziran, vrijeme zastoja zbog odravanja je krae, a intenzitet odravanja i raspoloivost sustava su vei.

Slika 5 Ovisnost spremnosti od intenziteta kvarovaEfektivnost (Effectiveness)

vjerojatnost da e prometno sredstvo ili sustav u bilo kojem trenutku uspjeno stupiti u rad te obavljati zadau za koju je namijenjeno u propisanom vremenu i definiranim uvjetima uporabe; kvantitativni (brojani) pokazatelji uspjenosti funkcioniranja, a obuhvaa sve sudionike i komponente odreenog procesa.

Efektivnost i uinkovitost su pojmovi koji se sutinski razlikuju:

efektivnost jest vjerojatnost ostvarenja odreenih ciljeva i zadaa,

uinkovitost je odnos ili razmjer izmeu oekivanog izlaza i ulaza nekog procesa.

Funkcija efektivnosti najee se definira na sljedei nain:

pri emu je :

FP funkcionalna pogodnost

Efektivnost je pokazatelj:

a) tehnike i tehnoloke savrenosti iskazane kroz imbenike pouzdanosti,

b) kvalitete i uinkovitosti odravanja te opskrbe rezervnim dijelovima, iskazanim kroz imbenike spremnosti (raspoloivosti),

c) uspjenosti obavljanja zadae za koju je vozilo ili sustav namijenjeno,iskazanu kroz imbenike funkcionalne pogodnosti.imbenici efektivnosti se kod prometnih sredstava rabe za:

donoenje odgovarajuih odluka o njihovoj optimalnoj uporabi,

optimizaciju raspoloivih kapaciteta,

planiranje i provedbu odravanja,

predvianje stanja vozila.

Poveanjem pouzdanosti prometnog sredstva, njegovih podsustava i dijelova smanjuje se uestalost (intenzitet) kvarova.

Vea pogodnost za odravanje te bolje organiziran sustav odravanja i opskrbe rezervnim dijelovima rezultirat e kraim vremenima zastoja zbog odravanja i veom efektivnosti sustava.

Bolje osposobljeno i obrazovano osoblje koje rukuje ili odrava prometna sredstva uzrokovat e manji pad pouzdanosti, due vrijeme izmeu kvarova, veu efektivnost sustava i nie trokove ivotnog vijeka.

Veliki i sloeni prometni sustavi (eljeznice) organiziraju odravanje svojih prometnih sredstava na vie razina (s hijerarhijskom strukturom), ime se: osigurava racionalna i optimalna iskoristivost osoblja, opreme, ureaja, prostora i vremena,

postie eljena kvaliteta odravanja,

krae vrijeme trajanja popravka,

nii trokovi odravanja.

Za definiranje tako sloenog sustava odravanja na vie razina, potrebno je pronai odgovore na pitanja kao to su:

kako osmisliti sustav odravanja da pri tome vrijednosti tehnikih znaajki, pouzdanosti, spremnosti (raspoloivosti) i efektivnosti, tijekom ivotnog vijeka budu to vie, a trokovi odravanja to nii? kako raspodijeliti nadlenosti, radioniku opremu, rezervne dijelove, osoblje i druge imbenike po razinama odravanja, da se dobiju optimalne vrijednosti kriterijskih funkcija?

kako pratiti i ocjenjivati uinkovitost sustava odravanja, po razinama i vrstama odravanja, na temelju kojih kriterija i mjerila, kojim metodama i postupcima?

kako osigurati odgovarajui izbor i protok informacija koje govore o postignutim vrijednostima kriterijskih funkcija i omoguavaju postupke optimalnog upravljanja tokovima i procesima?

Slika 6. Cijena osiguranja odreene razine efektivnosti

Funkcionalna pogodnost (design adequacy/capability)

sposobnost prometnog sredstva za uspjeno i uinkovito obavljanje funkcije za koju je namijenjeno, uspjeno prilagoavanje predvienim uvjetima uporabe okoline u odreenom vremenu trajanja. imbenici funkcionalne pogodnosti:

radno ili operativno okruje,

sigurnost rada sustava,

konstrukcijska ogranienja,

struktura, povezanost i meusobni utjecaji niih konstrukcijskih cjelina (ureaja, sklopova, dijelova)

kvaliteta izlaznih znaajki sustava i njegovih sastavnica,

meusobni utjecaj i odnos sustava i osoblja koje njime rukuje ili pogodnost za rukovanje i opsluivanje,

prilagoenost za provedbu odgovarajuih aktivnosti odravanja odnosno pogodnost za odravanje (dijagnostika kvara, mogunost izvedbe preventivnih pregleda, lakoa zamjene oteenih dijelova)Funkcionalna pogodnost izravno pokazuje usuglaenost operativnih zahtjeva ostvarenih izlaznih, tehnikih i uporabnih znaajki s definiranim uvjetima i ogranienjima.

Pri planiranju nabavke ili kupovine nekog prometnog sredstva, donositelji odluka trebaju pronai odgovore na itav niz pitanja:

koliki broj prometnih sredstava treba proizvesti ili nabaviti (kupiti), u kojem vremenskom razdoblju, kojom dinamikom, za koje potrebe, kako bi se ostvarili temeljni ciljevi?

Kako dugo i u kojim uvjetima ce se predmetna vozila biti u uporabi?

Kakva struktura znanja je potrebna osoblju za rukovanje i odravanje navedenih vozila i kako ga osigurati?

kojim sredstvima, metodama i postupcima vozila treba logistiki podravati tijekom ivotnog vijeka? Kako ce se izabrana prometna sredstva uklapati u postojee okruje po bitnim sastavnicama (komplementarnost i kompatibilnost)?

Ralamba funkcionalne pogodnosti:

a) definiranje funkcije namjene:

emu je vozilo namijenjeno, koje su temeljne ili prvorazredne (primarne), s koje drugorazredne (sekundarne) funkcije vozila?

Kakva dinamika uporabe prometnog sredstva se predvia tijekom ivotnog vijeka i koje dinamike znaajke se neizostavno zahtijevaju ?

b) tehnike i fizike znaajke prometnog sredstva dimenzije, mase, ubrzanja, brzine, pogonske sile, snaga, kapacitet;

specifini zahtjevi uporabe (opskrba pogonskom energijom, mogunosti koritenja alternativnih pogona ili goriva, vremenski i prostorni uvjeti);

kritine vrijednosti tehnikih znaajki.

Slika 6a. Temeljni zahtjevi u razvoju ili nabavi prometnih sredstava

c) operativni razvoj i raspodjela prometnih sredstava: potreban broj vozila i pripadajue opreme;

potrebne sposobnosti i znanja osoblja za rukovanje i odravanje vozila;

uvjeti, dinamika, mjesto i nain proizvodnje ili nabave (kupnje) prometnih sredstava;

viekriterijska usporedba razliitih mogunosti i izvedbi.

d) predvieni ili planirani ivotni vijek

predvieno vrijeme uporabe;

profil i dinamika provedbe zadaa tijekom ivotnog vijeka;

struktura potencijalnih korisnika;

predvieni intenzitet uporabe prometnog sredstva ili njegovih dijelova (dnevno, tjedno, mjeseno, godinje);

iskoristivost ukupnih mogunosti ili kapaciteta, uvjeti uporabe (ekstremni, teki, normalni)

e) imbenici efektivnosti zahtjevna razina efektivnosti, pouzdanosti i spremnosti (raspoloivosti);

intenzitet kvarova vozila i njegovih kritinih elemenata, razina trokova, pogodnost za odravanje, srednje vrijeme korektivnog i preventivnog odravanja, zahtjevi logistike potpore.f) zahtjevi i uvjeti okruja

dozvoljena razina optereenja;

sigurnost osoblja i okruja;

ekoloki zahtjevi (emisija ispunih plinova, buka, vibracije)

a) Pokazatelji funkcionalne pogodnosti:

b) tehnika i tehnoloka sloenost

sadri skup znaajki kojima se izraava vjerojatnost da e prometno sredstvo uspjeno obavljati zadau za koju je namijenjeno odnosno u granicama predvienih ili projektiranih mogunosti (prosjena, maksimalna, optimalna ili dozvoljena brzina; dozvoljeno, poeljno ili potrebno ubrzanje; mogunost svladavanja uspona, nazivna efektivna i specifina snaga, efektivni okretni moment, prosjena potronja energije ili energenata);

Slika 7. Iskoristivost izlaznih znaajkic) prostorni razmjetaj ureaja, sklopova i dijelova

Odreuje:

stupanj iskoristivosti raspoloivog prostora;

dostupnost kritinim ureajima, sklopovima i dijelovima s motrita odravanja

udobnost koritenja i upravljanja vozilom; veliinu sila aktiviranja poluja za upravljanje i rad vozila;

potrebno vrijeme za rastavljanje i sastavljanje odreenih komponenti vozila;

sigurnost motrita konstrukcije tijekom i izvan uporabe;

sigurnosnu rezervu kritinih funkcija i komponenti vozila.

Pogodnost za odravanje (Maintainability)

konstrukcijska znaajka prometnog sredstva koja odreuje njegovu sposobnost za vraanje u ispravno stanje nakon kvara;

obuhvaa aktivnosti koje se poduzimaju tijekom razvoja prometnog sredstva kako bi se osigurala to laka i uinkovitija tehnika, tehnoloka i logistika potpora tijekom ivotnog vijeka; dobre znaajke pogodnosti za odravanje doprinose smanjenju vremena zadravanja vozila u stanju kvara i izravno utjeu na poveanje raspoloivosti (spremnosti).

Poveanjem pouzdanosti prometnog sredstva smanjuju se potrebe za kreativnim odravanjem i osiguravaju razmjerno visoke vrijednosti spremnosti vozila. Pouzdanost se odnosi na sposobnost vozila za rad bez kvara tijekom zadanog ili predvienog vremena uporabe, a pogodnost za odravanje utjee na vrijeme zastoja nakon pojave kvara. Znaajke pouzdanosti i pogodnosti za odravanje zajedno utjeu na spremnost (raspoloivost) te , konano, i na efektivnost prometnog sredstva. Nedostatak poveanja pouzdanosti jest cijena i ekonomska opravdanost.

Prema vanosti funkcije za koju su namijenjena, prometna sredstva mogu biti s visokom i razmjerno niskom pouzdanosti.Visoko pouzdana vozila istodobno imaju i visoku razinu pogodnosti za odravanje. Njihovo dovoenje u ispravno stanje, nakon pojave kvara, mora biti to krae, a spremnost razmjerno visoka.

Prometna sredstva razmjerno niske pouzdanosti ee se kvare i ee se javlja potreba za odravanjem. Kod njih iznimno je vano osigurati to veu razinu pogodnosti za odravanje, kako bi ono trajalo to krae, trokovi odravanja bili to manji, a spremnost na traenoj ili propisanoj razini.

Poveanjem pogodnosti za odravanje postie se:

krae vrijeme zastoja zbog odravanja i brzo vraanje u radno stanje;

spreavanje iznenadnih kvarova i kvarova zbog starenja i troenja (primjenom odgovarajuih preventivnih mjera i postupaka); osiguranje uvjeta lakoe odravanja, laki izbor tehnologije i organizacije odravanja, manji utroak energije, radne snage;

smanjenje opsega, sadraja i zadaa preventivnog i korektivnog odravanja;

smanjenje potrebnog broja ljudi, kvalifikacijske strukture, opreme za odravanje, specijalnih alata, instrumenata i ureaja, zaliha rezervnih dijelova i potronog materijala;

smanjenje ukupnih trokova odravanja.

Kao konstrukcijska znaajka, pogodnost za odravanje bavi se sljedeim svojstvima:

pristupanosti mjestima za odravanje;

potrebnom kontrolom i dijagnostikom opremom i ureajima;

indikatorskim ureajima i osjetilima;

potrebnim ljudskim imbenicima za provedbu aktivnosti odravanja;

organizacijskim i tehnolokim znaajkama preventivnog i korektivnog odravanja (struktura sustava odravanja, broj i nadlenost pojedinih razina, tehnoloki programi).Pogodnost za odravanje mora se ugraditi tijekom konstrukcije prometnog sredstva. U protivnom, sve postavke koncepta i modela nee imati osobitu vanost, ako u konstrukciji nisu ugraeni imbenici pogodnosti za odravanje (ugraena osjetila, dijagnostiki ureaji, lako sastavljivi i rastavljivi spojevi, pristupanost kritinim dijelovima i mjestima odravanja).Meusobna povezanost imbenika efektivnosti u uvjetima dobre logistike potpore, funkcionalna pogodnost prometnog sredstva se razmjerno malo mijenja (osim u sluajevima modifikacije i konstrukcijskih poboljanja);

ovisnost efektivnosti o vrijednostima pouzdanosti i raspoloivosti, uz uvjet nepromijenjene funkcionalne pogodnosti, ima oblik hiperbole;

ista vrijednost efektivnosti moe se ostvariti poveanjem spremnosti i smanjenjem pouzdanosti ili obrnuto; poveanje spremnosti zahtjeva vrlo dobro osmiljen, organiziran, tehniki i tehnoloki pripremljen sastav odravanja, kako bi vrijeme trajanja odravanja bilo to krae; poveanje pouzdanosti jami due srednje vrijeme izmeu kvarova (MTBF) i manji intenzitet kvarova, ali se znatno poveavaju nabavna cijena vozila i poetna ulaganja;

esti zahtjevi za odravanjem znaajno poveavaju trokove ivotnog vijeka i cijenu efektivnosti prometnog sredstva.

Slika 8. Meusobna ovisnost imbenika efektivnosti

Vrijednosti efektivnosti, pouzdanosti i spremnosti ovise o:

konstrukcijskim znaajkama, razini kvalitete i pouzdanosti prometnih sredstava, izraenih kroz intenzitet kvarova i srednje vrijeme izmeu kvarova;

intenzitetu i nainu eksploatacije, izraenih kroz prosjeno vrijeme rada, prijeene kilometre te uvjete i reime optereenja;

valjanosti, organiziranosti i tehnolokoj prilagoenosti sustava odravanja, izraenu kroz srednje vrijeme preventivnog i korektivnog odravanja;

kvaliteti ukupne logistike potpore, izraenu kroz trokove zastoja, ekanja i gubitke.

VRSTE ODRAVANJA ELJEZNIKIH VOZILAOpa podjela odravanja:

Slika 9. Globalna podjela odravanja1. Prema izvoru

financiranja2.Prema tehnolokom

postupku3. Prema vremenu u odnosu na

nastanak kvara (plansko odravanje)

Tekue

odravanjePopravak kvarovaPreventivno odravanjeKorektivno

odravanje

-preventivni pregledi,

ienje i podmazivanje

-traenje i otklanjanje

slabih mjesta

- kontrolni pregledi- planski popravci

- preventivni pregledi

-otklanjanje slabih mjesta

-plansko podmazivanje

-odravanje po stanju

Investicijsko

odravanjePlanski popravci

Dosadanji sustav odravanje je dijelio na redovito i izvanredno odnosno na tekue i investicijsko odravanje (stupci 1 i 2).

Tekue odravanje vozila obuhvaalo je:

stalni nadzor;

pranje i ienje;

dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;

kontrolne (servisne) preglede i

izvanredne popravke manjeg opsega.

Investicijsko odravanje sastojalo se od: redovitih popravaka i

izvanrednih popravaka veeg opsega.

Suvremeni pristup odravanje odreuje prema vremenu u odnosu na nastanak kvara (plansko odravanje). Djelatnost odravanja na taj nain dijeli se na preventivne i korektivne zahvate.

Preventivno odravanje odravanje openito ima preventivan znaaj,

rokovi i redoslijed odravanja unaprijed se predviaju unutar periodinih kontrolnih (servisnih) pregleda i planskih popravaka,

redoslijed pregleda i popravaka odreuje se praenjem ispravnosti ureaja, sklopova i dijelova tijekom njihove uporabe,

izvodi se tako da se vozila to manje zadravaju izvan prometa odnosno na odravanju, ne dovodei u pitanje kvalitetu obavljenih radova.

Prednosti preventivnog odravanja ogledaju se u tome to se s odreenom sigurnou moe jamiti zahtijevana razina funkcioniranja pojedinih komponenti vozila. Preventivno odravanje ima smisla samo u sluajevima kad intenzitet kvarova raste u ovisnosti o vremenu rada, u suprotnom mogu se oekivati tete vee od koristi.

Slika 10. Intenzitet pojave neispravnosti vozilaStalni nadzor postavlja vizualni pregled tehnike ispravnosti vozila i njegove opskrbljenosti pogonskim sredstvima, a obavlja se pri pripremi vozila za rad, tijekom rad vozila te nakon zavrenog rada.

Preventivno odravanje sainjavaju:

planski popravci,

preventivni pregledi,

otkrivanje i otklanjanje slabih mjesta,

plansko podmazivanje i

odravanje po stanju.Planski popravci

vei zahvati na odravanju koji podrazumijevaju planiranje ciklusa, opseg i vrijeme trajanja radova, potrebne rezervne dijelove i materijal za odravanje;

mogu biti srednji i veliki popravci vozila;

rokom planskog odravanja smatra se: proteklo vrijeme uporabe vozila (kalendarsko), prevaljeni kilometri, broj radnih satiZa svaku vrstu odnosno seriju vozila odreuje se opseg obaveznih radova za pojedini oblik popravaka, kojima se postie pogonska i prometna sigurnost vozila u uporabi, a njihova imobilizacija svodi na minimum.

Srednji popravak vozila

pregled, kontrola, popravak ili zamjena odreenih dijelova ili sklopova na vozilu zbog njegovog dovoenja u tehniko stanje propisano za tu vrstu popravka.

Sastoji se od:

djelominog ili potpunog popravka odnosno zamjene pojedinih sklopova koji ne bi mogli funkcionirati bez kvarova do slijedeeg planskog popravka;

provjere odreenih sklopova;

potpunog bojanja sanduka i postolja na vozilu.

Veliki popravak vozila

popravak ili zamjena svih dijelova i sklopova na vozilu (mehanikih, toplinskih, pneumatskih, hidraulikih i elektrinih);

potpunog bojanja sanduka i postolja na vozilu;

izvedbe veih modifikacija na vozilu.

Preventivni pregledi pregledi i kontrole istroenosti dijelova, provjera ispravnosti rada i obavljanje odgovarajuih prilagodbi odreenih dijelova, sklopova i ureaja te zamjena neispravnih dijelova, potroenih elemenata i materijala, prema opsegu radova propisanom za svaku vrstu pregleda;

ienje, pranje i podmazivanje vozila i njegovih ureaja, sklopova i dijelova.

