Časopis visoke poslovne škole libertas prosinac 2011. broj 9. · Časopis visoke poslovne škole...

Časopis Visoke poslovne škole Libertas prosinac 2011. broj 9.

www.vps-libertas.hr

Stalno u pravom smjeru:

- u radu, edukaciji, promociji znanja i izgradnji drugih socijalnih vrijednosti.

Marijo KljaićIntervju:

Svečana promocija

Profili izvrsnih studenata Vpš Libertas

Adventure race

Osvojila je treću nagradu na međunarodnom festivalu poezije „Vojislav Despotov“ u Novom Sadu 2011. te tre-ću nagradu na pjesničkom maratonu „Svatko može pet

minuta, nitko ne može dva puta“ u okviru Goranovog proljeća 2011. Bila je laureat Limskih večeri poezije. Objavila je pjesme u časopisima: „Tema“ u Zagrebu; „The Split mind“ u Splitu; u časo-pisu „Književno pero“ HKD-a u Rijeci; u online časopisu „Sveska“ i na sajtu „Nova Poetka“; u zbornicima poezije „Garavi sokak“ za 2010. i 2011. godinu, međunarodnog festivala poezije u Inđiji; u zborniku poezije „Rukopisi 34“ u Pančevu 2011; u zborniku poezije „Rudnička vrela“ u Gornjem Milanovcu 2011; te u anto-logiji pjesama „Jutro poezije“ u Zagrebu. http://www.novapoe-tika.com/jelena%20galijasevi%C4%87/29.11.2011.

Poetski kutak

2 prosinac 2011.

Poetski kutak >>>

Govor srca pjesnikinje Jelene Galijašević Jelena je od ove godine studentica na VPŠ Libertas, gdje se uspješno bavi izučavanjem ekonomske misli i znanosti.

KapiKap mojai kap tvoja,kap slanai kap slatka,prozirnai crvena,kap rose,kap znoja,kap meda,kap otrova,kap kiše,kap vina,kap jutarnjai večernja,kap koja prelijeva čašu…

Sve kapi svijeta ginu na mom prozoru…Vi, kapljom ubijeni,Vi napojeni,skrivajte iskre i ugarke zjenice,čut će vasako tko naiđe ...

Trebali smo ...Trebali smo se voljetiti i ja,kad smo već imali priliku ...Trebali smo se voljetina sasvim običan, stereotipan način,ne izigravati osvajačei hladnokrvne ubojice,ne praviti pancirke od svojih grudi.

Trebali smo se voljeti,ništa nas nije koštalo ...Bilo bi puno jednostavnije ne mjeriti stalno otkucaje srcana štopericu,bilo bi bezbolnije,ne gutati vrele riječi na silu ...

Trebali smo se voljeti,bilo bi puno lakše sjećati sedivljih mirisai zasljepljujućih crvenih boja koje su preplavile svijet,onda kad smo iz zasjedeubili ljubav,pod izgovorom eutanazije.

Kad sam samaTopao vjetar suši krvavo rublje na žici.Od mrlja na zidupravim cvjetove…

Jučer si sobu bojio u bijelo,danas sam u njoj bila sama.

MetastazaUlaziš bez kucanjau moj preuređeni stan ...

Ostavljaš blatnjave tragovepo mojim bijelim sagovima,kidaš mi šarene tapetei prugaste zastore ...

Čujem jecaj svoje dušesklupčane pod krevetom ...

Bol je opet metastazirala u stihove ...

Iscjeljenje je zabluda,do koje mi nije stalo.

Jelena Galijašević, rođena je 1984. godine u Beogradu. Završila je Filološku gimnaziju i studirala tali-janski jezik i književnost. Živi i radi u Zagrebu. Pohvaljena je na natječaju Matice hrvatske za nagradu „Zdravko Pucak“ 2010., te na natječaju HKD za nagradu „Josip Eugen Šeta“ u Rijeci 2011.

Jelenina poezija pokazuje tematske različitosti, nudeći čitate-lju (i) nepomirljive prikaze stanja duha i uma. Hrabro izražava čuđenje i sjetu, precizno određuje okolinu mijena, prepoznaje finese životnih zabluda, osvijetljava pritajene erozije trajnosti i pokazuje da je sve samo dešavanje, prolaznost i nepovrat. Ne boji se pokazati širinu svojeg senzibiliteta, hrabro otkrivajući da je svi gubitci (nevinih, naivnih i čistih) početaka čine nesret-nom, ali je ne slamaju. Sve, pa i zvukove ponekad posprema u lijepe ladice, a poruke počesto nudi okolini na hrapavom plad-nju posložene. U svakoj njenoj pjesmi riječ smisleno dodiruje riječ, dajući svima do znanja da ništa nije odoka sabrano ni slučajno upjevano.

mr. sc. Nebojša Stanić

3prosinac 2011.

IMPRESSUM

Broj 9, prosinac 2011.

IZDAVAČVisoka poslovna škola Libertas Trg J. F. Kennedyja 6b HR-10000 Zagreb Tel.: 01/ 2323 377 Faks: 01/ 2315 581 E-mail: [email protected] WEB: www.vps-libertas.hr

DEKANdr. sc. Duško Pavlović

UREDNIŠTVOGlavni i izvršni urednikmr. sc. Nebojša Stanić

Grafički urednikHrvoje Vražić

Lektura i korekturaprof. Snježana Stanić, mag. spec.

Redakturamr. sc. Nebojša Stanić

FotografiDomagoj Badrov i Petar Vučetić

NaslovnicaFotografija: („zima u Vodoteču“)Copyright, Polena S.

Pišu i surađujuIvana Ivanković, Lorena Milanović, Nikola Baraka, Sandra Maros, Jelena Kostanić Tošić, Jana Miletić, Zvonimir Roža, Nebojša Stanić, Na stazija, Remenar, Paulo Tičina, Lena Po, Esad Avdić, Eta Rozman, Ana Habjanec, Dragana Muić, Maja Jakimenko, Deny Ožvalt, Zvonimir Kalić, Toja Stevilov, Rosana Biondić, Suzana Korbar, Jimmy Brinesta i Matej Perkov

PRIPREMA ZA TISAKDomino dizajn d.o.o.Josipa Strganca 2HR-10 090 ZagrebTel.: 01/3864-896Faks: 01/889-3302www.domino-dizajn.hrE: [email protected]

Naklada8000 komada

Riječ glavnog urednika

Politička i ekonomska kriza u mnogim zemljama svijeta i dalje pokazuje svo-ju izdržljivost. Ozbiljnost ekonomske i

financijske krize posvuda je prioritetno poli-tičko i ekonomsko pitanje, međutim, u našim političko-ekonomskim okvirima ne odjekuje posebno uznemirujuće. Unatoč prihvaćenoj ocjeni da je naše tržište gotovo u potpuno-sti ovisno o utjecaju plime i oseke globalnih financijskih kretanja, u općem „domaćem“ prikazu stanja gospodarstva i financija stje-če se dojam kao da živimo na nekoj drugoj, „osunčanijoj“ planeti. Mnogi političari, koji su silom prilika postali i ekonomski stručnjaci, ili su se sami proglasili ekonomskim stručnjaci-ma, pričaju bajkovite priče o snazi domaćeg gospodarstva, koje samo što nije procvalo. A kad su u poziciji kreatora ekonomske politike, na kraju priče im (ipak) uzmanjka neka varija-bla, neka „lego kocka“, da ostvare svoje nau-me; rekao bih, svoje eksperimentalne uratke. Da, naš državni prostor je već dugo u formi eksperimentalnog podija na kojem svaki sa-moproglašeni „znalac“ odradi svoju zamisao, svoj „veliki prasak“, a narod se (samo) čudi, netko i protestira, a zanesenjaci (opet) vjeruju i glasaju ozarena lica (po navici) za stare dje-dovske opcije, za djedovske stranke kojima u medijima dodijeliše i boje. Po tome ispada da sam i ja obojan, jer sam nekakav glasač za nekakvu stranku. Pa onda neka bude tako. Moja boja se naziva, spektar boja. Moj glas je višeglasje, moj tip čovjeka je sretan čovjek, moja kuća je na svjetlu dana, a moji prijatelji su proizašli iz svega što rekoh do sada. Svijet se (istinski) suočio sa mogućim kata-strofičnim posljedicama. Posvuda se osjeća nemoć u rješavanju krize i opća zabrinutost. Političke elite su koncentrirane na prona-laženje načina izlaska iz ovog „ćorsokaka“, međutim, svima je teško pronaći mehaniz-me kriznog postupanja, bez kojih nema niti razrješenja krize. Europa se poput stare dame savija pod bremenom problema, podsjećaju-ći na neka davna vremena u kojima su ner-ješive probleme riješavali ratovima. Netko je u posljednje vrijeme stidljivo „provlačio“ tu opaku riječ po svjetskim medijima, nadam se više literalno, jer nitko razborit ne vidi tko bi protiv koga trebao ratovati i što bi se time dobilo ili riješilo. Ipak, zašto ne spomenuti, u razgovoru za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), poljski ministar financija Jacek Rostowski je izjavio, da Eu-ropska središnja banka (ECB) mora snažno intervenirati kupovinama obveznica pre-zaduženih država eurozone, jer će se u su-protnom Europa suočiti s katastrofom koja

Sve se vrti oko love

bi mogla dovesti do rata. Isto tako, prijeteći i otužno, na najvišim političkim razinama se govori o raspadu monetarnog sustava Euro-pe, koji je po mnogim stručnjacima izgrađen bez potrebnih sigurnosnih mehanizama. Tako u Novom Listu postavljaju pitanje: „raspada li se Velika Europa ili tek kreće u konačnu, monetarnu i fiskalnu integraciju? Velike eu-ropske masonske lože i stručne, međuvla-dine interdisciplinarne skupine ovih dana navodno užurbano razrađuju scenarije velikog razlaza, za slučaj nekontrolirane ili nerješive dužničke krize u eurozoni i u Eu-ropskoj uniji“. A što će se u slučaju kolapsa Europskog financijskog sustava događati kod nas? To samo Bog zna! U istom Listu (novinar Jakovljević) postavlja i druga suvisla pitanja „Kamo će poletna Hrvatska, ako sredinom 2013. uđe u Uniju, a Unija se u međuvreme-nu prekomponira na poduniju jakog i na po-duniju slabog eura, te na poduniju zemalja koje nisu članice eurozone?“ Jedino Vrijeme ne mari za brige i približava nas blagdanima i poslovično kolektivnom ve-selju i velikom blagdanskom trošenju. Iz ka-kvih čarapa će se izvući sve te silne milijarde koje ćemo tijekom prosinca preseliti u kase trgovaca? U međuvremenu smo i mi, obični „vjerujući“ građani dobili niz predizbornih obećanja i opet će (nam) startati u predviđe-nom mandatu neka nova obećavajuća Vlada. Oduvijek se pitam, da li je moguće da vlada-juća politika (ova ili neka druga, nevažno je) nakon 4 godine zatraži novi mandat od birača (ne trošeći novac na jalove priče) jednostav-nom izrekom: „proveli smo sve ono što smo vam obećavali kad smo dolazili na vlast, povjerite nam još jedan mandat“?! Do sada se takva kratka kampanja, kampanja istinom, nije vodila. Treba li uopće čekati takvu prediz-bornu izreku za 4 ili 44 godine? Nipošto, treba naprosto živjeti, a političare i njihove izjave, priče i obećanja ne treba uzimati za ozbiljno. To je uvijek dio nekakvog folklora (možda i demokracije) ispunjenog neobjašnjivim vari-jablama, koje se nikako ne mogu protumačiti i upregnuti u Višepreg društvenog boljitka.

Glavni urednik mr. sc. Nebojša Stanić

4 prosinac 2011.

≥ Sadržaj › › › › › › 3

32

35

Riječ glavnog urednika

7

10

16

18

22

25

26

30

28

StresBlenda 2,812

13

Profili izvrsnih studenata VPŠ LibertasLibertasova zbilja

36

2

Čestitka

Politika & moralBlenda 2,8

Planine u srcuHobiji i ugođaji

Hrvatski crveni križBlenda 2,8

Sovin kutakKolumna “Sovin kutak” by Jimmy Brinesta

Kratke vijestiKolumna Zagrepčanin lutalica

Adventure raceHobiji i ugođaji

Poetski kutak

5

S reketom i lopticom po svijetuKolumna Jelene Kostanić Tošić

Djelomična amnezijaHumoreska

Marijo KljajićIntervju

Svečana promocija studenata VPŠ LibertasLibertasova zbilja

Libertasovi studenti i diplomanti uključeni u hrvatsku gospodarsku praksuLibertasova zbilja

Čip, čip, čip

5

10

18 22

2432

35

5prosinac 2011.

Libertasova zbilja >>>

Temeljem sporazuma VPŠ Libertas i HUM CROMA počevši od akademske godine 2011/12 dodijeljivati će se tri stipendije autorima najboljih završnih radova dodiplomskog studija Poslovne ekonomije.

Stipendije za najbolje studente

Pišu Esad Čolaković i Eta Rozman

Libertasovi studenti i diplomanti uključeni u hrvatsku gospodarsku praksu

Dana 7. srpnja potpisan je sporazum o dugoročnoj poslovnoj suradnji izme-đu naše Škole i Hrvatskog udruženja

menadžera i poduzetnika – CROMA, teme-ljem kojeg će u duhu Bolonjske deklaracije biti razvijena kvalitetna sinteza znanstveno-stručnog, istraživačkog te nastavnog rada i hrvatske gospodarske prakse. Kao što je naglasio dekan prof. dr. sc. Duško Pavlović prilikom svečanog potpisivanja sporazuma, koji predviđa suradnju, naročito, u sljedećim područjima zajedničkih aktivnosti:

Istom prigodom predsjednik HUM CROMA dipl. ing. Vladimir Ferdelji, posebno je naglasio da je glavni razlog što se ovaj sporazum zaklju-čuje, obostrano zadovoljstvo i podudarnost misija strukovne udruge i naše poslovne škole na području edukacije, a svrha ovog sporazu-

ma od izuzetne je važnosti, jer je ovo najveće i najrespektabilnije udruženje menadžera prepoznalo upravo VPŠ Libertas zbog izvr-snosti pristupa razvoju ljudskih potencijala. Ovaj sporazum ima za cilj doprinijeti što bržem opo-ravku hrvatskog gospodarstva i dugoročnoj razvojnoj perspektivi integracijskih procesa unutar eu-ropske ekonomske zajednice, što podrazumijeva visoke standarde profesionalnosti, etičnosti i učin-kovitosti menadžmenta.

1. osmišljavanje i izvedba certificiranih programa za članove upravnih i nad-zornih odbora u društvima kapitala privatnog mješovitog i javnog sektora;

2. sudjelovanje istaknutih gospodarstve-nika, članova HUM CROMA, kao vanj-skih predavača za studente dodiplom-skih i diplomskih studija

3. posredovanje HUM CROMA u svrhu stjecanja stručne prakse u vodećim tvrtkama hrvatskog gospodarstva, a posebno za studente zainteresirane za rad neprofitnih udruga koji će praksu moći stjecati kroz rad na projektima same udruge

4. stručni žiri sastavljen od članova na-stavnog vijeća naše škole i predstavni-ka HUM CROMA izabrat će najbolja tri završna rada te će sukladno propozici-jama raspisanog natječaja prigodom godišnjeg susreta CROMA-e 25. stude-nog u hotelu Westin u Zagrebu dodijeli-ti javna priznanja i stipendije za nasta-vak studija na VPŠ Libertas

5. besplatno sudjelovanje odabranih stu-denata na edukacijskim sadržajima u organizaciji HUM CROMA-e

DODIJELJENE NAGRADE CROMA 2011.Na osnovu sporazuma Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika - CROMA i Vi-soke poslovne škole Libertas, potpisanog 07. srpnja 2011., nagrađene su studentice Visoke poslovne škole Libertas koje su napisale najbolji završni rad na stručnom pri-jediplomskom studiju Poslovne ekonomije. Nagrada „Croma 11“, koja uključu-je stipendiju za nastavak studija na specijalističkim diplomskim struč-nim studijima Visoke poslovne ško-le Libertas, dodijeljena je sljedećim studenticama:

1. nagrada Tei Klunić– cijeli iznos školarine

2. nagrada Ivani Špiljar – 60 % iznosa školarine

3. nagrada Emi Gagro – 40 % iznosa školarine, za prvu godinu studija

Nagrade su dodijeljene 25. stude-nog u hotelu Westin, u sklopu 21. susreta CROME, na svečanom pro-glašenju menadžera godine. Susret je održan pod visokim pokrovitelj-stvom predsjednika Republike Hr-vatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića.


prosinac 2011.6

HUM CROMA (preuzeto sa www.croma.hr)Hrvatsko udruženje menadžera i poduzet-nika CROMA osnovano je 1990. godine kao dobrovoljna strukovna organizacija, čiju pro-gramsku filozofiju i društveni status određuju nezavisnost, nestranački i nevladin karakter, neprofitna djelatnost, interesna i strukovna solidarnost. Udruženje svoj rad temelji na vlastitom programu, a organizacijski i mate-rijalno nije vezano uz druge institucije gos-podarskog ili političkog sustava Republike Hrvatske.Članovi udruženja su glavni menadžeri, pred-sjednici i članovi uprava trgovačkih društava, menadžeri pojedinih poslovnih funkcija, pri-vredni rukovoditelji u komorskom sustavu i drugim gospodarskim asocijacijama i institu-cijama te direktori/vlasnici poduzeća.Dvije bitne odrednice programskog opredje-

ljenja udruženja umnogome su utjecale na njegove aktivnosti tijekom proteklih godina. Prva je, da se u statusnom pogledu rukovođe-nje poslovodnim funkcijama poduzeća tretira kao zasebna profesija koju obavljaju ljudi ra-zličitih struka u skladu s najboljim znanjem i osobnim umijećem, prema jedinstvenom ko-deksu profesionalne etike i u okvirima zakon-ske odgovornosti. A druga, da se uspostavi nova kvaliteta poduzetničke kulture, prema kojoj će se funkcije upravljanja i rukovođenja poduzećima odvijati u slobodnoj interakciji nositelja poduzetničkog rizika i profesional-nog menadžmenta, ali bez neovlaštenih upli-tanja neprivrednih faktora.Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetni-ka CROMA je tijekom proteklih dvadeset go-dina djelovanja razgranalo svoje aktivnosti. Ostvarena je suradnja s nizom međunarod-

Predsjednik HUM CROMA Vladimir Ferdelji, dipl. ing.

Ciljevi HUM CROMA 2010. - 2015.• Pospješiti transfer menadžerskog know-howa u hrvatski gospo-

darski prostor.• Aktivno sudjelovati u procesu reinženjeringa gospodarskog susta-

va kroz oblikovanje zakonskog okvira industrijske politike, opera-tivnog restrukturiranja i razvoja industrijskih odnosa.

