Čki plan ure Đ bunica...urbanisti Čki plan ure Đenja bunica saŽetak prijedloga plana za javnu...

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

BUNICA

PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU

SAZETAK ZA JAVNOST

OŽUJAK 2012. / URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. GRAD SENJ

NARUČITELJ: GRAD SENJ

Gradonačelnik Darko Nekić, prof IZVRŠITELJ: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE D.D. ZAGREB Direktor Instituta, mr.sc.Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj izrade Plana: Terezija Mirković Berković, dipl.ing.arh Stručni tim na izradi Plana

Terezija Mirković Berković, dipl.ing.arh Ante Senjanović, dipl.ing.arh. Vedran Oberan, dipl.ing.arh. Mladen Kardum, ing.građ. Gordan Maček, dipl.ing.prom. Dean Vučić, ing.geod. Marija Babić, ing.građ.

Broj elaborata: 1324 Broj radnog naloga: 10022

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA BUNICA SAŽETAK PRIJEDLOGA PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.o.o. ZAGREB 1

SADRŽAJ:

1. UVOD ................................................................................................................. 3

Osnova za izradu Plana ..................................................................... 3

2. PLANIRANI ZAHVATI ....................................................................................... 3

2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.................................................... 4

2.1.1. Namjena površina .......................................................................... 4

2.1.2. Vrste građevina.............................................................................. 5

2.2. PROMETNA MREŽA................................................................................ 8

2.2.1 Cestovni promet.............................................................................. 8

2.2.2 Pomorski promet............................................................................. 9

2.3. INFRASTRUKTURNA MREŽA................................................................. 9

2.3.1. Telekomunikacijska mreža............................................................. 9

2.3.2. Elektroenergetska mreža ............................................................... 9

2.3.3. Vodnogospodarski sustav.............................................................. 9

Vodoopskrbna mreža ......................................................................... 9

Otpadna i oborinska odvodnja............................................................ 9

3. OGRANIČENJA IZGRADNJE................................................................. 10

3.1. Kulturne, prirodne i ambijentalne vrijednosti ................................... 10

3.2. Zaštitni pojasi .................................................................................. 10

3.3. Pomorsko dobro.............................................................................. 10

3. IZMJENE PRIJEDLOGA PLANA .................................................................... 11



1. UVOD

Naselje Bunica je najsjevernije primorsko naselje na području Grada Senja, smješteno je 4 km sjeverno od Senja. Postojeće izgrađeno područje naselja je veličine oko 3 ha, i ima 35 stambenih objekata, u kojima se nalazi 72 stambene jedinice (od kojih je 71 stalno nastanjena), bez posebnih gospodarskih ili javnih sadržaja. