ODRiVI RAZVOJ -KONCEPCIJA GOSPODARSKOGRAZVOJA HRVATSKE

Mirjana DragieviEkonomski fakultet, Zagreb

UDK 338.22(497.5)Pregledni rad

Primijeno: 17 12. 199a

Makroekonomskom politikom u Hrvatskoj su ostvareni os-novni uvjeti stabilizacije gospodarskog ivota. Ali tek bi du-gorona strategija razvoja gospodarstva mogla pruati odgovorena pitanja ime i kako se pribliiti europskom i svjetskom gospo-darstvu. Svrha je lanka ukazati na bit suvremenih gospodarskihrazvojnih trendova te na pretpostavke koje u Hrvatskoj treba ost-variti kako bismo im se to bre i uinkovitije prikljuili. Kvalitativ-na analiza suvremene literature koja se bavi gospodarskim razvo-jem kao i razvojno iskustvo razvijenih gospodarstava pokazuju daekonomski rast stvara visoke drutvene trokove. Za Hrvatsku jebitno, uz uvaavanje vlastitih specifinosti, poticati gospodarskirast sukladan globalnoj razvojnoj strategiji - odrivom razvoju,kako se drutveni trokovi tranzicije, koji su sami po sebi Visoki,ne bi multiplicirali.

U9osPodarstvu Hrvatske temeljno kratkorono pitanje jest kako stvoritipretpostavke stabilizacije gospodarskog (mikro- i makro-) sustava i poti-canje gospodarskog rasta, a dugorono - kako koncipirati i ostvariti strategijurazvoja sukladnu europskim i globalnim razvojnim trendovima, koja e pri to-me uvaavati vlastite specifinosti.

Gospodarski razvoj uope, pa tako iu razdoblju tranzicije, ne pogaa samo in-terese dananje ve i buduih generacija u smislu njegovih koristi i trokova injihova meuodnosa. Niti ovaj aspekt razvoja nije neovisan. On je meusob-no povezan s razvojem svih drugih sfera drutvenog ivota: politike, kulture,ekologije, etike ...

Drutveni trokovi tranzicije, koji su sami po sebi visoki, mogu - ako se tranzi-cija izvodi sukladno dugoronoj gospodarskoj (i drugoj) strategiji kompatibiinojsa svjetskim razvojnim trendovima - biti manji. Ukoliko, pak, takve strategijenema pa se razvoj odvija prema kratkoronim ciljevima - ili stihijno ili kao putnametnut izvanjskim pritiscima - drutveni trokovi mogu se i multiplicirati.

373

DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGiEVI, M.: ODRIVI. ..

Razvojna strategija gospodarstva u suvremenim mjeovitim ekonomijama neznai ni preputanje razvojnog tijeka nevidljivoj ruci trita niti ini skup drav-nih (ili vladinih) centraliziranih pravila, direktiva, definiranih prioriteta ili propisi-vanja to i kako proizvoditi, raspodje ljivati, troiti.

Ona znai poticanje i pronalaenje optimalnog odnosa nevidljive ruke i nev-idljivog rukovanja, ili slobodnog trita usmjeravanog i ispravljanog u njegovimnesavrenostima s funkcijama drave blagostanja. Drugim rijeima, optimal-nim suodnosom efikasnog trita i demokratske drave sukladno specifinojgospodarskoj, kulturnoj, civilizacijskoj osnovi unutar svake pojedinane na-cionalne ekonomije, ona znai stvaranje institucionalnih i regulatornih meha-nizama koji e poticati otvaranje i sudjelovanje II globalnoj utakmici svih onihsudionika trinog ivota koji su spremni za takvu utakmicu, njezina pravila ig-re i kriterije.

U ovom lanku naglasit emo upravo smisao suvremenog razvojnog smjera,bit suvremenih razvojnih trendova koje bi dugorona razvojna strategijahrvatskog gospodarstva trebala respektirati i poticati.

GOSPODARSKI RAST - LICE I NALiJEIndustrijski nain proizvodnje, koji je karakterizirala elektromehanizacijska te-hnologijska osnova, razvijao se na sustavima strojeva, velikoserijskoj, tipizira-noj proizvodnji, ekonomiji opsega, tekuoj traci, znanstvenoj organizaciji rada,rutinskom radu, a u organizacijskom pogledu na dominaciji velikih tvrtki - ve-likih "biznisa" s vertikalnim, hijerarhijskim oblikom dominacije i subordinacije.Masovna proizvodnja, masovna potronja i kultura, masovno obrazovanje,promet i informiranje bile su znaajke gospodarske uspjenosti monijih naci-onalnih ekonomija i predstavljale izvor njihove snage na svjetskom tritu. Go-spodarski rast proizlazio je iz industrijske moi. Proizvesti, potroiti. .. obrazo-vati to je mogue vie, vie od drugih, maksimirajui pritom gospodarsku efi-kasnost, bila je opa maksima gospodarske uspjenosti. "Zero sum" logika (lo-gika nultog zbroja ili logika ekonomskog nacionalizma; Reich, 1992: 306) po-sljedica je paradigme ekonomskog rasta. Ona implicira pretpostavku: ili emopobijediti mi (misli se na gospodarske uspjehe nacionalne ekonomije) ili e touiniti oni. Takva logika dovodi do toga da i graani podravaju opcije koje spo-radino poboljavaju njihovo blagostanje, a tete drugima kao to su trgovin-ske barijere, pa i hladni rat.

Uspjenost ekonomskog rasta u sustavu nacionalnog raunovodstva iskazi-vala se visokim stopama rasta drutvenog bruto proizvoda ili nacionalnog ne-to proizvoda te stabilnosti njihova rasta.

Paradigma ekonomskog rasta svojom je trkom bez kraja i mistifikacijom gos-podarske efikasnosti proizvodila:

374

... >,

DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGiEVI, M.: ODRiVI...

- sve veu polarizaciju gospodarstava na bogata, sve bogatija i siromana,- sve siromanija, sve vei tehnoloki i ukupni razvojni jaz meu njima;- niz negativnih eksternih utjecaja - zagaenje zraka, vode ... opadanjekvalitete ivota, rada ...

Moe li iskljuivo podravanje paradigme gospodarskog rasta biti osnovomrazvojne koncepcije danas? Koliki je oportunitetni drutveni troak visokih sto-pa gospodarskog rasta? Dovode li visoke ili stabilno rastue stope nuno i doporasta ljudskog blagostanja? to znai brz i stabilan rast BDP-a ako se is-todobno ne sagledava i bitno razvojno pitanje - je li to za kvalitetu ljudskog ra-da i ivota zdrav ili nezdrav rast?

Zanemarivanje ovakvih i slinih pitanja koje je karakteriziralo neupitnost para-digme ekonomskog rasta postojalo je i u teorijskim tekstovima o gospodar-skom razvoju pisanim SO-ih godina ovog stoljea, u kojima se izjednaavaogospodarski rast s gospodarskim razvojem (Nurkse, 1953; Kindeleberger, 1958).

Brojne rasprave i sukobllavanja o naravi gospodarskog rasta i potrebi razliko-vanja rasta i gospodarskog razvoja te razvoja uope posebno su intenzivirane70-ih godina. One su izazvane objavljivanjem Granica rasta (The Limits to Growth,Meadows i sur., 1972), neomaltuzijanske studije koja je na osnovi analize za-snovane na kompjutorskoj simulaciji katastrofino upozorila na probleme geo-metrijskog rasta broja stanovnika, radikalnim zahtjevima za nultim gospodar-skim rastom te alarmantnim upozorenjima o klimatskim promjenama na itavojzemaljskoj kugli, zagaenju voda, problemima neobnovljivih resursa, nuklear-nom otpadu ...

Postaje sve oiglednije da:

1. postoji trade offbrzog gospodarskog rasta i naruavanja stabilnosti prirodneokoline;

2. trini mehanizmi ne daju prikladne odgovore na pitanja kako vrednovati ek-sternalije, te da3. izvanjski uinci gospodarskog rasta

a) ne pogaaju one koji donose odluke i esto ne prouzrokuju devastaciju oko-line (Galtung, 1990);

b) javljaju se u razliitim oblicima na svim razinama drutvene zajednice -lokalnoj, regionalnoj, nacionalno-dravnoj, globalnoj;

c) pojavljuju se i u totalitarnim i u socijalno-demokratskim dravama; oblikdravne vlasti nije jamstvo izoliranja od nuspojava;d) manifestiraju se u gospodarskom i u drugim podrujima drutvenog ivota.

Gospodarstvo, naime, nije i ne moe biti izdvojeno od prirodne okoline u kojojse odvija neka gospodarska aktivnost, a nain na koji upravljamo gospo-darstvom utjecat e na okolinu, kao to e i kvaliteta okoline utjecati na gospo-darske aktivnosti, i to na svim razinama, od lokalne do globalne.

375

KompaHighlight

DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGiEVI, M.: ODRIVI. ..

GLOBALNI GOSPODARSKI RAZVOJTrend globalizacije ekonomije, koji se ostvaruje slobodnim tijekom kapitala, ra-da, znanja, informacija, potaknut je informacijsko-komunikacijskom tehnologi-jskom osnovom. On radikalno mijenja ukupne razvojne (posredno i ekonom-ske) pretpostavke.

Stvarati pretpostavke ukljuivanja u globalnu ekonomsku utakmicu postajeizazov i preduvjet budueg globalnog uspjeha svih sudionika ekonomskog i-vota.

Koje su najbitnije karakteristike novog razvojnog trenda, odnosno to trebaomoguiti da i sudionici ekonomskog ivota u Hrvatskoj postanu njegovim di-jelom?

Prije svega treba razumjeti smisao novog razvojnog smjera. Vodoravne, me-upovezane mree globalnom informacijsko-komunikacijskom tehnologijomdovode do lokalizacije transnacionalnih korporacija, koje sve vie posluju nalokalitetima diljem svijeta i postaju onoliko lokalne koliko su to i lokalne kom-panije na nekom tritu. Decentralizacijom svojih funkcija one stvaraju fleksi-bilne ekonomske sustave sposobne za brzu prilagodbu novim trinim zahtje-vima globalnih potroaa, a klasine multinacionalne kompanije postaju mreepovezanih poslovnih lokalnih ureda, timova, stratekih partnerskih saveza.

Nove lokomotive razvoja vie nisu nacionalne drave, vlade, nacionalne kom-panije (to je bilo svojstveno gospodarskom razvoju u doba dominacije indus-trijske proizvodnje), ve autonomne mree privatnih poduzea, regije (Ohmae,1995:143).

Globalno gospodarstvo nije osjetljivo na granice, ve je ''transgranino''. Onone favorizira domai kapital i ne titi domae kompanije, ve prihvaa stranikapital, globalne kompanije, struno miljenje zasnovano na svjetskim stan-dardima znanja, poduzetnike inicijative.

Drava stvara ekonomsku legislativu, otvorenu za prihvaanje globalnih tren-dova i standarda, koordinira informacije i otvorena je za regulaciju nove razvo-jne vizije.

Ovaj novi razvojni trend jaa autonomne poduzetnike inicijative koje potujune samo potroake ve i graanske preferencije i potiu kvalitetan ivot. Bi-tnim postaje proizvoditi, troiti, obrazovati... bolje, kvalitetnije, usporeujui sepritom s najboljima u svijetu, a ne samo s loijim susjedstvom. Ekonomski seuspjeh usporeuje s "... najboljima u svijetu da bi se preivjelo u susjedstvu"(Kanter, 1995:95).

Naela lojalnosti, potivanja, koji proizlaze iz hijerarhijske ekonomske organi-zacije sve vie zamjenjuju naela autonomije kompetencije.

376

DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGiEVI, M.: ODRiV!. ..

Trend globalizacije gospodarstva doveo je do globalizacije Ukupnog razvoja ipostavio mogunost da se negativnim izvanjskim uincima gospodarskog ras-ta pristupi na drukiji nain.