• Učvrstiti dignitet menadžerske profesije, inzistirajući na strukov-nim standardima poslovne etike i menadžerskih ugovora kao for-malnih instrumenata za profesionalnu interakciju uprave s poslo-davcima i djelatnicima poduzeća.

• Prihvatiti proces obnove i razvoja hrvatskog gospodarstva kao izazov kreativnog menadžmenta i šansu da se simultano zado-volje ciljevi efikasnosti i ciljevi socijalne izdržljivosti promjena.

• Povezati se sa srodnim inozemnim asocijacijama i logikom po-slovnih interesa i veza pospješiti integraciju hrvatskih poslovnih ljudi s maticom europskih i svjetskih gospodarskih tokova.

nih udruženja i organizacija, organizirano je na desetke stručnih skupova, okruglih stolo-va i predavanja. CROMA je sama ili zajedno s drugim stručnim asocijacijama i autorima izdala niz vrijednih publikacija i organizirala mnoštvo stručnih simpozija i međunarodnih seminara o temama kao što su pretvorba poduzeća, krizni menadžment, privatizacija i operativno restrukturiranje, menadžerski ugovori, rad nadzornih odbora, strategije ula-ska na tržište europske zajednice i dr.Poduzetnici i menadžeri, a ne institucije, su motor promjena. Stoga CROMA svoj program temelji na poticanju nove koncepcije korpora-cijskog upravljanja i organizacijske kulture.HUM-CROMA je član Europske konfederacije menadžera CEC, osnivač CBA – CROMA Busi-ness Academy, CRT kluba Hrvatska i Udruženja članova nadzornih odbora – UNO-CROMA.

MisijaPolazeći od stava da poslove uvijek rade ljudi, misija HUM-CROME je da svojim članovima, menadže-rima i poduzetnicima, pomogne izgraditi profesionalnu samosvijest utemeljenu na moći znanja, moći etike i moći partnerstva. Na tim pretpostavkama želimo zasnovati poduzetničku radnu kulturu koja će omogućiti Hrvatskoj da postane zemljom blagostanja.

Piše Igor Zovak

Svečana promocija diplomanata Visoke poslovne škole Libertas održana je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, 23. studenoga 2011. godine. Vi-soka poslovna škola Libertas obilježila je sedmu obljetnicu postojanja i tom je prilikom promovi-rano 139 stručnih prvostupnica i prvostupnika Poslovne ekonomije te 42 stručnih specijalistica i specijalista Menadžmenta bankarstva, osiguranja i financija i Menadžmenta unutarnje i međunarodne trgovine.


7prosinac 2011.

U dvorani ispunjenoj do zadnjeg mjesta uz ponosne roditelje i di-plomante koji su s nestrpljenjem

iščekivali početak dodjele diploma, bili su nazočni i članovi Upravnog vijeća VPŠ Libertas, dekani drugih visokih učilišta, predstavnici gospodarskih subjekata, partneri VPŠ Libertas, te predstavnici me-dijskih kuća. Svečanost je otvorio direktor Visoke poslovne škole Libertas Aleksandar Ostojić. Nakon uvodnog govora i pred-stavljanja promotora, ionako svečanu atmosferu uveličao je akademski zbor Vladimir Prelog otpjevavši (uživo) hr-vatsku himnu Lijepa naša domovino, te himnu akademske zajednice – Gaudea-mus. Zatim se okupljenima obratio voditelj svečane promocije dekan prof. dr.sc. Duško Pavlović. Dekanov pozdrav, te ponos i osmijeh koji su se iščitavali na njegovu licu u tren su odagnali početnu napetost. Ponosan korak i uzdignuta čela naših diplomanata, preuzimanje diploma i čestitke promotora uz poneki simpatič-ni protokolarni gaf diplomanata dodat-no uljepšavaju atmosferu u dvorani.

Svečana promocijastudenata VPŠ LibertasKorišteni izvori podataka: http://www.vps-libertas.hr/dogadanja/promocija-25-11-2009/galerija_promocija_271109.html, 28.11.2011 i

http://www.arhiv.hr/arhiv2/Onama/index.htm, 28.11.2011


prosinac 2011.8

Nakon dodjela diploma uslijedilo je uručivanje Dekanovih nagrada za uspjeh na stručnom i specijalističkim studijima za prethodnu akademsku godinu. Sva-kako treba istaknuti dobitnike Dekanove nagrade i titule studenata generaci-je zahvaljujući najboljem ostvarenom prosjeku ocjena. Studentica generacije 2010/11. na stručnom studiju Poslovne ekonomije je kolegica Jelena Kostanić Tošić. Na specijalističkom studiju Menadžmenta unutarnje i međunarodne tr-govine studentica generacije je kolegica Dobrinka Rojnić, dok je titulu na Me-nadžmentu financija, bankarstva i osiguranja zaslužila kolegica Ana Bašadur.

Ostale Dekanove nagradeBroj od 139 promoviranih stručnih prvostupnika te 42 stručnih specijalista, do-ista je veličanstven. Treba istaknuti da se iza tih brojeva krije višegodišnje učenje, trud, te stručni i znanstveni istraživački rad naših kolegica i kolega, čime su zaslužili titulu struč-nih prvostupnika odnosno stručnih specijalista ekonomije. Ne smijemo zabo-raviti potporu roditelja kao i njihove predavače i mentore, koji su se profesio-nalnim trudom, nesebičnim zalaganjem i prijateljskim odnosom uvijek trudili prenijeti im svoje znanje. Znanje koje će ubrzo imati priliku iskoristiti na tržištu rada koje prema rječima dekana (prof.dr.sc. Duška Pavlovića), ulaskom u EU poprima obilježja globalnog tržišta sa sve dinamičnijim promjenama i koje traži konstantno usavršavanje postojećih te stjecanje novih znanja i dostignuća stru-ke, kako bi bili spremni doprinijeti dobrobiti gospodarstva Republike Hrvatske, te svih njezinih građana. I doista, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje je iznio Dekan pružaju ohrabrenje upravo promoviranoj generaciji, ali i generacijama koje tek trebaju diplomirati. Od svih naših diplomiranih kolega, čak 96,64 % na dan 31.12.2010. bilo je zaposleno, dakle u jeku ekonomske krize, dok je manji preostali broj naših kolegica i kolega bio u potrazi za zaposlenjem. Ovi podaci najbolje go-vore o kvaliteti i usklađenosti obrazovnih programa VPŠ Libertas s potrebama hrvatskog gospodarstva, te predstavljaju poticaj našim mladim kolegama koji završavaju srednjoškolsko obrazovanje i nalaze se pred upisom fakulteta i oda-birom buduće karijere.

Nekada dom Sveučilišne knjižnice, velebno zdanje Hrvatskog držav-nog arhiva, prepuno je simbolike. Arhiv čuva gradivo nastalo od 10. stoljeća do današnjih dana, čime budućim naraštajima osigurava vezu s vlastitom poviješću, a omo-gućavanjem njegove dostupnosti doprinosi boljem pogledu prema budućnosti te razvoju demokrat-skog društva zasnovanog na znanju i obrazovanju u cjelini. U tom prekrasnom ambijentu stu-denti VPŠ Libertas nakon obrane završnih i diplomskih radova, imaju priliku napraviti jedan od najvažni-jih životnih koraka i simbolično po-stati dijelom akademske zajednice. Čarobni spoj povijesti i tradicije, ko-jom odiše prostor Velike čitaonice državnog arhiva, i promocije diplo-manata Visoke poslovne škole Liber-tas, kao rezultat modernog procesa obrazovanja, na mnoge prisutne ostavlja snažne utiske.

HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV

Moderator je nastavio sa objavama i dodjelama nagrada:“Dekanova nagrada za najbolji završni rad obranjen na struč-nom studiju dodjeljuje se stručnom prvostupniku Mati Kne-zoviću.Dekanova nagrada za najbolji specijalistički diplomski rad obranjen na specijalističkim diplomskim studijima dodjeljuje se stručnoj specijalistici menadžmenta unutarnje i međuna-rodne trgovine Svjetlani Peurači.Dekanova nagrada za najbolji prosjek ocjena ostvaren u prvoj godini stručnog studija u akademskoj godini 2010/2011. do-djeljuje se studentici Sandri Milković.Dekanova nagrada za najbolji prosjek ocjena ostvaren u dru-goj godini stručnog studija u akademskoj godini 2010/2011. dodjeljuje se studentici Aniti Turkalj.Dekanova nagrada za najbolji prosjek ocjena ostvaren u prvoj godini specijalističkog diplomskog stručnog studija Menad-žment unutarnje i međunarodne trgovine u akademskoj godi-ni 2010/2011. dodjeljuje se studentu Robertu Plahutaru.Dekanova nagrada za najbolji prosjek ocjena ostvaren u prvoj godini specijalističkog diplomskog stručnog studija Menad-žment bankarstva, osiguranja i financija u akademskoj godini 2010/2011. dodjeljuje se studentici Marijani Stipaničev.Dekanova nagrada i titula student generacije za najbolji pro-sjek ocjena postignut tijekom cjelokupnog stručnog studija u akademskoj godini 2010/2011. dodjeljuje se stručnoj prvostu-pnici Poslovne ekonomije Jeleni Kostanić Tošić.Dekanova nagrada i titula student generacije za najbolji pro-sjek ocjena postignut tijekom cjelokupnog specijalističkog di-plomskog stručnog studija u akademskoj godini 2009/2010. dodjeljuje se stručnoj specijalistici Menadžmenta unutarnje i međunarodne trgovine Snježani Balen.Dekanova nagrada i titula student generacije za naj-bolji prosjek ocjena posti-gnut tijekom cjelokupnog specijalističkog diplom-skog stručnog studija u aka-demskoj godini 2010/2011. dodjeljuje se stručnoj spe-cijalistici Menadžmenta unutarnje i međunarodne trgovine Dobrinki Rojnić.Dekanova nagrada i titula student generacije za naj-bolji prosjek ocjena posti-gnut tijekom cjelokupnog specijalističkog diplom-skog stručnog studija u aka-demskoj godini 2010/2011. dodjeljuje se stručnoj spe-cijalistici Menadžmenta bankarstva, osiguranja i fi-nancija Ani Bašadur.”


9prosinac 2011.

Nakon izrečene svečane prisege Almae Matri, prvom promotoru prodekanu za nastavu prof. dr.sc. Davor Perkovu,

(Diplomanti se obvezuju da će sve-kolikom marljivošću i stečenim na-ukom na ovom visokom učilištu te stalnim dopunjavanjem stručnog znanja kroz učenje i radno iskustvo vjerno služiti boljitku naše domovi-ne Republike Hrvatske,• gajiti vjernost temeljnim načelima

predanog vam nauka te s dužnim poštovanjem govoriti o Visokoj po-slovnoj školi Libertas iz Zagreba,

• neumornim radom poštovati nače-la stručnog i znanstvenog područja ekonomije, te se u svakodnevnom životu i radu neprestano pridrža-vati temeljnih odrednica poslovne etike i poslovnog morala,

• uvijek i na svakom mjestu nese-bično braniti, razvijati i podržavati istinsku znanstvenu i stručnu eko-nomsku misao na dobrobit gospo-darstva Republike Hrvatske, svih njezinih građana i njezina demo-kratskog društva,

• biti u svakoj prigodi i u svakom pogledu dostojan svjedodžbe od-nosno diplome koja će vam biti uručena, na ponos vama, vašim profesorima, vašim najbližima i na-šoj domovini.

Želite li se, dame i gospodo kandida-ti, na to obvezati?“Želimo i prisežemo !),drugi promotor mr.sc. Milan Papić, naš omiljeni profesor matematike i statisti-ke, započinje čitati imena diplomanata. Atmosfera u trenutak postaje euforična i uz gromoglasan pljesak i podršku na-zočnih počinje dodjela diploma.

Na kraju svog obraćanja, Dekan je svima poželio puno sreće i uspjeha na privatnom i profesionalnom planu, nakon čega se cijenjeni skup preselio u predvorje HDA. U neformalnom druženju uz bogatu trpezu i čašu šampanjca, diplomanti, roditelji i profesori evocirali su svatko iz svoje perspektive uspomene iz studentskih dana. Prepričalo se puno zgoda i nezgoda iz tih godina, a pali su i neki zajednički dogovori za budućnost. Tko zna, možda ćemo o tome uskoro imati priliku čitati i u nekim poslovnim novinama.


Profili izvrsnihstudenata

VPŠ LibertasSuperlativi poput ‘najbolji’, ‘najuspješniji’,

‘najpametniji’, često stvaraju barijere od kojih odustajemo prije no što uopće i

pokušamo oboriti poneki rekord ali ono od čega nikada ne treba odustati jest potruditi se ostvariti vlastite ciljeve, oboriti barem one rekorde koje si sami zadamo i kontinuirano raditi na sebi. Generacija studenata upisanih u akademskoj godini 2010/11 pokazala se kao iznimno složna, aktivna grupa koju krasi

natjecateljsko raspoloženje i motiviranost a najčešća vrlina među studentima jest poziti-van stav prema svim postavljenim izazovima. Nastavnici prve godine vjeruju da će upravo ova generacija studenata polučiti buduće vr-hunske stručnjake. U ovom broju donosimo profil studenata koji su se prijavili i osvojili stipendije trogodišnjeg školovanja koje od prošle akademske godine dodjeljuje Visoka poslovna škola Libertas i na taj način potiče

i nagrađuje one pojedince koji svojim radom i motiviranošću podižu kvalitetu studentskog kadra naše Škole. Osim što su u ljetnom roku položili sve ispite s visokim ocjenama naši sti-pendisti su omiljeni među svojim kolegama. Tko je zapravo nasmijana Blaža, Tomo, koji je uvijek spreman pomoći ili marljivi Kristijan, čime se bave u slobodno vrijeme, koje su nji-hove tajne uspjeha te što savjetuju budućim studentima saznajte u daljnjem tekstu.

Piše Eta Rozman

10 travanj 2011.


Blaženka RazumBlaženka je vesela, nasmijana i druželjubiva mlada djevojka koja je istovremeno i vrlo ozbiljna, odgovor-na i marljiva. Poštuje tuđe mišljenje, dobar je slušatelj te se trudi pomagati drugima. Također je ekološki osviještena i smatra da prirodu i okoliš treba čuvati, a ne uništavati. Studijem na Visokoj poslovnoj školi Libertas je zadovoljna jer na prvom mjestu smatra da su uvjeti odlični, profesori pristupačni, dosljedni te im se u svakom trenutku može obratiti u vezi svih dilema. Stipendija joj, ispred svega, omogućuje viso-kokvalitetno školovanje što je prva stepenica u ost-varivanju njezinih ambicija. Kroz ovaj studij smatra da će steći znanja i usavršiti sposobnosti koje su joj potrebne za poslovni svijet u koji ulazi nakon studija.

Tomo DodićTomo je u potpunosti posvećen radu i učenju, uporno i marljivo pristupa zadanim ciljevima te svakodnevno ulaže u svoje znanje i na taj način upotpunjuje sebe kao vrijednu društvenu jedinku. Uvijek je spre man pomo-ći starijima i ozlijeđenima jer smatra da je to dužnost svake mlade i zdrave osobe. Izlažući svoje stavove, na-glašava, da treba pomagati siromašnijem stanovništvu i omogućiti im bezbrižniji i sretniji životi, osigurati im posao i tako im poboljšati kvalitetu života. Što se tiče dosadašnjeg stu dija na Visokoj poslovnoj školi Liber-tas, Tomo je jako zadovoljan a posebno ga veseli to što su profesori vrlo pristupačni, a svoje znanje i iskustva prenose s puno strasti. Smatra da su uvjeti studiranja besprijekorni te ističe da se uz zalaganje može ostvari-ti veliki osobni na predak. Libertasova stipendija mu je velika motivacija i svjestan je da se takva prilika rijetko pruža, pa će je pametno iskoristiti. VPŠ Libertas ima mnoštvo posebnih vrijednosti kojima se ističe; posve-ćenost profesora studentima i nesebično zalaganje oko sadržaja nastavnih kolegija, zbog kvalitetnog prijenosa znanja i uspješnost na ispitima je veća, mogućnost za-poslenja najbolih studenata u libertasovom kolektivu nakon završenog studija, omogućavanje polaganja stručne prakse kod velikih i uglednih tvrtki u RH i dr.. Tijekom prve godine studija Tomu je najviše inspirirao

Kristijan ZagorščakKristijan je tijekom čitavog svog dosadašnjeg školova-nja bio odlikaš te se upravo radi toga i odlučio prijaviti za Libertasovu stipendiju. Iako se smatrao tipičnim učenikom, zbog radnih navika oduvijek je želio nasta-viti školovanje i na taj način ulagati u svoje znanje kako bi kasnije u životu imao više mogućnosti. Osim što je imao razvijene radne navike tijekom čitavog školova-nja, Kristijan se i aktivno bavio nogometom. Smatra da je upravo sport zaslužan za stjecanje discipline ali i za ulaganje dodatnog truda i napora u svakodnevne obaveze. Kristijan tvrdi da ga je nogomet učinio čvr-šćim i odlučnijim u donošenju vlastitih odluka. Smatra da se sve isplatilo kada je dobio Libertasovu stipen-diju i zahvalan je što je njegov potencijal prepoznat a opravdao ga je visokim prosjekom ocjena na kraju prve godine studija. Studijem na Visokoj poslovnoj školi Libertas, Kristijan je iznimno zadovoljan, jer ga podučavaju najbolji profesori, oprema je suvremena kao i ostali uvjeti za rad a posebno ga zanimaju razni seminari koje održavaju stručnjaci iz gospodarstva. Povrh svega, Kristijan primjećuje da su svi oko njega

Mr. sc. Nebojše Stanić, kojeg jako cijeni zbog njegovog originalnog pristupa predavanju i zbog specifičnih vizi-ja na kojima mu je izrazito zahvalan. Profesor Stanić potiče studente da vjeruju u sebe i u svoje kvalitete, da teže usavršavanju i postizanju novih i većih ciljeva.

Tomin savjet studentima:„Trudite se i budite odgovorni prema učenju, radu i ostalim zadaćama čak i onda kada je najteže jer će se na kraju sve isplatiti. Bez obzira na trenutno loše finan-cijsko i gospodarsko stanje treba ulagati u sebe jer će upravo kvalitete i sposobnosti kasnije imati najveću vrijednost i biti najtraženije na tržištu.”Iako marljivo uči te daje instrukcije iz kolegija na VPŠ Libertas svojim kolegama, Tomo svakodnevno i trenira. Bavi se trčanjem, teretanom a rekreativno i nogome-tom. Ipak, Tomi je najmilije pomagati životinjama na način da im pronađe dom i svakodnevnu prehranu. Za 5 godina Tomo se vidi u obavljanju aktivnosti u stru-ci ili na menadžerskoj poziciji. Također, usrećilo bi ga kada bi uz posao, poslovne i stručne obaveze, našao vremena i za obnašanje nastavničkih aktivnosti na VPŠ Libertasu, kako bi svoja znanja i iskustva mogao preno-siti budućim naraštajima studenata.

ljubazni i spremni pomoći – ne samo nastavnici i ad-ministracija već i ostali kolege. Zbog toga se i ne može odlučiti koji ga je nastavnik do sada najviše dojmio jer smatra da su svi zaista stručni u svojoj grani.

Kristijanov savjet studentima:„Zaista sam privilegiran što studiram na Visokoj po-slovnoj školi Libertas. Imam osjećaj da nas profesori kontinuirano motiviraju da budemo što bolji i da zaista žele izvući još više iz svakog od nas. Stoga, želim svima preporučiti da uče i ne posustaju na prvom problemu nego daju više snage i volje da ostvare svoje ciljeve.”Uz odlične rezultate na faksu i aktivno bavljenje spor-tom Kristijan pronalazi vremena i za pomaganje zajed-nici. Završio je tečaj za vatrogasca te je član vatroga-snog društva i na taj način služi pojedincima u nevolji. Za 5 godina Kristijan bi volio raditi u dobroj i perspek-tivnoj tvrtci. Nada se da će biti zadovoljan s poslom a jednoga dana ima i ambiciju postati doktorom znanosti. Nada se da će sva svoja stečena znanja moći aplicirati u poslu te postići prepoznatljivu reputaciju u struci.

Kao posebne vrijednosti ove Škole Blaženka bi istaknu-la odnos profesora i studenta, jer se svakom studentu pristupa druželjubivo, otvoreno i poklanja se dovoljno pažnje svima a kome treba i više od toga.

Blaženkin savjet studentima: „Poručila bih studentima da ulože što više truda u svoje školovanje kako bi stekli što kvalitetnije znanje, i samim time postigli daljnje uspjehe. Pokušajte ostvariti što bolje rezultate na studiju, ali uz to dobro i kvalitetno iskoriste ovo razdoblje života. ” Stoga, Blaženka većinu svog slo-bodnog vremena provodi s prijateljima rolajući se.Za 5 godina Blaženka se vidi na rukovodećoj stolici vlastitog ureda u nekom poznatom poduzeću.

travanj 2011. 11

››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››

››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››

››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››››

prosinac 2011.12

Što je to stres i kako ga pobijediti?

Stres sam po sebi nije poremećaj ili bo-lest, već prilagodba ljudskog organizma na pritisak stvoren modernim načinom

života. Stres uzrokuje izlučivanje hormona adrenalina i kortizola iz srži nadbubrežne žlijezde. Ovi hormoni imaju funkciju koja je urođena svim ljudima još od postanka ljudske vrste te je rezultat evolucije, a to je regulacija reakcije bijega. Osnovna svrha ove urođene reakcije je očuvanje pojedinca u situacijama opasnim po život te je usko povezana s emo-cijom straha1.

Zato,...Sjednite s prijateljem ako možete i razgova-rajte o problemu.

1 http://www.step.hr/zivot/49-sos-problemi/378-stres.html2 http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=%C5%A1to%20je%20to%20stres&s

ource=web&cd=2&ved=0CCAQFjAB&url=http%3A%2F%2Fzub.biz%2Findex.php%3Foption%3Dcom_content%26task%3Dview%26id%3D61%26Itemid%3D77&ei=v2PbTr3BMMuN-wbXjI3CDg&usg=AFQjCNFdPB9Oxs4ZkxzB6z9idegArHQcIg

Da biste sagledali situaciju jasnije, pomoći će vam ako napišete na papir spisak svih stvari koje bi mogle biti problem. Razmislite - postoje li odgovornosti u vašem životu ili poslu koje ne trebate imati ili koje bi se mogle odložiti?Naučite pronalaziti načine opuštanja i razmi-šljanja o drugim stvarima.

Radni naputciNaučite postavljati prioritete (tj. na prvo mje-sto stavljati najvažnije stvari). Poredajte poslove prema važnosti. 1.“A” mora biti završeno danas. 2.“B” može čekati do sutra. 3.“C” može čekati par dana. 4.“D” je li to stvarno potrebno?

I dalje,..Zapamtite da niste savršeni - uvijek ćete činiti greške.Naučite pristojno reći “ne” dodat-nom poslu.Uvijek uzmite vri-

STRES

Piše Lena Po i Nastasija Remenar

Moderni način življenja uključuje: brzinu izvršenja dnevnih zadaća, malo sna, neadekvatnu ishranu, financijske teškoće, borbu za opstanak na radnom mjestu, ispunjenje obiteljske dinamike i dr., a izaziva niz napetih situacija koje ljudi u dužem razdoblju sve teže mogu podnositi. Tako, mnogi govore da su u stresu ili stresnim situacijama. O stresu naročito govore menadžeri, ljudi koji moraju brzo donositi odluke, koji moraju upravljati imovinom i ljudima, koji moraju biti odlučni, koncetrirani, neumorni... Ako bilo koja od ovih karika popusti, dolazi do stresa. Liječnike posjećuje sve više ljudi sa simptomima stresa. Neki od njih (simptomi) su: pogoršani odnosi s ljudima, ponestajanje daha, gubitak tjelesne težine ili uzimanje hrane kao utjehe, nedostatak sna i depresija.

(u kratkim crtama)

Blenda 2,8 >>>

jeme za odgovarajuću pauzu za obrok. Ne ostavljajte stvari za zadnju minutu. Do-pustite dodatno vrijeme za put, sastanke, za neočekivane stvari.Nemojte se naprezati cijelo virjeme. Što još?Naučite se opustiti kod kuće - činite stvari u kojima uživate. Uzmite si vremena da činite stvari koje vas opuštaju ili se bavite hobijem. Dovoljno vježbajte - naša su tijela sačinjena da bi se upotrebljavala. Nemojte gajiti negativne osjećaje ili nepri-jateljstvo prema bilo kome na poslu, u vašoj obitelji ili bilo gdje drugdje. Kao što je jedan otac rekao svome sinu: “Kad bi samo shvatio i prihvatio činjenicu da je život borba, stvari bi ti bile puno jed-nostavnije.” 2Primijenite bar nešto od rečenog, možda vam pomogne. Život je jedinstvena katego-rija i neponovljiva. Radite, ali i uživajte. Na kraju svakog dana sjetite se i nekog lijepog trenutka koji ste doživjeli. U san nemojte unositi probleme. Sanjajte tople boje, sunce i bezbrižnost. I problemi spavaju u svojim čahurama. Doći će vrijeme da se sučelite na svjetlosti dana.

13prosinac 2011.

PLLITIKA & MJRAL

Promišlja i piše Sandra Maros

Hmmm…kako ide ona? Teorija je jed-no, a praksa drugo. Samo prema prethodno navedenom ispada da

definirana tematika, u teoriji i u praksi, nisu jedno i drugo nego nebo i zemlja ( a čini mi se da su nebo i zemlja poprilično udaljeni, …iako čovjek nikad ne zna…). Dakle što reći za neku, nazovimo j u tako,

…lud ludog ili ?...

današnju političku realnost? Čemu uopće potreba za politikom? Moć u rukama manji-ne? Kako se ono to zove? Znam da se nekada negdje u nekoj fazi obrazovanja spomenu-la ta riječ…oligarhija, da to je to (živio „go-ogling“3). Ili je možda sve to neka utopijska ideja da se oni altruistični i inteligentniji, ili inteligentniji i altruistični (redoslijed riječi

po izboru) brinu za onaj ostatak koji ne spada u navedenu grupaciju.

Uostalom nije li to i ideja same države? Da štiti i da se po/brine za svoje državljane? To je onaj školski primjer poreza i države,

Pero Perić kao obveznik dužan ga je plaćati, država ga prikuplja od

spomenutog Pere, i onda Pero kad izađe iz svog doma ima cestu kojom se može odve-sti do parka. Samo gdje je zapelo? I zapinje li uopće? Možda u slučaju evazije, ilegalne naravno. Ali nebitno, to je već stvar porezne4 i svih onih kotačića poslije porezne …bitno je da jedna od mnogih ideja tj. definicija, države, nešto poput navedenog. Dakle ne loša ideja, samo što je s realizacijom? Kako objasniti jednu političku pojavu poput

npr. Berlusconia? Iz dostupnih izvora (bilo bi vrlo naivno vjerovati da su u

potpunosti realni) ispada da se daaaav-

ne 1936. godine rodio jedan mali Silvio, i to u jednoj „nating spešl“5 familiji ( u smislu utje-caja, ugleda, veza i slično), završio pravo, pa se malo, kao i svi dječaci koji žele biti važni, bavio građenjem (građevinom jel’), zatim se „bacio“ u medije, nije na odmet imati utjecaj na percepciju javnosti, i tako sav važan, Sil-vio, laganini postaje faca. Nekako mi se čini da uz to penjanje po društvenoj ljestvici i ki-logrami uvijek idu gore. A možda mi se samo čini. Nadalje ne bi Talijan bio Talijan da se ne „petlja“ s nogometom, mislim „let’s be real“6, što dovodi do činjenice da je teško osporiti konstataciju da vlasnik AC Milana nije faca. Nakon svega (&svačega) navedenog što mu je preostalo nego, ta-da-a-a-a è politika. I tako je nekad mali Silvio postao jedan veliki (što u kilogramima, što po moći) Silvio koji ima (sad već može i imao je) pOoOoOoo/duži staž „politikovanja“. Sve navedeno još bi išlo kao neka tipična „storija“ o uspjehu jedne inteligentne, altruistične, pametne, uspješne, obrazovane, pronicljive, bistre, poštene …(mo’š si mislit’7) javne pojave, da se uz spomenutog Silvia ne vežu i elemen-ti neke još ne definirane umjetničke „tragi-komičnoseksualne“ kazališne pojave. Ipak su Talijani poznati po bogatoj umjetničkoj stvorevini, a Berlusconi je, očito i iz prilože-

1 http://bs.wikipedia.org/wiki/Politika - 08. studeni 2011.2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Moral - 08. studeni 2011.3 Izvedenica od google (pretraživač)

4 Misli se na državnu instituciju pod Ministarstvom financ-ija – Poreznu Upravu

5 eng. “nothing special“ = ništa specijalno

6 eng. „et’s be real“ = budimo realni7 Subjektivni stav moje autorske malenkosti J

„Politika pretpostavlja početnu raznovrsnost stajališta, pa je pomirenje razlika među uključenim stranama također jedan od njenih ciljeva. To se postiže predlaganjem rješenja koje se smatra racionalnim i ispravnim. Druge članove zajednice potrebno je pridobiti za tu opciju, što se postiže raspravom i uvjeravanjem. Stoga je komunikacija iznimno važna za politiku, a u sebi sadrži i borbu za poborništvom.“1

Nadalje (btw. ova riječ iliti rečenica je ubačena samo zato da se ne stvori zamor uobičajen pri iznošenju bilo koje definicije :P).

„Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici za-jednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno važeća, već se razlikuju i vremenski i prostorno. Za razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekršena - ne donose političke ili ekonomske sankcije. Kao sankcije nemoralnog ponašanja javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.“2

Blenda 2,8 >>>

prosinac 2011.14

nog, veoma veoma veoma svestran. Mislim budimo realni, pravo, mediji, nogomet, po-litika, žešće „donjuanstvo“ ili na talijanskom možda „dongiovannstvo“, a sve mi se čini da će u budućnosti navedeni izraz možda biti i „donsilvianstvo“. Kakogod, htjeli ne htjeli mora mu se priznati svestranost. Nadalje, u prethodnim navodima, također, se pojav-ljuje i „multiironija“. Prvo je to što Berlusco-ni sasvim sigurno nije takav (divan, krasan, pošten, izuzev svestranosti…)8, a drugo je zapravo pitanje (retoričko?) da li je ijedan političar zapravo takav? „He, he,…je rajt“9; rekla bi moja frendica, inače skoro dvostru-ka akademska građanka (jedna „američko prestižna“ diploma, druga „hrvatsko - težak faks“ na čekanju za printanje). Većina bi se složila s njom (imali diplomu ili ne10). I kako sad naći mrvicu zdravog razuma u tako ne razumnoj logici. Da se vratimo onoj tezi teo-rija i praksa i stavimo razmatranje na „stand-by“, „shut down“ ili se tu još da nešto razma-trati. Ma uvijek se da (i s diplomom i bez nje).

Uostalom ako Silvio može biti tako svestran, čemu ne pokušati razmotriti sve strane, tj. bar neke, između politike i morala. Dakle, neki „quasi suma sumarum“11 è poli-tika i moral bi, u teoriji i jesu, trebali biti neka dva pojma koja se međusobno ispre-pleću, a ispada da je u praksi to nešto sa-svim nespojivo. Političke pojave koje vidimo sve su osim ono što bi trebale biti. Ili nisu? Što ako je, sad nam već simpatični, Silvio imao efikasnost na danoj mu (ipak je iza-bran) poziciji? Ako je kao talijanski premijer i kao svestrana osoba nekim svojim postup-kom potaknuo akciju (koja je naravno iza-zvala i reakciju) koja je za posljedicu imala neku pozitivnu (efikasnu je l') stvar za Italiju. Zanemarimo mogućnost da je uz navedeno izazvao isto i za sebe, svoj đžep ili slično. Na-ravno da je to nezanemarivo, ali pustimo to na tren. „Main point“12 je da takva pojava (egocentrična? sebična? „libidocentrična“? ) nije mogla ne izazvati/ne postići nešto do-bro u cijeloj to priči. Nadovežimo se sada i na Lijepu Našu (ipak tu živimo i ipak meni /još/ UVIJEK srce zatreperi na spoznaju da sam Hrvatica <3 J ). Kakva je naša politička plejada? Smiješna? Ovisna o seksu? Nespo-sobna? Škrta? Tužna? Lopovska? Naivna? Ograničena (ne u mentalnom smislu, nego doslovno)? Koje riječi izabrati za opis? Nega-tivne? Ma ne, ne u ovoj rečenici. Možda u nekoj sljedećoj. A uostalom dosta (previše čak?) je onih koji će to konstantno (a kon-struktivno?) raditi. Dakle, što bi se dalo, ako bi se dalo, a uvijek se da, razmotriti u „našem selu“? Da krenemo od one priče „stoljeće sedmo“… došli tamo neki mi (Iranci?), pa u nekoj bizantskoj priči Papa Ivan neki naziva nekog tamo Branimira knezom Hrvata, pa smo u priči za vrijeme Pere Krešimira IV i Dmitra Zvonimira navodno „rulali“13, onda smo se „skompali“ s Ugarskom, pa „svađali“ s Osmanlijama, pa „skompali“ s Habsburgov-cima, pa opet Osmanlije, pa smo se „narod-no preporodlili“14, onda smo se malko naga-đali s Ugarskom, pa smo nakon raspada Austro-Ugarske bili „jedno ime“ Kraljevina, pa „drugo ime“ Kraljevina da bi onda bili „nezavisni“, pa „federalni“ i eto u par redaka „storije“ o „našem selu“. Rezultat navede-nog, iliti posljednjeg od navedenog je rat. Rat. Što je rat u povijesnom smislu, jedna točka više u cjelokupnoj svjetskoj povijesti. Jedan navod više u nekoj knjizi. Međutim što je rat onima koji su ga vodili, što je rat onima koji su ratovali, što je rat onima koji su ga doživjeli, onima koje je „zeznuo“, oni-ma kojima je „pomogao“, onima koji su bje-žali, onima koji su tad odrastali,…? Red u nekoj knjizi? Sumnjam. Da ne kažem da znam da nije unatoč mom velikom poštova-nju one Sokratove15. Kakogod, jedno je si-gurno, a to je da je na sve utjecao, na ovaj ili

onaj način, posredno ili neposredno, malo ili puno, loše ili dobro…dakle utjecao je. Ovo maloprije navedeno „sve“ podrazumije-va zaista sve, a samim time podrazumijeva i političare i moral. Ukoliko priču postavimo tako da su i političari ljudi (tko bi rekao) mo-žemo zaključiti da ih ima svakakvih. Dobrih političara, loših, pametnih, glupih, obrazo-vanih, neobrazovanih, moralnih, nemoral-nih, lijepih, ružnih, muških, ženskih, plavih, crvenih, ovakvih, onakvih,…bi li bilo logič-no zaključiti da kakav je tko čovjek takav je političar…hmmm2…ne počiva li sve na ne-koj ljudskosti, karakteru, onomu što svaki pojedini čovjek je ili nije. Onomu oko čega se uvijek lome koplja da li smo svi mi djeca naših roditelja (po zadnjem do treće godine života smo oblikovani) i/ili nas je okolina okrenula na svoje. Vratimo se na onaj dio gdje je Silvio možda napravio i nešto dobro u cijeloj političkoj „storiji“ (koliko god da je nevjerojatno to razmatrati, po zakonu vjero-jatnosti bilo bi nevjerojatno da nije) i pove-žimo to, opet, s Lijepom Našom. U ne tako lijepom dijelu Lijepe Naše, takozvanom za-tvoru, zatvoren je bivši premijer. Što za nje-ga reći? Voli satove, ima dvije kćeri, suprugu, završen fakultet, elokventan je, i to kako, si-jed, samouvjeren, blizanac po horoskopu,…čovjek je. Jedan neobičan (ili sasvim obi-čan?) lik s političke scene kojemu se zaljulja-lo tlo pod nogama i kojem je USKOK16 usko-čio u život na velika vrata. Krao je. Tako bar kažu (Sokrat je l’17;). Kažu i da je sposoban

8 Vidi prethodnu fusnotu J, uz napomenu da je potrebno zanemariti i dio „sasvim sigurno“

9 eng.“ yea’ right“ = da sigurno 10 Jasno Vam je da ju je UVIJEK bolje imati, čak i ako ne

pomogne u slučaju traženja posla, iako vjerujem da kad-tad hoće, svejedno imate više kredibiliteta prilikom

bilo kakvog vlastitog mišljenja/izlaganja/razmatranja/percipiranja&slično. I, naravno, to je samo subjektivni stav moje autorske malenkosti J.

11 „quasi suma sumarum“ = kao zaključak12 „Main point“ = glavno, bitno13 „rulali“ , eng. rules = vladati, dominirati

14 misli se na povijesni pokret15 Sokrat: „Znam da ništa ne znam.“16 Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta17 vidi fusnotu br. 15

Blenda 2,8 >>>

15prosinac 2011.

govornik, iako to nitko ne tre-ba govoriti (očito iz sluša-nog18). Dakle ako prihvati-mo činjenicu da zna govoriti

može li se pri-

skupinu nego onu koja podrazumijeva rodi-teljske vještine. Političari koji će, unatoč manjkavosti sustava, biti primjeri preuzima-nja sustavne odgovornosti. Političari koji će prvenstveno biti ljudi. Ljudi koji razumiju kako se osjeća čovjek koji ne prima plaću, kako se osjeća branitelj kojeg je država koju je stvarao iznevjerila, koji znaju prepoznati i sankcionirati branitelja koji to nije, koji će „pogurati“ Vukovar da dobije dostojanstvo kakvo zaslužuje s obzirom da je taj grad dušu dao za zemlju22, koji će osigurati efika-snost države kao sustava koji omogućuje da ljudi žive od vlastitog rada, koji će pokazati da se obrazovanje isplati, koji će pokazati da se poštenje cijeni, da se nepoštenje kažnja-va, da se usude boriti za ispravno i na kraju političari koji će biti moralni. I opet, što sad? Čekati nekog THE političara? Živjeti na spo-znaji da je ipak jedna, nekad vrlo moćna, politička pojava završila na optuženičkoj klupi? Da je druga, nekad i sad veoma moć-na, ex-politička pojava javno prozvana kao nezasitan jadničak, starac koji se želi uvjeriti da to nije, a negdje kao i pedofil. Hmmm3...niti čekanje, niti zadovoljavanje postojećim stanjem ne čine se kao opcije...i , opet, što sad? Glasati, ne glasati, pitati se jeste li gla-sali dobro, pitati se jeste li glasali loše, plju-vati, ne pljuvati, živcirati se, ne živcirati se, pobrinuti se za sebe i pustiti politiku da se bavi sama sobom i onda kad uhvatite poko-ji informativni sadržaj nasmijati se, što od ironije, što od srca,…hmmm4. DAKLE što sad? Pa ništa. Baš ništa. Budimo realni, mo-ral imate ili nemate, nije to nešto što se uči (izuzev onog do treće godine;), elokven-tnost, komunikaciju, držanje, izražavanje, govore, (quasi-kompromisno-političke) sta-vove, ma sve se to još može, ali moral,…ako se ne razumije, i još bitnije, ako se ne živi, nije to to. Također, ne može stranka imati moral, ljudi su ti koji ga imaju, i u svakoj stranci ima i bit će loših i dobrih (što ljudi, što lobija). Treba samo razlučiti kojih je više gdje i koji će, što zbog općeg dobra, što zbog vlastitog interesa doći do onog što že-limo, a prvenstveno i trebamo. Ipak, kako to „piva“ klapa Cambi „Sve će doć na svoje mi-sto“ i zaista vjerujem da ima onih koji će i koji jesu ok, a politika im je, na njihovu žalost i muku, životna zanimacija. Optimistično? Notttt. Pesimistič-no sigurno ne. Kako je to rekao profesor (ne onaj već spomenuti) optimisti kažu čaša je polu puna, pesimisti da je polu prazna, a do-tični profesor (racionalist) gleda kako napuniti čašuJ. Stoga bu-dimo svjesni da je loše, budimo svjesni da može i gore, budimo svjesni da je i moglo gore, ali očekujmo (i radimo) na tome da bude – super! Bila je jedna dobra, jednom davnoOoOOooooo, u

18 Subjektivnii stavvvv J19 lat. „Acta non verba“ = djela, ne riječi20 H. L. Mencken21 eng. „leadership by example“ = vodstvo primjerom

22 Ovo nije subjektivni već OBJEKTIVNI stav, unatoč onoj da objektivno kao takvo ne postoji J

23 Zoran Ferić/Globus24 Prema nekim povijesnim „redovima“ u to doba se na-

vodi naseljavanje Hrvata na spomenuto područje25 Autor nepoznat, ali ne i nepriznat, bar od moje

malenkosti J

jednoj kolumni, u jednom tjedniku, od jed-nog autora23 :“Tko j*** prošlost. Okrenimo se budućnosti. I okrećemo se budućnosti kako bismo što djelotvornije zaboravili tu prošlost i onda je ponovili.“ Od stoljeća sedmog smo tu negdje (u Vukovaru čak i od šestog24), sad nas ima, sad nas nema, a danas? Danas nas ima. Danas smo u demokraciji. Sustavu koji nam dopušta da biramo, sustavu koji nam dopušta da budemo moralni, sustavu koji nam dopušta da se, ako želimo (tko norma-lan bi želio;), bavimo politikom. Sustavu koji se zove demokracija i koji znači „vladavina naroda“. Narod su ljudi, ljudi su množina od čovjeka (koji zaključak;). I kao što sam gore negdje napisala „ne počiva li sve na nekoj ljudskosti, karakteru, onomu što svaki poje-dini čovjek je ili nije“. Uostalom ‘’čovjekova sklonost prema pravdi čini demokraciju mo-gućom, ali čovjekova sposobnost za nepravdu čini ju neophodnom“25. Dakle – politika i mo-ral, na prvu „not“ i „je rajt“, a na drugu napu-

nimo čašu (ne’š ti posla; i

ne, ovo nije promi-canje alkohola;). PLUS „let’s

be real“ - pa to je ogromna prednost za nekog tko je i tko želi

biti takav (političan i moralan) jer kon-kurencije (baš i) nema;D, a u ekonomskoj suvislosti to su uvjeti samo za poželjeti.

hvatiti i konstatacija da je nekada nešto re-kao što je imalo pozitivan utjecaj na Lijepu Našu. Sposobnost uvjeravanja, manipulira-nja, lobiranja, i na kraju i postizanja cilja nije zanemariva. Pozovimo se na već pozvani quasi zakon vjerojatnosti i zanemarimo či-njenicu da je to imalo pozitivan utjecaj i na njega samog. Dakle, koliko god negativnog bilo u dva primjerka političara koji ne spa-daju u kategoriju moralnih (jučer jesu, da-nas nisu, sutra tko zna,…) možemo li naći neke pozitivne stvari u konkretnom slučaju „politikovanja“ jer ne može biti da ih nema. Ili može? Uostalom ne dođe li sve na svoje na neki način? Nije li nemalo maloljetnica obznanilo svoje priče? Koliko njih sad sluša onoga kojeg se slušalo? Nisu li nas roditelji učili (a ako su nas učili prije navršene treće godine života, onda i naučili) da se poštenje, rad i trud kad tad isplate? Ili nas je okolina adaptirala na onu narodnu; „I poštenog se čovjeka može kupiti, samo morate pošteno platiti.“ I zašto su političari u potpunosti za-nemarili onu latinsku; „Acta non verba“19, tj. jesu li? Možda je nisu zanemarili, možda je stvar u toj okolini, političkoj okolini. Pa nije li neobično da su baš svi političari u svim ze-mljama percipirani isto. Recimo nemoralno. Kako je to rekao neki tamo lik20; „Svaki se po-šten čovjek srami vlade svoje države“. Spome-nuti autor nije iz Lijepe Naše, niti iz Italije, što daje potvrdu tezi da su još negdje, osim Italije i RH, političari nemoralni. I što sad? Tražiti greške u sustavu? Okolini? Političkoj okolini? Ili tražiti ljude koji još uvijek žele spasiti svijet? Karaktere koji imaju i elokven-tnost i altruizam? Pojave koje će izazivati efikasnost za svoju zemlju, a ne za zemlju i za sebe. Političari koji će biti svjesni da je , kako je to ono nazvao jedan od profesora, „leadership by example“21 jedini način da ste-knu poštovanje. Doduše profesor je govorio o odnosu roditelj-dijete, iako bi se političari po ponašanju prije mogli svrstati u mlađu

Blenda 2,8 >>>

Kolumna Jelene Kostanić Tošić >>>

S reketom i lopticom po svijetuNOSTALGIJA I SJEĆANJA › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › ›

16 prosinac 2011.

PARIZPrvi puta sam u Parizu bila s nekih trinaest godina. To putovanje je bilo nagrada za dobro odigrano državno prvenstvo. Sjećam se da sam odbrojavala dane kada ću krenuti na put. Tim više što je u timu s kojim sam putovala bila i moja prijateljica Lara (s kojom sam i danas nakon više od 20 godina poznanstva vrlo bliska).Bilo je to za nas putovanje iz snova.

Jelena Kostanić Tošić

T o su bili tek počeci mojih tur-nira u inozemstvu. Bila sam na nekoliko prije toga ali nikada u

Parizu. Nije nas dočekalo neko blješta-vilo, spavali smo u studenskom domu koji je bio koma. Lara i ja smo se uvi-jek glupirale i nešto izmišljale pa smo i taj put smislile da po podu stavimo novine jer nam se činio jako prljav, pa smo hodale tako po tome čitav tjedan. Špine (u prijevodu „slavine“) smo otva-rale s maramicama i izvodile svakakve gluposti. Nama je sve to bila avantura. Iskreno više se ni ne sjećam da li sam turnir dobro odigrala. Sjećam se zato vrlo dobro da smo po cijele dane igrali badminton na improviziranom terenu i

Kolumna Jelene Kostanić Tošić >>>

S reketom i lopticom po svijetuNOSTALGIJA I SJEĆANJA › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › › ›

prosinac 2011. 17

da sam uživala u svakom trenutku. Čak smo našli vremena da malo upoznamo Pariz. Išli smo i na izlet brodom po Se-ine-i. Ono što nikada neću zaboraviti je posjet terenima Roland Garossa (tamo se održava Grand Slam - jedan od četiri najveća teniska turnira u godini). To mi je bilo nezaboravno iskustvo. Divila sam se svemu oko sebe, zapamtila svaki ku-tak u kojem sam bila i godinama nakon tog posjeta znala sam točno gdje se što nalazi. Tada je počelo moje maštanje o igranju na terenima tog velikog turnira, o publici koja me gleda, svom tom „šu-šuru“ koji se tamo stvara. Do tada sam to mogla samo vidjeti na televiziji, ali tada sam bila tu. Mogla sam sve to go-tovo doživjeti. Zapravo kada se danas toga sjetim sjećam se da su tereni bili u užasnom stanju (jer je to bilo vrijeme van zemljane sezone pa se tada tereni ne održavaju) i klub je bio pust, nigdje žive duše osim nas par klinaca koje su doveli u razgledavanje kluba ali ja sam bez obzira na sve to bila jako impresio-nirana. Pa to je bio Roland Garros, onaj s televizije J, sreći nije bilo kraja. Ne znam zašto al to mi je putovanje ostalo tako duboko u sjećanju i uvijek mi sje-ćanje na njega nekako izmami osmjeh na lice. Možda zato što su to bili zadnji trzaji nekog bezbrižnog i „normalnog“ djetinjstva. Nakon tog putovanja išla sam u Pariz barem deset puta. Nekoliko puta na tur-nire, nekoliko puta na mečeve lige (pro-putovanja na aerodromima je naravno bilo puno, puno više) a na turniru iz mo-jih djetinjih maštanja sam igrala skoro svaku godinu za vrijeme karijere. Kasnije na sve to gledaš kao normalno, vrlo brzo nestane onog djetinjeg uzbuđenja i div-ljenja. Gledaš to nekim drugim očima. Možda sam još samo prvi puta kada sam nastupala na tom turniru bila tako uzbu-đena, danas mi je baš žao da to odušev-ljenje nije duže potrajalo. Da nisam duže u tome uživala na taj način. To je jedno-stavno postalo dio posla koji treba odra-diti. Mislim da je stres od natjecanja naj-veći krivac za to. Prestaneš samo uživati

u ljepoti svega toga i počneš razmišljati o protivnicama, bodovima, rank-listi, novcu, sponzorima a sve to nosi golemo opterećenje. Nadam se da ću barem još jednom tamo otići u nekoj drugoj ulozi i samo uživati što sam tamo.U svakom slučaju, što se razgledavanja tiče, mislim da kada bi se zbrojilo sve što sam vidjela od Pariza u svim tim na-rednim godinama taman bi bilo isto kao na tom mom prvom putovanju. Kao kli-nac sve uzimaš zdravo za gotovo, tada mi je bilo normalno da idem u razgleda-vanje, muzeje i šetnje. Kasnije se uspo-stavilo da mi je trebalo dobrih šest go-dina (čitaj - barem osam posjeta) da se popnem na Eiffelov toranj. Doduše vri-jedilo je čekati. Zbilja je spektakularan pogled na cijeli grad i moram priznati

da me to iskustvo oduševilo (kad već nije opet turnir). Barem me sreća pratila što se vremena tiče jer je bio predivan i sunčan dan a čak nismo ni dugo čekali u redu za lift što nije baš uobičajeno. Priznajem da sam svaki puta kada sam šetala gradom jednako uživala, znala sam uzeti kartu grada i pokušavati doći do nekog mjesta malim ulicama, što me baš nekako zabavljalo. Uvijek mi se čini kada pišem članke za ovu kolumnu da se ponavljam, žalim, kako nisam imala dovoljno vremena za razgledavanje. Ali ovaj put mislim da ni parižani nemaju dovoljno vremena da uživaju u svemu što taj čarobni grad ima za pružiti. Ja se samo nadam da ću opet imati prilike doživjeti barem dio svega toga i biti će mi dovoljno!

PLANINE U SRCUHobiji i ugođaji >>>

Prije približno godinu dana, u Libertas News časopisu objavljen je intervju s našom stu-

denticom Danijelom Bucić, koja se bavi visokogorskim planinar-stvom i alpinizmom, te je sudjelovala u ekspediciji na Mt. Everest. S obzirom da se planinarstvom bavim i sam, odlučih napisati jedan članak posvećen tome, a možda malko više prilagođen studentima koji ovo čitaju – naravno, nemamo svi mogućnosti (neki ni ambicija) otići na Himalaju.

Piše Matej Perkov

Be inspired!

18

Rekreacija planinama kao opcija

K ao klinac bio sam živahan, kao i sva druga djeca. U to vrijeme još nije bila era računala, igrica i Facebooka, pa smo uglavnom slobod-no vrijeme provodili vani igrajući nogomet, košarku i sl. Između

mnoštva sportova nisam ni sam znao što da odaberem, želio sam fizič-ku aktivnost, a opet nisam bio spreman žrtvovati vrijeme kako bih preko tjedna odlazio na neke treninge. Otišao sam na sastanak planinarskog društva, te nakon prvih par izleta skužio da je upravo to ono što želim. Taj hobi je trajao do srednjoškolskih dana, dok nisu zaredali izlasci i usta-janje ranim jutrom, obično nedjeljama. Postala je to nemoguća misija. U ne tako davnoj prošlosti opet sam se vratio planinarenju, kao jednom predivnom hobiju koji spaja nekoliko elemenata i pruža više nego što bi možda dobili od nekog drugog sporta. Rekreacija, boravak u prirodi, dru-ženje, (jeftina) putovanja… Sve u jednom!

Planinarenje – sport ili rekreacija?Planinarenje u suštini nije sport, jer u njemu nema natjecateljske ak-tivnosti, no definitivno jest (zahtjevna) fizička aktivnost, ovisi o tome koliko ste spremni „patiti“ – želite li šetnju šumom od dva-tri sata ili cje-lodnevno hodanje koje uključuje nošenje ruksaka od desetak kg i svla-davanje velikih nadmorskih visina. O vama ovisi težina koju ste spremni prihvatiti, ali imajte na umu da za teške planinarske ture morate imati dobru kondiciju i jaka leđa koja će nositi sve što vam treba u ruksaku za nekoliko dana boravka na planini. Za teške visokogorske ture (iznad 3000 m) treba vam dobra fizička priprema, a i vještina (alpinistički tečaj i sl), te posebna oprema (cepin, dereze, pojas, užad). Planinarenje osob-no smatram sportom, jer u njemu ima elemenata natjecanja – gledano filozofski, natječeš se s planinom – pokušavaš je svladati, popeti se na vrh, trijumfalno preuzeti nagradu u obliku lijepog vidika, obrisati znoj sa čela i zadovoljno se spustiti dolje. Druga osoba s kojom se natječeš si upravo ti. Planinarenje se može gledati kao natjecanje sa samim so-bom, da vidiš dokle ti sežu granice, koliko daleko si spreman ići, koliko dobro možeš procijeniti sebe, svoju snagu i svoje sposobnosti. Ponekad se pogrešne procjene plaćaju upalom mišića, no posljedice mogu biti i teže; pad sa stijene, gubitak orijentacije, problem nedostatka hrane i

vode i sl. Nije mi namjera plašiti vas, uostalom, si-guran sam da sami sebe možete dovoljno dobro procijeniti. Irena Švenda iz planinarskog društva Zagreb Matica pokrenula je program Mountain fit, u kojem se spaja nutricionizam i fizička aktiv-nost – dakle, cilj programa je jačanje kondicije i gubljenje kilograma hodajući po brdima. To može biti efikasno, ukoliko se pridržavate naputaka, ali i neefikasno ukoliko se nakon odrađene planinar-ske ture udavite u jegeru, špeku i litri piva.

prosinac 2011.

Zašto u planine?Mnogi gledaju na planinarenje kao na fizičku aktivnost – ono nije samo to. Rijetko tko ide u planine isključivo zato da bi se bavio fizič-kom aktivnošću, prije svega drugog. Ljepota planina i okruženost netaknutom prirodom jedan je od najjačih motiva koji pokreću lju-de da vikendima ustaju ranom zorom, obuju gojzerice, te s ruksakom i štapovima krenu u obilazak obližnjih gora. Hrvatske planine su raznolike, obiluju raznim zanimljivim atrak-cijama poput škrapa, zanimljivih stjenovitih oblika, spilja, interesantnih šuma, a ukoliko imate sreće možete vidjeti i neku životinju (divokoza, puh, zmija, medvjed…). Ljepote Učke, Velebita ili Gorskog Kotara zasigurno vas neće ostaviti ravnodušnima, te su same po sebi dovoljne. Planine su pune svakojakih kapelica, samostana i sl., jer religija se odu-vijek smatrala bliskom planinarima (mno-gi hrvatski vrhovi nazvani su po svecima). Naravno da ne morate to prihvatiti ukoliko niste kršćanin (ili ste pak ateist ili agnostik), no hodajući velikim masivom lako postane-te svjesni prisustva onog „nečeg“. Ne nečeg toliko nadnaravnog, već izuzetno bliskog – planine po kojoj hodate. Ukoliko se dovoljno uživite, možete s njom i komunicirati na način koji vama odgovara. Planinu je izuzetno lako osjetiti kao živo biće, pogotovo ako ste sami, okruženi zvukovima iz prirode, šuštanjem li-šća i povremenim hukanjem vjetra.

Zakoni planine iliti planinarska etikaPostoje mnoga pisana (i nepisana) pravila o tome kako se ponašati u planini kako bi sebi, a i drugima, priuštili ugodan izlet i dobar

provod. Ako idete s grupom, tempo hoda se prilagođava najsporijem hodaču. U planinar-skim domovima se ne puši, a nije također lije-po pušiti izvan njih i bacati opuške po prirodi. Naravno, podrazumijeva se da se u prirodu ne bacaju ni drugi otpaci – što više, u mnogim planinarskim domovima sugerira se da svoje smeće vratite natrag u dolinu (do nekih ne vodi cesta, tako da to smeće nema tko odnije-ti). S obzirom da se planinarenje smatra relak-sirajućom rekreacijom, kao dio borbe protiv stresa, zabranjeno je pričati o poslu i teškim problemima, dok su razgovori o politici naj-

strože zabranjeni.Također nije lijepo brati cvijeće, uništavati biljke, trgati grane drveća, plašiti životinje. Alkohol se ne preporuča, jer nerijetkima je planinarenje prilika da se napi-ju u prvom planinarskom domu, odakle ih je nakon toga nemoguće istjerati.