Traenje i otklanjanje slabih (kritinih) mjesta

sustavno praenje kvarova na vozilu u odreenom vremenskom razdoblju;

voenjem i analizom liste kvarova mogue je ustanoviti preveliku uestalost nekih kvarova za koje vie nije dovoljan klasian popravak ili zamjena, nego je potrebno rekonstruirati takav sklop, rabiti kvalitetniji materijal, predimenzionirati odreene pozicije u sklopu;

ova metoda odravanja rabi se u prve dvije-tri godine, jer se poslije slaba mjesta ne bi trebala pojavljivati, uz pretpostavku da su na poetku eksploatacije bila uoena i otklonjena.Plansko podmazivanje

izvodi se na temelju liste podmazivanja u kojoj su za svako mjesto podmazivanja navedeni: vrsta maziva, naini podmazivanja, ciklus kontrole i zamjene te sklop koji se podmazuje.Odravanje po stanju

najstarija i najnovija metoda odravanja;

nekad su iskusni majstori mjerenjem i pipanjem, oslukivanjem i gledanjem ocjenjivali stanje opreme tj. locirali kvar;

danas se, uz uporabu dijagnostike opreme i na temelju praenja vitalnih veliina, definira stanje opreme u odreenom vremenskom razdoblju; opseg i uestalost zahvata nisu unaprijed odreeni (kao i kod planskih popravaka), ve ovise o definiranom stanju opreme;

odravanje se obavlja bez povlaenja vozila iz njihovog rasporeda (turnusa), a rokovi odravanja propisani su za svaku vrstu i seriju vozila.Korektivno odravanje

izvanredni popravci koje nije mogue planirati po vrstama i opsegu radova;

na temelju broja i vrsti kvarova u nekom proteklom vremenskom razdoblju, neophodno je osigurati odreenu rezervu kapaciteta za obavljanje ovog odravanja.

Kombinirano odravanje

kombinacija korektivnog obnavljanja i preventivnog odravanja;

kod sluajnih neispravnosti odnosno neispravnosti koje nije mogue predvidjeti, a zbog racionalnosti se preventivno odravanje ne preporuuje, primjenjuje se korektivno odravanje.

Tehnologija odravanja vozila

napredne tehnologije odravanja (tipovi, metode i procesi popravka) prouavaju se zbog to kvalitetnijeg popravka i im kraeg vremena zadravanja vozila na popravku;

tehnoloki procesi popravka mogu se promatrati u odnosu na osnovna radna mjesta i u odnosu na radne operacije; u odnosu na radna mjesta tehnoloki proces moe biti stacionaran ili protoan.

Stacionarni proces popravka vozila

popravak se obavlja na jednom mjestu (stajalitu);

primjenjuje se kod svih vrsta odravanja, osim planskih popravaka;

kod planskih popravaka, na jednom mjestu obavljaju se rastavljanje, pregled, popravak donjeg postolja i sanduka te sastavljanje vozila ostali sklopovi i ureaji popravljaju se na drugim mjestima (radionicama);

primjenjuje se kod manjeg broja popravaka, a na isto stajalite ne moe ui novo vozilo dok prethodno nije zavrilo popravak.

Protoni proces popravka vozila

popravak se obavlja na vie stajalita; tip procesa odreen je vrstom popravka donjeg postolja i sanduka kao temeljnih sklopova vozila;

na prvome stajalitu rastavljaju se svi sklopovi i ureaji te se upuuju u specijalizirane radionice za popravak;

donje postolje sa sandukom se, zatim, pomie na slijedee stajalite za popravak donjeg postolja, a nakon toga na stajalite za popravak sanduka vozila;

po zavretku popravka, donje postolje sa sandukom pomie se na stajalite za sastavljanje, gdje pristiu i ostali popravljeni sklopovi i ureaji te se obavlja kompletiranje vozila;

obzirom na specijaliziranost stajalita i radionica za odreene vrste radova na pojedinim popravcima, mogu je prihvat sklopova i ureaja novih vozila odmah po zavretku radova na sklopovima i ureajima prethodnog vozila;

tenja jest u ponavljanju taktova konstantnim ritmom, bez zastoja (usklaenost operacija);

kod popravka u taktovima valja predvidjeti slobodna vremena za obavljanje dodatnih radova (neplaniranih ili izvan opsega radova za pojedinu vrstu popravka).

Agregatni nain popravka vozila

temelj suvremene tehnologije odravanja; neizbjean uvjet za primjenu ove metode popravka jest uzajamna zamjena agregata, sklopova, ureaja i dijelova;

popravak se sastoji u zamjeni neispravnih dijelova novima ili prije popravljenim i iskuanim dijelovima;

sklopovi, ureaji i dijelovi koji se ugrauju na vozilo mogu biti potpuno novi ili skinuti s iste vrste i serije vozila te popravljeni i ispitani ranije;

agregatnom metodom poveava se kvaliteta popravka, pojednostavljuje tehnologija odravanja, skrauje vrijeme zadravanja vozila u radionici, poveavaju produktivnost, ekonominost radionice (zbog vee propusnosti) i ekonominost vozila (zbog dueg vremena u uporabi, bez kvarova) te sniavaju trokovi odravanja; nedostatak agregatne metode je to zahtjeva odreenu tehnoloku zalihu agregata, sklopova, ureaja i dijelova za pojedine vrste i serije vozila.

Minimalan broj popravaka koji odreena radionica mora obaviti da bi u njoj magla biti primijenjena agregatna metoda izrauna se prema izrazu:

gdje je:

Np broj vozila za popravak u razdoblju za koje se odreuje tehnoloka zaliha agregata, sklopova, ureaja i dijelova,

c vrijednost agregata, sklopa, ureaja i dijela,

k broj istih agregata, sklopova, ureaja i dijelova na vozilu,

T promatrano razdoblje (najee jedna godina,

Cv vrijednost vozila,

t vrijeme (u danima) trajanja popravka agregata, sklopa, ureaja ili dijela (zajedno s vremenima prijevoza i ekanja na popravak),

tpv vrijeme zadravanja vozila na popravku pri agregatnoj metodi,

Cm trokovi skidanja i ugradnje ureaja na vozilo koji se pri klasinom popravku ne skidaju sa vozila,

n broj godina tijekom kojih trokovi skidanja i ugradnje ureaja na vozilo moraju biti poniteni ekonominou uveane investicije (uzima se vrijeme od 10 godina).

TEMELJNE POSTAVKE SUVREMENOG MODELA ODRAVANJA VOZILA

suvremene tehnike i tehnoloke postavke odravanja vozila poduprte su uinkovitim informacijskim sustavom;

oekivani rezultati su vea kvaliteta odravanja uz to krae vrijeme zadravanja u radionicama te nii trokovi odravanja;

za ostvarenje tih rezultata neophodno je: uspostaviti precizan pregled stanja vozila i kapaciteta za odravanje, odravanje planirati realno, pravodobno osigurati rezervne dijelove i potroni materijal te odgovarajue strune kadrove;

elementi poboljanja kvalitete odravanja iskazivat e se u veoj pouzdanosti vozila u prometu (uz smanjenje postotka neispravnih vozila), time e se pozitivno utjecati na veu raspoloivost vozila za podmirivanje dnevnih potreba.

U suvremenom modelu odravanja vozila, planiranje odravanja zauzima vano mjesto. Vozni red na eljeznici jest radni plan ne samo za prijevoz putnika i robe, ve i plan rada eljeznikih vozila na temelju kojega se pravi plan odravanja.

Za ispunjenje radnog plana, neophodno je obaviti odgovarajue pripreme:

radionice moraju raspolagati potrebnom radnom snagom, opremom i tehnikom dokumentacijom;

osigurati potrebne rezervne dijelove i potroni materijal;

izraditi kvalitetan tehnoloki radni proces. Za izradu tehnolokog procesa prema vrstama odravanja potrebno je odrediti radne operacije, ukupno radno vrijeme, trajanje operacija i broj radnika za obavljanje rada;

uspostaviti nadzor nad kvalitetom odravanja na svim poslovnim razinama i dijelovima procesa. Nadzor treba biti neprekidan tijekom cijelog procesa, a provodi se mjerenjem, usporeivanjem i provjerom rezultata te nadziranjem napretka i djelotvornosti procesa.

Sve ovo pokazuje da model mora biti djelotvoran s aktivnostima usklaenim unutar procesa, mora omoguavati trenutani uvid u status procesa te upozoravati na zastoje i kanjenja svake pojedine aktivnosti i cijelog procesa ( uspostavlja se sustavno rjeenje optimizacije poslovnih i radnih procesa).

Tehniko-tehnoloki i informacijski model logistike odravanja eljeznikih vozila (TTIM)

ini ga pet temeljnih skupina:

model stanja vozila,

model stanja kapaciteta za odravanje,

model plana odravanja vozila,

model upravljanja procesom odravanja,

model nadzora kvalitete odravanja.

Svaki model sastoji se od nekoliko elementarnih procesa koji zajedno s elementarnim modelima ine tehnoloku cjelinu.

Model stanja vozila

sadrava sve podatke o vozilima kao to su: vrsta vozila, serija, tehnike znaajke, ciklusi odravanja te ostali podaci vani za eksploataciju i odravanje;

stanje vozila prikazuje se po domovnim kolodvorima, vunim dionicama, pripadnim jedinicama za odravanje te drugim elementima bitnim za organizaciju prometa i odravanja.

Model pregleda tehnike dokumentacije i propisa

sadrava kompletnu tehniku dokumentaciju za sva vozila u inventarskom voznom parku;

dokumentaciju ine propisi o nainu uporabe i odravanja vozila koje su propisali proizvoa vozila odnosno ministarstvo mjerodavno za zakonske propise (tu pripadaju i interni pravilnici i upute te sva ostala dokumentacija koja se odnosi na vozila).

Model normativa za odravanje vozila

sadrava sve normative za odravanje vozila koje je propisao proizvoa vozila ili su propisani internim pravilnicima ili uputama;

normativi mogu biti vremenski ili po prijeenim kilometrima odnosno radnim satima vozila;

normativom je odreeno i vrijeme trajanja pojedine vrste odravanja i to za svaku vrstu i seriju vozila.

Model stanja kapaciteta za odravanje vozila

sadrava sve podatke o radionicama za odravanje (odnosi se na opremljenost radionice za odravanje pojedine vrste i serije vozila);

u opremljenost pripadaju: dimenzije hale za odravanje, broj i duljina kolosijeka za odravanje, duljina kanala za preglede i odravanje, opremljenost radionice dizalicama, viliarima i transporterima, specifikacija alata i posebnih ureaja, kadrovski potencijal radionice te drugi potencijali kojima raspolae radionica.

Model plana odravanja vozila

godinji plan odravanja vozila planski je dokument u kojemu su s jedne strane postavljeni zahtjevi i potreba za odravanjem, a s druge strane tehnike, tehnoloke i financijske mogunosti odravanja vozila koji su definirani u modelu kapaciteta radionica za odravanje;

ako su navedeni elementi ulazni, onda e uvjetna izlazna komponenta ii prema modelu za upravljanje rezervnim dijelovima i potronim materijalom;

osim odravanja, godinjim je planom potrebno obuhvatiti i sve modifikacije i rekonstrukcije na vozilima koje su predviene u odreenom planskom razdoblju.

Definiranje zahtjeva za odravanje vozila

temelji se na modelu stanja vozila i modelu normativa za njihovo odravanje; dodatni elementi za definiranje zahtjeva mogu proizai iz voznog reda odnosno turnusa vozila kao globalnog godinjeg plana;

modelom zahtjeva potrebno je definirati ciklus odravanja za svako vozilo i to po vrstama odravanja i vremenskim terminima pristizanja vozila na odreenu vrstu odravanja.

Model upravljanja zalihama rezervnih dijelova i potronog materijala

sastavni dio informacijskog sustava robno-materijalnog poslovanja;

na temelju godinjeg plana odravanja prosljeuje se zahtjev za rezervnim dijelovima i potronim materijalom;

nabavna sluba, na temelju zahtjeva i prema stanju zaliha na skladitu, po predvienoj dinamici odravanja, nabavlja potrebne rezervne dijelove i potroni materijal.Model dnevnog plana odravanja izrauje se na temelju godinjeg plana odravanja u realnim dnevnim uvjetima odvijanja prometa;

tim su planom obuhvaene: stvarna dinamika pristizanja vozila na odravanje, stvarna raspoloivost radionikih kapaciteta i stvarno stanje zaliha rezervnih dijelova i potronog materijala za odravanje vozila.