Postaje sve oiglednije da su problemi gospodarskog razvoja jednako lokalnii globalni, da ih se ne moe rijeiti jedino na nacionalno-dravnoj razini i darazvoj postaje obzor nae zajednike budunosti, odnosno da on vie nije pi-tanje odnosa razvijenih nasuprot nerazvijenim ili nedovoljno razvijenim ekono-mijama, traenja puteva smanjenja razvojnog jaza meu njima, ve da je raz-voj sve ono to pokuavamo na svim razinama donoenja razvojnih odlukauiniti da poboljamo nau sudbinu i sudbinu buduih generacija (WCED,1987).

Razvojnu viziju postaje nemogue sagledati u obrascu bilateralnog miljenja ofragmentiranom svijetu ili u fragmentiranom pristupu. Sve snaniji pritisci de-mokratske javnosti, vlada, globalnih organizacija uvjetuju da se gospodarskurazvojnu viziju danas ne moe uspjeno koncipirati a da se istovremeno nesagleda i socijalna, politika, kulturna, ekoloka, etika vizija. Pritom su sve ra-zvojne dimenzije jednako vane (Engel, Engel, 1990).

Fragmentirani pristup razvoju prestaje pruati nadu za uspjeh u 21. stoljeu.

ODRiVI RAZVOJ

Koncepcija odrivog razvoja (sustainable development) sublimira sve spome-nute dimenzije pretpostavljajui stvaranje uvjeta za ekonomsko blagostanjeuravnoteeno s kapacitetom prirodne okoline, tehnolokom upotrebom neob-novljiVih prirodnih resursa koja ih ne degradira ili pak ne smanjuje njihovu ko-risnost za budue generacije. Pritom odrivi razvoj pretpostavlja i politiki sus-tav koji osigurava i ljudska prava, slobode, djelotvornu participaciju graana uOdluivanju, socijalno blagostanje, mogunost razvoja kulturnog samoidentite-ta i raznolikosti te etiki sustav koji potuje podijeljenu drutvenu odgovornostza dosezanje odrive odgovornosti.

Odrivi razvoj postaje lokalna i globalna nova razvojna koncepcija' za ije jeostvarenje nuna koordiniranost razvojnih odluka na svim razinama njihovadonoenja.

To nije precizno koncipiran razvojni model, ve samo kontekstualni okvir poti-canja gospodarskog i bilo kojeg drugog aspekta razvoja.

1Odrivi razvoj diljem sVijeta postaje realnost. U knjiZi Signs of Hope (Znakovi nade), Starke (1990),spominju se raznolike aktivnosti lokalnih, nacionalno-dravnih i globalnih agencija, kabineta, vla-dinih i nevladinih organizacija, globalnih mrea, koje koordiniraju razvojne programe, projekte, kon-troliraju njihovo provoenje.

377

KompaHighlight

KompaHighlight

KompaHighlight

DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGiEVI, M.: ODRIVI. ..

ODRiVI RAZVOJ U HRVATSKOJU Hrvatskoj ne postoji dugorona gospodarska razvojna strategija. U uvodusmo ve istaknuli da bi dugorona gospodarska strategija, kao skup centrali-ziranih uputa o tome to, kako i za koga proizvoditi, odreivanja gospodarskihprioriteta i slino, bila anakronizam u dananjoj globalnoj ekonomiji.

Ciljevi kao to su makroekonomska stabilizacija - preduvjet breg ekonom-skog rasta - jesu ostvareni kratkoroni gospodarski ciljevi. Ali, jesu li oni do-voljni za prikljuivanje globalnoj ekonomiji?

U globalnoj se ekonomiji - koja mijenja klasino pojmljene ekonomske obras-ce ponaanja, organiziranja i ukupne strukture, koja dovodi u pitanje iluzijuekonomskog rasta - gospodarski razvoj koji hoe postati globalnim mjeri pouspjesima koje postie u globalnoj utakmici, mjeri se prema svjetskim stan-dardima. On se danas kao takav vie ne moe proizvoditi ako ne vodi raunao okolini, ako nije demokratski potican, ako ne vodi u svim svojim posIjedi-nim aspektima rauna o kvaliteti rada, ivota ...

Nijedno razvojno pitanje (etino, socijalno, ekoloko, ekonomsko ...) u global-noj ekonomiji nije manje vano. Iako u Hrvatskoj, u kojoj se kao imperativ po-stavlja uvrstiti preduvjete stabilnog gospodarskog rasta, drugi razvojni aspe-kti mogu izgledati manje vani ili moda odgodivi za sutra - ne samo zbog glo-balnih trendova koji ne podupiru ekonomski rast koji dovodi u pitanje ravno-teu u prirodi, socijalno blagostanje ili politiku demokraciju ve i zbog vlasti-tog negativnog socijalistikog iskustva u kojem se pod svaku cijenu podupiraoekonomski rast (ak se i strateka prednost sustava iskazivala brzinom stopagospodarskog rasta) - postavlja se nunim usmjeravati gospodarski rast suk-ladno odrivom razvoju.

Ovakav razvoj, zbog raznolikog i neprocjenjivog prirodnog bogatstva, nuno jepoticati u Hrvatskoj. Alarmantna upozorenja o prljavim tehnologijama, nukle-amom otpadu, upozoravaju na potrebu institucionaliziranja legislative koja etititi na odrivi razvoj.

U Europskoj zajednici, primjerice, institucionalizirano je pridravanje standar-da kvalitete proizvoda, tehnolokog razvoja sukladno nosivom kapacitetu pri-rode, normi zatite okolia, ije se neprovoenje sankcionira.

Stoga je uvaavanje gospodarskog i drugog razvoja kao odrivog u Hrvatskojdanas, nuan preduvjet ulaska u europske integracije i uope globalni razvojsutra.

Zbog poticanja odrivog razvoja u Hrvatskoj bitno je naglasiti da:

- razvoj jedne razine: lokalne, regionalne, nacionalno-dravne, utjee na raz-voj druge, pa se odrivi razvoj ne moe ostvariti bez koordiniranih akcija na svim

378

KompaHighlight

KompaHighlight

KompaHighlight

KompaHighlight

DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGIEVI, M.: ODRiVI...

razinama donoenja razvojnih odluka. U Hrvatskoj pritom treba potivati ra-zliite lokalne i regionalne interese;

- globalni gospodarski i drugi tijekovi jaaju decentralizirane gospodarske idruge mree pojedinaca i timova, stratekih saveza sposobnih za prikljuivan-ja globalnoj utakmici, pa ih treba poticati,

- razvoj je pluralistian, meu ovisan i upravo odrivi razvoj ukljuuje sve seg-mente.

Kako se nae gospodarstvo otvara svijetu, jednako je vano i poticanje svihkreativnih gospodarskih potencijala sposobnih za ukljuivanje u globalnu eko-nomiju kao i standarda odriva razvoja na naem tlu. To znai podupiranje do-maih i inozemnih, mjeovitih i poduzetnikih inicijativa koje uz gospodarskudjelotvornost respektiraju vrijednost raznolikog prirodnog prostora, neobnovlji-ve prirodne resurse lokaliteta, regija i ljudske preferencije, unapreuju kvalite-tu rada i ivota te u poduzetnikom razvojnom programu podupiru ekoloke,etike, kulturne odrive standarde.

Da bi to bilo mogue, nuno je institucionalizirati sustav zakonskih propisa istandarda te instrumenata koji e usmjeravati razvojnu politiku svih sudionikarazvoja u optimaliziranju odnosa trokova: dobiti (ukljuujui i eksterne tro-kove dobiti).2

To znai da gospodarski razvojni programi trebaju biti izvedeni na tehnolokojosnovi koja poveava proizvodnost uporabom iste koliine resursa, ili kojimaksimiraju dobit u funkciji ouvanja prirodnih resursa. To podrazumijeva idarazvojni programi restrukturiranja tvrtki u Hrvatskoj slijede takav pristup.'

Takav razvojni program zahtijevat e i da se i prometni, infrastrukturni, obra-zovni i drugi sustavi razvijaju na naelima odrivosti.

Brojni primjeri odrivog razvoja u Hrvatskoj ukazuju na to da se javljaju poe-tne nie novog razvojnog smjera. Njega, meutim, treba na svim razinama ra-zvojnog odluivanja i ostvarivati. Drutveni trokovi tranzicijskog razvoja uz in-stitucionalno i stvarno a ne samo deklarativno ili sporadino prihvaanje odr-ivog razvoja tako mogu biti nii, a put u globalno gospodarstvo 21. stoljeabri i bezbo lniji.

2Npr. institucionaliziranjem drutvene cijene proizvodnje izraavala bi se izgubljena vrijednost sub-optimalno koritenih resursa.

3Svi razvojni projekti trebali bi Ukljuiti i studije utjecaja na okolinu.

379

KompaHighlight

KompaHighlight

KompaHighlight

KompaHighlight

DRU. ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGiEVI, M.: ODRIVI. ..

LITERATURAEngel, J, R, Engel, J, G, eds, (1990) Ethics of Environment and Development, Global Challengeand International Response, Belhaven Press, London.

Galtung, J (1990), Goals and Processes of Development: An Integrated View, Forum for utviklins-studier, Norwegian Institute of International Affairs, 1:13-33.

Kindieberger, Ch (1958), Economic Development, McGrow Hill, New York.

Meadows, D,H, Meadows, D, L, Randers, J, Behrens III, W,W (1972), The Limits to Growth,Universe Books, New York.

Nurkse, R (1953), Problems of Capital Formation in Underdeveloped Countries, Oxford, U.P., NewYork.

Ohmae, K (1995), The End of the Nation stet; Harper Collins, London.

Reich, R (1992), The Work of Nations, Vintage Books Edition, New York.

Starke, L (1990), Signs of Hope, Working Toward Our Common Futurte, The Centre for Our Com-mon Future, Oxford University Press, Oxford-New York.

WCED - The World Commission on Environment and Development - (1987), Our Common Futu-re, Oxford University Press, Oxford - New York.

SUSTAINABLE DEVELOPMENT - THECONCEPT OF CROATIAIS ECONOMICDEVELOPMENTMirjana DragieviFaculty of Economics, Zagreb

The basic conditions of economic stabilisation, have been reali-sed by the macroeconomic policy in Croatia. But only a long-term economic development strategy could provide answer to thefollowing questions: With what and how can we approach the Eu-ropean and world economy? The purpose of this paper is to pointout the essence of contemporary economic development trendsand the preconditions that should be fullfilled in Croatia in orderto join these trends as soon and as productively as possible. Quali-tative analysis of contemporary literature dealing with this subjectas well as the experience of developed economies indicate thateconomic growth causes high social costs. As transitional socialcosts that are already high should hot multiply, it is necessary forCroatia, while taking into consideration its specific conditions, toinitiate economic growth congruent with the global developmentstrategy - the strategy of sustainable development.

380

DRU. ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 2-3 (28-29), STR. 373-381 DRAGiEVI, M.: ODRiVI...

HALTBARER FORTSCHRITT -DIE WIRTSCHAFTLICHEENTWICKLUNGSKONZEPTIONKROATlENSMirjana DragieviOkonomische Fakultet, Zagreb

Durch die rnakrokonomische Politik Kroatiens sind die Grund-voraussetzungen zur Stabilisierung der inlandischen Wirt-schaft gegeben. Doch erst eine langfristige Wirtschaftsstrategiek6nnte der Frage, womit und wie Kroatien sich der eurcpaischenund internationalen Wirtschaft annahern soll, gerecht werden.Der Zweck des Artikels ist, auf das Wesentliche in den zeitgen6s-sischen wirtschaftlichen Entwicklungstrends sowie auf die zu er-fOllenden Voraussetzungen hinzuweisen, damit Kroatien so sehneliund so wirksam wie nur m6glich Anschluss findet. Eine qualitativeAnalyse zeitgen6ssischer Werke, die dem Wirtschaftswachstumgewidmet sind, ferner die Erfahrung wirtschaftlich weit fortge-schrittener Staaten zeigen, dass das Wirtschaftswachstum einenhohen gesellschaftlichen Preis fordert. FOr Kroatien ist wichtig,neben der BerOcksichtigung der eigenen Spezifika ein Wirtschafts-wachstum anzuregen, das mit der globalen Entwicklungsstrategiedes haltbaren Fortschritts Obereinstimmt, damit die an sich schonhohen gesellschaftlichen Kosten der Transition sich nicht ins Viel-fache steigern.

381