U planine - sami ili s društvom?Sve ovisi o vašem iskustvu i tome kako pro-cjenjujete svoje sposobnosti, te volite li više negdje ići sami ili s društvom. Iako se nikako ne preporuča da u planinu idete sami, može-te „solirati“ na bregima poput Sljemena i sl..

prosinac 2011.

Hobiji i ugođaji >>>

19

prosinac 2011.20

Veće planine poput Velebita, Biokova i sl. pune su iznenađenja i nepredvidivih situacija (od krševitog terena do nagle promjene vremena), tako da se nikako ne preporuča da u te destinacije idete sami. Ukoliko imate svoju ekipu, vodite računa da znate kamo idete, tj. da imate kartu i da je bar jedan od vas iskusni planinar (ili osoba koja dobro poznaje teren). Ono što bih definitivno preporučio je učlanjenje u neko od planinarskih društava (u Za-grebu ih ima dvadesetak). Nude izlete po Hrvatskoj i inozemstvu za relativno male iznose, a kada planinarite s grupom vodi vas stručni vodič kojem se možete obratiti kod bilo kakvih problema ili nedoumica. U planinarskom društvu lako je pronaći neku ekipu, popričati s nekim, tako da ni-ste sami ni kada ste okruženi nepoznatim ljudima.

I koliko zapravo to sve košta?Planinarenje nije skup sport ako nemate drugih ambicija osim trekkinga (trekking – hodanje po planinama). Sve što vam treba je dobar ruksak i čvrste gojzerice, čija cijena varira od 500 – 1000 kn. Izle-ti s planinarskim društvom koštaju oko stotinjak kuna (ukoliko podrazumijevaju organizirani prijevoz autobusom ili kom-bijem), te nešto više ako je riječ o udalje-nijoj destinaciji. Članarina je 50 kn za stu-dente, a za to dobivate člansku iskaznicu s markicom planinarskog saveza za teku-ću godinu.E, sad dolazimo do zanimljivog dijela – ta markica vam omogućuje 50 % popusta na spavanje u svim planinarskim domovima Hrvatske, Slovenije i Austrije. Noćenje u planinarskom domu stoji 40 – 70kn, ovisno o kvaliteti doma (naravno,

ako nemate tu markicu plaćate 50 % sku-plje). Hrvatski domovi ne mogu se podi-čiti komforom i nerijetko treba ponijeti vreću za spavanje, dok su slovenski i au-strijski domovi komforniji (samim time i skuplji). Uostalom, u tim zemljama je pla-ninarstvo razvijenije nego u Hrvatskoj, domovi su privatizirani pa imaju bolju ponudu (naravno, s ciljem što veće zare-de od planinskog turizma). E sad, daljnja potrošnja na opremu ovisi o vašim mo-gućnostima i željama. Postoje specijalne jakne, hlače, majice, rukavice, koje nisu baš prejeftine. Također, ukoliko vam želje idu u smjeru alpskih vrhova pod vječnim snijegom, trebat će vam posebna oprema koja također nije baš jeftina, a cijene uve-like variraju pa ne bih pisao cifre (prepo-ručam dućane Iglu sport u Radničkoj, te Sport Extreme u Ilici). Dakle, da zaklju-čimo, ukoliko stremite trekkingu (hoda-nju) po hrvatskom gorju, dobre cipele i adekvatna odjeća dovoljno su dobri. Sva daljnja ulaganja ovise o vama.

A u susjedstvu možemo ići…Alpsko gorje nalazi se zapadno od nas, a proteže se od Njemačke, preko Italije, Slovenije, Austrije i Švicarske do Francu-ske gdje se nalazi i najviši vrh (Mt. Blanc, 4810 m). Alpsku atmosferu možete osjeti-ti već u Sloveniji, koju hrvatska planinar-ska društva često posjećuju. Slovenski alpski splet izuzetno je zanimljiv, a mo-žete birati ture koje vam odgovaraju (po težini), dakle prema vašoj kondiciji, ali i vještini (do nekih vrhova vode teške trase po kojima su postavljene sajle i klinovi). Najviši vrh Slovenije i bivše Jugoslavije je atraktivni i često posjećeni Triglav (2864 m). Milka krave, zelene livade prošarane

potočićima iznad kojih se dižu stjenoviti vrhunci pod snijegom i gostoljubivo oso-blje domova ono je što čini Alpe privlač-nima. Nešto jugoistočnije imamo Bosnu – planinarski jako zanimljivu destinaciju s gorjem višim od 2000m (Vranica, Prenj, Čvrsnica), a mnogi planinarske izlete spa-jaju s posjetama novootkrivenim pirami-dama u Visokom (oko kojih se arheolozi još spore). Negativnost Bosne su ratne posljedice, tako da ondje razvoj planinar-stva prolazi tešku početničku fazu. Mnogi planinarski domovi uništeni su u ratu, a za njihovu obnovu nema novca. Posebno zanimljiva destinacija je Crna Gora koja je na glasu kao privlačna planinska zemlja (najviši Durmitor s 2523m).

MedvednicaŠto je to tako zanimljivo u naizgled dosad-noj Medvednici (1035m)? Prvo, nevjerojat-no je da se jedna zanimljiva gora i svoje-vrsna oaza mira nalazi tako blizu glavnog grada. Medvednica je puna dobro označe-nih planinarskih staza i cesta, pa možete planirati ture za hodanje onako kako vama odgovara. Hoćete li šetkarati šumom ili testirati krajnje granice svoje izdržljivosti, ovisi o vama. Vikendom ondje radi nekoli-ko planinarskih domova gdje možete jesti/piti po prihvatljivim cijenama (i spavati). Na zapadnom dijelu, iznad Stenjevca, na-lazi se interesantna spilja Veternica, dok se na središnjem dijelu nalazi stari rudnik sre-bra iz doba Zrinskih. Posebna atrakcija je Medvedgrad, do kojeg se možete došetati iz Šestina za manje od sat vremena. Med-vednica zbog svoje pristupačnosti služi za rekreaciju i biciklistima, atletičarima, a zimi na njoj možete i skijati ukoliko nema-te love (ili vremena) da skoknete u neka od europskih skijališta.


21prosinac 2011.

Za kraj…Dakle, planinarenje je fizička aktivnost za koju je potreban boravak u prirodi, te je odličan rekreativni izbor za zdrav život, mršavljenje i dobar provod. Dakle, od opreme vam ne treba mnogo (kako rekosmo, ovisi o vašem izboru destina-cije), a ukoliko se učlanite u planinarsko društvo, imate prilike jeftino putovati Hr-vatskom i inozemstvom, te otkriti mno-go više prirodnih ljepota i fenomena od onih za koje sline turisti tijekom ljetnih mjeseci. Druženje s kolegama također je bitan faktor. U planini se često vidi tko je kakav, te tko je spreman pomoći ono-me kome pomoć treba. Mnoge novine pišu o Hrvatima koji su se uspeli na Mt. Everest, ali malo ih spominje Hrvata koji je odustao od uspona kako bi pomogao njemačkom penjaču koji je dobio snjež-no sljepilo. Ponekad se u planinama ne vide samo planinski vrhunci, već i oni drugi, ljudski... Planinarstvo je razvijeno u zapadnim alpskim zemljama (Italija, Francuska, Švicarska, Austrija…), gdje se na planinama može sresti mnogo mla-dih. U Hrvatskoj se planinarenjem bavi nevelik broj ljudi, a mladi ovu aktivnost etiketiraju kao nešto čime se bave star-ci. Nasuprot tome, planinarska društva puna su mladih ljudi koji su, poput mene, otišli na neki pohod i ostali oduševljeni, te odabrali planinarenje kao hobi i način života. Probajte i vi!


Blenda 2,8 >>>

Pokret je neutralan, nepristran i osigura-va pomoć i zaštitu ljudima pogođeni-ma u katastrofama i sukobima.

Njegove tri sastavnice su:1. Međunarodni odbor Crvenog križa –neovisna i neutralna organizacija koja osigurava humanitarnu pomoć i zaštitu žrtvama rata i oružanog nasilja. Usmjerava i koordinira međunarodne akcije pomo-ći Pokreta u situacijama sukoba. Nastoji spriječiti patnju promicanjem i jačanjem međunarodnog humanitarnog prava i uni-verzalnih humanitarnih načela. Osnovan je 1863. godine.

Mnogi se pitaju zašto postoji, čemu služi, kako djeluje i na koji način

HRVATSKICRVENI KRIŽSuzana Korbar je dugogodišnja djelatnica Hrvatskog crvenog križa. Studirajući na Libertasu, nadograđuje svoje poslovne i menadžerske sposobnosti.

Piše Suzana Korbar

2. Međunarodna federacija društava Cr-venog križa i Crvenog polumjeseca - glo-balna humanitarna organizacija koja koor-dinira i usmjerava međunarodnu pomoć nakon prirodnih i ljudskih djelovanja i iza-zvanih katastrofa u situacijama gdje nema sukoba. Promiče humanitarne aktivnosti nacionalnih društava za pomoć vunerabil-nim osobama. Koordiniranjem međuna-rodne pomoći u katastrofama i poticanjem razvojne pomoći nastoji spriječiti i ublažiti ljudsku patnju.3. Nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca – u svijetu ima 186

nacionalnih društava Crvenog križa i Crve-nog polumjeseca, te neka u osnivanju. Ova jedinstvena mreža čini temelj Međunarod-nog pokreta. Svaki ovaj dio čine volonteri i profesionalci koji provode čitav niz različitih aktivnosti, od pomoći u slučaju katastrofa do pomoći žrtvama rata.Nacionalna društva pružaju podršku vlasti-ma u svojim zemljama ostvarujući tako svo-ju neovisnu pomoćnu ulogu vladi svoje ze-mlje na području humanitarnog djelovanja. Njihovo znanje i stručnost, pristup zajednic-ma i infrastrukturi omogućavaju Pokretu da brzo osigura pravu vrstu pomoći tamo gdje je potrebna.Volonteri su često prvi na mjestu događaja nakon katastrofe i ostaju raditi u pogođenoj zajednici dugo nakon što otiđu svi koji su došli kako bi pomogli. Ova jedinstvena mre-ža volontera i zaposlenih u zajednici također igra važnu ulogu u osiguravanju da se pro-grami zaštite.Različiti partneri unutar Pokreta redovito se sastaju kako bi raspravljali o zajedničkim pi-tanjima i razmijenili iskustva.Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca trenutno ima tri znaka u upotre-bi: Crveni križ, Crveni polumjesec i Crveni kristal. Sva nacionalna društva moraju upo-trebljavati jedanod tri znaka da bi bila prepo-znata kao članica Pokreta.Imajući u vidu svoje dosadašnje glavne djelatnosti i aktivnosti usmjerene pružanju pomoći stanovništvu u potrebi i u suradnji s državnim institucijama, drugm humanitar-nim organizacijama, privrednim subjektima

Hrvatski crveni križ je sastavni dio Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i to kao najveća svjetska humanitarna mreža. Pokret radi u suradnji s vladama, donatorima i sa mnogim humanitarnim organizacijama diljem svijeta. Pokret je neutralan, nepristran i osigurava pomoć i zaštitu ljudima pogođenima u kata-strofama i sukobima.

prosinac 2011.22

prosinac 2011. 23

Međunarodni pokret Crve-nog križa i Crvenog polumje-seca trenutno ima tri znaka u upotrebi: Crveni križ, Crveni polumjesec i Crveni kristal. Sva nacionalna društva mo-raju upotrebljavati jedanod tri znaka da bi bila prepozna-ta kao članica Pokreta.

Blenda 2,8 >>>

i građanstvom, Hrvatski Crveni križ se bori za razvoj programa, posebno na području za-štite i pomoći osobama treće životne dobi, pružanja organizirane pomoći povećanom broju socijalno ugroženih osoba koji je uzro-kovan globalnom ekonomskom krizom te programima pomoćii zaštite osnovnih ljud-skih prava azilanata, migranata i žrtava trgo-vanja ljudima.Posebnu pozornost potrebno je posvetiti pridobivanju novih članova među mladima i promicanju dobrovoljnog rada.

Služba priprema za djelovanje u kata-strofamaZa pokretanje djelotvorne pomoći u kata-strofama odlučujući su programi kojima je moguće pripremitii i brzo mobilizirati lokalnu, a u slučaju vrlo velikog broja žr-tava i međunarodnu humanitarnu mrežu, ostvariti brzu koordinaciju svih koji pomoć pružaju, kao i senzibilizirati potencjalne donatore.

Služba traženjaSlužba traženja je sastavni dio svjetske mreže, na poslovima traženja nestalih osoba. Očeku-je se povećani broj humanitarnih traženja po-vezano s otvarenjem Centra za tražitelje azila i dolaskom u Hrvatsku većeg broja migranata s područja zemalja zahvaćenih ratovima i po-litičkim previranjima.

Promicanje međunarodnog humanitar-nog pravaSukladno Zakonu i Statutu Hrvatskog Crve-nog križa te Statutu Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hr-vatski Crveni križ, kao sastavni dio svjetskog humanitarnog Pokreta, ima trajnu zadaću spriječavati i ublažavati ljudsku patnju gdje god bila, štititi život i zdravlje i osigurati po-štivanje ljudske osobe.

Dobrovoljno davanje krviHrvatski Crveni križ je utemeljitelj i promotor dobrovoljnog darivanja krvi. Za provođenje ovog programa ima razvijenu mrežu društa-va u cijeloj Hrvatskoj, veliki broj educiranih volontera i profesionalaca, a isto tako jamči da se od dobrovoljnog darivanja krvi neće ostvariti profit.

Prva pomoćPrva pomoć je najstarija, tradicionalna djelat-nost Hrvatskog Crvenog križa. Brojni ljudi su stekli potrebno znanje i samopouzdanje koje im omogućava djelovanje i pružanje potreb-ne početne pomoći u situaciji kad naiđu na ozljeđenu ili akutno oboljelu osobu.Cilj ove djelatnosti je ukazati na presudnu važnost pravodobno i na ispravan način pružene prve pomoći te kontinuiranom edu-kacijom osposobiti što veći broj građana za pružanje prve pomoći, kako bi se ublažile posljedice ozljeda ili bolesti, a često i spasio sam život.S obzirom na porast broja naglo nastupaju-ćih bolesti, kao i veliki broj ekoloških, prirod-

nih i ljudskim faktorom izazvanih katastrofa, znanje pružanja prve pomoći značajno je u očuvanju života i zdravlja pojedinaca i cijele zajednice.

Program pomoći i njege u kućiU okviru ovog programa skrbi se za osobe treće životne dobi koje zbog narušenog socijalnog i zdravstvenog stanja ne mogu same zadovoljiti osnovne životne potrebe, a tu pomoć ne mogu im pružiti njihovi članovi obitelji. Skrb obuhvaća organizirano pruža-nje usluga koje ovise o potrebi sva-kog pojedinog korisnika i ujedno mu omogućuje da uslugu pomoći dobije u vlastitom domu, što je vrlo bitan faktor u stvaranju osjećaja zado-voljstva i sigurnosti kod starijih osoba, te smanjuje osjećaj nemoći i napušte-nosti.Potreba za ovakvim vidom izvaninstitu-cionalne skrbi raste kako raste i socijalna osjetljivost društva u kojem živimo i po-stajemo svjesni važnosti kvali-tete života starijih osoba.

Asanacija bunaraAktivnosti koje se provode uključuju čišćenje, pročišća-vanje i ponovno

stavljanje u funkciju zagađenih bunara.Naša četiri tima koji se brinu za bunarske vode u Istočnoj Slavoniji, a to je saniranje oko 450 bunara godišnje. Naše su ekipe jedine na tom prostoru koje vrše analizu i pročišćuju vodu izvan javne vodoopskrbe, te tako djelu-ju preventivno.

Program upoznavanja s opašnošću od mina i zaostalih eksplozivnih napravaTijekom Domovinskog rata Hrvatskoj su ostavljena posijana brojna minska polja.Na žalost, naša je stvarnost još uvijek okruže-na opasnošću od mina.Hrvatski Crveni križ provodi redovite djelat-nosti na upozoravanju lokalnog stanovništva o opasnosti koja predstavljaju minsko-ek-splozivna sredstva. Na taj način nastojimo spriječiti ozlijeđivanje i smanjiti rizik od smrt-nosti i invalidnosti stanovništva, promica-njem pravilnog i sigurnog ponašanja u oko-lišu zagađenom minama.Unutar takvih naselja, iz sredstava donacije,

Hrvatski Crveni križ aktivno je sudjelovao u procesima ja-čanja sustava azila, posebno kroz rad u smještajnim cen-trima za tražitelje azila i ak-tivnosti zagovaranja. Prihvat i skrb o tražiteljima azila je bila organizirana u Šašinoj Gredi, a danas je to u Kutini.

24 prosinac 2011.

Blenda 2,8 >>>

Volonteri su često prvi na mjestu događaja nakon ka-tastrofe i ostaju raditi u po-gođenoj zajednici dugo na-kon što otiđu svi koji su došli kako bi pomogli.

te dobivanjem potrebne dokumentacije i pomoći lokalnih vlasti, izgrađeno je mnoštvo zaštićenih igrališta za djecu.

Služba spašavanja života na vodi i ekološ-ke zaštite priobaljaHrvatski Crveni križ je punopravni član Me-đunarodne federacije za spašavanje života na vodi.Naša služba ima za cilj, izobrazbom spasioca, prevencijom i koordinacijom, u suradnji s ti-jelima državne uprave i lokalne samouprave doprinijeti stvaranju visoke razine sigurno-sti na kupalištima, te unaprijediti ekološku zaštitu priobalja i okoliša na području cijele Hrvatske.

MigracijePomoć migrantima u Prihvatnom centru za stranceZapočeta je provedba projekta psihosocijal-ne podrške migrantima smještenima u Pri-hvatnom centru za strance Ježevo, a poticaj i temelj za provođenje ovog Projekta daju dokumenti Međunarodnog pokreta Crvenog križa, kao i potreba da kao vodeća humanitar-na organizacija i pomoćno tijele Vlade RH, Hr-vatski Crveni križ pruži humanitarnu pomoć i podršku migrantima u pritvoru, posebno sku-pini žena bez pratnje, djece, osobama koje su proživjele traumatska iskustva te osobama sa zdravstvenim poteškoćama i slično.

Aktivnosti koje se provode su individualna i grupna psihosocijalna podrška, psihosocijal-ne radionice, socijalne aktivnosti, kreatvne radionice i sportske aktivnosti kao i aktivnost zagovaranja prema Ministarstvu unutarnjih poslova.

Pomoć tražiteljima azilaU Hrvatskoj se značajno mijenjao i razvijao sustav u području prihvata skrbi o tražiteljima azila i u smislu važaće pravne regulative. S ci-ljem usklađivanja s pravnom stečevinom Eu-ropske unije i jačanja humanitarnih standarda zaštite tražitelja azila, usvojen je novi Zakon o azilu i stupio je na snagu 2008. godine.

Hrvatski Crveni križ aktivno je sudjelovao u procesima jačanja sustava azila, posebno kroz rad u smještajnim centrima za tražitelje azila i aktivnosti zagovaranja. Prihvat i skrb o tražiteljima azila je bila organizirana u Šašinoj Gredi, a danas je to u Kutini.

Program prevencije trgovine ljudimaAktivnost pružanja pomoći i zaštite žrtava tr-govanja ljudima započela je 2005. godine. Osnovana su tri regionalno raspoređe-na prihvatna centra koja rade uz pomoć mobilnih timova, koji su dostupni 24 sata dnevno, te po dojavi MUP-a izlaze na te-ren i pružaju pomoć žrtama. U prihvatnim centrima žrvama se osiguravaju osnovni oblici pomoći (medicinska, psihosocijalna i pravna). S ciljem boljeg informiranja i zaštite žrtava, Hrvatski Crveni križ je razvio i distribuirao nih edukativnih materijala za djecu i mlade, a izrađene su brošure, letci, priručnici, slikovni-ce i društvene igre.Hrvatska je u sve većoj mjeri država odredi-šte, a ne samo tranzit, ali isto tako i podrijetlo žrtava trgovanja ljudima.

Rad s mladežiU svrhu širenja i jačanja mreže mladeži oba-veza je sljedeća: rad u skladu s Pravilnikom za rad s mladeži Hrvatskog Crvenog križa, orga-niziranje seminara, organiziranje i poticanje rada klubova mladeži, međunarodna surad-nja, organiziranje natjecanja mladeži, organi-ziranje susreta o razmjeni iskustava i ideja o budućem radu.Cilj je širenje humanitarnih ideja i osposoblja-vanje mladih za provođenje tih ideja.Na kraju, nezaboravite, uvijek pokazujte da Vam je stalo do drugih, doživite da ste sjajni i dobri ljudi.....jer tko daje dvostruko mu se vraća.Budite glas dobrih vijesti....zašto?...Do sljede-ćeg susreta, sami ćete znati odgovor!

Hvala SVIMA koji pomažu onima u potrebi!

prosinac 2011. 25

Kolumna “Sovin kutak” by Jimmy Brinesta >>>

Pred gradskim zastupnicima naći će se poprilično delikatna odluka. Na-ime, na sjednici Gradske skupštine pod točkom 29. nalazi se ugovor o gradnji vrtića s jaslicama i škole u na-selju Vrbani III. Gradonačelnik Milan Bandić, koji je podnositelj prijedlo-ga, u vrlo nezgodnu situaciju doveo je svoje bivše stranačke kolege koji kontroliraju Gradsku skupštinu. Ukoliko odbiju ugovor napraviti će političku štetu uoči izbora, no ukoliko ga podrže napraviti će ekonomsku štetu za Grad. http://www.zagrebancija.com/hr-aktualnosti/gradnja-vrtica-i-skole-u-vrbanima-kosta-17366-knm_314846, 25.11.2011.Photo Zvonimira Ivanišević / Zagrebancija.com

SOVINKUTAK

Sovin komentarS obzirom da vlada besposlica, na natječaj se javio veliki broj djevojaka i žena svih dobnih skupina. Mlađe cure su isticale svoje prednosti: mladost, ljepotu i graciozna tijela. Srednjovječ-ne žene smatraju da one trebaju nastupati, jer se već dosta godine bore sa nedaćama svih vr-sta, pa se može reći da su iskusne i prilagođene svim blatnim uvjetima. Bake su pak isticale da su veći dio života bile okružene političkom mo-čvarom, kroz koju su gacale bose i nezaštićene a ipak su dogurale do starosti. Za njih ovo malo blata i hrvanje u nekakvoj kadi neće predstav-ljati opasnost.

Zagrebački Hol-ding na svojim je internetskim stra-nicama pod rubri-kom nabava naveo kako traži hrvačice u blatu. Naime, u oglasu stoji: Usluge umjetničkog i reprodukcijskog izvođe-nja za 2. međunarodni sajam Eros4U - zabavni program hrvanje u blatu. Oglas je raspisan u ponedjeljak 21. studenog. http://www.zagrebancija.com/hr-aktualno-sti/holding-raspisao-natjecaj-za-hrvacice-u-blatu_314732, 25.11.2011.

Hrvačice u blatu Na stranu sva ova dobra volja ženskog svijeta, međutim, tre-balo bi dekodirati razmišljanja privilegirane „radničke nad-gradnje“ iz Holdinga. Možda su se dogovorili da ih cure dobro izmaltaju blatom, za sve one privilegije koje uživaju koristeći se grbačom i lovom trudbeni-ka ovog grada. To bi bilo nešto kao kolektivna pokora. Valjda su osjetili u sebi iskreni vjernički na-boj. Dogovorno dobiju blatom po glavi, a džepove i privilegije im nitko ne smije dirati.

Sovin komentarSova smatra da će se narod ovoga grada ipak pobuniti ako se hrvačice budu nabacivale blatom po privilegiranim djelatnicima Holdinga. Dolaze vijesti o organizaciji prosvjeda protiv takvog mogućeg postupanja golih cura iz blata. Svi prosvjednici iz redova nezaposlenih Zagrepčana, braneći privilegije holdin-govaca nosit će transparente s prenešenim tekstom iz Jutarnjeg lista o demo-kratskom dijeljenju love i privilegija u Holdingu. Za obranu takvih modela rada i radničkih prava nezaposleni Zagrepčani će provoditi vrijeme u šatorima ispred velesajma i pisati će peticije Vladi protiv nakana ovih nemilosrdnih hrvačica iz blata. Za nezaposlene Zagrepčane je jako važno da sve ove privilegije holdin-govcima ostanu, jer takav prostor želja daje im snagu da čekaju i nadaju se da će se bar neko njihovo dijete zaposliti u takvom raju. Zamislite da to nestane. Pa to bi nezaposlenicima oduzelo nadu, čežnju, smisao isčekivanja pred zavodom za zapošljavanje. To bi svima nama uništilo predložak za priče i hvaljenja, ne-kim tamo strancima, da se kod nas loše živi i loše postupa prema zaposlenicima. Zato, neka žive holdingove privilegije, sve dok ih se, kako kažu, sami zaposlenici ne odreknu. A to, hvala Bogu, neće biti nikada.

Gledajte i plačite! Ovako izgledaju po-vlastice radnika u ZG holdingu. Nedjeljni Jutarnji objavio je detalje iz kolektivnog ugovora Zagrebačkog holdinga, koji je 27. ve-ljače 2002. godine osmislio i potpisao gradona-čelnik Milan Bandić, a kojim se za 12.000 tisuća radnika u tom poduzeću jamči nevjerojatne po-vlastice o kojima drugi mogu samo sanjati.Povlastice prema pisanju lista uključuju jubilarne nagrade za vjernost poduzeću, vrtoglave otpre-mnine, besplatni prijevoz tramvajem, uskrsnice i darove za djecu... i sve to navodno zauvijek.Izvor: http://www.business.hr/dogadjaji/gledajte-i-placite-ovako-izgledaju-povlastice-radnika-u-zg-holdingu

1,8 milijardi kuna samo za plaće i ostale dodatke

Milan Bandić (Snimio Cropix)

Sovin komentarSova je doznala da izgradnja tih objekata košta hrpu love. Cijena se vrti negdje oko 59.000.000 kuna, a gradonačelnik Bandić predlaže da se ti objekti otplaćuju 10 godina, zbog čega bi im se cijena s pri-padajućim kamatama popela na 161.544.441,05 kuna. E sad, ako konačni iznos podijelimo s izgrađenim kvadratima, ispada da će Za-grepčani kvadrat tih objekata platiti 17.366 kuna. Dakle, gradnja tih objekata koštaće kao kvadrat stana u nekom elitnom dijelu grada.Pogledajte Vi tu matematiku. Investitor će u 10 godina dobro iska-matariti gradsku blagajnu. Ima li povoljnijih opcija, to nikog nije briga. Što nam preostaje, računajući da će ovaj prijedlog proći, nego da se zaposlimo u „Tehnici“ koja će graditi i na kraju pobrati svu ovu lovu. Možda je normalno u ovim balkanskim bespućima da se investitior gotovo trostruko ugradi u konačnu cijenu projekta. Na tamo nekom „trulom zapadu“, investitori su sretni da se malom razumnom cifrom ugrade u projekte gradskih vlasti, jer će na takav način imati puno posla s malim interesom. U konačnom zbiru, to je puno novaca i dugogodišnja zaposlenost tvrtke.Nego, ima tu možda i neka kvaka, neko znalačko promišljanje hrvatske budućnosti. Predlagači su sigurno nekako skužili da će u sljedećih 10 godina kuna devalvirati 100%. Možda devalvira i više. Sigurno im je to netko došapnuo. E, u tom slučaju će to biti džaba gradnja, a jadna „Tehnika“ će bankrotirati. Ipak smo mi možda vođeni skupom velikih znalaca i vizionara, samo nas onaj zavidni lik u nama tjera na jamranje.

GRADNJA vrtića i škole u VRBANIMA

prosinac 2011.26

Zagrepčanec lutalica >>>

Došašće ili advent razdoblje je u crkve-noj liturgijskoj godini, vrijeme pripre-me za blagdan Božića. U zapadnom

kršćanstvu došašće počinje četiri nedjelje pri-je Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. Adventsko vrijeme mnoge od nas podsjeća na djetinjstvo, ali ono nije samo slatka no-stalgija već je i očekivanje novoga, boljega početka.Došašće je vrijeme iščekivanja, vrijeme bud-nosti, vrijeme pripreme za Božić.Mnogobrojni hrvatski narodni običaji vezani uz Došašće svjedoče o posebnostima sredine i vremena u kojem su nastali, ali i o vjekovnoj pripadnosti europskoj kulturnoj sredini. U želji da se što dostojnije i što ljepše obilježi Kristovo rođenje, tjednima su trajale pripreme za Božić. Molilo se i postilo, ali i družilo, zabavljalo i ve-selilo. Prizivalo se obilje i proricala budućnost. Tako se zajednički, uz pjevanje i molitvu, išlo na prvu jutarnju misu - zornicu, a već na Sv. Barbaru pojavljivali su se prvi čestitari. Na Nikolinje se djecu darivalo voćem i plašilo Krampusovim šibama i lancima, dok su u noći Sv. Lucije djevojke, u snu, pokušavale doznati za kojeg će se momka udati. Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojkama. Jedan od običaja koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lu-cije sije se pšenica, simbol života u katolika i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja. I dok se običaj sijanja pšenice sačuvao i u gradovima, dotle su i u selima gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i ra-sprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Zagrepčanec lutalicaU Hrvatskoj se od 1850. običava kititi božićno drvce, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila bjelogorič-na. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, po-zlaćenim orasima i lješnjacima te sla-sticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. U primor-skim krajevima običaj je bio da djeca dom ukrase grančicama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika kićenja doma zelenilom označava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode. Božićno drv-ce, a negdje zelene grane, osobito su vidljiv božićni simbol. Okićeni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U kućama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na Božić. Jaslice, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno ukazuju na doga-đaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja.Adventski vijenac…U došašću, izrađuje se i stavlja na stol ad-ventski vijenac, simbol iščekivanja Božića.Adventski vijenac je krug ili prsten od zimze-lenog granja sa četiri svijeće. Svake nedjelje u došašću, pali se po jedna svijeća. Bor i bo-žikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i pat-njom, a cedar snagu i izlječenje od svih bo-lesti. Lišće božikovine podsjeća na vijenac od trnja, sukladno engleskom vjerovanju da je Kristov vijenac od trnja bio načinjen upravo od bodljikavog lišća ove zimzelene biljke. Če-sto je u njemu i grančica ružmarina, jer ova je biljka prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat. Pletenje i ukrašavanje zimzelenih vijenaca davni je običaj nastao još prije pojave kršćanstva. Svijeće na zimzele-

nim vijencima palila su još drevna germanska plemena kako bi otjerali hladnoću prosinač-kih noći, dok su u skandinavskim zemljama palili svijeće na ‘krugu zemlje’, čime su zazivali ponovni dolazak proljeća i toplih dugih dana. Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu “Das Rahe Haus” (“Trošna kuća”) u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1883. siro-čad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom. Svake je godine za vrije-me došašća sa svojim štićenicima organizirao trenutke molitve. U svome dnevniku zabilje-žio je da se u došašću 1838., želeći pronaći na-čin, kako bi svojim štićenicima došašće učinio što ljepšim, dosjetio da od prvog dana pro-sinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću. Oko 1851. Wichernovi su štiće-nici, drveni vijenac počeli ukrašavati zimzele-nim grančicama. Nakon Prvog svjetskog rata i katolici su počeli raditi adventske vijence. Četiri svijeće na vijencu znak su četiri advent-ska tjedna i najčešće su tri ljubičaste i jedna ružičaste boje. • Prva nedjelja - ljubičasta svijeća - svijeća

nade i iščekivanja - stvaranje. • Druga nedjelja - ljubičasta svijeća - svijeća

mira, s porukom pomirenja s svima - utjelov-ljenje.

• Treća nedjelja - ružičasta svijeća - svijeća radosti i veselja - otkupljenje.

• Četvrta nedjelja - ljubičasta svijeća - svijeća ljubavi - svršetak.

• Također postoji običaj da se na adventski vijenac stavi i peta bijela svijeća – Kristovu svijeća!

Uz adventsku liturgiju, u kojoj mise zornice imaju osobitu draž, vjernici mole i u svojim obiteljima. Svakidašnja obiteljska molitva «An-đeo Gospodnji...» stoga se u Adventu odvija uz upaljene svijeće na vijencu, bez druge rasvje-te. U obitelji se potom čitaju adventski tekstovi iz Svetog pisma. Tako po molitvi i čitanju Božje riječi u došašću, članovi obitelji rastu u nadi i u ovom svijetu sami postaju svjetlo Kristovo.Trg bana J. Jelačića

Izvor: http://www.adventzagreb.com/hr/home-mainmenu-1/o-adventu, 25. 11. 2011.

Lutaju, promatraju i bilježe Ana Habjanec i Rosana Biondić

prosinac 2011. 27

Zagrepčanec lutalica >>>

Arena zagrebNije loše sve što nosi hladnoća. To nam svake godine dokazuje Arena Zagreb koja nas baš u vrijeme kaputa i čizama časti sa odličnim koncertima. Samo u studenom će nastupiti čak 3 svjetski poznata izvođa-ča; Lenny Kravitz, Tom Jones i Sade. S ob-zirom na to da većina nas nije tako dubo-kog džepa da si priuštimo uživo gledanje sva tri spektakularna koncerta, ipak ćemo se morati odlučiti i definirati svoj ukus jer ovaj repertoar definitivno ostavlja prostora za takav odabir. Što ćemo mi izabrati? Sade sa svojom umirujućom soul glazbom, mar-kantnog Tom Jonesa sa pop glazbom i ne-zaboravnim glasom ili jednostavno, Lenny Kravitza koji je sve to u jednom: rock, soul, R&B, funk, reggae, hard rock, psychedelic i folk. Mogućnost izbora je tu, a to koliko je taj izbor težak... tu su organizatori ipak zakazali. Sve što se dalje treba napraviti je samo na nama, ali jedno je sigurno. Za koji god odabir se odlučili, nećemo pogriješiti!

Socijalizam i modernostOd 2. prosinca 2011. do 5.veljače 2012. godi-ne u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagre-bu će biti predstavljena izložba pod naslo-vom “Socijalizam i modernost”. Ova izložba predstavlja našu nedavnu povijest koje se sjećaju ljudi koji pripadaju i današnjem vre-menu jer su izlošci iz razdoblja od 50-ih do 70-ih godina prošlog stoljeća i predstavljaju poslijeratno razdoblje u Hrvatskoj. Izlošci su vrlo široke namjene jer su pred-stavljeni predmeti od umjetničkih djela preko bicikala pa sve do prve ilustrirane en-ciklopedije. Sve u svemu, mora se priznati da ova izložba neće biti poput ostalih koje predstavljaju umjetnička djela iz davne

povijesti i da mi kao promatrači u tim djeli-ma ne vidimo ništa što bi pristajalo našem svakodnevnom okruženju i smislu estetike, ali i uporabe. Ovo je izložba s kojom se mo-žemo ‘’poistovjetiti’’ i koja budi u nama neku nostalgiju za ne tako davnim vremenima. Za-hvaljujući stvarima iz tih vremena kao što su ovi izlošci, Zagreb i Hrvatska općenito je u to vrijeme bila najzanimljivije središte moderne umjetnosti i kulture u srednjoj i jugoistočnoj Europi.A da se izložba ne zaustavi samo na proma-tranju mrtve prirode, u sklopu same izložbe su uključene javne tribine, razgovori, preda-vanja i sl. Jedva čekamo!

Božićni sajam01. 12. - 05. 01. 2012.U ulicama oko Trga bana Josipa Jelačića i ovog će Adventa biti postavljen tradicionalni Božićni sajam. Prigodne božićne poklone, licitare i medenjake, šarene ukrase, božićni nakit i suvenire, ponudit će vam zagrebački obrtnici, likovni umjetnici i proizvođači tradicional-nih hrvatskih proizvoda.

Izvor: http://www.adventzagreb.com/plugins/content/mavikthumbnails/thumbnails/150x113-images-stories-sajam-bozicni_sajam2.jpg (25.11.2011)

Žive božićne jaslice na KaptoluZajednica Cenacolo, na Kaptolu u božićno vrijeme priređuje Žive jaslice. Projekt koji su osmislili mladi, nekad marginali-zirani ljudi na blizak i topao način oživljava atmosferu Isu-sova rođenja. Djevojke i mla-dići koji su ne-koć hodali po samom rubu života na ovaj način dokazuju kako se život može promijeniti nabolje i kako se u njemu može uspjeti.Sjajnu scenografiju čine štalica, svratište, građani Betlehe-ma, domaće životinje, uvjerljivi kostimi i glumci amateri koji utjelovljuju Svetu obitelj, mudrace s Istoka i pastire. Izvodeći predstave oni pridonose društvu i tako pokazuju svoj novi način života.

