Čestit božić i sretna nova godinacasopis.hrsume.hr/pdf/240.pdfšuma striborova 35 bratac jaglenac...

Naredba Ministarstva poljoprivrede

Sustav MobilisisPredsjednički posjet Gorskom kotaru

Radovi njege u šumama crnog bora Rimska šuma u Daruvaru Predstavljen rad Franje Šporera

Čestit Božić i sretna Nova godina

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 240 | Godina XX. | zagreb, prosinac 2016. | issN 1330 – 6480

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Coflek, marinko Bošnjaković | zadnja stranica: Zimsko jutro u Međustrugovima 1., Goran Dorić | Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

sadržaj 3 izdana Naredba ministarstva poljoprivrede 4 velike mogućnosti sustava za praćenje voznog parka 7 vrste nestaju dosad neviđenom brzinom 9 Novi forvarderi stigli u Hrvatske šume 10 predsjednica i ministar poljoprivrede u posjetu

šumariji Gerovo 11 Karlovački šumari predstavili velikana struke Franju

šporera 14 radovi njege u šumama crnoga bora 16 sa strojem od 140 konja očekuju proboj na strana

tržišta 20 Hoće li Haiti postati prva država koja će propasti zbog

deforestacije?

22 Ekosustavi ugroženi napadima invazivnih stranih vrsta

24 veliko bogatstvo na malome prostoru 27 Nije omiljena, ali je ljekovita 28 upotreba uz strogi liječnički nadzor 30 smrikva je nekoć simbolizirala Božić u istri 31 Biljke otporne na sol 32 Klasifikacija bilja kroz povijest 34 sto godina Priča iz davnine šuma striborova 35 Bratac jaglenac i sestrica rutvica

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 240 l PRoSINAC 2016.

Napadnuta smrekova stabla

HRVATSKE ŠUME bRoj 240 l PRoSINAC 2016. 3

Obavijest

Ministarstvo poljoprivrede izdalo je Naredbu o po-duzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbi-janje potkornjaka koje vam u cijelosti prenosimo:

Dana 11. studenoga 2016. godine objavljena je Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Ips typographus (L.) – osmerozubi smrekov pisar (NN 103/16). Ovim putem obavještavamo šumoposjednike Gorskoga kotara čije šume se sukladno Naredbi nalaze u zaraženom području da su dužni započe-ti provođenje mjera zaštite šuma za sprječavanje širenja i suzbijanje potkornjaka u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Naredbe. Konkretno, to znači da su Savjetodavnoj službi dužni podnijeti Zahtjev za doznaku stabala u svojoj šumi najkasnije do 12. prosinca 2016. godine. Ukoliko šu-moposjednik ne poduzme odgovarajuće mjere Ministar-stvo poljoprivrede će za provedbu mjera ovlastiti pravnu osobu sukladno čl. 11. Zakona o šumama, a mjere će se provesti na teret šumoposjednika. Za šumoposjednike u zaraženom području koji neće započeti provođenje mje-ra u roku jer su odsutni, nepoznatog boravišta ili se radi o neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima, općinski načel-nik, gradonačelnik odnosno župan, na čijem području se nalaze zaražene šume, ovlašteni su uspostaviti privremeno upravljanje tim šumama u skladu s Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

“U borbi protiv širenja potkornjaka moramo biti složni i surađivati kako bismo sačuvali naše šume od ovog opa-snog nametnika. Iako to u ovom slučaju znači da moramo posjeći sva zaražena stabla, za budućnost naših šuma ovo znači spas i odgovorno gospodarenje. Pozivam sve šumo-posjednike na suradnju”, poručio je ministar Tolušić šu-moposjednicima na koje se odnosi ova Naredba.

Za radove sanacije i obnove šumskih sastojina šumo-posjednici upisani u Upisnik šumoposjednika ostvaruju pravo na sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma sukladno Pravilniku o postupku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama (NN 22/15 i 93/15). Upis u Upisnik šumoposjednika vrši se temeljem Pravilni-ka o Upisniku šumoposjednika (NN 137/14).U slučaju po-trebe za dodatnim informacijama potrebno je kontaktirati Ministarstvo poljoprivrede ili Savjetodavnu službu. Zahtjev za doznaku podnosi se u uredima Savjetodavne službe. Na području Gorskoga kotara to su uredi u Delnicama i Tršću sa sljedećim kontaktima:

Maja Bukovac, dipl. ing. šum.viša stručna savjetnica za šume šumoposjednikaTrg 138. brigade HV broj 4, 51300 DelniceTel.: 051 813 186Fax: 051 813 186Mobitel: 099 311 77 23E-mail: [email protected]

Goran Šoštarić, dipl. ing. šum.viši stručni savjetnik za šume šumoposjednikaMatije Gupca 13, 51306 TršćeTel.: 051 812 420Mobitel: 099 210 90 12E-mail: [email protected] ■

Foto: Goran Vincenc

BorBa proTiV poTkorNjaka

izdana Naredba Ministarstva poljoprivrede

obavijest šumoposjednicima Gorskoga kotara: objavljena Naredba o poduzimanju mjera za sprje-čavanje širenja i suzbijanje potkornjaka.


Aktualno

GPS tehnologijom nadzora voznih parkova do sada se u Hrvatskoj uglavnom koristio privatni sektor, no u posljednje vrijeme sve se više uvodi i u javni sektor

(državne tvrtke, komunalna poduzeća, javni prijevozi, cesto-gradnja i dr.)

Bez sumnje, radi se o naprednoj tehnologiji velikih mo-gućnosti i široke primjene, koju preuzimaju poslovni sustavi bez obzira na veličinu i titular vlasništva, s ciljem popravlja-nja poslovnih bilanci.

Jedinstveni sustav praćenja voznoga parka Hrvatskih šuma uvodi se 2011. godine, a ugradnja u kompletni vozni

park završava 2015. godine. Bilo je i prije parcijalnog uvo-đenja po UŠP-ima, ali bez objedinjavanja podataka na razini poduzeća. Dakle, kompletni vozni park Hrvatskih šuma, koji broji više od 1.800 jedinica, od toga 1.150 putničkih i lakih dostavnih vozila, oko 500 traktora (šumski zglobni traktori, forvarderi, poljoprivredni traktori), 130 teretnih vozila iznad 7 tona nosivosti te 90 proizvodnih jedinica građevinske mehanizacije, nadzire se sustavom daljinskog praćenja. Isti je povezan s portalom tvrtke Mobilisis, preko kojeg osobe s pravom pristupa imaju uvid u stanje u realnom vremenu. Iako je uvođenje ovoga sustava dovelo do određenog ne-godovanja zaposlenika na terenu zbog njegove primjene, voditelj tima Đuro Jendrijev smatra kako nema razloga za stvaranje panike. Naglašava, važnost u edukaciji korisnika s primjenom, mogućnostima te upoznavanja s ciljevima. Stoga, krenimo redom.

predstavite nam tim za praćenje voznoga parka Hr-vatskih šuma na čijem ste čelu i koje su mu primarne zadaće?

– Puni naziv tima glasi: Tim za pristup, praćenje, nadzor i analizu podataka Sustava daljinskog praćenja vozila i rad-nih strojeva HŠ d.o.o. (skraćeno: tim za praćenje). Već u na-zivu je definirano područje djelovanja. Izdvojio bih sljedeće aktivnosti:

– nadzor korištenja voznog parka– analiza financijskih i nat. pokazatelja– optimizacija – efikasnost– upravljanje troškovima.

– Radimo ovaj posao već dvije godine i smatra-mo potrebnim upoznati zaposlenike HŠ, kao i širu stručnu javnost s projektom upravljanja voznim parkom Hrvatskih šuma – rekao je Đuro jendrijev, viši stručni suradnik za proizvodne poslove, koji je na čelu tima za praćenje voznoga parka Hrvatskih šuma. Prije svega, radi se o uvođenju GPS tehno-logije u svrhu daljinskog praćenja vozila i radnih strojeva Hrvatskih šuma. Riječ je o tehnologiji koju već duže vrijeme koriste tvrtke u zemljama okruženja. Istovremeno, u poslovnoj politici istih, upravljanje poslovnim voznim parkovima zauzi-ma vrlo značajno mjesto.

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Davor antonić, Filipović poslovno savjetovanje d.o.o.

iNTerVju Đuro jeNDrijeV

Velike mogućnosti sustava za praćenje voznog parka

Detalj sa konferencije o upravljanju voznim parkovima


AktualnoTim za praćenje osnovan je Odlukom Uprave Društva

2015. godine, broji sedam članova koji su usko specijalizi-rani za pojedina područja. Bitno je naglasiti da članovi tima obavljaju poslove koji im se dodjeljuju uz postojeće poslove koje obavljaju na svojim radnim mjestima.

Tim za praćenje naslanja se na Upravu Društva po verti-kali poduzeća na gore i na stručne suradnike za mehaniza-ciju, odnosno osobe koje su zadužene za sustav daljinskog praćenja (direkcija, UŠP), po vertikali na dolje.

Zbog čega se uopće uvode ovakvi sustavi u poslova-nje? pojasnite nam malo motive i benefite?

– Osnovni je motiv poslodavca briga za imovinu i sigurnost korisnika te postizanje određenih ušteda.

Početni, odnosno osnovni sustavi nadzora zasnivaju se na primjeni izravnog nadzora vozila, te u daljnjoj primjeni i razvoju prerastaju u vrlo kompleksne sustave upravljanja voznim parkovima koji rezultiraju uštedama novca (vrijeme, gorivo, prijeđeni kilometri, održavanje, premije osiguranja, modeli financiranja i dr.) i povećanjem sigurnosti vozača.

Implementacija podataka iz GPS sustava u analitičke programe i poslovne procese tvrtke, danas se smatra višom razinom korištenja mogućnosti IT tehnologija.

kako je uopće došlo do sklapanja ugovora s tvrtkom Mobilisis?

– Tvrtka CEO Mobilisis iz Varaždina u suradnji s HT-om nudi uslugu BUSINESS FLEET MANAGEMENT, naziva Cloud nad-zor vozila.

Usluga nudi mogućnosti potpune implementacije po-dataka u poslovne procese tvrtke korisnika.

Tvrtka Mobilisis jedna je od više tvrtki u Hrvatskoj koje nude usluge ovakvog tipa.

Hrvatske šume su sklopile ugovor s navedenom tvrtkom temeljem provedenog postupka javne nabave za nabavu opreme, održavanje sustava i korisničku potporu sustava daljinskog praćenja vozila i radnih strojeva HŠ d.o.o.

kada se uvode ovakvi sustavi, potrebno je promijeniti i pravilnike. pojasnite nam regulativu koju je donijela uprava vezanu za korištenje službenih vozila?

– Smatram da sama investicija u nabavu i ugradnju GPS uređaja, a bez provedbenih mehanizama ne bi rezultirala očekivanjima. Zašto? Iz razloga što je u poslovnim sustavi-ma poput Hrvatskih šuma potrebno pravno regulirati prava i obveze u sustavu, kontroling i sankcioniranje. Zadovolja-vanje samo načela informiranosti (“tko je gdje bio“), a bez načela odgovornosti za opravdanje investicije nije dovolj-no. Bez donošenja akata (Odluka o pravu pristupa, Odluka o osnivanju Sustava daljinskog praćenja, Odluka o osnivanju tima) i provedbe istih, ne bi bilo ni rezultata, a investicija bi postala bačeni novac.

koje su sve mogućnosti postojećeg sustava?

– Radi se o vrlo sofisticiranoj tehnologiji koja korisniku pru-ža, nedvojbeno, vrlo široke mogućnosti, ali uz jednu ogradu,

samo kada je oprema u stanju ispravnosti. Time smo dotakli još jedan izuzetno bitan detalj, a to je ispravnost sustava koji je potrebno budno i brižno paziti, odnosno održavati isprav-nim. Kako sam sustav funkcionira na GPRS i GSM signalu i ovisi o istima, a s time se dovodi u vezu i upotrebljivost po-dataka za analizu, stoga uspjeh primjene tehnologije prijeko ovisi o ispravnosti opreme. Iz tog razloga naglašavam, da se u tom segmentu posla ulažu znatni napori na održavanju ispravnosti i od strane korisnika i davatelja usluge.

Mogućnosti se ogledaju u očitanju koordinata pozicije, krivulje i brzine kretanja, nadzora radnog vremena, posebno strukture radnih vremena. Neposredni rukovoditelj ima mo-gućnost i neposrednog upravljanja procesima rada, uz uvjet poznavanja tehnologija rada. Nude se različiti oblici kreiranja izvještaja za parametre praćenja (brzina, rad motora, gorivo, rad pratećih sklopova, hidraulika, priključno vratilo, vitlo i dr.), a sve u željenom vremenskom intervalu (sek – god.).

Radi se o alatu izuzetnih mogućnosti koji je nabavljen iz razloga da bi se njime koristilo u svrhu povećanja efikasnosti poslovanja.

koje probleme naši zaposlenici mogu očekivati na te-renu?

– Nedostupnost GSM signala mreže Hrvatskog telekoma otežavajući je čimbenik u primjeni GPS tehnologije, isprav-nost uređaja neophodna za rad sustava, čuvanje od otuđe-nja, sprečavanje namjernog oštećivanja i zlouporabe susta-va i sl. Sve su to pobrojane aktivnosti koje provodi zaduženo stručno tehničko osoblje na terenu, te ulaže iznimne napore za funkcionalnost sustava. Ne mogu, a da iste ne istaknem ovom prilikom.

polučuje li sustav očekivane rezultate?

– Iskustva stranih i domaćih tvrtki koje su u ovakve projek-te ušle prije nas govore da već sama prisutnost GPS uređaja rezultira promjenom ponašanja, a time i određenim ušteda-ma. To su početni statistički rezultati u koje se i mi uklapamo (npr. posljedica ugradnje uređaja u HŠ je smanjenje prije-đenih kilometara za 1,3 milijuna km godišnje, pad potrošnje goriva, poštivanje radnog vremena, smanjenje prometnih

Đuro jendrijev, viši stručni suradnik za proizvodne poslove


Aktualno

nezgoda i sl.). Za naglasiti je indirektan utjecaj GPS tehno-logije koji je iznimno bitan, a koji djeluje kompleksno dok se pozitivne posljedice ogledaju u ukupnosti ostvarenog rezultata poslovanja.

Izdvojio bih smanjenje troškova održavanja voznoga parka čime sam izuzetno zadovoljan, a za očekivati je u narednom razdoblju i povećanje efikasnosti vozila i radnih strojeva.

Na kraju izdvojio bih jedno izuzetno iskustvo, kako kod drugih tako i vlastito, a to je doprinos tehnologije na razvi-janju pozitivnog radnog okruženja. Tehnologija daje vrlo precizne i istinite podatke, stoga je vrlo pravedan “sudac” u rasvjetljavanju događaja.

Nedavno je u Zagrebu održana i konferencija o uprav-ljanju voznim parkovima gdje ste imali prilike uspore-diti svoja iskustva s iskustvima drugih velikih sustava. kako stoje Hrvatske šume u usporedbi sa sustavima iste ili slične veličine?

– Mogu samo istaknuti vrlo pozitivna iskustva. Hrvatske šume, ne tako davno, krenule su u projekt Upravljanje po-slovnim voznim parkom (business fleet management),te su iz početne ideje (eksperimenta) izrasle u vrlo ozbiljan projekt koji već daje rezultate, a od kojega su i očekivanja velika s obzirom na ogroman potencijal.

Hrvatske šume u usporedbi s tvrtkama iz domaćeg okruženja (INA, Hrvatski telekom, Hrvatska pošta, Vijadukt, Podravka i dr.) kao i stranog (Simens, Philip Moris, Coca Cola, Carlsberg, Holcim i dr.), pokazuju inicijativu i kreta-nja koja su u trendu s događanjima u svijetu business fleet managementa.

Razlike se ogledaju u unutarnjem ustroju tvrtki. Doma-će kompanije, npr. INA, Podravka, Hrvatska pošta i dr., za razliku od Hrvatskih šuma, upravljanje poslovnim voznim parkom izdvojile su u zasebne sektore sa svom pratećom logistikom.

kada govorimo o razvoju sustava, koji su koraci koje ćete napraviti u bliskoj budućnosti?

– Važno je istaknuti kako se implementacija GPS tehnolo-gije u Hrvatske šume u samom početku svela na nabavu i ugradnju uređaja za daljinsko praćenje, stoga se kroz pri-mjenu sustav testirao, razvijao i unapređivao, postavljali su se novi zahtjevi i radni zadatci.

U izradi je Naputak o postupanju u sustavu daljinskog praćenja, a koji će objediniti obavijesti i uputstva koja su slana na teren, kao i nove detalje, sa svrhom podizanja razi-ne kvalitete i boljeg snalaženja korisnika.

Radi se i na projektu sigurne vožnje koji će uskoro izaći. Isti će u početnoj fazi biti usmjeren na ponašanje vozača za volanom (formiranje sustava dojave, označavanje vozi-la/radnih strojeva, pokretanje ALARMA – brzina vožnje su-kladno kategoriji ceste i vozilu, izvođenje operacija vožnje), a u drugoj fazi projekta provodit će se edukacija vozača u programu sigurne vožnje, testiranje vozača i sl. Uskoro se može očekivati i pokretanje ALARMA – rad motora bez rad-nih aktivnosti (prazni hod).

U tijeku je implementacija podataka (rad motora) s portala Mobilisis u program HsKPR (financijski i naturalni pokazatelji).

Što biste poručili zaposlenicima Hrvatskih šuma koji su pomalo preplašeni ovom i sličnim tehnologijama?

– Hrvatske šume su nabavile vozila i radne strojeve kako bi se njima i koristile. Neprocjenjivo bogatstvo su Društva ljudi koji upravljaju istima, a posjeduju stečena znanja, vještine i iskustvo. Stoga svoje radne aktivnosti provodite u okviru radnih zadataka koji se stavljaju ispred Vas koliko god oni bili zahtjevni i specifični, a pritom ulažite svoj osob-ni maksimum. Vodite brigu o sigurnosti i posvećujte dužnu pažnju imovini koja Vam se dala na raspolaganje. U takvim situacijama ponašanja, zaista “ne marite“ za uređaj koji se nalazi u Vašem radnom vozilu, odnosno stroju. ■

Detaljni prikaz vozila u sustavu Mobilisis


AktualnoiZVjeŠTaj o sTaNju plaNeTa 2016.

Vrste nestaju dosad neviđenom brzinomTekst: irena Devčić ■ Foto: Goran Vincenc, arhiva

Izvještaj o stanju planeta za 2016. godinu, pod nazivom “Rizik i otpornost u novom dobu”, jedanaesto je izdanje WWF-ove vodeće publikacije koju svjetska organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake dvije godine. U okviru izvještaja od 1970. do 2012. pratilo se više od 14.000 populacija kralježnjaka više od 3.700 vrsta. Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, istaknuto je u ovom posljednjem izvještaju.

Prema izvještaju o stanju planeta za 2016. godinu, glo-balne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova već su pale za 58 posto između 1970. i 2012.

godine, od kada datiraju posljednji dostupni podaci. To do-vodi naš planet u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključ-no s 2020. godinom! No istovremeno, 2020. je godina koja mnogo toga obećava. Te godine na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim pro-mjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede, tim će se mjerama (zajedno s postizanjem međunarodnih cilje-va biološke raznolikosti do 2020.) pridonijeti ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu zaštite divljih vrsta diljem svijeta.

– Tijekom našeg životnog vijeka vrste nestaju dosad ne-viđenom brzinom – izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. – Nije riječ samo o prekra-snim vrstama koje svi volimo; biološka je raznolikost temelj zdravih šuma, rijeka i oceana. Nestanu li vrste, svi će ti eko-sustavi propasti i sa sobom odnijeti i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske uvjete koje nam pružaju. Imamo sve potrebne alate da riješimo to pitanje i moramo ih početi odmah

upotrebljavati ako želimo sačuvati živući planet radi našeg osobnog opstanka i boljitka.

u izvještaju WWF-a koristi se indeks živućeg plane-ta Londonskog zoološkog društva (engl. Zoological Society of London, ZSL) za praćenje trendova u bogatstvu divljih vrsta.

– Ljudskim ponašanjem potiče se smanjenje populaci-ja divljih vrsta diljem planeta, a utjecaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da promičemo oporavak kako tih populacija, tako i očuvanja prirode i karizmatičnih vrsta u našoj regiji. Povratak velikih zvijeri poput medvjeda, risa i vuka pokazuje da se uz poli-tičku volju i zakonske regulative, te uz suradnju s dionicima priroda može oporaviti – istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar.

Glavne prijetnje vrstama utvrđene u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, od nestanka staništa do uništavanja i prekomjernog iskorištavanja divljih vrsta.

Neizvjesna je budućnost planeta u vremenu u kojem čovječanstvo ponajviše utječe na promjene na Zemlji,

Detalj s pariške konvencijeMarco lambertini, generalni direktor WWF internationala

plan za bolji svijet


Aktualnonačina poslovanja kako u Hrvatskoj tako i u regiji.

u izvještaju se prikazuje i kako nastaje pozitivan trend naglašavajući novije globalne sporazume o klimat-skim promjenama i održivom razvoju. Posebno se ističe Program za održivi razvoj do 2030. kao ključan vodič za donošenje odluka kojim se može osigurati da se uz gospo-darske i društvene interese poštuje i okoliš. Na WWF-ovu predstavljanju najnovijeg izdanja tog znanstveno uteme-ljenog izvještaja govorila je i voditeljica ureda UNDP-a u Hrvatskoj Sandra Vlašić.

– Nova razvojna agenda ili Agenda 2030, usvojena prije godinu dana na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, isto-vremeno je i ambiciozna i transformirajuća, usmjerena na tri bitna cilja: smanjiti nejednakosti, iskorijeniti siromaštvo i popraviti klimu. Mislim da su to teme koje nas sve okru-žuju, bez obzira gdje živimo i čime se bavimo. Uvijek na-žalost postoje nejednakosti, nepravde, siromaštvo i učinci klimatskih promjena koji ne poznaju granice. Agenda je artikulirana u 17 ciljeva održivog razvoja koji su isti za sve i vrijede za sve ljude, zemlje, države na ovoj planeti – i ra-zvijene i nerazvijene i one u razvoju. Vjerujem da je Plan za bolji svijet – kako još popularno zovemo Agendu 2030. moguće ostvariti, ali je potrebno da djelujemo svi, odmah i u istom smjeru. Samo suradnjom možemo osigurati bolju budućnost za sve, nema plana B jer nema niti planeta B – istaknula je Sandra Vlašić.

U izvještaju WWF-a dokazuje se da moramo promisli-ti o načinu na koji proizvodimo, konzumiramo, mjerimo uspjeh i cijenimo prirodni okoliš. Kako bismo očuvali okoliš uz gospodarski i društveni razvoj, potrebna je hitna sustav-na promjena koju će provesti pojedinci, poslovni subjekti i vlade radi prelaska s kratkoročnog i neperspektivnog na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije. ■

uključujući moguće šesto masovno izumiranje. Ovo novo razdoblje već nazivamo antropocenom. Shvatimo li zašto ulazimo u ovu novu epohu, moći ćemo pronaći rješenja za povratak ekosustava o kojima ovisimo.

izvještaj ukazuje na to da proizvodnja hrane po-trebna za ispunjavanje potreba rastuće populacije ljudi vodi k uništenju staništa i divljih vrsta. Trenutačno poljopri-vreda zauzima oko jedne trećine ukupne površine Zemlje i odgovorna je za gotovo 70 posto potrošnje vode. Predla-žu se i rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu kako bismo osigurali da se cijeli svijet hrani na održiv način. Izvještaj je usmjeren i na temeljne promjene globalnih energetskih i financijskih sustava ne-ophodne kako bi se ispunile potrebe u pogledu održivosti budućih generacija. Izvještaj o stanju planeta 2016. temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih ak-tivnosti na naš planet. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih grani-ca (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promje-ne korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sustava na Zemlji kojima se održava život na planetu. Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.

– Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kada možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sustave prehrane, energije i financija potrebno je usmjerili prema održivim modelima – izjavila je Andrea Štefan, voditeljica odjela za politike i zagovaranje u WWF Adria.

– WWF Adria potiče dijalog s poslovnim sektorom i donosiocima odluka i donosi rješenja koja traže promjenu


MeHaNiZacija

Novi forvarderi stigli u Hrvatske šumeTekst: Željko Galić ■ Foto: Goran Vincenc

Novi stroj ima pokretnu kabinu

Hrvatske šume d.o.o. će u 2016. godini ostvariti zna-čajnu obnovu strojnog parka u fazi II proizvodnje, privlačenju i privoženju drvnih sortimenata od pa-

nja do pomoćnog stovarišta. Nakon što su tijekom ljeta od tvrtke Hittner d.o.o. preuzeti svi ugovoreni šumski zglob-ni traktori (ukupno 45 komada), 7. studenog (UŠP Nova Gradiška) te 8. studenog (UŠP Bjelovar) preuzele su prva 2 specijalna šumska traktora – forvardera, od ukupno 5 ugo-vorenih. Isporuka strojeva za UŠP Vinkovci, Našice i Sisak očekuje se sljedećih tjedana. Na raspisanom javnom na-tječaju za nabavu forvardera za Plan nabave 2016. godine ekonomski najbolju ponudu imao je dobavljač Tehnošume d.o.o. iz Svete Nedjelje, koji je ovlašteni zastupnik John Deere, odnosno Timberjack marki šumarskih strojeva.

Nabavljeni stroj JOHN DEERE 1510E 8W spada među srednje velike forvardere, korisne nosivosti 15 tona. Pokre-

Hrvatske šume d.o.o. do kraja će godine obnoviti svoj strojni park. Svi su ugovoreni zglobni traktori su stigli, a do kraja godine trebali bi stići svi ugo-voreni forvarderi. Novi forvarderi marke john Deer dolaze s inovacijom u pogledu pokretne kabine, što je prema tvrdnjama proizvođača ergonomski bolje rješenje za vozača.

će ga 6-cilindrični motor snage 156 kW, sa 900 Nm mo-menta kod 1300-1600 ok/min, a koji zadovoljava stroge EU-eko standarde. Svih 5 komada je s pogonom na 8 kota-ča, odnosno dvije bogi osovine, što mu kao i ukupna širina manja od 3 metra povećava pokretnost po šumi. Podizni moment dizalice od 135 kNm te dužina od 10 metara daju mogućnost vozaču forvardera za dobru učinkovitost. Redovni servisi su na svakih 500 radnih sata, što je duplo više nego na forvaderima koje HŠ do sada imaju u voznom parku.

Novost na novonabavljenim strojevima je da vozačka kabina nije fiksna, nego se okreće sukladno okretanju diza-lice, što je po tvrdnjama proizvođača ergonomski bolje za vozača. Je li tvrdnja istinita, kao i izaziva li okretna kabina povećanje troškova održavanja, znat ćemo tijekom eksplo-atacije stroja. Kompanija John Deere godišnje proizvede oko 600 komada forvardera i harvestera te više od 80 % proizvedenih strojeva ima okretnu kabinu.

Mada je nabavna cijena forvardera značajna (371.250 EUR za John Deere 1510 E 8W), visoka učinkovitost te gospodarska i ekološka pogodnost privoženja drvnih sor-timenata umjesto privlačenja (skiding), za posljedicu ima povećanje broja forvardera u voznom parku HŠ d.o.o. Raz-mišljanja idu prema tome da forvarderi mogu uspješno odraditi dio posla i u gorskim šumama. ■

Širina mu je manja od 3 metra

Događaji

Visoki uzvanici u Šumariji Gerovo

preDsjeDNički posjeT GorskoM koTaru

predsjednica i ministar poljoprivrede u posjetu Šumariji Gerovo Tekst: Goran Vincenc, igor pleše ■ Foto: igor pleše

predsjednica prilikom posjeta Gorskom kotaru

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović prilikom svoga boravka u Primorsko-goran-skoj županiji u pratnji ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića obišla je Gorski kotar te je tom prigodom posjetila i Šumariju Gerovo. Svjesna problema goranskih šuma kojima prijeti opasni štetnik potkornjak, predsjednica je izjavila kako treba poduzeti hitne mjere kako bi se sačuvalo najveće blago ovoga kraja – šume.


Događaji


Događaji

Drugog dana boravka u Primorsko-goranskoj župa-niji predsjednica republike Kolinda Grabar – Ki-tarović u pratnji ministra poljoprivrede Tomislava

Tolušića obišla je Gerovo te je tom prigodom posjetila i šumariju gdje se susrela s predstavnicima Hrvatskih šuma. U ime Uprave šume Podružnice Delnice, predsjednicu i ministra pozdravili su voditelj UŠP-a Delnice Denis Štimac i upravitelj Šumarije Gerovo Josip Malnar. Voditelj UŠP-a Delnice uručio je predsjednici prigodne poklone te joj pre-zentirao metode kojima se Hrvatske šume uspješno bore s problemom smrekovog potkornjaka. Nakon susreta pred-sjednica je izjavila kako je potrebno poduzeti hitne mjere kako ne bi propalo najveće bogatstvo ovoga kraja koje je ujedno i izvor prihoda, a to su šume koje su trenutno ugro-žene opasnim nametnikom te kako država mora brzo rea-girati. Predsjednica je pozdravila izdavanje naredbe kojom se stvaraju preduvjeti da Hrvatske šume mogu spriječiti širenje zaraze neovisno radi li se o državnim ili privatnim šumama.

Sastanku s predsjednicom nazočili su ministar poljo-privrede i predsjednik Skupštine Hrvatskih šuma Tomislav Tolušić, pomoćnik ministra za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Ivica Francetić, načelnik sektora lovstva u mini-starstvu poljoprivrede Marko Tomljanović, upravitelj Šu-marije Prezid Marijan Malnar, upravitelj Šumarije Tršće Zdravko Turk, te predstavnici lokalne i regionalne samo-uprave.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pojasnio je me-dijima kako se borba protiv potkornjaka vodi još od 2014. godine kada je ovaj kraj zadesio katastrofalni ledolom, no na žalost ova borba ne daje očekivane rezultate. On oče-kuje kako će naredba o borbi protiv potkornjaka koju je potpisao biti objavljena u Narodnim novinama vrlo skoro te će tada automatski stupiti na snagu. Tom se odredbom omogućava djelatnicima Hrvatskih šuma i drugih stručnih institucija da u borbi s potkornjakom djeluju na sveuku-pnom zaraženom prostoru, a ne samo u državnim šuma-ma. Procijenjeno je kako je dosadašnja šteta od potkornja-ka obuhvatila oko 100 tisuća kubika drvne mase.

– Neću reći da je borba jalova, ali je polovična jer Hrvat-ske šume tretiraju samo državne šume dok zaraza ostaje u privatnim šumama, posebno onima kojima se ne zna ni vlasnik – izjavio je ministar Tolušić.

Voditelj Uprave šuma Delnice Denis Štimac pojasnio je da se ta količina odnosi na ukupnu masu smreke koja je morala biti posječena te je iskoristiva za razne namje-ne, no problem je što su se te smreke morale posjeći prije nego su dosegnule svoju najveću masu. Ipak, za daljnje normalno funkcioniranje šuma važno je da se zaraza što prije iskorijeni. ■

ZNaNsTVeNi skup HrVaTski priroDosloVci 25

karlovački šumari predstavili velikana struke Franju ŠporeraTekst: Marija Glavaš ■ Foto: oliver Vlainić, Marija Glavaš

Na Znanstvenom skupu Hrvatski prirodoslovci 25, gdje je tema bila Uloga Hrvata znanstvenika u ra-zvoju prirodoslovlja u Karlovačkoj županiji, izlaga-nje je pripremio rukovoditelj plansko – analitičkog odjela u Upravi šuma Podružnici Karlovac oliver Vlainić. Njime je predstavio jednoga od najznačaj-nijih šumara 19. st. Franju Šporera. Skup je održan 21. listopada u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Ko-vačić” u Karlovcu. organiziran je od strane odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, ogranaka Matice hrvatske u Karlovcu u suorgani-zaciji s Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić” i Gradskim muzejom u Karlovcu. Pokrovitelj skupa bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Nazočne uzvanike znanstvenog skupa najprije je po-zdravila ravnateljica Gradske knjižnice Jasmina Milov-čić. Skupu su se zatim obratili predsjednik Ogranka

Matice hrvatske u Karlovcu Ivan Pecoja, ravnateljica Grad-skog muzeja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić, zamjenik grado-načelnika Grada Karlovca Dubravko Delić te pročelnik Uprav-nog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, šport i informiranje Željko Šančić.

Predavanja, čiji su autori i izlagači većinom bile osobe s najvišim akademskim titulama prirodnih znanosti, bila su izravno povezana sa šumarskom strukom i zato vrlo zani-mljiva nazočnim šumarima.

Iz izlaganja koje je za skup pripremio Oliver Vlainić, a odr-žala revirnica Šumarije Duga Resa Lucija Vargović, doznaje-mo kako je Franjo Šporer pripadao najužem krugu vodećih hr-vatskih šumara sredine 19. stoljeća. Šporera je iznimno cijenio jedan od najvećih i najpoznatijih šumara upisanih u hrvatsku povijest struke koji je djelovao krajem 19. st. Fran Žaver Kester-čanek. Kesterčanek je Šporera, istražujući povijest hrvatskog šumarstva, opisao kao vrsnog šumara i čelik rodoljuba.


Događaji

Franjo Šporer rođen je 1806. godine na Dubovcu, tada mjestu pokraj Karlovca. Dubovac danas predstavlja četvrt u gradu Karlovcu, najznačajnija je po istoimenom dvorcu koji danas ima funkciju muzeja, a koji je pripadao Bernardi-nu Frankopanu. U Dubovcu se nalazi i sačuvana Šporerova rodna kuća koju je sagradio njegov otac, koji je zaslužan za sinovljevo zanimanje za šumarstvo.

Mladi je Šporer prvo formalno obrazovanje na po-dručju šumarstva stekao na Šumarskom učilištu Mariabrunn pokraj Beča gdje je završio trogodišnje školovanje. Školova-nje se sastojalo od nižeg tečaja koji je osiguravao zaposlenje u nižoj činovničkoj službi i višeg koji je omogućavao zapo-šljavanje na višim šumarsko – upravnim mjestima. Po zavr-šetku školovanja, 1829. godine ostaje u Austriji i započinje praktično školovanje kao carsko-kraljevski šumarski vježbe-nik. Ubrzo napreduje u c. kr. obilazitelja šuma, odnosno nad-zornika. Velika želja za povratkom u domovinu ostvaruje mu se već dvije godine kasnije, odnosno 1931. godine kada biva premješten u Križevce u Varaždinskoj pukovniji. Premješten je po naređenju c. kr. ratnog ministarstva, vrhovne uprav-ne oblasti za Vojnu krajinu. U domovini je počeo obnašati dužnosti c. kr. šumara. Tu je, pod utjecajem ilirskog pokreta postao nepoćudan u očima aktualnih vlasti te 1836. godine na vlastiti zahtjev biva premješten u Otočac. Iz navedenog je bilo očito da je njegova stručnost i marljivost bila manje važna od političke podobnosti. U otočkoj pukovniji ponovno obnaša dužnost c. kr. obilazitelja šuma. U to vrijeme zasni-va obitelj, no ubrzo mu umire supruga. Pogođen njezinom smrti povlači se i počinje raditi na svojem prvom velikom djelu, cjelokupnom udžbeniku šumarstva. Ponovno je tražio i dobio premještaj pa dužnost obilazitelja vrši u vinkovačkim šumama koje u to vrijeme spadaju pod Brodsku pukovniju. U Vinkovcima se po drugi put oženio.

ovaj put mu njegovo domoljublje ide na ruku pa ga je, ne samo kao domoljuba, nego i velikog stručnjaka u šu-marstvu podržao ban Josip Jelačić. Zahvaljujući njemu 1851. godine biva imenovan povjerenikom za katastarsku procjenu šuma u Osijeku. Premda je i ovu dužnost izvršavao s već do-kazanom revnošću i stručnošću, ponovno je tražio premještaj. Izvršavanje zadataka mu jednostavno nije donosilo duhovno zadovoljstvo. Krajem 1851. godine Ministarstvo za poljodjel-

stvo i rudarstvo ga je imenovalo predsjednikom prvog ispit-nog povjerenstva za polaganje šumarskih državnih ispita u Zagrebu. Ipak, na novi posao odlazi u Gorski kotar, u Fuži-ne, ovaj put na više rangirano mjesto nadšumara. Njegovo službovanje u Fužinama nije bilo dugog vijeka jer se drznuo izraziti svoje stručno mišljenje koje je narušavalo integritet njegovog pretpostavljenog, šumarskog savjetnika. To je do-velo do toga da izgubi službu, na što se bezuspješno žalio. Nakon toga svoju stručnu karijeru nastavlja, gdje ju je i zapo-čeo, u Austriji. U koruškom Bleiburgu primljen je u službu na mjesto c. kr. šumarskog protustavnika, odnosno računovođe pa je ne samo u domovini, nego i daleko u inozemstvu de-gradiran. Tamo se iskazao pa je ponovno postao c. kr. nad-šumar i postavljen za upravitelja ureda. Na toj funkciji ostaje do 1863. godine s time da od 1859. godine radi u 2. banskoj pukovniji u Petrinji. Ponovno u nemilosti svojih šefova još jednom napušta domovinu. Svoj kraj dočekao je u Mehadiji, u rumunjskom Banatu 16. listopada 1865. godine. Za Rumu-nje je vršio poslove podčinjenog činovnika u c. kr. financij-skom šumskom uredu.

Kesterčanek je o njemu napisao: “Šporer je mrtav, ali mu plodovi djelovanja žive, šumarsko družtvo, šumarsko učilište, samosvijest šumarskog stališta i prošlost hrvatskog šumoznanstva to su samo plodovi njegovoga neumornoga, napornoga i rodoljubnog djelovanja, pa stoga i možemo slobodno reći: da već ne može biti daleko ni ono doba, kad budu rodoljubni i svjesni hrvatski šumari latili se izvesti jed-nu od najplemenitijih dužnosti zahvalnosti, štovanja i mo-ralne nagrade prvomu velikanu stališa našeg.”

Zanimljivo je da je Šporer konstruirao vlastiti dže-pni dendrometar i k tome izdao knjigu s uputama za ru-kovanje pod naslovom Opis i naputak, kako se valja služiti posve jednostavnim dendrometrom. Za taj je izum dobio od c. kr. gospodarskog društva u Beču počasnu medalju.

O Šporeru, za razliku od drugih osoba značajnih za hr-vatsko šumarstvo, ima puno pisanih materijala zahvaljujući njemu samomu. Od brojnih šumarskih radova za jedno od najznačajnijih Šporerovih djela smatra se Šumoznanstvo ili cjelokupni udžbenik šumarstva za osoblje Vojne krajine. Oti-snuto je u tri knjige na njemačkom jeziku od kojih svaka sadrži po 530 stranica. Prva knjiga posvećena je šumarskoj pedologiji, šumarskoj klimatologiji, šumskoj botanici i zoo-logiji. U drugoj knjizi raspravlja se znanost o uzgoju šuma, znanost o upotrebi šuma i znanost o čuvanju šuma. Tre-ća knjiga donosi rasprave o raznim odnosima šumarstva, šumskom uredovanju i šumarskoj matematici.

izlaganje kolegice lucije Vargović

Šporerov dendrometar


DogađajiOd pisane ostavštine značajan je njegov priručnik pisan

za lugare jer je kao takav, prvi koji je izdan na hrvatskom jeziku, gdje se autor trudio njemačke stručne izraze zami-jeniti hrvatskima. Nazvao ga je Mali šumarski katekizam ili razgled svega onoga, što šumar, komu je podpunom izpu-njenju dužnosti svoga znanja stalo, neobhodno znati mora. Vjerovao je kako će knjiga pomoći i šumarima višega reda pripravničke službe, a sadrži konkretna rješenja kod pitanja uzgajanja, čuvanja i sječa šume te šumske botanike.

Kako je zbog potreba školovanja i kasnije obavljanja radnih zadataka odlično vladao njemačkim jezikom, Hr-vatsko-slavonsko gospodarsko društvo tražilo je od njega prijevod knjige posvećene uzgoju. Objavljena je pod nazi-vom Kratka nauka kako valja drvlje saditi.

u vrijeme dok je radio u austriji, odnosno koruš-koj izdao je tablice za kubiciranje drva. Brojni su njegovi publicistički radovi u vidu stručnih članaka objavljivani u raznim novinama poput Croatiae, Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva, Ilirskih narodnih novina i dr. To je iskoristio kako bi predložio izgradnju željeznice od Karlovca do mora u svrhu poboljšanja trgovine.

Bio je pokrenuo i vlastiti godišnjak zajedno s Draguti-nom Kosom, pod nazivom Trudovi Odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu. Dragutin Kos je bio njegov kolega, da-nas također upisan u povijest šumarstva, a jedna od njego-vih zasluga je zastupanje Hrvatske i Slavonije na Gospodar-skom kongresu u Beču (1849. god.) u raspravama o prvom Zakonu o šumama.

Osim što ga je odlikovala velika širina pogleda, odnosno sposobnost uspješnog djelovanja na raznim područjima šu-marstva, kroz svoje pisanje iskazao je i smisao za humor. Ta je karakteristika svojstvena istinski inteligentnim ljudima vidljiva je u njegovom posljednjem djelu. U njemu je kroz šalu, satiru i pjesmu prikazao stanje šumarstva Vojne krajine.

Njegovom se najvećom zaslugom smatra zalaganje, za-jedno s kolegama Tomićem i Kosom, da se osnuje narodni šumarstveni zavod kojega Šporer zamišlja kao spoj edukativ-nog i stručnog.

Šumari, zaposleni u UŠP Karlovac odali su mu počast po-brinuvši se za postavljanje spomen-ploče na njegovoj rodnoj kući. Uz to, Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac je u suradnji s radnicima iz UŠP Karlovac izdalo prigodnu omotnicu sa ži-gom posvećenu 210. godišnjici rođenja Franje Šporera. ■

HF

D K

arlovac b

r. 1

27

Žig i omotnica izdani u čast Franje Šporera

uredski dio posla prije odlaska na teren


Uređivanje šumaNjeGa ŠuMa

radovi njege u šumama crnoga boraTekst ■ Foto: irena Devčić

Šumski predjel Kekezova draga upravo je jedan od takvih krških terena, a na pojedinim mjestima strmine su i do 30 stupnjeva nagiba. bez šumskog pokrova, takvo tlo vrlo brzo bi se ispralo i erodiralo.

Na području Šumarije Imotski nalaze se prekrasne šume crnoga bora, zanimljive i po tome što su po-jedini dijelovi u potpunosti samonikli. Pošumljava-

nje sadnicama crnoga bora inače je prvi korak u prekidu daljnje degradacije najnepovoljnijih krških staništa. Pošu-mljavanje se obavlja sadnjom sadnica ili sjetvom sjeme-na (osobito na opožarenim površinama). Šumski predjel Kekezova draga upravo je jedan od takvih krških terena, a na pojedinim mjestima strmine su i do 30 stupnjeva na-giba. Bez šumskog pokrova, takvo tlo vrlo brzo bi se ispra-lo i erodiralo. Stoga je na lokalitetu Gospodarske jedini-ce Badnjevica, odjel 93 b, izvršeno pošumljavanje crnim borom koje je odlično uspjelo. Danas se tu nalazi lijepa borova šuma. U podstojnoj etaži pojavili su se crni i bije-li grab, hrast medunac, crni jasen, pomladak crnog bora, drača, smrika i bršljan. Uz rubne dijelove gušće pridola-zi pomladak bora, šibika, kupina i drača. Upravo iz ovog odjela crni bor se proširio i nevjerojatno dobro primio u susjednom odjelu 93 a, koji je također kamenitog tla s po-prilično jakim nagibom. Kako je sastojina nastala sjeme-nom iz susjednih odsjeka, bor se nejednolično proširio pa ima nekoliko čistina gdje se razvila i grmolika vegetacija. Mogu se naći i grupice starijih stabala većih promjera i visina. Od ostalih vrsta ovdje su medunac, grab, jasen, to-pola, kupina i drača.

Njega čišćenjem u sastojinama crnog bora obavlja se prije kulminacije visinskog prirasta, a uklanjaju se de-fektna i prekobrojna stabalca te stabalca koja ometaju ra-zvoj autohtonih vrsta. Njega proredom obavlja se prema naprijed opisanim principima, pri čemu se uz kvalitetna stabla crnoga bora podržavaju i autohtone vrste drveća. Obnova ovih šuma treba uvijek biti usmjerena na pove-ćanje udjela autohtone vegetacije u sastojini. Ove sasto-

jine uz drvoproizvodnu često imaju značajnu zaštitnu i općekorisnu funkciju, te u skladu s time treba utvrditi i način gospodarenja pojedinom sastojinom. Upravo iz navedenih razloga na površini od 10,40 hektara tijekom drugog i četvrtog kvartala ove godine djelatnici Šumarije Imotski provodili su prorjeđivanje sastojina, prvenstveno se rukovodeći zatečenim stanjem na terenu, te zdrav-stvenim stanjem jedinki. Prorjeđivanje se obavilo u korist kvalitetnijih stabala od kojih se očekuje buduća kvalitetna sastojina. Za biljni materijal koji je ostao nakon čišćenja i uklanjanja prekobrojnih stabala i grana uspostavljen je šumski red uhrpičavanjem – objasnila nam je izvršene ra-dove revirnica Zorica Dujmović.

u susjednom odjelu izvršena je njega pod zasto-rom stare sastojine. To znači kako je bilo potrebno izvršiti uređivanje donje etaže na način da se izvrši njega prirod-no pridošlog crnoga bora rubom sastojine, orezati donje grane do visine 2,20 metra visine i ukloniti lako zapaljivo grmlje u korist autohtone vegetacije pod zastorom kro-šanja. Nakon izvršene njege i uklanja biljnog materijala ponovno je uspostavljen šumski red te se biljni materi-jal složio u hrpe. Na ovaj način čuva se osjetljiv ekosustav mediteranskih krških terena koji bi bez ovakvih šuma bio potpuno ogoljen. Na takvim mjestima nastaju bujice i vo-doderine koje uništavaju i ispiru tlo. Dva odjela šumskog predjela Kekezova draga ogledni su primjer očuvanja kra-jolika uz pomoć pionirskih vrsta kao što je bor te postupni povratak autohtone vegetacije koja se javlja u podstojnoj etaži. Radove je prekontrolirao upravitelj Šumarije Živko Bubalo te stručni suradnik za uzgajanje u Direkciji HŠ d.o.o., Marino Bogdanić. Nakon obiđenih radilišta izrazili su zadovoljstvo viđenim i učinjenim. ■

Borova šuma nakon radova njege

iz daljine se vidi uredan šumski red

Bogdanić, Dujmović i Bubalo u obilasku šumskog predjela kekezova draga

predio kekezova draga u Šumariji imotski


Uređivanje šuma


Plaćeni oglasZGloBNi TrakTor HiTTNer ecoTrac 140 V

sa strojem od 140 konja očekuju proboj na strana tržišta

Prošlo je dvije godine od kada je tvrtka Hittner izbacila na tržište zglobni šumarski traktor Ecotrac 140 V, najveći i najsnažniji proizvod ove bjelovarske tvornice koja sve više

ulaže u iskorak prema stranim tržištima. Ecotrac 140 V je mo-deran šumarski stroj koji se prilagođava uvjetima na tržištu, a riječ je o šumskom zglobnom traktoru s pogonom na sva četiri kotača u koji su ugrađeni brojni noviteti kako bi se šumarskim radnicima što više olakšao ionako težak posao u šumi.

Po prvi put tvrtka Hittner počela je s ugradnjom novog, vodom hlađenog četverocilindričnog motora američkog proi-zvođača Cummings, čime su odgovorili na zahtjeve europsko-ga tržišta i visokih ekoloških standarda koji su pred njima po-stavljeni. Kako stroj ima 140 konja, bilo je potrebno prilagoditi i mjenjač jačemu stroju, a to su u Hittneru učinili ugradbom provjerenog Eatonovog mjenjača. Strojem se upravlja pomo-ću servo-upravljača, a tu je i standardna blokada diferencijala bez koje je nemoguće zamisliti posao u šumi u 21. stoljeću. Kao veliku prednost ovoga stroja, šumski radnici ističu mali radijus zakretanja što čini stroj gibljivim, pogotovo u gušćim sastojinama. Prvi prototipovi imali su isturenu kutiju hladnja-ka, što je stvaralo probleme u vidljivosti, no to je popravljeno zaobljenjem prednjeg dijela šasije koja ujedno služi i kao za-štita hladnjaku.

Velika je prednost ovoga stroja i dvobubanjsko vitlo snage 2x100 kN kojim se upravlja elektrohidraulički pomoću daljin-skoga upravljača s joystickom, što uvelike štiti radnike kopča-

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Goran Vincenc, Hittner

še od eventualnih ozljeda koje su najčešće upravo u tom se-gmentu privlačenja.

Kada govorimo o sigurnosti, pojačani krov šasije sada je zaštićen roll – barom što sprječava deformaciju kabine ukoliko dođe do prevrtanja.

razvojni stručnjaci Hittnera poradili su i na unutraš-njosti i komforu. U Ecotrac 140 V ugrađuje se klima-uređaj, zatim je tu i novi pomični stup volana podesiv u svim smjero-vima kako bi olakšali vožnju unatrag i omogućili bolji pregled poslova sa stražnje strane stroja, u krov kabine ugrađuje se kamera čiji snimak radnik, koji upravlja strojem, može gledati na displayu u kabini. Kako bi stroj imao veću iskoristivost tije-kom radnoga dana, na kabini su instalirana bočna, prednja i stražnja LED svjetla koja omogućuju rad i nakon zalaska sunca.

Novina je i ručni gas koji je na ovome stroju elektronski, kao i pedala gasa, dok je na ranijim modelima ugrađivana meha-nička izvedba, a tu je i elektrohidraulična ručna kočnica koja se aktivira prekidačem.

U suradnji s Hrvatskim šumama koje su dvije godine imale prilike testirati Ecotrac 140 V na raznim terenima, od planin-skih uvjeta Like i Gorskog kotara pa sve do brdskih na terenima Bilogore, tvrtka Hittner je slušajući komentare s terena, rješa-vala probleme koji su se pojavili te danas s ponosom mogu reći kako imaju gotov proizvod koji može konkurirati i na naj-zahtjevnijim tržištima. ■

Prošlo je dvije godine od kada su prvi modeli zglobnih traktora Ecotrac 140 V tvrtke Hittner stigle u Hrvatske šume. Riječ je o masivnim zglobnim traktorima sa 140 konjskih snaga predviđenim za rad u sastojinama starijih dobnih razreda te dovršnim sijekovima.

ecotrac 140 u akciji stroj za najzahtjevnija tržištaunutrašnjost kabine


Aktualno


Vijestice iz podružnicauŠp Našice

Tijekom mjeseca listopada izvršen je otkup i sadnja žira, njega pod za-storom krošanja te podizanje ograda. Ukupno je otkupljeno 355.643 kg sje-mena hrasta lužnjaka, 81.530 kg hra-sta kitnjaka, a sveukupno je to 437.173 kg. Za jesen u IV. kvartalu potrebe za sadnicama hrasta lužnjaka iznosile su 102.925 kom., hrasta kitnjaka 157.980 kom., jasen 92.851 kom., bukve 4.500 kom, johe 7.580 kom ili sveukupno 365.836 kom.

Proizvodnja drvnih sortimenata u desetom mjesecu iznosila je 39.886 m3 a ukupna proizvodnja iznosila je 361.158 m3 ili 79 % od plana.

Prodaja drvnih sortimenata u stu-denom iznosila je 34.129 m3 i napla-ćeno je 10,1 mil. kn s prosječnom ci-jenom od 296,34 kn/m3, a od ostalih djelatnosti ostvaren je prihod od 1,4 mil. kn. Sveukupan prihod za deset mjeseci ostvaren je u iznosu od 136,4 mil. kn.

obavljaju se uređivački terenski radovi u šumarijama Voćin, Đurđeno-vac, orahovica i Slatina.

U razdoblju od siječnja do listopa-da na održavanje šumskih prometnica i izgradnju šumskih vlaka utrošeno je preko 5,0 mil. kn. te ugrađeno 27.000 m3 kamena. od investicija utrošeno je 3,5 mil. kn i izgrađeno šest šumskih prometnica donjeg stroja koje su prije bile nedostupne.

Završeni su svi radovi na lovačkim domovima Đedovica i Lacići.

uŠp koprivnica

Tijekom mjeseca listopada realiza-cija sječe i izrade iznosi 27.717 m³.

od uzgojnih radova tijekom ruj-na rađene su pripreme staništa, nje-ge pod zastorom, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 286 ha.

Završen je otkup sjemena te je ukupno otkupljeno 493 kg sjemena hrasta lužnjaka, 7.400 kg hrasta kit-njaka, 2.636 kg sjemena bukve, 5.000 kg plodova crnog oraha i 85 kg češer-čića crne johe.

U rasadnicama su u tijeku radovi

na vađenju sadnica prema planu je-senske sadnje u količini od 701.500 sadnica, a do sada je izvađeno i isporu-čeno 158.300 sadnica.

Na području lovišta VI/6 Peski i VI/9 Repaš uspješno je započela sezo-na skupnih lovova na divlje svinje od-strelom 36 grla tijekom tri lovna dana.

Pregledana je površina od 4.342 ha unutar koje je utvrđena zaraza gubara u III. kategoriji na površini od 1.238 ha za koju zbog male brojnosti nije potrebno provoditi mjere zaštite. određeno je 28 lokacija za praćenje brojnosti ženki mrazovca na kojima su obnovljeni ljepljivi prsteni.

uŠp ogulin

Tijekom listopada na radovima pridobivanja drvnih sortimenata rea-lizirano je 17.629,53 m³ drvne mase, što sa prethodnim mjesecima ove go-dine daje ukupnu sumu izvršenja od 166.380,66 m³ (79,50 % realizacije plana).

Nastavljeni su radovi na njezi i podizanju novih sastojina, te radovi sadnje šumskih sadnica. Realizacija za deset mjeseci ove poslovne godine iznosi 76,96 % odobrenog plana.

U rasadniku oštarije provodi se je-sensko vađenje, klasiranje, pakiranje i isporuka školovanih šumskih i horti-kulturnih biljaka za sadnju na terenu, kao i za daljnju isporuku privatnim šumoposjednicima i proizvođačima božićnih drvaca. U rasadniku se već mogu pogledati i proizvedena božićna drvca, ista se mogu i rezervirati, kako bi koncem godine mogla biti isporuče-na na tržište.

U mjesecu listopadu su izvođeni radovi na izgradnji i održavanju šum-skih prometnica. Nekoliko građevin-skih strojeva i kamiona nalazi se na području Podružnica Karlovac i Ko-privnica, gdje izvode građevinske ra-dove izgradnje šumskih cesta.

uŠp Bjelovar

U deset mjeseci 2016. godine posječeno i izrađeno je 569.710 m3 drvnih sortimenata, prema Planu pro-izvodnje za 2016. godinu izvršenje je 79 %.

ove je godine zabilježen slab urod žira hrasta lužnjaka i kitnjaka, te dobar urod bukvice. Ukupno je preuzeto 52 t lužnjakovog, 31 t kitnjakovog sjemena i 1.150 kg bukvice.

U rasadniku Zdenački gaj u tijeku je sjetva planiranih 20 t žira hrasta lu-žnjaka, a ostatak je unesen u sastojine. Ukupno je za laboratorijsku analizu izdvojeno 26 uzoraka šumskog sjeme-na.

Tijekom listopada od radova boŠ-a izvršene su pripreme staništa na povr-šini od 79 ha, njege pomlatka na povr-šini 124 ha, njege mladika na površini od 67 ha i čišćenja sastojina na povr-šini od 82 ha. Radovi unosa sjemena hrasta lužnjaka i kitnjaka u sastojine u završnoj su fazi.

Prema Programu terenske nasta-ve Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 11. studenoga održana je terenska nastava iz predmeta opća i krajobrazna ekologija za studente druge godine preddiplomskog studi-ja Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša na području Šumarije Viroviti-ca, Šumarije Voćin UŠP Našice i grada Virovitice.

Završena je obnova Poučne staze virovitičke bilogore koja je ostvarena dobivenim novčanim sredstvima na Natječaju za ostvarivanje potpora za razvoj kontinentalnog turizma Hr-vatske turističke zajednice. Turistička zajednica grada Virovitice s partneri-ma Šumarijom Virovitica i Tehničkom školom Virovitica prijavila je projekt obnova Poučne staze virovitičke bilo-gore na natječaj.

uŠp Vinkovci

Proizvodnja drvnih sortimenata za listopad iznosi 30.037 m3. Kumu-lativna proizvodnja za deset mjese-ci iznosi 304.452 m3. Realizacija od prodaje drvnih sortimenata za listo-pad iznosila je 34.619 m3 odnosno u ukupnoj količini za deset mjeseci 321.449 m3.

Realizacija boŠ – a izvršena je u količini od 24.658.911,33 kn. od uz-gojnih radova u tijeku je sadnja jasena i kemijske njege premazivanjem pa-njeva.


Vijestice iz podružnicaU rasadniku Zalužje vrši se vađe-

nje šumskih sadnica hrasta lužnjaka i poljskog jasena za potrebe UŠP Vin-kovci, Našice, Požega, Sisak, Karlovac i bjelovar, a angažirani su radnici pre-ko Centra za posao d.o.o. Vinkovci. U ovom periodu planira se posijati 400 kg jasena.

uŠp Nova Gradiška

S današnjim danom ostvarena je proizvodnja od 318.235,m³ što je 86,71 % od planiranog.

U prošlom razdoblju izvršena je priprema staništa za sadnju na 74 ha, njega mladika na 88 ha, čišćenje sa-stojina na 53 ha te 180 km obilježava-nja gospodarskih jedinica.

U sjemenskim objektima sakuplje-no je oko 150 t sjemena hrasta lužnja-ka, 200 kg sjemena obične bukve i 9 t sjemena hrasta kitnjaka. U rasadniku se vade sadnice poljskog jasena te sadnice hrasta lužnjaka i kitnjaka za vlastite potrebe.

U listopadu je izgrađeno 0,63 km gornjeg stroja šumske ceste Rastova u Šumariji Stara Gradiška te 0,35 km donjeg stroja šumske ceste Topolovka u Šumariji Nova Kapela. od radova na objektima visokogradnje, završavaju se radovi obnove dvorišne zgrade u Šumariji oriovac, a započeli su radovi obnove lugarnice u Prašniku. U rasad-niku Cernik obnovljen je plastenik za rasadničarsku proizvodnju.

odjel za uređivanje šuma radi te-renske i završne radove u gospodar-skoj jedinici Gradiška brda i južni Dilj.

uŠp karlovac

Proizvodnja drvnih sortimenata u desetom mjesecu iznosila je 29.550 m3, a sveukupno za deset mjeseci 272.166 m3 ili 74 % godišnjeg plana.

Prodaja drvnih sortimenata u listo-padu bila je 26.306 m3. Za deset mje-seci ukupno je prodano 284.907 m3 drvnih sortimenata (81 % godišnjeg plana).

Radovi biološke obnove šuma od početka godine ostvareni su u vrijed-nosti od 11,3 milijuna kuna ili 40 % od godišnjeg plana. U listopadu je situira-no 5,03 ha radova pripreme staništa,

195,36 ha radova njege mladih sasto-jina. Ukupno je situirano i 3.741,42 ha radova uređivanja šuma.

U tijeku su terenski radovi na izra-di osnova gospodarenja za Gj Petrova gora-Petrovac, Gj Petrova gora-bu-blen i Gj Suhi Slunj. od Ministarstva poljoprivrede odobrena je osnova gospodarenja za Gj Kozarac Šumarije Gvozd.

Posljednja aktivnost u sklopu pro-jekta “Škola u šumi, šuma u školi” odr-žana je na Petrovoj gori za učenike oŠ “banija” iz Karlovca.

U Karlovcu je 21. listopada 2016. održan znanstveni skup odjela za pri-rodoslovlje i matematiku Matice hr-vatske “Hrvatski prirodoslovci 25” na kome je iz područja povijesti šumar-stva prezentiran rad pod naslovom “Franjo Šporer – promicatelj šumar-skog obrazovanja u Hrvatskoj”.

uŠp požega

Izvršenje sječe i izrade u listopadu iznosi 18.843 m3.

Proizvodnja tucanika i ostalih frak-cija u listopadu iznosi 6.450 m3. Iz ka-menoloma u ovom periodu je otpre-mljeno vlastitih 5.785 m3.

Izvršena je izgradnja gornjeg stroja šumske ceste u dužini od 2,00 km. Iz-gradnja i održavanje šumskih traktor-skih vlaka izvršena je na dužini od 8,69 km. održavanje šumskih prometnica izvršeno je u vrijednosti 156.000 kn.

U listopadu su od uzgojnih radova izvršeni: pripremni radovi na površini

od 23,51 ha, njega mladika na površini od 17,51 ha, pošumljavanje i popunja-vanje na površini od 35,01 ha.

odjel za uređivanje šuma izvršio je terenske radove za gospodarsku jedinicu južna Krndija Kutjevačka na površini od 136,00 ha. Izvanredna re-vizija izvršena je u gospodarskim je-dinicama: Poljadijske šume za površi-nu od 795,00 ha, Hartić (UŠP Split) za površinu od 2.328,00 ha, Stražbenica (UŠP Split) za površinu od 2.599,00 ha i Čemernica (UŠP Split) za površi-nu od 1.426,00 ha. Izvršeni su teren-ski radovi za gospodarsku jedinicu Donji krš (UŠP Split) na površini od 2.801,00 ha.

uŠp Zagreb

U tijeku su uzgojni radovi sadnje sadnica. Veliki problem u nizinskim dijelovima predstavlja poplavna voda koja je nadošla sredinom stu-denog i zbog koje se ovi radovi mož-da neće moći obaviti do proljeća.

U rasadnicima je još uvijek u ti-jeku preuzimanje šumskog sjeme-na (žira, bukvice, poljskog jasena) i otprema žira prema šumarijama. Također je u tijeku sjetva sjemena za potrebe rasadničke proizvodnje kao i vađenje šumskih i ukrasnih sadnica uz otpremu na terene gdje je mogu-ća sadnja.

Sječa i izrada drvnih sortimenata od početka godine izvršena je u koli-čini 314.926,08 m3. U tijeku je izrada Plana poslovanja za 2017. godinu.


Vijestice iz podružnicaDeForesTacija

Hoće li Haiti postati prva država koja će propasti zbog deforestacije?Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Google earth, arhiva

Uragan Matthiew koji je početkom listopada poharao zapadni dio otoka Hispaniola koji dijele dvije

države, Haiti i Dominikanska Republika ostavio je iza sebe više od 900 mrtvih, uništene kuće i usjeve, infrastrukturu te brojna klizišta koje su po tko zna koji put uzrokovala bujice. Zanimljivo, sve se to dogodilo sa zapadne, haićanske strane Hispaniole. Haiti je inače najsiromašnija država zapadne hemisfere te država koja se nalazi na rubu propasti koju je uzroko-vala dugogodišnja devastacija prirodnih dobara, nadasve šuma te klimatske pro-mjene i elementarne nepogode od kojih je, vjerojatno najveća, čitav niz korumpi-ranih političara na čelu države zbog kojih je Haiti doveden u situaciju u kojoj, bez strane pomoći, neće moći opstati. No programi svjetskih organizacija koje po-mažu Haitiju, za sada ne daju rezultate.

Cijela priča o deforestaciji Haitija započela je u kolonijalno doba dono-šenjem kultura kave 1730. godine. U to vrijeme, Haiti je bio bogata francuska kolonija u kojoj su se, osim kave, uzga-jali još i indigo, duhan te šećerna trska čime se uglavnom financirala skupa i rastrošna kraljevina u doba Louisa XV. i Louisa XVI. Kako bi stvorili što više nov-ca, šume su se sjekle radi stvaranja po-ljoprivrednih površina navedenih mo-nokultura koje su iscrpljivale nestabilno tropsko tlo, što je dovelo do prvih ero-zija. Početkom 19. st. došlo je do pobu-

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u suradnji s Hr-vatskim šumama d. o. o., Službom za zaštitu na radu i UŠP Zagreb odr-žao je zanimljivu terensku eduka-ciju specijalizanata medicine rada na području gospodarskih jedinica Stupnički lug (sječa i izrada) i Šilja-kovačka Dubrava I (izvoženje forvar-derom).

Šumariju Velika Gorica lugarnicu Krušak posjetili su prvaščići sa svojim učiteljicama iz oŠ Voltino.

uŠp Buzet

od radova biološke obnove šuma u proteklom razdoblju u Šumariji Pa-zin završeni su radovi pošumljavanja i podizanja sadnicama hrasta medu-nca, u Gj Motovun. Započeli su radovi sanacije i obnove šuma u sklopu koje su planirani pripremni radovi te sad-nja hrasta cera u Tuly-eve cijevi, na površini od 6,82 ha. Prethodni radovi pridobivanja drva iz šume su, od stra-ne ugovorenog izvođača, još uvijek u tijeku.

Djelatnici Šumarije Rovinj sad-njom sadnica hrastova crnike i me-dunca u štitnike privode kraju ra-dove rekonstrukcije i konverzije. Ujedno završetkom turističke sezo-ne intenzivirali su se radovi hortikul-ture i urbanog šumarstva vezani za uređenje auto-kampova i turističkih naselja na području grada Rovinja i općine bale. Tijekom čitavog listo-pada, a zaključno sa 8. 11. 2016. go-dine radnici Šumarije buje vršili su sadnju sadnica hrasta medunca na području šumarije.

Na području Šumarije buje tako-đer se izvršavaju radovi popunjavanja sadnicama hrasta medunca u Tulyeve cijevi.

Šumarija opatija-Matulji trenutno obavlja proizvodne procese F1 i F2 na području Gj Lisina dok se na području Gj Veprinačke šume vrše radovi popu-njavanja sadnicama bukve. Paralelno s radovima popunjavanja vršimo i ra-dove sakupljanja sjemena bukve na području GJ Lisina.

uŠp Delnice

Za posljednja dva mjeseca UŠP Del-

nice preostalo je za izvršiti oko 60.000 m3 od Plana proizvodnje jer je prvotni plan rebalansiran za oko 15.000 i sada je na 510.000 m³ neto drvne mase. I dalje se radi svim vlastitim kapacite-tima u šumarijama u kojima se poja-vio napad smrekovih potkornjaka. Do sada je ukupno doznačeno gotovo 70.000 m³ smrekovih stabala. U na-dolazećem razdoblju organizirat će se unutar Podružnice ispomoć najpo-trebitijim šumarijama kako u doznaci tako i u sječi i privlačenju napadnutih smrekovih stabala.

otprema drvnih sortimenta ide bez većih problema, a o čemu govori i činjenica da je od početka ove godine otpremljeno preko 500.000 m³ drvnih sortimenta i da je već izvršen količinski Plan prodaje. To je najveća otprema drvnih sortimenta od postanka Hrvat-skih šuma.

Problem postaju vrlo loše vremen-ske prilike koje na ovom području vladaju od početka desetog mjeseca. Prije nekoliko dana pao je i prvi snijeg koji je na višem predjelima bilo i preko 30 cm.