Dinamika pristizanja vozila na odravanje

uvjetovana je normativima odravanja tj. zahtjevima za odravanje i dinamikim algoritmom kretanja vlaka;

na temelju tih komponenti odreuje se precizna dinamika pristizanja vozila na odravanje i to za svaku radionicu, vozilo odnosno vrstu odravanja;

ovim modelom moraju biti obuhvaena i sva vozila koja iz bilo kojeg razloga ekaju na odravanje, ako su se, u meuvremenu, stvorili uvjeti da odreenog dana mogu ui u postupak odravanja.

Stanje zaliha rezervnih dijelova i potronog materijala pokazuje stvarno stanje rezervnih dijelova i potronog materijala na skladitu;

stanje u skladitu trebalo bi odgovarati potrebama odravanja prema zacrtanom planu;

vozila za koja nema odgovarajuih rezervnih dijelova, stavljaju se na ekanje na odravanje, ime se bitno utjee na dnevni plan odravanja.

Raspoloivost radionikih kapaciteta

oslikava stvarno stanje raspoloivosti radnikih kapaciteta u odnosu na mogue zastoje u radionicama ili na druge razloge koji utjeu na poremeaje u preuzimanju vozila na odravanje.

Model upravljanja procesom odravanja

podsustav informacijskog sustava logistike vue vlakova i odravanja vozila (sadrava sve elemente tehnolokog procesa u radionici za odravanje);

model se izrauje za svaku radionicu posebno, uzimajui u obzir sve specifinosti pojedine radionice.

Preuzimanje vozila na odravanje sastoji se u ispostavljanju radnog naloga i izdavanju rezervnih dijelova i potronog materijala iz skladita;

slijedi neposredno iz dnevnog plana odravanja i preuzimanja vozila iz prometa (svi pripremni poslovi mogu biti obavljeni unaprijed);

omoguava znatno skraenje vremena odravanja vozila u usporedbi s postojeim nainom po kojemu se priprema za odravanje obavlja tek nakon preuzimanja vozila na odravanje.

Izdavanje rezervnih dijelova i potronog materijala

proces mora u potpunosti biti sinkroniziran s preuzimanjem vozila na odravanje;

kod pravilno izraenog modela za upravljanje odravanjem, uz precizno praenje kretanja vozila preko dinamikog algoritma kretanja vlaka, mogue je unaprijed znati koja vozila dolaze i na koju vrstu odravanja, pa svi rezervni dijelovi i potroni materijal mogu biti pripremljeni unaprijed.

Model izvjea radionice za odravanje kljuni moment na temelju kojega se vozila preuzimaju sa odravanja i stavljaju se na raspolaganje za promet;

na temelju izvjea nadzire se kvaliteta odravanja i izrauju analize, pregledi i druga izvjea;

sadrava radni vremenik zaposlenih na odravanju i ostale elemente potrebne za obraun plaa;

sadrava i elemente za praenje i analizu trokova odravanja.

Preuzimanje vozila sa odravanja

vozila da odravanja preuzimaju na temelju izvjea radionice za odravanje;

obuhvaa rad kontrolno-prijemnih i drugih tijela mjerodavnih za preuzimanje vozila sa odravanja;

unutar postupka preuzimanja mogu biti odreene dodatne provjere ispravnosti vozila, ukljuujui i ekspertne analize;

nakon preuzimanja vozilo iz statusa odravanja prelazi u eksploatacijski status tj. status raspoloivosti za prijevozne potrebe.

Obraun plaa

sadrava sve elemente za obraun plae svakog zaposlenika na odravanju vozila (radni vremenik, obraun kvalitete rada, izostanci s posla i ostali podaci potrebni za obraun plae i druga zaposlenika primanja); sam obraun plaa obavlja kadrovsko-informacijski sustav.

Financijsko izvjee

sastavni dio informacijskog sustava cjelokupnog financijskog poslovanja poduzea;

sadrava sve elemente trokova odravanja vozila (trokovi rezervnih dijelova i potronog materijal, trokovi energije i radne snage te niz ostalih trokova koji nastaju u procesu odravanja vozila).

Model nadzora kvalitete odravanja

sadrava sve elemente za mjerenje i analizu kvalitete odravanja vozila;

nadzor treba provoditi neprekidno tako da se u svakom trenutku mogu poduzimati odreene aktivnosti radi poboljanja kvalitete; nadzor se provodi analizom defekata i kvarova vozila, praenjem i analizom postotka imobilizacije vozila, praenjem pokazatelja kao to su vrijeme ekanja na odravanje, vrijeme provedeno na odravanju i ostalim pokazateljima koji analitiki pokazuju kvalitetu odravanja vozila.

Oekivane prednosti suvremenog modela odravanja vozila

Novi model odravanja vozila omoguuje:

uspostavu novih poslovnih odnosa;

razvoj novih usluga;

promjenu naina rada i komuniciranja;

smanjivanje trokova poslovanja;

poveanje konkurentnosti poduzea u uvjetima trinog poslovanja;

poveanje profita (dobiti).

Uinci novog modela prije svega se oituju u:

kvalitetnijem i djelotvornijem razvoju usluga,

boljem planiranju odravanja,

boljoj pripremi odravanja,

boljoj iskoristivosti kapaciteta,

smanjivanju praznog hoda,

smanjivanju prekovremenog rada,

kvalitetnijoj izvedbi to se tie rokova odravanja,

boljem odravanju vozila,

smanjivanju trokova odravanja.

Krajnji uinci nove tehnologije odravanja su: smanjivanje zaliha na skladitu za 10%, smanjivanje trokova odravanja za 8%,

poveanje produktivnosti zaposlenika za 15%,

poveanje raspoloivosti kapaciteta za 4%.

Slika 11. TTIM logistike odravanja eljeznikih vozila

VRSTE I CIKLUSI PREVENTIVNIH PREGLEDA I PLANSKIH POPRAVAKAVuna vozila

Odravanje vunih vozila obuhvaa:

stalni nadzor,

pranje i ienje,

servisni pregled,

kontrolni pregled i

planski popravak.

Stalni nadzor

vizualni pregled tehnike ispravnosti vozila i njegove opskrbljenosti pogonskim sredstvima, a obavlja se pri pripremi vozila za rad, tijekom rada te po zavrenom radu vozila.

Pranje i ienje

uklanjanje neistoe s vanjske strane i iz unutranjosti vozila.