Izvor: http://www.adventzagreb.com/hr/ostala-dogadanja/51-ive-boine-jasli-ce, 25.11.2011

prosinac 2011.28

Humoreska >>>

K ao i svakog dana, Davor Cvijetić je ustao iz kreveta neraspoložen. Dok ne popije prvu kavu, bolje je svakom

namjerniku da mu se ne približava. Sa že-nom Evom ujutro ne razgovara, bez nekog posebnog razloga. Jednostavno, on nije biće razuma u 6 ujutro. Srećom, djeca idu u školu kasnije, pa ga ne mogu vidjeti u takvim tre-nucima kad je više zombi a manje tata. Posli-je te famozne kave, Davor se malo pribere, uspije nešto promrmljati ženi na izlasku iz stana, dogega se do garaže i žurno autom odjuri prema poslu. Dosta mu je već tog po-sla čuvara u tvornici. Malo se plaća a svi ga omalovažavaju.Kad je tog jutra autom izletio na cestu, nije gledao nigdje drugdje nego ispred sebe i baš pri uključenju na glavnu prometnicu, prema njemu se s desne strane velikom brzi-nom približavao jedan veći automobil. Davor se naglo pribrao i sve mu je postalo jasno u dijeliću sekunde, kao da je odjednom popio 10 jutarnjih kava. Čekao je samo da taj auto udari u njegovu Corsu. Slušao je strašni zvuk cvilenja guma i očekivao prasak, kad, gle, muk. Otvorio je oči i pored svojih desnih vra-ta ugledao je zaustavljen veliki Range Rover. Iskočio je iz svoje Astre, raširio je ruke i na br-zinu izgovorio hrpu riječi izvinjenja. Gledao je u pravcu vozača Range Rovera, koji je, za pravo čudo, bio miran kao da je u nekakvom šoku. Davor mu se približio govoreći da mu je strašno žao, da nije gledao, da je bio zbu-njen i mamuran. Čovjek ga je samo upitao „šta se

Piše Toja Stevilov

Djelomična amnezijadesilo, zašto sam ja ovdje“ i „čiji je auto u ko-jem sjedim“.U prvi mah Davor je bio sretan, jer se vozač drugog automobila nije ničeg sjećao, me-đutim, ubrzo je osjetio odgovornost zbog šoka kojeg je čovjeku prouzročio. Pitao je tog drugog vozača, kako se zove i gdje sta-nuje. Ovaj je samo slijegao ramenima i bes-pomoćno se oslanjao na volan. Davora je sad već lagano počela hvatati panika. Što će biti ako je čovjeku prouzročio trajne poslje-dice. Koliko će ga sve skupa koštati. Može i u zatvoru završiti. Ušao je u taj veliki auto i sjeo do vozača na sjedalo, a ovaj ga je ne-vino i bespomoćno gledao. Davor je otvorio pomoćni pretinac i izvadio neke fascikle. U vozačkoj i saobraćajnoj dozvoli pisalo je isto ime, Ljubotina Vladimir. Pročitao je i adresu; jedna mala uličica u blizini Tuškanca. Palo mu je na pamet da Vladimira, koji je očito izgubio pamćenje uslijed šoka, otprati ili od-veze njegovoj kući. Pitao ga je, da li je zabo-ravio voziti auto, na šta je Vladimir niječno zatresao glavom. Davor mu je predložio da ga prati svojim autom do kuće na Tuškancu. Tako je i bilo. Davor je lagano vozio svoju Astru, a Vladimir ga je pratio svojim Range Roverom. Tako su se dovezli do Vladimirove kuće. Bilo je to velebno zdanje u elitnom di-jelu grada. Ispred kuće ih je iznenađeno do-čekala jedna mlada atraktivna žena, koja je odmah prvim izgovorenim rečenicama dala do znanja da je Vladimirova supruga. Bila je iznenađena što se Vladimir vratio kući. On ju

je blijedo gledao i pitao „tko ste vi gospođo“. Ona je samo briznula

u plač i naglas pitala što mu se dogodilo. Davor joj je ponizno

ispričao cijeli događaj i ponudio se da pomogne. Odmah je pristala, a

dok su Vladimira uvodili u kuću, rekla je Davoru nešto

od čega se je sledio. Ispalo je da je nje-zin muž važan član vlade RH i da je za-

dužen za financijsku konsolidaciju budžet-

skog deficita, na čemu je radio posljednjih nekoliko

mjeseci. Ostvario je personal-ne kontakte sa moćnicima veli-

kih međunarodnih financijskih krugova i bio je pred dogovo-

rom o povoljnoj financijskoj pot-pori domaćem financijskom sektoru. Da-kle, u njego-vim je ruka-ma sudbina države. Jutros su ga čekali u vla-di na sastanku i već su zvali i pi-

tali, da li je možda zbog nekog razloga ostao kod kuće. Ona ne bi htjela da ga ovakvog vide kolege, jer bi se sigurno pronio glas da se teško razbolio i izgubio bi ovakvo utjecaj-no mjesto i dobru plaću. S druge strane, u vladi je bilo opsadno stanje. Netko je pronio glas da je Vladimir imao su-dar i da ga je oteo nepoznati čovjek. Policija je dignuta na noge a i tajne službe su njegov nestanak stavile pod prioritetno postupanje. Kod Vladimirove kuće, njegova žena Ana i Da-vor Cvijetić sklonili su automobile u garažu i pokušali razgovorom potaknuti Vladimira da se sjeti događaja i stvarnosti. Sve je bilo be-zuspješno. Bližila se i noć, prolazilo je vrijeme, a pomaka u Vladimirovom sjećanju nije bilo. S druge strane, u stanu Davora Cvijetića vla-dala je panika. Supruga Eva i djeca bili su do kraja uznemireni, jer se do sada nije dešava-lo da Davor nije došao na vrijeme kući. Evi je palo na pamet da ode na policiju i da prijavi nestanak svoga supruga. Policija ju je saslu-šala i kad su u rutinskom razgovoru došli do spoznaje da je Davor Cvijetić, za kojeg je nje-gova supruga tvrdila da je nestao, ujedno i vozač Astre, povezali su to sa nestankom Vla-

29

Humoreska >>>

Piše Toja Stevilov

Djelomična amnezijadimira LJubotine, čovjeka iz vlade. Tek tada je nastala panika. Uskoro su policajci okružili zgradu u kojoj se nalazio Davorov stan. Fo-renzičari su se uputili u pretragu njegovog stana i pomoćnih prostorija. Pokušali su doći do podataka, tko je taj naoko mirni susjed u zgradi obične do njogradske uličice. Policija je izdala naredbu da se u policijske postaje privedu svi njegovi rođaci i prijatelji. Na svaki način su željeli raskrinkati Davorovu terori-stičku mrežu.Dok su se policijske postaje punile Davoro-vim ljudima, Vladimira su njegova supruga i Davor polegli u krevet. Oboje su poslije sjedli pored njega očekujući da će se desi-ti nekakvo čudo. I stvarno, negdje u ranim jutarnjim satima, Davora, koji je zadrijemao na stolici, probudila je vika. Otvorio je oči i kraj sebe ugledao narogušenog Vladimira, koji je urlajući pitao Davora, što radi sa nje-govom ženom kraj njegovog kreveta. Da-vor i Eva su mu pokušali objasniti okolnosti dešavanja prethodnog dana, ali Vladimir je samo vikao da mu je sada sve jasno i da je konačno otkrio Evinog ljubavnika. Nikakve se saobraćajke od prethodnog dana on ne sjeća, a cijelu priču Davora i Eve proglasio je alibijem za njihovo ljubakanje. U jednom momentu je izjurio iz sobe vičući: „sad ću ja tog skota ubiti“!Davor je shvatio da je vrag odnio šalu pa je žurno istrčao iz kuće, ujurio u garažu, na br-zinu pokrenuo svoju Astru i pojurio. Istovre-meno je i ljutiti Vladimir sjeo u svoj automo-bil i isto tako pojurio za Davorom. Nastalo je ludo natjerivanje, što nije izmaklo pažnji raspoređenih policijskih patrola. I policija je

jakim snagama pojurila za ovim au-tomobilima. Brzo im je postalo

jasno, da se radi o osobama koje su im dobar dio jučerašnjeg dana zadavali brigu. Bili su sigurni da je otmičar Davor u Range Roveru, a da je u Astri oteti Vladimir Ljubotina, koji je neka-ko uspio pobjeći iz Davorovog zatočeništva i bježeći u njegovom automobilu, pokušava negdje potražiti spas.Prava drama na ulicama. U stvarnosti, Vladi-mir u pokušaju ugrožavanja Davora, a iza njih policija u brojnim automobilima. Svi su ludo vozili gradom, pravili bezbrojne prekršaje, dok se u jednom momentu Davor i Vladimir nisu našli okruženi policijskim specijalcima u blindiranim vozilima. Specijalci su u znak upozorenja ispalili nekoliko hitaca upozore-nja, a jedan specijalac je pod gume Range Ro-vera bacio „Topovski udar“, posebnu upozora-vajuću eksplozivnu napravu, koja ne razara, već samo odjekuje upozoravajuće poput to-povskog udara. U trenutku eksplozije, iz Ran-ge Rovera je naglo izašao Vladimir, podignuo ruke u zrak i prišao policiji koja ga je okružila svojim tijelima štiteći ga od mogućeg terori-ste i otimača Davora Cvijetića. Vladimir ih je primirio, govoreći im da puste čovjeka (Da-vora) na miru i na brzinu im je objasnio tijek

proteklih događanja. Rekao je, da je on bio u djelomičnoj amneziji i da mu se sjećanje malo-pomalo vraćalo, a potpuno mu se vratilo poslije ove zadnje eksplozije.

Kad su se na kraju svih peripetija Vla-dimir i Davor suočili, oba su bila iscr-pljena, ali su se ipak uspjeli nasmija-

ti. Davor jre govorio da je on kriv, a Vladimir je sebe proglašavao krivim. U jednom momentu Vla-

dimir je smiješeći dodao: „Frigaš mogući sudar i sve ovo, važno da mi nisi spavao sa ženom“.

U međuvremenu, u gradu se

stanje smirivalo. Privedeni rođaci i prijatelji Davorovi pušteni su iz policije kućama. Mir se vratio i u Davorovu obitelj. Vladimir ga je zaposlio kao osobnog šofera, jer nije mogao zaboraviti kako mu je uspješno sa svojom malom Astrom bježao po gradu. Davor je bio presretan. Više se nije ljutit budio i čekao prvu jutarnju kavu da se pokrene. S boljom plaćom, vratilo mu se i raspoloženje. Jedino sebi nije znao protumačiti, zašto se poslije one frke kući vratio bez gaća, a imao ih je na sebi pri polasku na posao. Kad dođe izjutra po Vladimira pred njegovu kuću i kad krenu, Eva im mahne i uvijek se nekako tajanstveno nasmije. Davor ponekad pomisli, da taj Evin smiješak ima nekakve veze sa njegovim gaća-ma. Ne može objasniti taj osjećaj, pa je počeo umišljati da i i njega „drma“ nekakva djelo-mična amnezija.

prosinac 2011.

prosinac 2011.30

Intervju >>>

Intervju:Marijo Kljaić

Život, sport, škola

Razgovarao Matej Perkov

Životne okolnosti imaju mnogo utjecaja na naše ciljeve i uspjehe. Ovo je priča o Ma-riju Kljajiću, studentu VPŠ Libertas pred kojim je nekada sjala svijetla teniska bu-dućnost. Osvrćući se unatrag, Marijo se prisjeća svoje teniske karijere iz mladosti, pomalo žaleći što danas više nije u vrhu hrvatskog tenisa.

Zvijezda koja nije zasjala

31

Intervju >>>

≥ Kako si se počeo zanimati za tenis?Interes sam dobio sa sedam godina, gledajući na TV teniske mečeve Samprasa, Ivaniševića, Beckera, Edberga… Drugi klinci radije su pra-tili nogomet ili košarku, no mene je više zani-mao „bijeli sport“.

≥ Dakle, nedugo zatim počeo si i trenirati?Da, počeo sam u lokalnom teniskom klubu „Prelog“ u Prelogu, međimurskom gradiću u kojem živim. Već nakon kraćeg vremena pokazalo se da sam veliki talent, a tenis sam igrao neprekidno, bilo na igralištu, bilo da sam pred kućom nabijalo lopticu u zid, što je izluđivalo majku. Trenirao sam dva puta tjedno i imao sam mnogo volje, a ubrzo sam počeo nastupati i na turnirima za svoj uzrast.

≥ Sjećaš li se prvog turnira?Da, imao sam osam godina dok sam nastu-pio na svom prvom turniru u Zagrebu. Nisam ga osvojio, ali pamtim to kao jedno vrijedno iskustvo i prvi korak u mojoj karijeri koja je stremila igranju na turnirima.

≥ Dakle počeo si se baviti tenisom ozbiljnije?Da, ali moram napomenuti da sam trenirao samo dvaput tjedno. Tenis ja jako skup sport, skuplji od drugih. Reket stoji oko 1700 kn, žicu treba zamijeniti nakon svaka dva trenin-ga, tu su još i loptice, a osim klupske članarine treba platiti i trenera posebno nakon svakog treninga. S obzirom da nisam imao velike fi-nancijske mogućnosti trenirao sam samo dva puta tjedno, iako se već u toj dobi počinje tre-nirati češće.

≥ Unatoč tome i dalje si sudjelovao na tur-nirima?Jesam, prvi turnir osvojio sam s trinaest go-

dina u Varaždinu, u kategoriji do če-trnaest godina za dječake. Nastupao sam na turnirima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, jer nisam imao vremena ni financijskih mogućnosti putovati u udaljenije destinacije. Nastupao sam i na državnom prvenstvu u Umagu, gdje sam sa trinaest godina bio među četiri najbolja igrača.

≥ Kako je priča išla dalje, kako si usklađivao tenis i školu?Upisao sam se u srednju ekonom-sku školu i tada sam morao odlučiti na koji način da se bavim tenisom: profesionalno ili rekreativno. Naime, ako sam se htio baviti tenisom pro-fesionalno, to je iziskivalo gotovo svakodnevne treninge i vikendom nastupanje na turnirima. Takav razvoj događaja bio je neizvediv bez finan-cijskih sredstava, koje mi moji rodite-lji tada nisu mogli priuštiti. S obzirom na to, odlučio sam da mi na prvom mjestu ne bude tenis, već škola kojoj sam se potpuno posvetio.

≥ S odmakom od desetak godina, kako sada gledaš na tu situaciju? Da li bi izabrao tenis kao broj jedan u životu da si imao te financijske mogućnosti?Svakako da bih! U profesionalnom sportu ne možeš se posvetiti školovanju, a zatim graditi karijeru dok pređeš 23-24 godine. Već sa 14 godina znaš da li „Jesi“ ili „nisi“, a ja sam znao da „jesam“. Imao sam zapažene nastupe na turnirima od kojih sam neke i osvojio, što je bio odličan rezultat s obzirom na skromne mogućnosti koje sam imao i treninge samo dva puta tjedno. Drugi dječaci trenirali su go-

tovo svakodnevno, a ja sam ipak svojim trudom ušao među petnaest najboljih u Hrvatskoj za svoj uzrast. Ka-snije, kako sam se posvetio školi, sve sam manje nastu-pao na turnirima i na kraju prestao nastupati gotovo na pragu profesionalne karijere. Prepreka u vidu fi-nancija bila je nepremosti-va i na kraju je prevagnula, jer turniri su također velik izdatak: putovanje, kotiza-cija za nastupanje, plaćanje trenera…

≥ Kada pričamo o tenisa-čima nekad i sad, da li je bilo nekih dječaka u tvom uzrastu koji su postigli ne-što više?Da, pamtim neka imena: iz mog „susjednog“Varaždina bio je tu Mislav Hižak, do-bar igrač koji je igrao na manjim turnirima i kasnije. Od većih imena bio sam na nekim turnirima na kojima

su nastupali sadašnji asovi Marin Čilić i Mario Ančić.

≥ Da li se još baviš tenisom?Profesionalno ne, ali rekreativno još uvijek volim igrati kad god imam prilike. Također dajem i instrukcije iz tenisa, ispostavilo se da sam dobar trener, a i tako mogu dodatno ne-što zaraditi za studentski džeparac.

≥ Pratiš li „bijeli sport“ i danas?Da, često gledam na TV i uživo ako imam pri-like. Bio sam na finalu turnira Roland Garros u Parizu gdje sam u finalu gledao Rogera Fe-derera. On mi je jedan od najdražih tenisača današnjice: velik igrač i velik gospodin, na terenu i izvan njega. Što se tiče ženskog te-nisa, preferiram sestre Williams jer igraju vrlo žestoko, drugačije od drugih tenisačica.

≥ U tenisu ima još zvijezda koje nisu zasja-le, nažalost po medijima smo često čitali o divljim ispadima roditelja Mirjane Lučić i Je-lene Dokić. Kakvo je tvoje mišljenje o tome?Tenis je sport i sve se vrti oko loptice – ne-kad pobijediš, nekad ne. Porazi su također sastavni dio sporta, no mnogi roditelji to ne razumiju i prenose svoje bolesne ambicije i neispunjene snove na vlastitu djecu koja ne-kad nemaju ni volje ni talenta. Nerijetko sam gledao na turnirima neugodne prizore gdje roditelji plješću svojoj djeci za svaki osvojen poen, ali im isto tako mašu šakama i prijete batinama za svaki izgubljen poen. Šteta ta-kvog ponašanja je nenadoknadiva, a to je itekako vidljivo kod velikih zvijezda u usponu kao što su bile Mirjana Lučić ili Jelena Dokić. Meni su moji roditelji uvijek bili velika podrš-ka i pomagali su mi koliko su mogli.

prosinac 2011.

32 prosinac 2011.


LIFE IS NOTHING WITHOUT PASSION:

ADVENTURE RACE

Piše Zvonimir Roža

Strast za otkrivanjem nepoznatih prostranstava i novim spoznajama te želja za ispitivanjem fizičkih i mentalnih granica utjelovila se u ideji pustolovne utrke koju je krajem osamdesetih realizirao francuski istraživač Gérard Fusil.

* terra incognita-latinski naziv za nepoznate predjele u vrijeme Rimskog Carstva

Raid Gauloises - prva pustolovna utrka na svijetu - postala je naj-veći sportski izazov današnjice

koji se od tada svake godine održava u najnepristupačnijim predjelima naše planete. Svoju svjetsku popularnost pustolovna utrka doživjela je sredinom devedesetih pojavom američke utrke Eco Challenge koja je zahvaljujući me-dijima omogućila milijunima ljudi da utrku dožive putem televizije. Odjek je bio fantastičan: niti jedan sport do tada u tako kratkom razdoblju nije doživio toliku popularnost. Njihovim tragom

neupitno slijede i mase drugih. Zašto?Akteri kroz utrku zadovoljavaju potrebu za autonomijom (slobodom), kroz indi-vidualnu potrebu za kompetencijom te potrebu za povezanošću. Natjecatelji dolaze iz različitih sportova izdržljivosti kao što su maraton, triatlon, alpinizam i penjanje te iz specijalnih policijskih i vojnih postrojbi kojima je način pripre-me vrlo sličan samoj utrci. No, najbrojni-ji su neprofesionalni sportaši, entuzija-sti različitih osobnosti, profila i profesija, što je dokaz da je sve moguće ukoliko postoji strast, želja i motiv.

Sâm sam se zaljubio u pustolovne utr-ke prije pet godina, na nacionalnoj televiziji vidjevši reportažu s Terre In-cognite* - najduže i najteže pustolovne utrke održane u Hrvatskoj. Ostao sam osupnut koncepcijom utrke, filozofijom tima te arenom izazova. Krajem 2009. godine jedan poziv bio je dovoljan da se prijavim na zagrebačku urbanu ina-čicu ovog sporta - URBAN CHALLENGE. Osjećaj prije, za vrijeme i nakon utrke bio je takav da ga želim ponavljati opet i ponovo, stoga ću URBAN ove godine pohoditi treći put.