Veliki obim poslova odradilo je i naše lovno osoblje u naša dva lovišta, bjelolasica i Smrekova draga. Ukupno je do sada tijekom ove godine odstri-jeljeno 25 medvjeda. Stečeno je 13 krzna u vrijednosti zlata, 4 krzna u vrijednosti srebra, 2 trofeja u bronci i 6 trofeja bez medalje. Znakovito je da je čak 7 trofeja stečeno u vrijednosti preko 400 CIC točaka. I tijekom ove godine odstrijeljeno je i 28 grla jelen-ske divljači.

uŠp sisak

U sastojine je uneseno oko 100 tona žira. Priprema staništa izvršena je na 68 ha. Njega mladih sastojina iz-vršena je na 41 ha. Podizanje i održa-vanje ograda u dužini od 2,5 km, pror-jeđivanje mladih sastojina izvršeno je na 41 ha. Pripreme za prihvat oko 750.000 sadnica (trapovi).

Realizirana sječa u razdoblju od 19. 10. do 17. 11. 2016. godine iznosi 36.753,00 m³. ■


Zanimljivosti

Prema dokumentima iz 1923. go-dine 60 % Haitija bilo je prekrive-no šumom, no 2006. godine osta-lo je svega 2 % šumskih površina. još od vremena kolonijalizma, Haićani uništavaju svoje šume što je zbog nebrige države dove-lo do situacije u kojoj bez obnove ekosustava, neće moći opstati niti društvo, a samim time niti drža-va. još jedan primjer i upozorenje svima ostalima što će se dogoditi ukoliko nastavimo s uništava-njem planeta.

ne crnih robova i na kraju do revolucije gdje je većinsko crnačko stanovništvo u krvavom masakru istjeralo manjinske francuske, bjelačke, vlasnike farmi. Kako bi spriječili odmazdu, nova haićanska vlada pristala je plaćati 90 milijuna fra-naka odštete Francuskoj, a novac je do-lazio uglavnom iz trgovine drvom koje se, kao što je i običaj u kriznim situacija-ma, sjeklo prekomjerno.

iako više nisu bili kolonija, nova je vlada neravnopravno razdijelila zemlju ostavljajući siromašnim seljacima mar-ginalne parcele, uglavnom na strmim padinama između 200 i 600 metara nadmorske visine, između zona uzgoja kave (više nadmorske visine) i ostalih poljoprivrednih kultura. Kako ta zemlja ruralnom stanovništvu nije bila dovolj-na za prehraniti obitelji, krenule su nove sječe i to upravo na strmim padinama, posebno osjetljivima na eroziju, što je nastavljeno sve do 1980. godine. Usli-jedile su brojna pomicanja tla koja su u potpunosti izmijenile strukturu slojeva tala te promijenile horizonte u mjeri gdje je neplodno tlo prekrilo ono plod-no.

Veliki problem predstavlja i prevelika ovisnost o drvnom ugljenu kao energen-tu koji koristi gotovo sve ruralno stanov-ništvo, a nakon uragana Hazel, koji je 1954. godine poharao Haiti, što je uzro-

kovalo masovni egzodus seoskog sta-novništva u gradove, narasla je potreba za energijom koja se uvelike proizvodila baš iz drvenog ugljena. Kako Haiti proi-zvodi čak 60 % svojih potreba za energi-jom iz drvenog ugljena, nastala je cijela industrija proizvodnje tog energenta, što je ponovno dovelo do povećane sječe šuma. U to je vrijeme deforestacija već bila ozbiljan problem, a država je polaga-no tonula u put bez povratka.

prema podatcima usaiD-a tre-ćina svih površina Haitija doživjela je nekakav oblik erozije, a najgore je

u jugoistočnom dijelu države gdje na gotovo 60 posto površina ne postoji površinski sloj tla (A horizont), već se na površini nalazi teški i manje plodni sloj (B horizont) dok se na 20 posto povr-šina nalazi unutarnji sloj zemlje (C ho-rizont). U prilog tomu govori činjenica kako su dubinske stijene lapora i bazalta na nekim područjima izašle na površi-nu. Haićani to komentiraju činjenicom “kako su planine ostarjele te im kosti vire iz suhe, naborane kože”. Na godiš-njoj razini, erozija uništi 61 km² gor-njeg, najplodnijeg sloja tla, no uništava i druge infrastrukturne objekte poput cesta, brana, kanala za navodnjavanje, a često i cijela sela.

Erozije, koje su posljedica preko-mjerne sječe drva, koja je opet posljedi-ca intenzivne i neplanske poljoprivrede, nisu samo uništile kuće, polja i infra-strukturu ove zemlje, već su i zagadile brojne prirodne izvore vode što pred-stavlja dodatni ekološki problem.

Veliki problem je i šverc drvenim ugljenom u susjednu Dominikansku Republiku gdje je on radi reguliranih pravila proizvodnje znatno skuplji. Tjed-no se preko granice prošverca čak 115 tona drvenog ugljena proizvedenog iz šuma Haitija a lokalno stanovništvo se opravdava kako im je to jedini način da prehrane obitelj.

Zbog intenzivnog uništavanja pri-rodnih resursa i globalne promjene kli-me, Haiti je na udaru velikih prirodnih nepogoda koje dodatno uništavaju krh-ki ekosustav. Sve to tvori začarani krug koji za posljedicu ima deforestaciju ci-jele jedne države što ju definitivno vodi u propast.

Vlada Haitija čini malo ili ništa kako bi pošumljavanje postao impe-rativ. Organizacije poput USAID-a su

Na granici Haitija i Dominikanske republike vidljivi su razmjeri deforestacije

Drveni ugljen razlog je deforestacije u 21. stoljeću


1980. godine pokušale su agrošumar-skim programima potaknuti pošumlja-vanje putem poticaja farmerima gdje je planirano posaditi 25 milijuna raznoga šumskog drveća, no veliki projekt ne-slavno je završio jer su farmeri za svako posađeno stablo posjekli sedam novih.

Tekući problem je naći alternativu za drvo kao energent. Nekoliko svjetskih agencija i proizvođača solarnih panela radi na rješenju tog problema, no pozi-tivni efekti njihovih radnji još uvijek nisu vidljivi.

Najbolji pokazatelj lutanja u rješe-njima bila je humanitarna pomoć upu-ćena na Haiti nakon razornog potresa 2010. godine kada je ionako siromaš-na država doslovno bačena na koljena. Humanitarne organizacije su se bez ikakvoga plana i suradnje doslovno tu-kle tko će izgraditi više škola i bolnica u malenim mjestima koja su već tada bila opterećena velikim demografskim od-ljevom. Posljedica je bila da su sela od 1000 stanovnika u kratkom razdoblju dobila dvije bolnice i tri škole u kojima nije imao tko raditi jer nije bilo dovolj-no obrazovanog kadra kao niti stanov-ništva koje je pobjeglo iz svoga mjesta trbuhom za kruhom.

Iako se situacija posljednjih nekoliko godina promijenila na bolje, no s ob-zirom na uloženi novac koji višestruko premašuje uloženo od očekivanog, pi-tanje je može li do sada učinjeno zau-staviti egzodus stanovništva te bankrot ove karipske države koja bi po svemu trebala biti raj na zemlji. ■

ZanimljivostiMuke po aloHToNiM ŠTeTNiciMa

ekosustavi ugroženi napadima invazivnih stranih vrstaTekst: irena Devčić ■ Foto: arhiva

Ubrzani rast trgovine, transporta i putovanja u dvadesetom stoljeću imao je za posljedicu širenje mnogih vrsta Zemljom i snažan kontinui-ran rast broja vrsta unesenih u nove regije. Kako navodi Državni zavod za zaštitu prirode, globalno gledajući smatra se da su invazivne vrste, uz izravno uništavanje staništa, najveća opasnost za bioraznolikost po-dručja.

Invazivne strane vrste mijenjaju naš okoliš i utječu na biološku raznolikost, a otkako je svijet postao globalno selo

problem je sve prisutniji i sve ga je teže izbjeći. Vizure na koje smo navikli ne-staju pod napadom unesenih stranih vrsta. Prije dvije godine to su bila stabla košćele u biogradskog primorju koje je napala azijska strizibuba, danas su to kaštelanske palme koje se suše zbog napada crvene palmine pipe. I ovdje je riječ o štetočini azijskog podrijetla koja se svijetom proširila trgovinom zara-ženim sadnim materijalom. Početkom jeseni alarm je stigao i iz Slavonije te Zagreba i okolice, a riječ je bila o azij-skim bubamarama. Iako nisu štetne za drveće i biljke, opasne su za čovjeka. Azijske bubamare puno su agresivni-je i invazivnije u odnosu na naše vrste i ne smiju se dirati golim rukama. Nisu nimalo bezopasne jer kontakt sa žutom tekućinom koju za sobom ostavljaju može biti okidač za alergijsku reakciju dišnih putova ili osipa na koži. Stručnjaci stoga preporučuju da se, ako primijeti-te kako u većem broju pokušavaju ući u kuću, oboružate rukavicama, eliminira-te ih insekticidima, pa sakupite metlom ili usisivačem i bacite u vodu ili zahod-sku školjku. Pokušajte svakako izbjeći izravan dodir. Okršaj s njima imala je i autorica ovog teksta, iako smo u prvi tren smatrali da se radi o našim vulgaris bubamarama, njihova brojnost, veličina i boja uvjerila nas je u suprotno. Nasta-nile su se uz prozorske okvire dnevnoga

erozija u tropima

azijska strizibuba

boravka i očito ovdje namjeravale pre-zimiti.

prema definiciji strana vrsta je nezavičajna vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekološkom su-stavu nekoga područja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Sinonimi za stranu vrstu su – alohtona, nenativna, nezavičajna, eg-zotična, introducirana ili unesena vrsta. Prema Zakonu o zaštiti prirode invaziv-na strana vrsta je ona čije naseljavanje ili širenje ugrožava bioraznolikost ili zdravlje ljudi ili uzrokuje gospodarsku štetu. Kako navodi Državni zavod za zaštitu prirode, globalno gledajući sma-tra se da su invazivne vrste, uz izravno uništavanje staništa, najveća opasnost za bioraznolikost područja. Ubrzani rast trgovine, transporta i putovanja u dva-desetom stoljeću imao je za posljedicu širenje mnogih vrsta Zemljom i snažan kontinuiran rast broja vrsta unesenih u nove regije. Unošenje invazivnih vrsta, odnosno biološka invazija nije, među-tim, pojava modernog vremena. Velike migracije ljudi, trgovina i transport odu-


Ekologijavijek su bile popraćene širenjem vrsta izvan područja njihove rasprostranje-nosti. Od otkrića i kolonizacije Novog svijeta problem stranih invazivnih vrsta ubrzano raste, da bi u dvadesetom sto-ljeću postao jedna od glavnih prijetnji u očuvanju bioraznolikosti. Problemom invazivnih vrsta intenzivnije se počelo baviti zadnjih desetljeća. Kroz veliki eu-ropski međudržavni projekt DAISIE (De-livering Alien Invasive Species Inventories for Europe) na području Europe zabi-lježeno je više od 11.000 stranih vrsta. Od svih njih izdvojeno je “100 najgorih”, invazivnih, među kojima su mnoge pri-sutne i u Hrvatskoj. Većina tih vrsta une-sena je iz Sjeverne Amerike ili Azije.

kontrola invazivnih vrsta i sma-njivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekosustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite pri-rode u Europi. Stranu invazivnu vrstu,

da neće biti moguće iskorijeniti takve vrste na troškovno učinkovit način. Me-đutim, vrste su uvrštene na Unijin popis jer bi se moglo spriječiti njihovo daljnje unošenje ili širenje na području Unije; promicati rano otkrivanje i brzo iskor-jenjivanje tih vrsta na područjima gdje još nisu prisutne ili široko rasprostranje-ne te upravljati tim vrstama u skladu sa specifičnim okolnostima u predmetnoj državi članici, uključujući ribolovom, lovom ili bilo kojom drugom vrstom pri-kupljanja za konzumaciju ili izvoz, ako se te aktivnosti provode u okviru nacio-nalnog programa upravljanja.

Na području Mediterana palme su već desetljećima poseban ukras mnogih gradova i mjesta, stoga je nji-hovo masovno uklanjanje ove jeseni izazvalo veliku pažnju i zabrinutost u Kaštel Kambelovcu. Palme su se poče-le sušiti, a pregledom je ustanovljeno kako se radi o crvenoj palminoj pipi. Vidljivi simptomi pojave ove štetoči-ne jesu obješeni listovi palme u obliku kišobrana, dok se kao posljedica ishra-ne ličinki na palmama javlja simptom rezanja škarama. Jedan od simptoma također su i rupe pri bazi listova palme. Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) invazivni je štetnik koji na najagresivniji način napada palme, a širi se velikom brzinom poput infekcije. Cr-vena palmina pipa najviše vrši zarazu u vrijeme vegetacije, od kraja ožujka pa sve do prosinca. Veći broj štetnika pal-mine pipe pojavio se u Hrvatskoj prije nekoliko godina, a napala je palme u Ši-beniku i okolici, Opatiji, Umagu, okolici Dubrovnika, nekim otocima i drugdje.

nažalost, gotovo nikad nije moguće ukloniti iz staništa u koje se proširila, osim na otocima te na ograničenim dijelovima kopna, jer je to uglavnom ekonomski neisplativo. Zato je važno rano otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivne strane vrste u ekosustavu, a hitne mjere kontrole širenje i uklanja-nja najčešće su jedine učinkovite mjere borbe protiv takvih vrsta. Provedbenom uredbom Europske komisije od 13. srp-nja 2016. donesen je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji. Uvrštenjem na Unijin popis želi se učinkovito spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru ili ublažiti njihov štetan učinak. Unijin popis kao prioritet uklju-čuje invazivne strane vrste koje još nisu prisutne ili su u ranom stupnju invazije te je vjerojatno da će imati znatan štetni učinak, te invazivne strane vrste koje su već nastanjene u Uniji i imaju najzna-čajnije štetne učinke. Neke od tih vrsta već su nastanjene na području Unije ili čak široko rasprostranjene u pojedinim državama članicama te ponekad mož-

azijska bubamara

Pretpostavlja se da su ovi nametnici sti-gli na uvoznim biljkama i pokazali su se poprilično agresivnima. Od jednog za-raženog stabla u godinu dana zaraza se proširi na palme u krugu od deset kilo-metara. Od ovog nametnika nastradao je veliki broj palmi diljem mediteranskih država, pa je broj palmi na Mediteranu prepolovljen. Zaražene palme tretira se biološkim i kemijskim metodama. Samo u početnoj fazi postoje šanse za oporavak palminog stabla, a palmina pipa nema prirodnog neprijatelja.

Hrvatska je u skladu s europskom re-gulativom donijela vlastiti akcijski plan zaštite palmi, u kojem stoji da zaraže-nim palmama treba stručni tretman, o čemu se uglavnom brinu fitoinspektori.

prema preporuci fitoinspektora kaštelanske nadležne službe kontro-lirale su stanje palmi, a tretiranje koje je provedeno, dio je preventivne zaštite. No u međuvremenu je ipak došlo do ši-renja zaraze, a jedan od razloga je i taj što se palme ne tretiraju na privatnim zemljištima. Ipak, mnogi vlasnici ne-tretiranih palmi, kada su uočili obolje-nje stabala uklanjali su takve grane, no time su, kazuju stručnjaci, zarazu samo proširili. Struka nalaže da se zaražena stabla u potpunosti uklone, zakopaju na nekoliko metara dubine ili zapale. Baš kao i nakon napada azijske strizibube. Iako novih napada na području Zadar-ske županije više nema, monitoring se i dalje provodi. Da netko ne bi pomislio kako štetočine pristižu isključivo iz azij-skih područja još je jedan opasan pal-min štetnik iz Južne Amerike. Radi se o leptiru naziva palmin drvotoč (Paysan-disia archon), a na Mediteran je stigao 2001. godine preko Španjolske. Palmina crvena pipa ima ličinku koja izjeda pal-mu, dok palmin drvotoč ima gusjenicu, a u pravilu ih se ne može istodobno naći na zaraženoj palmi. Palmina crve-na pipa preferira kanarsku datulju, dok je palminom drvotoču draža visoka i niska žumara. Procijenjeno je da šte-ta koju strane invazivne vrste godišnje uzrokuju u 27 zemalja članica EU iznosi između 9 i 12 milijardi eura. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekosustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi. Europ-ska komisija radi na novim zakonskim propisima kojima bi se stvorila osnova za prevenciju i borbu protiv invazivnih stranih vrsta. ■

crvena palmina pipa

palmin drvotoč

izvor na Vranjevini


Zaštita prirodeopćekorisNe FuNkcije ŠuMa ŠuMarije DaruVar

Veliko bogatstvo na malome prostoru

Važnost šume za ljude je neosporna. Ne samo jer su izvor kisika i prirodnog građevnog materijala, nego su od iznimnog značaja za obnovu organizma i dodir mo-

dernog čovjeka s prirodom. Prema nekim studijama kao što je svojevremeno objavio prof. dr. sc. Ivica Tikvić, 80 do 90 % re-kreacijskih funkcija šuma odnosi se na hodanje u šumama. U Šumariji Daruvar ne samo da se nalaze široke i uređene staze, ona nudi i razne kulturne i edukativne sadržaje.

Jedna od prvih asocijacija na Daruvar zasigurno su toplice, lječilište namijenjeno fizičkom, ali i duhovnom oporavku. Ali to nije sve što nudi ovaj multikulturalni gradić. Na internetskoj stranici Daruvarskih toplica uz pojam rekreacija nalazi se fo-tografija šume s lijepo uređenom stazom. Riječ je o Rimskoj šumi koja se nalazi nadomak središta grada. U gospodarskoj osnovi Vrani kamen Šumarije Daruvar Rimska šuma vodi se kao šuma posebne namjene, odnosno park-šuma. Nju čini izdvojeni kompleks autentične šume smješten u samome gradu koji se prostire na 20,58 ha. Živući ostatci nekadašnje šume nalaze se i u gradu. Primjeri su veliki stari hrast i grab stiješnjeni između zida i natkrivenog ulaza u poznato lječilište. Rimsku šumu, karakteriziraju hrast kitnjak i obični grab, a po

Tekst ■ Foto: Marija Glavaš

Gospodarska jedinica Vrani kamen na istoku Šumarije Daruvar, Uprave šuma Podružnice bjelovar idealno je mjesto želimo li nekome na licu mjesta pojasniti pojam i značaj općekorisnih funkcija šuma. ovdje se isprepliću i upotpunjavaju zdravstvena, hidrološka, turistička, rekreacijska, sportska, duhovna, kulturna, po-vijesna i druge funkcije kroz koje šume pridonose kvalitetnijem životu svih nas.

brojnosti slijedi bukva. Od manje zastupljenih autohtonih vr-sta drveća tu su klen, gorski javor, divlja trešnja i lipa. Obzirom da se Rimska šuma nalazi u samome gradu, na nekim se dije-lovima sreću unesene vrste kao što su bagrem, platana, obič-na smreka, zelena duglazija i nekoliko vrsta borova. Nabrojene vrste uobičajene su za kontinentalnu Hrvatsku, a biljne vrste koje čine Rimsku šumu i Daruvar jedinstvenima su zeljanice, točnije orhideje. Zato šetači koji se u ovoj park-šumi zateknu u proljeće imaju dodatni estetski ugođaj. Uz to imaju priliku proširiti svoje znanje botanike pa je ovo primjer gdje se upot-punjuju zdravstvena, rekreativna, estetska i edukativna funk-cija šuma. U Rimskoj šumi raste desetak vrsta orhideja i sve su strogo zaštićene.

Zašto je ovaj dio šume ostao izdvojen od šumskog kompleksa koji se prostire jugozapadnim dijelom Papuka nije sigurno. Vjerojatno razlozi leže u činjenici da je lokacija bila nepovoljna za prenamjenu u poljoprivredno zemljište i da je šuma ostala neposječena kako bi pružala dodatnu rekreaciju pacijentima i izletnicima.

Lijep primjer utjelovljenja rekreacijske, sportske, zdrav-stvene, društvene i socijalne funkcije šume zaživio je počet-


Zaštita prirode

kom listopada kada je po prvi put na Petrovom vrhu, koji se također nalazi u gospodarskoj jedinici Vrani kamen, održana trka Ždral trail. Kao što je bilo navedeno u pozivu, cilj je bio pokrenuti što veći broj ljudi na boravak u prirodi, na aktivnost i ugodno druženje u takvom okruženju te da što više ljudi iz uže i šire okolice vidi koliko je lijepa priroda njihovoga kraja. Time su odlično opisane neke od općekorisnih funkcija šuma. Sastanak sudionika bio je ispred planinarskog doma koji su šu-mari gradili tijekom 1958. godine o čemu svjedoče tekst i crno bijela fotografija u šumskoj kronici. Rekreacijske i zdravstvene koristi koje daje Rimska šuma svojevremeno su koristili i naši najpoznatiji skijaši Janica i Ivica Kostelić. Upravitelj Darko Ba-karić istaknuo je odličnu suradnju s Gradom Daruvarom i Tu-rističkom zajednicom Daruvar – Papuk. Kao primjer je naveo kako su ove godine osigurali sredstva za izradu novih stolova i klupa jer su stare vidljivo dotrajale.

Na vodonosnom području kakvo je daruvarsko snažno se očituje i hidrološka funkcija šuma. Poznato je da su šume naj-moćniji kopneni prirodni pročistači voda te kako šume utječu na sprečavanje erozija i bujica, klizanje zemljišta i akumulira-nje podzemne vode. Vode koje krase gospodarsku jedinicu Vrani kamen nešto su osobito, a osim hidrološke funkcije, nose i duhovno pa i povijesno značenje. Najbliži gradu je ure-đeni izvor Julis Brum u Rimskoj šumi. Nazivaju ga i izvorom ljubavi, a prema legendi, onaj tko popije vode s ovog izvora, zaljubit će se. Sjeveroistočno od Rimske šume stazom koja se lagano uzdiže dolazi se do drugog uređenog izvora. Izvor Vranjevina nalazi se u 116 a odsjeku koji se kao i 155 odjel, tj. Rimska šuma vodi kao šuma posebne namjene. Ipak u no-voj je gospodarskoj osnovi za Rimsku šumu propisana mala količina prethodnog prihoda, no kako i do sada, težište je na sanitarnim sječama i održavanju postojeće infrastrukture. Za Vranjevinu, prema propisanim smjernicama, ne treba provo-diti nikakve uzgojne radove tijekom prvog polurazdoblja, već sastojinu treba prepustiti njezinom prirodnom razvoju.

ono po čemu je Šumarija Daruvar jedinstvena i naj-veći razlog zbog kojega se predio Vranjevina vodi kao šuma posebne namjene je rasjedni strukturni strmac. Njegove stijene čine dijagenetski dolomiti iz srednjeg trijasa starosti 230 milijuna godina. To čini ovu lokaciju rijetkom, odnosno netipičnom za kontinentalnu Hrvatsku i zbog toga je klasifi-cirana kao geomorfološki lokalitet. To znači da spada u manja područja s vrijednim geomorfološkim oblicima i reljefnim

procesima koja imaju znanstvenu, edukativnu, ekonomsku i estetsku vrijednost. Na udaljenosti od desetak metara ponad strmca prokopano je korito kanala pa niz strmac pada voda. Osobit izgled daju mu i tri brade obrasle mahovinom koje u geološkom žargonu označavaju sedrene oblike koji vise u smjeru pada vode. Dokaz da je oko Vranjevine očuvan okoliš je pokus u svrhu kojega su uzeti uzorci s izvora potoka Vranje-vine i s podnožja vodopada. Analiza je pokazala jasnu razliku u tvrdoći vode između uzoraka. Ista je dokaz da se sedra još uvijek taloži na strmcu što je omogućeno zahvaljujući neza-gađenosti.

Voda u kanalu, kako navode u članku Zavoda za fizičku ge-ografiju na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, presušuje svakih pet do šest godina, a zatim se ponovo pojavljuje zadr-žavajući vodu oko godinu dana. Navodni uzvodni tok kanala moguće je posljedica naglog usporenja i nagomilavanje vode na vrhu strmca i istodobnog povećanja u nadmorskoj visini u smjeru u kojem se pruža kanal. Tome vjerojatno doprinosi i premalen kapacitet kanala obzirom na količinu vode.

Budući da je voda nužna za opstanak čovjeka, ima zasebno mjesto u životu svakoga od nas i ovdje dolazi do prožimanja više općekorisnih funkcija šuma. U Daruvaru postoji knjižica u kojoj je opisano kako se na Vranjevini 1958. godine okupilo čak 2.500 planinara te je održano orijentaciono natjecanje na kojem su Daruvarčani osvojili prvo mjesto. Jedan se umirov-ljenik sjeća kako je kao izviđač sudjelovao u popravljanju dr-venih stolova i klupa. Također se sjeća procesija koje su vodile do izvora, a koje su za svrhu imale dozvati kišu. Vjerovalo se da nikada ne presušuje i da je stoga svet, a primjer predstavlja duhovnu dimenziju kakvu pruža šuma i šumska voda. Izletište je potpuno uređeno lani kada su Hrvatske šume d.o.o. pružale svu aktivnu potporu. Izrađeno je drveno stepenište koje vodi do podnožja strmca, postavljene nove klupe i stolovi, zaštitna ograda i dvije poučne ploče.

općekorisnoj funkciji poboljšanja zraka prožima sve do sada navedeno. Šume koje okružuju Daruvar tome doka-zano uvelike doprinose. Već duže vremena se ozbiljno raz-matra mogućnost zvjezdarnice na području Daruvara, a to pretpostavlja izostanak svjetlosnog zagađenja i potpuno čist

uređeni izvor julius Brum u rimskoj šumi

arheološki lokalitet stari slavik


Zaštita prirodeje ista izvršila terensku procjenu. Jakovljević se nada da će se radovi nastaviti i iduće godine jer je Grad Daruvar već poslao projekt na natječaj Ministarstva kulture. Do sada su radnici Šumarije Daruvar pomagali konzervatorima na način da su raščišćavali zidine Dobre kuće, obrambenih zidina srednjevje-kovne tvrđave do koje se dolazi dolinom rijeke Toplice, a nalazi se na udaljenosti 8 km od Daruvara.

Šumarija je sudjelovala u pisanju tekstova, osmišljavanju izgleda i davanju drvne građe za osamnaest edukativnih plo-ča za poučnu stazu koja je u jedinici Vrani kamen osvanula u rujnu 2014. godine. Svim je radovima prethodio sastanak koji je sazvao Grad Daruvar te izdavanje posebnih uvjeta koji su uvršteni u osnovu gospodarenja.

Upravitelj Šumarije Darko Bakarić napisao je tekstove za tri ploče koje se odnose na posebnosti Rimske staze i šumski ekosustav, a ustupio je i fotografije.

Šumarija je po pitanju obrazovanja vrlo aktivna te radnici rado posvećuju svoje radno vrijeme djeci vrtićkog i osnov-noškolskog uzrasta. Redovno se uključuju u program Škola u šumi, šuma u školi čiji su idejni začetnik Hrvatske šume d.o.o. i tada vode najmlađe po poučnoj stazi, a nešto stariju djecu i do Petrovog vrha. U tu svrhu je UŠP Bjelovar svojevremeno izradila i film naziva Od žira do žira. Ove su godine sudjelovali u projektu EYD2015: Budućnost kakvu želimo koji je financi-rala EU i koji predvodi zamjenica gradonačelnika Ivana Dje-dović, a posvećen je mališanima vrtićkog uzrasta. Mališani su tom prilikom upoznati s velikim prirodnim i kulturnim bogatstvom njihovog zavičaja.

Prilikom nastave u prirodi šumari svakako spomenu naj-starije, najveće i najljepše stablo ginka u Hrvatskoj kao veliku dendrološku vrijednost naše zemlje. Riječ je o muškom pri-mjerku sađenom za vrijeme izgradnje dvorca Janković 1777. godine. Dvorac je izgrađen za grofa Antuna Jankovića koji je osnovao današnji Daruvar te je zbog toga najvažnija povijesna osoba grada. Uz muški primjerak ginka čije deblo mjeri impo-zantnih sedam metara nalazi se visoko i vitko žensko stablo ginka. Stabla su nazvana Adam i Eva, a Adam je kao spomenik prirode zaštićen 4. listopada 1967. godine.

U Šumariji naglašavaju kako sve brojniji posjetitelji koje sve češće sreću u šumama o kojima brinu, izražavaju zadovoljstvo uređenjem i ugođajem. ■

zrak. Svjedoci tvrde da su u rijeci Toplici, koja protječe gra-dom, nedavno vidjeli obitelj vidri što znači da im je i izvan prirodnog staništa, tj. šumskih vodenih površina dovoljno čisto. Dokaze je ipak najlakše pronaći u šumi na kori drveća i nadgrobnim spomenicima Židovskoga groblja. Lišaji se pojavljuju isključivo na mjestima gdje je zrak čist.

Ipak, zbog nesavjesnih sugrađana, Daruvarčani već niz godina sudjeluju ne samo u projektu Zelena čistka, koja predstavlja najveći ekološki volonterski projekt u Hrvatskoj, već se učenici osnovnih i srednjih škola i članovi raznih udruga sastaju i više puta godišnje kako bi osigurali da im okoliš ostane čist i lijep.

Veliko bogatstvo na ovome malom prostoru upotpunjuju i obrazovna, povijesna i kulturna funkcija šume. Kao područ-je naseljeno još u antičko doba, šume Šumarije Daruvar su i arheološko područje. Tu se svakako ističe zaštićeni spome-nik kulture Židovsko groblje koje je kao takav registrirano još 1973. godine. Nalazi se u Rimskoj šumi, osnovano je 1860. godine, a iznimno je zanimljivo jer predstavlja izravni uvid u kulturu i povijest židovskog naroda. U ograđenom prostoru okruženom šumom nalazi se 160 nadgrobnih spomenika većinom s latiničnim, ali dijelom i natpisima na hebrejskom te spomen obilježje za 260 žrtava fašističkog terora.

rimska šuma će u dogledno vrijeme postati još boga-tija po pitanju povijesne baštine jer je u tijeku iskapanje be-dema nadomak groblja. Voditelj istraživačkog tima, arheolog Goran Jakovljević za časopis Hrvatske šume pojasnio je kako za sada nije moguće utvrditi je li riječ o kasnoantičkim ili srednje-vjekovnim zidinama, ali da se prema debljini i apsidalnoj formi može zaključiti da su služili u obrambene svrhe. Značajno je da je ovo prvo iskapanje u svrhu arheoloških istraživanja u Da-ruvaru. Već ranije je pronađeno šest metara zidina, a prema do sada viđenom pokazuju tendenciju širenja prema pješač-koj stazi. Kao završna faza planirana je konzervacija, a krajnji cilj projekta je da grad Daruvar dobije još jednu turističku atrakciju. U vezi ovog arheološkog lokaliteta nazvanog Stari Slavik, Lipovac Kantara na adresu šumarije poslan je od strane Ministarstva kulture službeni dopis izdan na zahtjev Gradskog muzeja Bjelovar, Konzervatorskog odjela u Bjelovaru. Putem istog izdano je stručno mišljenje o potrebi uklanjanja stabala koja ometaju tijek istraživanja. Daljnji postupak zahtijeva is-hođenje dozvole za čistu sječu od strane šumarije, a za sada

Židovsko groblje u rimskoj šumi

strmac na Vranjevini

sterilna i plodna strana gljive


Gljive naših krajeva

juDiNo uHo

Nije omiljena, ali je ljekovita Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

judino uho je u znanstvenoj literaturi prvi opisao C. Linne pod znanstvenim nazivom Tremella au-ricula u svome velikom djelu Species Plantarum 1753. godine. Kasnije ju je opisao jean baptiste François Pierre bulliard pod nazivom Tremella au-ricula-judae. Taj je rod danas rezerviran za para-zitske gljive, a nakon još nekoliko izmjena naziva roda i vrste, konačni naziv Auricularia auricula-ju-dae dao joj je njemački mikolog joseph Schröter 1888. godine.

Judino uho nije osobito omiljeno na zapadu, a u Kini se u kulinarske i ljekovite svrhe koristi već tisuću godina. Osim za liječenje Kinezi ovu gljivu koriste kao začin za

kisele juhe. U Gani je koriste kao krvni tonik.

Kinezi je nazivaju uhom drveta, a Japanci drvenom me-duzom.

Prema objavi iz 2010. godine godišnja proizvodnja ove vrste je četvrta u svijetu među industrijski kultiviranim i medicinskim gljivama.

rasprostiranje i stanište: raširena je duž umjerenog i suptropskog pojasa. Nalazi se po Europi, Sjevernoj Americi, Aziji, Australiji, Južnoj Americi i Africi. Česta je, a u devede-set posto slučajeva nalazi se na bazgi, no pronađeni su pri-mjerci na gorskome javoru, klenu, običnoj bukvi, na jasenu, hrastu, johi i kurici. U Australiji se nalazi po eukaliptusima. Dolaze u omanjim grupama tijesno priljubljene jedne uz druge.

opis: oblikom i bojom često neodoljivo podsjeća na ljudsko uho, no može po obliku podsjećati i na šalicu. Baza plodnog tijela je lateralno spojena s drvom, a može imati malenu nitastu stapku. Dužine je od 3 do 8 cm, ali može doseći i 12 cm. Čvrste je i želatinaste strukture i ujedno ela-stična dok je gljiva mlada i svježa. Kasnije se plodno tijelo suši i postaje krto. Gornja strana je obično sterilna i svilen-kasta. Ružičatosmeđe je boje s ljubičastim odsjajem koja vremenom postaje tamnija, a često je prekrivena tankim, paperjastim dlačicama sive boje. Može imati žilice koje još više doprinose izgledu ljudskog uha. Druga, donja strana judino uho


Gljive naših krajevaje svjetlije smeđe boje ili boje inkarnata, želatinasta i glat-ka. Spore su izdužene i podsjećaju na kobasice. Bijele su ili žućkaste boje, a ponekad su vidljive kao bjeličasta masa na donjoj strani plodnog tijela. Izbacuju se u količini od nekoli-ko stotina tisuća na sat. Mali broj se izbacuje čak i nakon što se plodno tijelo dobrano osuši, tj. dođe do gubitka vode de-hidracijom za oko 90 %. Otisak spora je bijele boje. Postoji rijedak varijetet judinog uha Auricularia auricula-judae var. lactea čije je plodno tijelo bijele boje.

Vrijeme branja: tijekom čitave godine, a najviše uje-sen.

kemijski sastav: hranjiva vrijednost 100 g suhih gljiva sadrži 370 kcal, 10,6 g bjelančevina, 0,2 g masti, 65 g uglji-kohidrata, 5,8 g pepela i 0,03 mg karotena. Svježe gljive sa-drže oko 90 % vlage. Sadrži veću količinu minerala, točnije kalcija, fosfora i željeza.

jestivost i priprema: jestiva je, ali se ne smatra gljivom visoke kulinarske vrijednosti i zato se obično priprema s drugim gljivama. Može se sušiti pa ponovo rehidrirati. Prije konzumacije je potrebno dobro oprati pa duže kuhati.

ljekovitost: Kinezi spravljaju juhu kojom liječe pre-hladu i povišenu temperaturu. Cijene ga kao gljivu koja osvježava krv, puni čovjeka životnom energijom, vlaži i čisti crijeva i uklanja toksine iz organizma.

Moderna istraživanja dala su zaključiti da ima antitu-morna i hipoglikemička svojstva.

Polisaharidi djeluju protuupalno i zato se gljiva koristi za smirivanje upaljenih i mukoznih membrana. Ekstrakti poli-saharida su pokazali jaka antioksidativna svojstva, sredstvo koje djeluje na zaštitu srca te antitrombotičko djelovanje na način da zaustavljaju nakupljanje trombocita. Pokazalo se da polisaharidi i polifenoli smanjuju razinu lošeg kole-sterola i triglicerida u krvi. Smatra se preventivnim sred-stvom kod arteroskleroze i povišenog krvnog tlaka. Nor-malizira probavne procese kod kroničnih bolesti želuca i crijeva. Odlične rezultate daje u liječenju alergija. Prema nekim navodima judino je uho sposobno rastvoriti kamen-ce u bubrezima i žučnom mjehuru.

Napomene: nije sigurna za konzumaciju djeci do pete godine života, a ni za trudnice ni dojilje. Moguće je da ne-gativno utječe na plodnost žena. ■

Može se sušiti

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

jeDić je ljekoViTa i NajoTroVNija Biljka

upotreba uz strogi liječnički nadzor

U v starom svijetu jedić su prvenstveno poznavali kao otrovnu biljku. Za ovu je biljku tijekom povijesti bilo poznato da ubija životinje i ljude o čemu se stoljeći-

ma pričaju mnoge priče. Prema grčkoj mitologiji Aristotel je jedićem počinio samoubojstvo. Tom su biljkom trovali vrho-ve strijela, kopalja i mačeva. Njome su usmrćivali i osuđenike na smrt. Ona je služila kao otrov za vukove i lisice.

O ljekovitosti jedića prvi je govorio Plinije Stariji i to kod oboljenja očiju. Ponekad su je koristili za olakšavanje bolova i liječenje prehlade, reume, nesanice, gihta te upale provod-nih i dišnih putova. U nekim zemljama jedić se uzgaja kao ukrasna biljka u vrtovima ili u kulturi.

opis: Jedić je zeljasta trajnica s gomoljasto zadebljalim korijenom. Gomolja su dva, iz jednog izraste stabljika, a dru-gi na vrhu nosi pup iz kojeg se druge godine razvije stabljika. Poslije cvatnje stari gomolj odumire. Stabljika je uspravna, visine do 150 cm, u gornjem dijelu većinom dlakava i raz-


Ljekovito bilje

cvjetovi nalik na starogrčke kacige

tar dišnih organa, usporava bilo i izaziva ukočenost. Najjače pogađa centre u mozgu i u leđnoj moždini.

ljekoviti dijelovi biljke: Najčešće se sabiru mladi go-molji, jer sadrže više alkaloida nego stari. Iskapaju se u kolo-vozu i rujnu. Sakupljaju se i potpuno zreli listovi, a u vrijeme cvjetanja i stabljika do 40 cm dužine, a i sjemenke. Svi se di-jelovi suše odvojeno od drugih biljaka.

Prilikom branja treba imati rukavice jer jedić može iza-zvati alergijske reakcije.

upotreba: Jedić je jaki sedativ i sredstvo protiv bolova. Djeluje nadražujuće, paralizira centre mozga, izaziva parali-zu mišića i centara za kretanje. Upotrebljava se protiv upala i početnih bolova kod angine, laringitisa ili akutnog bronhi-tisa. Jedić je učinkovit u liječenju neuralgije, migrene, išija-sa, upale zglobova s deformacijama. Djeluje kod gihta, re-umatizma, živčanih bolova, ospica, difterije i drugih bolesti. Kod grčevitih stanja snižava temperaturu i puls, a pomaže i protiv mišićnog i zglobnog reumatizma. Masti s jedićem su sredstvo za masažu protiv akutnih ili kroničnih reumatskih teškoća, za smanjenje bolova kod kronične upale zglobova, neuralgije i drugih poteškoća. Postoje navodi da se jedić rabi i za liječenje raka i anesteziju, za liječenje akni, srca, visokog tlaka i niza drugih bolesti.

otrovnost jedića: Jedić je jedna od najotrovnijih bilja-ka Europe. Prvi znaci trovanja javljaju se za nekoliko minuta. Nastupaju bolovi u ustima, svrbež, jako znojenje, groznica, bolovi u crijevima, povraćanje, proljev, paraliza respirator-

jedić spada u veliku porodicu žabnjaka, lat. Ranunculaceae. Kod nas je ova porodica zastupljena s 18 rodova i preko 100 vrsta. Žabnjaci su ukrasne, korovne, otrovne i ljekovite biljke. Među takve spadaju i vrste roda Aconitum L. – jedići. jedića ima 300 vrsta, a u Hrvatskoj ih dolazi sedam. jedići u svim svojim dijelovima sadrže otrovni alkaloid akontin, ali se koriste i kao ljekovite biljke. Najpoznatiji ljekoviti jedić je Aconitum napellus L. koji još nazivaju jadić, klobučić, modri jedić, modri klobučić i drugim imenima.

nog sustava, uzetost mišića ruku i nogu, usporava se disanje, gubi svijest i nastupa smrt. Zato se jedić ne smije samostal-no upotrebljavati, a ljekoviti pripravci se koriste obavezno pod liječničkim nadzorom. ■

granjena. Prizemni listovi su razdijeljeni na pet do sedam režnjeva s peteljkom. Listovi na stabljici su jednostavnije grđeni, sjedeći su ili imaju kratku peteljku. Na vrhu stablji-ke razviju se grozdasti cvatovi. Boja cvijeta je većinom ta-mnoplava, a često i ljubičasta. Cvjetovi su nalik na kacige i dosta nesimetrični. Cvjeta od lipnja do rujna. Plod je mjehur s mnogo sjemenki.

rasprostranjenost i stanište: Jedić je rasprostranjen u velikom dijelu Europe, u Sibiru, Turskoj, Iranu, na Kavkazu i na Himalaji. U malim ili većim skupinama raste uz putove, rubove šuma i na livadama od brdskog do planinskog pod-ručja. U Hrvatskoj raste tipična podvrsta A. napellus ssp. na-pellus.

kemijski sastav: Sadrži slične alkaloide kao mrazovac. Alkaloidi se nalaze u svim dijelovima, a najviše u korijenu. Među alkaloidima najotrovniji je akontin. Zatim sadrži kise-line, ljute tvari, neke baze, smole, nešto mineralnih i dr. tvari.

Napomena: Akontin je jedan od najmoćnijih otrova u biljnom carstvu. Djeluje na centralni živčani sustav i na cen-

plod je mjehur s brojnim sjemenkama


Kultura

iZuMrla TraDicija

smrikva je nekoć simbolizirala Božić u istriTekst ■ Foto: Goran Vincenc

Stižu nam božićni praznici a vrijeme je to kada se običaji i tradicija posebno štuju te im se pridodaje ve-lika važnost. No neki običaji su, na žalost, uslijed globalizacije i modernizacije osuđeni na izumiranje. o njima još možemo čuti samo usmenom predajom od entuzijasta koji se bave čuvanjem tradicije.

Hrvatsku krasi velika raznolikost ujedinjena brojnim običajima i tradicijom, a božićno je vrijeme ono doba godine kada se stare tradicije ponovno iznose na vi-

djelo dana. Neke od njih, na žalost, postoje samo u usmenim predajama jer nam je moderni način života nametnuo neka-kve druge ritmove od onih koje su imali naši stari.

Jedan od takvih običaja je i kićenje tradicionalnog božić-nog drvca smrikve u Istri.

O ovome običaju postoji jako malo podataka na interne-tu, a teško je o njemu nešto čuti i u usmenoj predaji. Na sreću Drago Orlić, čakavski pjesnik iz Poreča, uspio nam je nešto ispričati o ovome zaboravljenom običaju.

– U Istri nikada nije bilo stabala koje se za Božić tradicio-nalno kiti kao u drugim dijelovima Hrvatske, stoga je lokalno stanovništvo moralo naći drugi način za štovanje običaja ki-ćenja drveća, što je tradicija i u ostalim dijelovima kršćanske Europe. Najjednostavnije je bilo okititi borovicu ili kako ju u ovome kraju zovu smrikva ili smrička. Nje je bilo posvuda, a obzirom da je riječ o nekvalitetnom drvu, nije se koristila ni za ogrjev niti za građu, te je svojim izgledom bila bliža tradi-cionalnoj jelki ili smreki od drugih vrsta u kraju. Nije to bilo nekakvo kićenje s kuglicama i drugim ukrasima, već bi se jednostavno po granama smrikve izvjesila vata koja je pred-stavljala snijeg – priča nam Orlić.

Danas tog običaja, na žalost, više nema jer kao i u ostat-ku Hrvatske građani svoje božićno drvce kupuju na tržnici, a kako nam je pojasnio Orlić, zadnji put je vidio ovaj običaj još prije pedeset godina.

Prije 50 godina moglo se još naći i Smričku, bezalkoholno piće na bazi fermentiranih smrikvinih plodova. Plodovi su se brali između sv. Martina i sv. Marije Male. Plodovi bi se tukli na stupi, kamenom alatu za usitnjavanje tvrde hrane te bi se

stavljali u bačvu od 50 do 100 litara. Fermentacijom se nije dobivao alkohol, već mjehurići kao u gaziranoj vodi, stoga se smrička rado miješala s vinom, a kvaliteta se mjerila ko-ličinom mjehurića. “Kako lipo riže”, govorili su stari Istrijani uživajući u smrički tijekom ljetnih mjeseci.

Uz smrikvu se vežu još neki običaji koji su se tradicio-nalno odvijali u Istri zimi. Lokalni bi pastiri nakon božićnih blagdana koristili drvo smrike za hvatanje ptica. Škriljak po slavenski ili labura po talijanski, naziv je zamke koja se po-stavljala pod smrikvu, a sastojala se od plosnatog kamena škrila i sjemenki smrikve koje su služile kao mamac. Pastiri su najčešće lovili drozdove koji su im služili za jelo, a koliko je to bio ukusan zalogaj, govore i pričice kako su se pojedini pastiri namjerno kretali poljem rano ujutro kako bi drugim pastirima ukrali ulov. Drozdovi su danas uglavnom zaštićeni, a sve rjeđe možemo naići i na pastire, stoga je i ovaj običaj nestao iz istarske tradicije.

Još jedna tradicija povezuje smrikvu i Istru. Riječ je o liku-fu ili likuhu, a radi se o grančici smrikve koju se moglo vidjeti na dimnjacima kuća.

Prije su susjedi pomagali u gradnji kuće, a kada bi takva kuća bila dovršena, tj. kada bi se završio krov, domaćin bi na dimnjak, kao na najviši objekt na kući, postavio smrikvinu grančicu. Iako je još bilo radova na interijeru kuće, u njima nisu sudjelovali susjedi, stoga se domaćin htio pohvaliti kako je uz pomoć svojih susjeda završio zacrtani posao. Smrikva je tom prilikom bila iskonski simbol veselja i ushita.

Kao i kod prethodna tri, i ovaj običaj je gotovo pred gaše-njem jer danas susjedi rijetko pomažu u gradnji kuća. Njih grade tvrtke s certifikatom, koje vam ne pomažu, već vam naplate svoje usluge. Usluge plaćamo uglavnom putem kre-dita koje dižemo u bankama, a njima u čast rijetko će tko postaviti likuh na dimnjak. ■


HaloFiTi ili slaNuŠe

Biljke otporne na sol

Mala enciklopedija šumarstva

Tekst: irena Devčić ■ Foto: irena Devčić, Goran Vincenc

Halofiti su razvili različite prilagodbe koje im omogućuju preživljavanje na slanim tlima kao što je izluči-vanje vode pomoću žlijezda, odbacivanje nekih dijelova u kojima su nakupljene soli ili nakupljanje veće količine vode u staničnom soku.

Slanuše su biljke otporne na sol i prilagođene zaso-ljenim staništim tzv. slatinama. Na slatinama umje-renog pojasa (zapadna i istočna Europa) rastu samo

halofitne zeljanice dok se u toplijim krajevima južne Eu-rope i Sredozemlja, pa tako i u nas, pojavljuju i drvenaste i grmolike slanuše (dendrohalofiti). Na tropskim obalama postoje i prave slatinske šume, poznate kao šume man-grova (mangroove forests). Šume mangrova razvijaju se na muljevitim obalama, posebice u zaljevima i estuariji-ma gdje se miješaju slatka i slana voda. Okolišni uvjeti tih staništa zahtijevaju čitav niz prilagodbi koje mangrovu vegetaciju čine iznimnom i vrlo zanimljivom. Protiv velike količine soli ova stabla bore se na tri načina, ograničavaju količinu soli koja ulazi u korijenje, prilagođavaju se viso-kim koncentracijama soli u tkivima i izbacuju neiskori-štenu sol. Neke biljke koriste samo jedan od ovih načina, ovisno o salinitetu područja u kojem žive. Većina mangro-va soli se rješava tako da ju izlučuje na površini korijenja, kore ili listova. Ako se kuša list mangrove, ostaje vrlo slan okus u ustima, a na površini lista mogu se čak vidjeti i kri-stalići soli.

prema otpornosti na sol i vezanost na slatine po-stoji više tipova halofita za koje se daju primjeri iz naše dendroflore. Halofiti su razvili različite prilagodbe koje im omogućuju preživljavanje na slanim tlima kao što je izlu-čivanje vode pomoću žlijezda, odbacivanje nekih dijelova u kojima su nakupljene soli ili nakupljanje veće količine

vode u staničnom soku. Neke biljne vrste razvile su prila-godbe koje im omogućuju dodatno opskrbljivanje mine-ralnim tvarima na siromašnim tlima. Mnogo biljaka služi se gljivama za apsorpciju minerala, neke biljke paraziti-raju na drugim biljkama, a neke se hrane sitnim životi-njama.

isključivi halofiti najotporniji su na visoku slano-ću i ograničeni samo na izrazite slatine kao na primjer na primorskim obalama grmovi kao što je omakalj, štulac, vrebina, slizovina ili veliki pelin.

Skloni halofiti prilično su otporni na sol i većinom rastu na slatinama, ali i izvan njih. Te vrste su samo re-gionalno ograničene na slatine na rubu svog areala, na primjer zbog kišovitosti orijentalni kserofiti te zbog hlad-noće termofilne suptropske vrste: sivi hrast, grab klokoč, primorska joha, jadranski tamaris, primorska žukva, velika mlječika, istočni kapar.

Otporne vrste ili fakultativni halofiti rastu podjednako na slatinama i izvan njih. Tu spadaju mnoge kserofilne i bazofilne vrste dendroflore. Neotporne vrste (halofobne) ne podnose sol i izostaju na slatinama.

S obzirom na vlagu razlikujemo higrohalofite koji ra-stu u slanim močvarama, lagunama i estuarijima te kse-rohalofite iz slanih stepa, s obalnih stijena i pješčanih ža-lova. ■

Mangrove šume na Filipinimaalepski bor

jestivi plod


Povijest

Procjenjuje se da biljno carstvo ima oko 400.000 vrsta. Tako velika brojka i danas predstavlja izazov kada je u pitanju dodjela naziva svakoj pojedinoj vrsti u svrhu identifikacije. Neosporno je da je binarna nomenklatura, koju je sredinom 18. st. uveo švedski prirodoslovac Carl Linné, to uvelike olakšala, no neosporno je i da je njegov izum te-meljen na naporima, znanju i idejama njegovih prethodnika.

Tekst: Marija Glavaš ■ Foto: arhiva

preTHoDNici carla liNNéa

klasifikacija bilja kroz povijest

Jedni od prvih pisanih tragova koji se odnose na biljke na europskom tlu zasluga su starogrčkog filozofa Te-ofrasta. On je pri tome zaslužan i za prvu klasifikaciju

biljaka baziranu na sličnostima i razlikama. To je vidljivo iz njegovih djela Historia plantarum i Cause plantarum kojima je obuhvatio oko 500 biljaka koje je podijelio na stablašice, grmove, polugrmove i zeljasto bilje.