Servisni pregled

Obavlja se u radionicama (depoima) bez povlaenja vozila iz njegovog turnusa, uz obaveznu mogunost pregleda iz kanala te pristupa na krov.

Tablica 1. Servisni pregledi dizelskih vunih vozila

Tipserija vunog vozilaPlanirani

rok

(dana)Doputenopoveanje

(dana)

Vozne lokomotive2041, 2042, 2043, 2044,2061, 2062, 2063, 21415+1

Manevarske lokomotive2131, 2132, 21335+2

Motorni vlakovi70212+1

7121, 71223+1

72212+1

Tablica 2. Servisni pregledi elektrinih vunih vozilaTipSerija vunog vozilaPlanirani

rok

(u km)Doputeno

poveanje

(u km)

Vozne lokomotive10611200+300

1141, 1142, 11612500+500

Motorni vlakovi6011900+300

61112000+400

Kontrolni pregled

Vrste kontrolnih pregleda:

- polumjeseni (samo za dizel-manevarske lokomotive) P0

- mjeseni P1

- tromjeseni P3

- estomjeseni (polugodinji) P6

- dvanaestomjeseni (godinji) P12

- mali popravak MP

Slika 12. Ciklusi kontrolnih pregleda vunih vozila

Tablica 3. Vrste i redoslijed kontrolnih pregleda vunih vozila

Planski (redoviti) popravak moe biti srednji (SP) ili veliki popravak (VP). Prije se veliki popravak nazivao i glavni popravak (GP),

termin popravaka odreuje se na temelju prijeenih kilometara ili potroenog goriva tj. broja sati rada motora, s tim da ne smiju biti prekoraena odreena vremenska (kalendarska) razdoblja.

Tablica 4. mjerila za planski popravak vunih vozila

Slika 13. ciklusi planskih popravaka vunih vozila

Putniki vagoni

Odravanje putnikih vagona obuhvaa:

stalni nadzor,

pranje, ienje i dezodoraciju,

dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju,

kontrolni pregled i

planski (redoviti) popravak.

Kontrolni pregled

Vrste kontrolnih pregleda:

mjeseni P1

dvomjeseni P2

tromjeseni P3

mali popravak MP

Tablica 5. Kontrolni pregledi putnikih vagonaVrste vagonaVrste kontrolnih pregleda

P1P2P3MP

Dani

2-osovinski vagoni90+302 godine + 6 mjeseci

4-osovinski vagoni (do 120 km/h)60 +101,5 godina+ 6 mjeseci

4-osovinski vagoni(preko 120 km/h)30 + 101 godina + 6 mjeseci

Planski (redoviti) popravak

Moe biti srednji popravak (SP) ili veliki popravak (VP).

Tablica 6. Planski popravci putnikih vagonaTeretni vagoni

odravanje teretnih vagona sastoji se od kontrolnih pregleda i planskih (redovitih) popravaka;

postoji samo jedna vrsta kontrolnih pregleda; planski popravci mogu biti: srednji popravak (SP) ili veliki popravak (VP); pregledi i popravci propisani su za svaku seriju teretnih vagona:

Tablica 7. Rokovi kontrolnih pregleda i planskih popravaka teretnih vagona (u godinama)

MJESTA ODRAAVANJA ELJEZNIKIH VOZILAVuna vozila

Mjesta odravanja vunih vozila mogu biti:

radionice (depoi) i

remontne radionice ili tvrtke za planski (redoviti) popravak vunih vozila.

Radionice (depoi)

obavljaju: servisne preglede, kontrolne preglede, planske popravke (ako postoje uvjeti za to) i izvanredne popravke.

Radionice se, u pravilu, sastoje od:

kolosjene mree,

glavne hale,

hale za dnevni pregled vozila,

upravne zgrade,

zgrade osoblja vue i pomonih objekata.

Kolosjena mrea sastoji se od:

ulaznog i izlaznog kolosijeka,

kolosijeka za opskrbu lokomotiva (gorivom, vodom, pijeskom),

kolosijeka s ureajima za vanjsko pranje i ienje lokomotiva,

kolosijeka za lokomotive na ekanju i

kolosijeka za kretanje lokomotiva do i od radnih stajalita u halama.

Slika 14. Kolosijena veza i raspored objekata

Kolosijena situacija i raspored objekata suvremene radionice za odravanje:

A-E glavna hala za odravanje lokomotiva i motornih vlakova,

F hala za dnevni pregled lokomotiva,

G vanjsko pranje i ienje lokomotiva,H stajalita lokomotiva na ekanju,

I-J kolosijeci za opskrbu lokomotiva,

M ispitna postaja za lokomotive,

N upravna zgrada i

O zgrada vue.

Odravanje dizelskih lokomotiva obino je organizirano na etiri radne razine:

kanalska, na -1,3m

suterenska, na -0,8m

podna, na 0,0m

platformska, na +1,7m iznad GRT.

Radionice za odravanje elektrinih lokomotiva raspolau sa pet radnih razina, od kojih su prve etiri iste kao i za dizelske lokomotive, dok se peta nalazi na drugoj platformi u visini pogodnoj za pregled visokonaponske krovne instalacije i oduzimaa struje (pantografa). Druga platforma obino se smjeta izmeu +2,8m i 3,35m iznad GRT.Slika 15. Primjer izgleda glavne hale

Osnovni radni prostor glavne hale suvremene radionice obino je rasporeen na sljedei nain:Hala A: radna stajalita za preventivno odravanje lokomotiva

Hala B: radna stajalita za korektivno odravanje lokomotiva,

Hala C: radna stajalita za preventivno odravanje motornih vlakova,

Hala D: stajalita za lokomotive na ekanju,

Hala E: pomone radionice i prostorije,Aneks BC: pomone radionice za odravanje motornih vlakova i

Aneks CD: pomone radionice za dnevni pregled motornih vlakova.

Remontne radionice i tvrtke za planski popravak vunih vozila

obavljaju: planske (redovite) popravke, izvanredne popravke, modifikacije i rekonstrukcije.