Akteri kroz utrku

zadovoljavaju potrebu za

autonomijom (slobodom).

prosinac 2011. 33


Arenu izazova predstavljaju divlji i nepri-stupačni prirodni predjeli koji se svladavaju sportovima u prirodi: treking, brdski bicikli-zam, kajakaštvo, plivanje, elementi alpinizma (abseil – spuštanje užetom niz okomitu liticu) te mnoga iznenađenja kao npr.: vojni i vodeni poligoni, skakanje sa stijena, ulazak u špilje, tunele i rudnike.Pustolovne utrke javljaju se u dva formata: jednodnevne s dvočlanim timovima (dužina staze rijetko prelazi 100 kilometara) te višed-nevne (ekspedicijske) utrke s četveročlanim timovima od kojih jedna osoba mora biti pripadnik suprotnog spola; u toj priči uda-ljenosti dosežu i 1000 kilometara. Tim mora zajedno u zadanom vremenu obići sve kon-trolne točke i kao takav stići na cilj. Ako net-ko od članova odustane ili ne može nastaviti utrku, cijeli tim se smatra diskvalificiranim.U Hrvatskoj se možete okušati na nekoliko jed-nodnevnih inačica ovog sporta od kojih bih izdvojio sljedeće: zagrebački urbani izazov URBAN CHALLENGE, RAR-RABAC ADVENTU-RE RACE -moja omiljena, riječki KI CHALLEN-GE, PUŽ-PUSTOLOVNA UTRKA ŽUMBERAK. Za ove izazove morat ćete izdvojiti od 300,00kn do 750,00 kn startnine koja uključuje:• organizacija utrke• Gorska Služba Spašavanja• topli obrok• majica utrke• natjecateljski broj /karton• instrukcije za utrku (kontrolne točke)• karta utrke

Opis staze, terena, raspored disciplina i kon-trolnih točaka dostupni su tek uoči same utr-ke tako da natjecatelji u kratkom roku moraju odrediti strategiju i taktiku kretanja i brzo se prilagoditi svim izazovima koji ih očekuju. Ti-jekom utrke dozvoljeno je nekoliko puta na predviđenim mjestima zamijeniti opremu i nadopuniti hranu.Cjelokupnu filozofiju pustolovnih utrka po-najviše bih gledao kroz prizmu izreke Gerarda Fusila: „Ovi ljudi ne natječu se zbog novca, slave ili karijere, već zbog jedinstvenog osjećaja i isku-stva koje proživljavaju tijekom utrke.Zbog toga su spremni učiniti nemoguće i otići i na kraj svi-jeta za zadovoljenjem svojeg duha i znatiželje“.Najduža utrka u povijesti je “Raid Gauloises” 2002. Dionica je iznosila ukupno 1008 kilo-metara; ukoliko niste napravili niti jednu na-vigacijsku pogrešku.Evo što je neposredno nakon starta iste zapi-sao Šimun Cimerman: Tek smo sedam nepunih sati u utrci. Zakoračili smo u “zeleni pakao”. Prvi susret s džunglom je pravi šok. Postaje mi jasno zašto su Amerikanci izgubili rat u Vijetnamu. Ovdje neprijatelj nije ni potreban jer su teren i klima sami po sebi najveći neprijatelji. Osjećam se kao u filmu “Platoon- vod smrti” - razlika iz-među američkih vojnika i nas je samo u tome što smo mi ovdje svojom voljom. Teško je u ovom trenutku objasniti motive zašto ovo radim i već na samom početku pitam se što mi ovo treba. Iza nas je tek trideset kilometara blatne i mokre džungle, a do cilja nas dijeli još 970 kilometara koje moramo savladati u sljedećih deset dana i

Šimun CimermanHrvatski Hackleberry Finn-Šimun Cimerman. • Rođen 1974. u Zagrebu • Diplomirani politolog, diplomirao na Sve-

učilištu Južne Kalifornije, L.A., 1998.• Profesionalna vaterpolo karijera 1991.-2001.• 5 puta prvak Hrvatske sa zagrebačkom

“Mladosti”• 3 puta vice prvak Sjedinjenih američkih

država• Natjecao se na Eco Challenge 1998. u Ma-

roku i Eco Challenge Patagonija 1999.• Natjecao se na Raid Gauloises Vijetnam

2002.• Organizirao 20 pustolovnih utrka od

1999.-2011., od kojih su najpoznatije „Terra Incognita“ i „Zagreb urban challen-ge“, pustolovna utrka kroz metropolu.

• Osnivač treking ligeSvojim najvećim uspjehom smatra završe-tak 1000 kilometara duge utrke “Raid Gau-loises” u Vijetnamu. Deset dana probijao se kroz vijetnamsku prašumu, spavao tek sat dnevno, a punih pet dana borio se s izne-moglošću, dehidracijom, žuljevima, bla-tom, insektima, halucinacijama.

Elvir Sulić• Rođen 1971. u Rijeci, Darijin dečko, in-

struktor sportskog penjanja, alpinist, pu-stolovni trkač

• Zaljubljenik u sve outdoor sportove, po-najviše u penjanje.

• Kapetan je našeg najtrofejnijeg pustolov-nog tima “Osiguranje Zagreb” s kojim je odnio pobjede na brojnim pustolovnim utrkama; organizator je pustolovne utrke “KI challenge”.

• 4. mjesto Wenger Patagonian Expedition Race (503 km, Chile) 2011.

Darija BostjančićPar excellence pustolovne scene u Hrvata. • Rođena 1978. u Matuljima pored Rijeke• Obrazovanje: medicinska sestraNjezin životopis krase brojni uspjesi:• 1. mjesto – pustolovna utrka “Terra Incogni-

ta” (450 km) 2004., 2006. (mješoviti tim) • 1. mjesto Velebitski trekking (75 km) 2004,

2007)• 9. mjesto - pustolovna utrka “Bimbache

Extrem” (500 km, Španjolska), utrka u svjetskom kupu.

• 13. mjesto – pustolovna utrka “Ecomoti-onPro” (580 km, Brazil), utrka u svjetskom kupu

• 1. mjesto 24 sata Sljemena 2008. s 10 us-pona u 24 sata.

Ultra Trail Mont Blanc 2007.: Darija Bostijan-čić završila utrku za 37 h (156 km / 8.650 m uspona) rangirana među top 10 žena.No, svoj najveći uspjeh postigla je 2009. po pevši se kao prva Hrvatica, zajedno sa sestrom Iris, na krov svijeta- Mount Everest.

Kristijan Šivak• Rođen 1971.• Profesor povijesti i zemljopisa• Aktualni prvak hrvatske u trekingu• 2005. pomaknuo je granice mogućeg za-

vršivši kultni velebitski treking (130 km) ispod 30 sati, 28 sati i 35 minuta.

• 12. mjesto Terra Incognita 2006. (450 km)• Ultra Trail Mont Blanc 2006.: Kristijan Ši-

vak završio utrku za 29h (156 km, 8650 m uspona (usporedbe radi, najviši vrh svije-ta Mount Everest iznosi 8848 m), 117. od 2500 natjecatelja

• 24 sata Sljemena 2008. (Kristijan Šivak po-peo se na Sljeme 11 puta u 24 sata)

≥AKTERI

„Ovi ljudi ne natječu se zbog novca, slave ili karijere, već zbog je-dinstvenog osjećaja i iskustva koje proživljavaju tijekom utrke. Zbog toga su spremni učiniti nemoguće i otići i na kraj svijeta da bi zadovoljili svoj duh i znatiželju“.

prosinac 2011.


noći koristeći kajake, raftove, brdske bicikle, al-pinističku užad i uglavnom - vlastite noge. Svu opremu, hranu i sanitetsku opremu nosit ćemo na leđima punih deset dana. Zvuči kao Mission Imposible. Samo na trenutke zaboravljam da se nalazim na najtežoj utrci današnjice. Ne vjeru-jem da ćemo ikada stići do cilja. (Šimun Cimer-man, Raid Gauloises,Vijetnam, 27. 04. 2002.)Neki ljudi su društveni, vole rizične sportove, sigurni su i samopouzdani, drugi radije biraju osamu, gledanje sapunica i tenisa, manje buč-na mjesta, izbjegavaju rizik kao faktor rasta i ra-zvoja. U ljudima se zbivaju različiti procesi i sta-nja kao emocije i motivacija. Pustolovna utrka stvara osjećaj zajedništva, potiče kolektivnu odgovornost, timsko rješavanje svih problema koji se moraju prevladati kako bi se uspješno stiglo do cilja, stoga svakim danom broj aktera raste, no poradi slabe medijske eksponirano-

15 NAJTEŽIH PREPREKA DA SE POSTANE “PUSTOLOVNIM TRKAČEM”15. Tehnike veslanja kajaka po rijeci i moru, raftinga, baratanje s “vodenom” opremom14. Tehnike penjanja i spuštanja po užetu i baratanje alpinističkom opremom13. Tehnike vožnje brdskog bicikla i popravljanje bicikla12. Tehnike trčanja i hodanja11. Znanje o cjelokupnoj opremi za sve

uvjete10. Znanje prve pomoći09. Naći odgovarajuću prehranu - vrlo in-

dividualna stvar08. Naučiti nositi se sa neispavanošću07. Naučiti baratati kompasom i kartom06. Naći ljude za tim koji ti odgovaraju po

karakteru i po ciljevima05. Naučiti kontrolirati svoje emocije i karakter - tim je važniji od osobnih prioriteta04. Postati timski igrač - “jak si koliko tvoj najslabiji, a brz koliko tvoj najsporiji član”03. Biti iskren prema sebi i drugima u svim pogledima - ne ustručavaj se priznati02. Naći odgovor na pitanje zbog čega to sve radiš i čemu sve to01. Naći slobodno vrijeme i snage da poslije posla otrčiš 10 -15 kilometara

sti mnogi nas smatraju divljacima, sportskim otpadnicima. Za pretpostaviti je kako ipak pripadate prvoj kategoriji (ovi drugi vjerojat-no ne čitaju ovakve stvari). Prvi korak u utrci je hrabrost, svaki sljedeći je napredak. Utrka je samootkrivenje, istinski ispit ljudskog duha. Proživljena emotivna iskustva primjenjiva su u svakodnevnom životu kako bi lakše prebrodili strelovite promjene suvremenog društva.Snaga volje, duh zajedništva, pozitivno pro-mišljanje, fizička sprema, sposobnost snala-ženje po različitim terenima u divljini noću i danju samo su neki od preduvjeta za uspjeh. Svaka utrka je neprocjenjivo iskustvo, pusto-lovina života, čiji se događaji prepričavaju danima, mjesecima i godinama, osjećaj koji želim ponavljati opet i ponovo. Nadam se da sam vam na primjeru pustolov-nih utrka uspio pokazati kako snaga volje, duh zajedništva, kolektivno rješavanje problema može pobijediti „sve“ pa tako i nju, nepoko-lebljivu božicu Prirodu. Zbog doživljaja atrak-tivnih predjela u koji vas vodi, podario bih joj epitet - najbolja turistička agencija na svijetu. Output pustolovnih utrka je konglomerat osnovnih ljudskih potreba, a čiji je konačni

učinak zadovoljstvo osobe i uživanje u životu !Ne vjerujete, probajte!

Jeste li znali?• Na “Eco Challenge” u Australiji 1997. članica

japanskog tima “East wind” slomila je nogu na trekking dionici te su je njezini suborci nosili sljedećih 100 kilometara punih 3 dana i noći, stigavši napokon do zadnje dionice - 80 kilometara veslanja kajaka po moru. Iako su mislili da su uspjeli, pošto je japanska čla-nica mogla veslati sa slomljenom nogom, nakon 20 kilometara na moru zadesila ih je oluja - morali su odustati zbog morske bole-sti svih članova.

• Britanski tim “Apex” izdržao je najduže bez spavanja - 111 sati. Dogodilo se to na utrci “Adrenalin Rush” 2000. godine u Škotskoj. Kapetan tima Rob Collins izjavio je da mu je trebalo sljedeća 3 tjedna da počne ponovo normalan život.

• Halucinacije od nespavanja i umora su naju-običanija stvar. Mnoge utrke na svojim “saj-tovima” izdaju top 10 najboljih halucinacija sa utrke.

• “Raid Gauloises” u Ekvadoru 1998. Započe-la su 72 tima. Niti jedan nije došao na cilj u određenom roku od 12 dana. Samo dva tima uspjela su stići, i to tek trinaesti dan. John Howard, kapetan pobjedničkog tima i višestruki pobjednik “Eca” i “Raida” je izjavio: “Znam da nas smatraju luđacima, no ovaj put stvarno je bilo previše!”

• U dvanaest godina postojanja ovog sporta i do sada održanih preko 3000 utrka zabilježe-na su tri smrtna slučaja - Primal Quest 2004. (odronjavanje kamenja na planinarskoj dio-nici), Raid Gauloise Kirgikstan 2003. (utapanje na rafting dionici na jednom brzaku) i Argen-tina Challenge 2001. (srčani udar).

Neki ljudi su društveni, vole rizične sportove, sigurni su i samopouzdani, drugi radije bi-raju osamu, gledanje sapunica i tenisa, manje bučna mjesta, izbjegavaju rizik kao faktor ra-sta i razvoja.

Svaka utrka je neprocjenjivo iskustvo, pustolovina života, čiji se događaji prepričavaju danima, mjesecima i godina-ma, osjećaj koji želim ponav-ljati opet i ponovo.

Utrka je samootkrivenje, istinski ispit ljudskog duha.

34

Zbog doživljaja privlačnih predjela u koji vas vodi, podario bih joj atribut - najbolja turistička agencija na svijetu.

35prosinac 2011.

Čip, čip, čip >>>

Čelnik UK Interactive Entertainmenta je procijenio da bi se Sony i Ninten-do trebali posvetiti igrama za iOS, a ne izradi konzola

Manja očekivanja u HTC-uIzvor: http://www.bug.hr/vijesti/manja-ocekivanja-htc/112443.aspx, autor Ive Grbić, 25.11.2011.

ni Microsoft, kojega kao i Sony i Nintendo, smatra “dinosaurom”, i to zbog uporabe zastarjelih po-slovnih modela. Iako je neosporno da bi Unchar-ted ili Super Mario na iPhoneu ostvarili zavidne prodajne re-zultate, ipak je upitno kako bi kontrole u nekoj od modernih igara funkcionirale sa touchs-creenom, tim više ako se uzme u obzir či-njenica da se igre na, primjerice, Nintendu,

Bakutel - prilika za prodaju hrvatske informatikeIzvor: http://www.bug.hr/vijesti/bakutel-prilika-prodaju-hrvatske-informatike/112455.aspx, (25.11.2011.) autor Oleg Maštruko

Hrvatski štand predstavlja 9 tvrtkiBakutel je najveće IT okupljanje na područ-ju Kavkaske regije i jedno od najvećih na području zemalja bivšeg SSSR-a, i regije Srednje Azije. Granice među regijama nisu uvijek jasno potegnute - po nekim defini-cijama Azerbejdžan spada i u Bliski Istok ili Srednji Istok kako ga često zovu u zapad-noevropskim zemljama. U svakom slučaju, bez obzira na regije i precizno mjerenje ve-ličine - stvari su jasne: nastup na Bakutelu ulaznica je na nova tržišta.

Na poziv Ministarstva telekomunikacija i in-formacijskih tehnologija Azerbajdžana, Hr-vatska gospodarska komora je organizirala nastup naših informatičkih tvrtki. Odazvalo se devet hrvatskih firmi.Na sajmu izlaže 250 tvrtki iz 29 zemalja, a Hrvatska se s nacionalnim štandom pred-stavlja po prvi puta. Nastupaju sljedeće naše tvrtke: B4B, Combis, CROZ, Elma Kur-talj, IN2, Infinum, IN pro, Verso i Inkea, koja predstavlja svoj dizajn namještaja specijali-ziranog za IT sektor.

Manjak potražnje i jaka konkurencija krivi su za smanjene prihode u HTC-u

Iako su ranije u HTC-u za četvrti kvartal očekivali za 20 do 30% bolje prihode nego prošle godine, kompanija je sada umanjila svoja predviđanja. Po novome, prihodi bi trebali biti na razini istog razdoblja prošle godine.Prošle je godine u četvrtom kvartalu tajvan-ski proizvođač imao prihode u visini od 3,4 milijarde dolara. Nakon što je u prvoj polo-vici ove godine HTC imao udvostručene is-

Stop konzolama Sonya i NintendaIzvor: http://www.bug.hr/_cache/0a67e41aacd1978aaf25da2cf03d6222.jpg, 25.11.2011.

Google protiv piratstvaIzvor: http://www.bug.hr/_cache/9b9ca62a052eecd0363624ecd7dd1479.jpg, autor Ive Grbić, 25.11.2011.

Cenzura na Googleu – taman u vrijeme lansiranja Google Musica

Google je uveo promjene u pretrage, te počeo uklanjati poveznice prema piratskim sadržaji-ma, piše TorrentFreak. Sporne stranice uklo-njene su iz funkcije Autocomplete i Instant pretraga. Klasičnim pretragama (pritiskom na Enter) do stranica se još uvijek može doći. Na crnoj listi našle su se stranice za nabavu torrenta uključujući The Pirate Bay, Btmon

uvelike oslanjaju na pripadajući mu har-dver, tj. upravljačke uređaje.

i ExtraTorrent, te stranice za dijeljenje dato-teka. Googleova lista “nepoćudnih” stranica postoji od siječnja ove godine, a iz Autocom-plete i Instant pretraga najprije su uklonjeni pojmovi “bittorrent” i “rapidshare”.Rezultat ovog poteza je značajni pad pretra-ga za pojmovima koji vode prema piratskim sadržajima.

Andy Payne iz organizacije UK Interactive Entertainment je nedavno izjavio da sma-tra da bi Sony i Nintendo trebali presta-ti proizvoditi konzole. Payne je u sklopu konferencije u Liverpoolu izjavio da bi se Nintendu i Sonyu daleko više isplatilo da se okrenu isključivo izradi igara za iOS i Android.Payne je nahvalio poznate serijale Super Mario, Zelda i Uncharted, za koje smatra da bi sigurno privukli velik broj vlasnika iOS ili Android uređaja. Payne nije štedio

poruke, zbog globalno slabije potražnje rast isporuka u drugoj je polovici godine značaj-no usporen. Po objavi ove vijesti kompaniji-ne dionice pale su za 7 %.HTC je trenutno po isporukama četvrti proizvođač smartphonea na svijetu. Pre-ma podacima Strategy Analyticsa, u tre-ćem kvartalu ove godine HTC je u SAD-u po isporukama smartphonea bio vodeći proizvođač.

Želimo Vam,

sretan Božici sretnu Novu 2012. godinu

Časopis visoke poslovne škole libertas prosinac 2011. broj 9. · Časopis visoke poslovne škole...

Documents