Ozbiljni pokušaji da se stvori sustav imenovanja biljnih vrsta na europskom tlu, prema kojem će biti lako prepo-znati ih i pronaći vjerojatno počinje tijekom 16. stoljeća. Za razdoblje 16. i kasnije 17. i 18. st. značajno je da su stu-diji medicine i botanike bili nerazdvojni, jednostavno zbog toga što je ljekovito bilje bilo okosnica liječenja ljudi. Uz to je značajno da je velik broj Linnéovih prethodnika imao ru-kovodeća mjesta u botaničkim vrtovima, a što je predstav-ljalo veliku prednost.

Talijanski liječnik Luca Ghini (1490. – 1556. god.) bio je osnivač i direktor prvog europskog sveučilišnog bota-ničkog vrta podignutog 1544. godine u Pisi. Vrt je i danas poznat pod nazivom Orto botanico di Pisa, ali dislociran. U povijest botanike upisao se kao tvorac prvog herbarija o kojem postoji pisani trag. Herbarij (hortus siccus) je izradio metodom sušenja i prešanja biljaka između papira i zatim lijepljenja na kartone. Ostao je značajan i kao učitelj čiji su studenti ostvarili značajne karijere, a od njih se osobito isti-če njegov nasljednik Andrea Cesalpino.

Talijanski liječnik, botaničar i filozof andrea cesalpi-no rođen je 1525. godine u gradu Arezzo u Toskani. Preda-vao je na Univerzitezu u Pisi i uz to putovao po raznim kra-jevima Italije kako bi vršio botanička istraživanja. Kasnije je naslijedio svog nekadašnjeg tutora Lucu Ghinija preuzevši upraviteljsko mjesto u botaničkom vrtu. U to je vrijeme po-čeo stvarati prvi herbarij sastavljen prema znanstvenim kri-terijima, a zbog čega je od iznimnog značaja i zbog čega se smatra jednim od utemeljitelja moderne sistematike bilja. Biljke je odabrao klasificirati prema plodovima i sjemenu, a ne po abecedi ili ljekovitim svojstvima kao što su to činili njegovi prethodnici. One koje pripadaju istim rodovima u velikom su broju pronađene zalijepljene po dvije ili tri na iste i susjedne stranice. To znači da je Cesalpino shvaćao koncept biljnih porodica, tj. zamijetio njihove najuočljivije karakteristike. Analiza naziva pokazala je da je došlo do ve-likog pomaka u odnosu na starogrčku nomenklaturu za ka-kvu se zasluge najviše pripisuju Dioskuridu te u odnosu na srednjevjekovno i renesansno razdoblje. Herbarij se sastoji od ukupno 266 stranice na kojima je sadržano 768 različi-tih zeljastih biljaka kojima su pridruženi talijanski, latinski i/ili grčki naziv, a čuva se u Prirodoslovnom muzeju u Firenzi. Njegovo djelo De plantis libri XVI iz 1583. godine smatra

se prvim botaničkim priručnikom i jednim od najvažnijih tekstova iz tog područje prije Linnéa.

Švicarski botaničar caspar (Gaspard) Bauhin rođen 1560. god. djelovao je u svojstvu rektora sveučilišta i deka-na, pročelnika za anatomiju i botaniku, kao gradski liječnik i profesor praktične medicine na Univerzitetu u rodnom gradu Baselu. Opisujući oko 6.000 biljaka u djelu Pinax the-atri botanici iz 1623. godine, podijeljenom u 12 tomova koristio je Teofrastovu podjelu. Knjiga je bazirana na naj-češćim karakteristikama biljaka, a najveći doprinos botanici odnosi se na opise rodova i vrsta. Pri imenovanju vrsta nije koristio cijeli niz pridjeva već samo nekoliko ili u velikom broju slučajeva samo jedan. Vjerojatno je da je taj princip kasnije poslužio kao inspiracija Linnéu koji je uvrstio brojna imena rodova koje uveo Bauhin. U čast njemu i bratu bota-ničaru Johannu, Linné je jedan rod nazvao Bauhinia. Umro je 1624. godine u Baselu. Nakon njegove smrti objavljen je jedan tom od tri koliko je dovršio od planiranih 12, knjige Theatrum Anatomicum infinitis locis auctum. Djelo se tre-balo nadovezati na Pinax theatri.

cesalpinov herbarij iz druge polovice 16. st.

caspar Bauhin švicarski botaničar i liječnik

Zimsko sunašce


PovijestNajveći je doprinos botanici engleskog prirodnjaka Joh-

na Raya (1627. – 1705. god.) postavljanje vrste za osnovnu jedinicu u sistematizaciji. Uz to je prvi dao biološku defi-niciju vrste u svojem djelu Povijest biljaka iz 1686. god. na temelju njezinih strukturnih kvaliteta. Stvarajući djelo Met-hodus Plantarum Nova, objavljeno 1682. godine, također se držao Teofrastove podjele. Kroz kataloge je popisao više od 18.000 biljnih vrsta. Prva je bila Catalogus plantarum circa Cantabrigiam nascentium iz 1659. godine gdje je po abe-cedi poredao 626 biljke. U djelu naziva A Discourse on the Seeds of Plants iz 1674. godine uspostavio je podjelu biljaka na monokotiledone i dikotiledone. Objavio je 172 djela koja se čuvaju po knjižnicama Engleske, a njegov je rad izravno utjecao na rad C. Linnéa. Njegovo objašnjenje određivanja starosti jasena metodom brojenja godova predstavlja rani opis iz područja dendrokronologije.

klasifikaciju koja je postala pravilom do Linnéove Systema Naturae uveo je francuski botaničar Joseph Pitton de Tournefort (1656. – 1706. god.). U njegovom djelu In-stitutiones Rei Herbariae iz 1700. god. dan je popis od oko 9.000 vrsta smještenih u 698 rodova. Njegov je naglasak bio na klasifikaciji po rodovima od kojih je Linné prihvatio mno-ge te su i danas u upotrebi. Linné je za studentskih dana koristio njegov koncept. Tournefort je prvi u botanici stvorio jasnu definiciju roda i jasno ga odvojio od vrste. Njegova je klasifikacija bila bazirana isključivo na karakteristikama cvijeta, ali nije prihvaćao koncept muških i ženskih organa biljke. Prva je osoba koja je je upotrijebila riječ herbarij.

Botaničar Pierre Magnol rođen je u francuskom gradu Montpellieru 1638. godine gdje je proveo većinu života. Studirao je na Montpellier univerzitetu koji je bio opre-mljen botaničkim vrtom i kamo su dolazili studenti iz ci-jele Europe. Radio je kao profesor botanike i direktor kra-ljevskog botaničkog vrta. Značajan je po tome što je prvi objavio koncept biljnih porodica kakav danas razumijemo. Grupirao ih je prema zajedničkim morfološkim karakteristi-kama što se i danas koristi. To je objavio 1689. god. u djelu koje sadrži 75 tabli na kojima je bilje grupirano na način da ga je moguće brzo i lako identificirati. Nosi dugačak na-ziv Prodromus historiae generalis plantarum, in quo familie plantarum per tabulas disponuntur. Njegov zemljak i kolega Charls Plumier nazvao je rod Magnolia njemu u čast.

robert Morison škotski je botaničar rođen 1620. go-dine u Aberdeenu. Smatra se prethodnikom Johna Raya. Prvi je razvio i razjasnio sistematičnu klasifikaciju biljaka. Svoje je napredovanje prekinuo kako bi sudjelovao u Engle-skom građanskom ratu. Biva ozbiljno ranjen 1639. godine te odlazi u Francusku na oporavak. Tamo nastavlja sa ško-lovanjem i stiče doktorsku titulu 1648. godine te se potom u potpunosti posvećuje botanici. Zahvaljujući Vespasienu Robinu, botaničaru francuskog kralja, Moris dobiva mjesto direktora kraljevskih botaničkih vrtova u Bloisu. Po povrat-ku u Englesku postaje liječnik i botaničar kralja Charlsa. Od 1669. godine radi kao prvi profesor botanike na Oxfordu. Te godine objavljuje djelo Praeludia Botanica u kojem nagla-šava korištenje morfologije plodova za identifikaciju, ne-zadovoljan, tada suvremenim metodama koje su podrazu-

mijevale svrstavanje prema staništu i ljekovitim svojstvima. Linné u svojem pismu švicarskom prirodnjaku Albrechtu von Helleru pojašnjava značaj Tourneforta i Morisona za svoj vlastiti rad, a spominje i Cesalpina. Morison je tragično preminuo 1683. god. kada je podletio pod zapregu.

augustus Quirinus rivinus (1652. – 1723. god.) po-znat i kao August Bachmann ili A. Q. Bachmann bio je nje-mački liječnik i botaničar koji je unaprijedio biljnu klasifika-ciju. Od 1677. god. predavao je medicinu u Leipzigu gdje je rođen i umro. Kasnije je radio kao kustos fakultetskog botaničkog vrta ljekovitih biljaka. U djelu Introductio gene-rali sin rem herbarium, gdje je biljke poredao po rodovima, unio je nekoliko inovacija koje su kasnije poslužile u radu Tourneforta, Linnéa i dr. Klasificirao je biljke prema strukturi cvijeta i uvelike koristio dihotomske ključeve, tj. serije fra-za ili opisa koji služe za odabir između karakteristika biljnih dijelova, a što vodi do točne identifikacije. Zajedno s Torne-fortom je prvi primijenio čvrsto pravilo prema kojem sve vrste unutar roda moraju imati jedinstveni, odnosno gene-rički (općeprihvaćeni) naziv. Rivinus za imenovanje rodova za razliku Tourneforta nije koristio opise. Njegov su Genus summum princip prihvatili i Tourenfort i Linné.

Još jedan njemački botaničar Rudolf Jacob Camerer (1665. – 1721. god.) donio je pravu revoluciju u biljnoj kla-sifikaciji. Rođen je u sveučilišnom gradu Tübingenu gdje je radio kao profesor na Univerzitetu i direktor botaničkog vrta. Camerer je na temelju iscrpnih pokusa i pažljivim za-pažanjem došao do činjenice da biljke imaju spolne organe. Bio je prvi koji je to jasno opisao i objavio 1694. godine pod naslovom De sesu plantarum epistolaon. Opisao je prašnik kao muški spolni organ i tučak kao ženski i naglasio njihovu vezu sa stvaranjem sjemena. Uvidio je da će žensko stablo duda previše udaljeno od muškog dati samo plodove, ne i sjemenke. Njegova ideja spola kod biljaka bila je izravan put stvaranju Linnéove binarne nomenklature. ■

Bista pierra Magnola u botaničkom vrtu u Montpellieru

Njemački botaničar rudolf jacob camerer


Dječji kuTak

sto godina Priča iz davnine

DV josipDolodgojiteljice: Andrea Radojčić i Nataša juričićNacrtala: Iva Vidoš, 6,4 godinekomentar: “Domaći imaju crvene kapice, crvene košuljice i smeđe prslučiće. bilo mi je super kad su Domaći iskočili iz vatre. Iskočili su zato da pomognu baki” – Karlo Stipetić božičević, 6,3 godine.

predstavljanje knjige

Šuma striborova

Veselo je bilo sredinom studenoga u velikoj dvorani Matice hrvatske u sa-mome središtu Zagreba, na Strossmeyerovom trgu. Prostor su ispunili učenici četvrtoga razreda osnovne škole Zapruđe koji su došli u pratnji

učiteljica Vlatke bilandžije i Snježane Stojaković.

Razlog je bio predstavljanje zbornika “Priče o šumama, šume pričaju” o stotoj obljetnici objavljivanja Priča iz davnine Ivane brlić-Mažuranić.

U zborniku su predstavljeni radovi djece predškolske i školske dobi koji su na odabrane citate o šumama opisanima u Pričama iz davnina, ostvarila svoj li-kovni izričaj, a zbornik još sadrži i brojne zanimljive i poučne tekstove.

Autorice ovoga zbornika su jasna Ažman te Ljilja Ivković, stalna vanjska surad-nica časopisa Hrvatske šume te urednica rubrike Dječji kutak, koja je ove škol-

ske godine pripremila program za spomenutu rubriku baš na temu slavne spisateljice i njezine knjige.

Tako će djeca predškolskog uzrasta cijelu ovu školsku godinu raditi crteže na temu Priča iz davnina, a koje ćemo objavljivati u našoj stalnoj rubrici Dječji kutak.

Zborniku je potporu dalo nekoliko gradova, a nadasve gradovi ogulin i Slavonski brod u kojima je slavna spisateljica provela najveći dio života, gdje je napisala svo-ja najljepša djela koja su prevedena na nekoliko svjetskih jezika. Zbornik je izašao u izdanju Matice hrvatske, ogranka ogulin.

Uz pjesmu učenika oŠ Zapruđe te priče koje je čitala Ružica bobovečki iz Grad-ske knjižnice Slavonski brod, prisutni su mogli osjetiti dašak onih vremena kada je početkom 20. st. Ivana brlić-Mažuranić, uz vatru, nakon što je djecu poslala na počinak, zapisivala priče koje je onomad čula od svojih starih.

Autorice su sve to vjerno prenijele u svome zborniku ne prepuštajući tu vrlo vri-jednu knjigu hrvatske književnosti zaboravu te su na taj način obnovile sto godina Priča iz davnina novim generacijama koje tek trebaju uživati u ovoj knjizi. ■

Tekst ■ Foto: Goran Vincenc

Detalj sa predstavljanja zbornika

Naslovnica zbornika Priče o šumama, šume pričaju

Stribor je šumski starješina, kralj u kraljevstvu čuda. Čarobni moćnik koji zle kažnjava, dobre nagrađu-

je.

“... I odmah se Malik popne na glogov grm, zviznu u prste, a ono iz mraka preko strništa dokasa k njima jelen i dvanaest vjeverica. Posadiše baku na jelena, a Domaći posjedaše na vjeveri-ce i pođoše put šume Striborove.

jašu oni kroz noć – na jelenu rogo-vi i parošćići, a na svakom parošćiću zvjezdica. Sjaji se jelen i kazuje put, a za njim juri dvanaest vjeverica, a u svake vjeverice dva oka kao dva draga kamena. jure oni i žure, a za njima iz-daleka trči snaha i sin, sve im nestaje sape...”

(brlić-Mažuranić, 2011:117)

DV uTriNaodgojiteljice: Kristina bjeloš Pasarić i Maja Zrinka KrkočNacrtala: Mia Vincetić, 6,7 godina

Priredila: ljiljana ivković, odgojiteljica

DJEČJI KUTAK

DV BUKOVACOdgojiteljice: Petra Fijan i brankica benc Skupina: SoviceNacrtala: Marija Elena Pezo, 6,8 godina

DV ZAPRUđE ZagrebOdgojiteljice: Iris Glamuzina i Katarina Matić StanićSkupina: VisibabeNacrtali: Zajednički rad dob 4 – 6 godinaKomentar: “Nacrtala sam jelena s grmom i bobicama, jer je tako bilo u priči i baka je sjela na jelena“ – Lana jakara 6,6 godina.

DV PLOČEOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagorka Radonić burićSkupina: u šestoj i sedmoj godini životaNacrtala: Karla Herceg, 6 godinaKomentar: “U ovoj priči mi je bilo najljepše kad brat pronađe sestru.”

DV VEDRI DANI ZagrebOdgojiteljica: Ivana C. LisjakNacrtala: Nela Smoljanović, 5 godina i 2 mjesecaKomentar: “Vila Zatočnica leti po zraku i radi oluju, ima moć – huj, huj!”

DV ZLATNA RIBICA KostrenaOdgojiteljice: Dragana Soldatić Petrović i Anna NovakNacrtao: Dominik Soldan, 6. godinaKomentar: “Najviše mi se svidjelo kad su Domaći spasili baku i kad je njen sin sjekao drva.”

DV GUSTAV KRKLEC KrapinaOdgojiteljice: Milica Petek i biserka VešligajNacrtao: Eugen balon, 6 godinaKomentar: “„Vila Zatočenica stvara oblak s gromom, ispod groma je strašni zmaj. Planina Strahinjščica – s rupama koje su prekrivene granjem koje ima pike. Na vrhu planine zmajeve orao drži Rutvicu, a ispod je jaglenac.”

Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Pozornica zbivanja u dolini pod vrletnom planinom i u samoj planini

Personifikacija huke planinskih vjetro-va, vile se glasaju kao vjetar i obavljaju posao bure i vjetra

Zmaj ognjenoša, orao Klikun, medvje-dica Medunka i bukač, ptica močvarica – prave su životinje

Kad plemenitost i vjernost pobjede zlobu i nevjeru, nestaje praznovjerja

“… Huj! Huj! – zahuje sve Zatočnice, od radosti mašu krilima i ponesoše se odmah u zrak nad planinu da savijaju oblake i da prave oluju…”

(brlić-Mažuranić, 2011: 129)

priredila: Ljiljana Ivković, odgojiteljica HRVATSKE ŠUME bRoj 240 l PRoSINAC 2016. 35

Čestit božić i sretna nova godinacasopis.hrsume.hr/pdf/240.pdfšuma striborova 35 bratac jaglenac...

Documents