Slika 16. Shematski prikaz remontne radionice

Na radnim kolosijecima popravak se obavlja u etiri osnovna tehnoloka koraka:

a) odvajanje i izvlaenje okretnih postolja, skidanje sklopova i blokova opreme, pomonih poligona i agregata te njihov transport do specijalistikih radionica;b) utvrivanje stanja i potrebne radove na instalaciji i dijelovima koji su ostali na lokomotivskom sanduku, popravak sanduka i instalacija;

c) ugradnja popravljenih sklopova i blokova opreme te njihovo povezivanje s instalacijom, ugradnja pantografa i visokonaponske krovne instalacije, dopremanje i ugradnja popravljenih okretnih postolja i njihovo povezivanje na mehanike, elektrine, pneumatske i druge prikljuke;

d) zavrni radovi na lokomotivskom sanduku, provjera elektrinih i pneumatskih veza, vanjsko i unutranje bojanje vozila.

Suvremeni procesi planskih popravaka vunih vozila zasnivaju se na principu zamjene sklopova (agregatni nain popravka), tako da je duina trajanja popravka ograniena radovima na lokomotivskom sanduku i njegovim instalacijama te potrebnim vremenom za skidanje i ugradnju sklopova na vozilo.Vuena vozila

Mjesta za odravanje vuenih vozila mogu biti:

kolodvori,

poslovni kolodvori (tehniko-putniki kolodvori),

radionice i

remontne radionice ili tvrtke za planski (redoviti) popravak vuenih vozila.

U kolodvorima i poslovnim kolodvorima obavlja se odravanje vagona bez otkapanja iz kompozicije vlaka.

U poslovnim kolodvorima odravaju se kompozicije putnikih vagona i motornih vlakova bez povlaenja iz njihovog turnusa.

Slika 17. Shematski prikaz poslovnog kolodvora

1. prijemni kolosijeci za putnike vlakove

2. prijemni kolosijeci za motorne vlakove

3. ureaji za vanjsko pranje

4. ploa za vanjsko pranje i ienje

5. kolosijeci za vagone u rezervi

6. kolosijeci za motorne vlakove u rezervi

7. kolosijeci za vagon-restorane i vagone s leajevima

8. hala za odravanje

9. vanjski kolosijeci za odravanje

10. otpremna skupina kolosijeka

11. radionica za vagone.

Radionice za vagone, remontne radionice i tvrtke za planski popravak vuenih vozila organizirane su slino kao i kod vunih vozila. Zbog sloenosti putnikih vagona, radionice za njihov popravak moraju biti znatno opremljenije i tehnoloki proces razraeniji nego je to sluaj kod teretnih vagona.Odravanje vozila organizirano je na etiri radne razine (kao kod dizelskih lokomotiva).

Slika 18. Popreni presjek radionice

1. hala za odravanje

2. vanjski kolosijeci za odravanje

3. pomone radionice

4. pomone prostorije

5. administracija

6. skladita

TEHNIKA DOKUMENTACIJA ZA ODRAVANJE VOZILA

Tehnika dokumentacija za odravanje eljeznikih vozila sastoji se od:

konstrukcijske dokumentacije potrebne za odravanje vozila,

tehnikih uvjeta za popravak vozila i sklopova,

uputa za rukovanje vozilom i pojedinim ureajima na njemu, uputa za odravanje vozila, pojedinih sklopova, ureaja i opreme,

opisa radova za pojedine vrste odravanja kataloga zamjenskih dijelova.

Konstrukcijska dokumentacija

sastoji se od sklopnih i radionikih crtea i shema potrebnih za odravanje vozila. Dokumentaciju isporuuje proizvoa vozila i njome su opskrbljene radionice za odravanje.

Tehniki uvjeti za popravak vozila i sklopova

Odreuju najvanija pitanja popravka vozila, a obavezno obuhvaaju:

tehniki opis vozila,

konstrukcijske i eksploatacijske podatke o vozilima i sklopovima,

klasifikaciju sklopova, ureaja i opreme, opseg obaveznog planskog (redovitog) odravanja komponenata i vozila,

normativ za utroak radnog vremena za propisani opseg radova,

normativ za utroak zamjenskih dijelova i materijala po vrsti i koliini za obavljanje pojedinih vrsta popravaka za svako vozilo odreene serije. Izraen je na temelju iskustva i tijekom primjene podloan je periodinim izmjenama i dopunama,

popis radnih operacija provjera tijekom popravaka, pri kojima je obavezna nazonost predstavnika vlasnika vozila i kontrolora kvalitete iz radionice ili tvrtke koja popravlja vozilo, popis obaveznih ureaja potrebnih za obavljanje odreenih provjera dijelova i sklopova tijekom popravka te ureaja za zavrnu provjeru vozila,

program pregleda i provjere ureaja, sklopova i dijelova te pokusnih vonji ako one moraju biti obavljene kod tog popravka, komplet mjernih lista koje se popunjavaju tijekom popravka dijelova, sklopova i ureaja,

pregled tehnikih uputa, standarda i propisa potrebnih za obavljanje popravka,

mjerilo za opremljenost radionica opremom i osobljem potrebnim za obavljanje odreenih radova na odravanju pojedinih serija vozila ili pojedinih sklopova, ureaja i opreme.

Upute za rukovanje vozilom i pojedinim ureajima na njemu

odreuju postupak rukovanja vozilom i ureajima koji se ugrauju na vozilo.

Upute za odravanje vozila, pojedinih sklopova, ureaja i opreme

dopunjuju tehnike uvjete i odreuju postupak za obavljanje radova pri popravku pojedinih sklopova, ureaja i opreme.Katalog zamjenskih dijelova

na pregledan nain prikazuje sve sastavne dijelove vozila razvrstane po sklopovima, skice na kojima su prikazani svi sastavni dijelovi, kataloke oznake po kojima se naruuju dijelovi, nazive dijelova, oznaku standarda te broj komada u jednom sklopu ili cijelom vozilu. Izrauje ga proizvoa vozila u suradnji s proizvoaima sklopova i kod isporuke novih vozila ili sklopova za njih obavezno ga alje vlasniku vozila.

_1205008507.unknown

_1205222478.bin

_1205224362.bin

_1205227575.bin

_1205232079.bin

_1205243316.bin

_1205229142.bin

_1205225798.bin

_1205223439.bin

_1205223506.bin

_1205223150.bin

_1205179055.unknown

_1205222342.bin

_1205009478.unknown

_1205006099.unknown

_1205007557.unknown

_1205008441.unknown

_1205007003.unknown

_1205005439.unknown

_1205005667.unknown

_1205005313.unknown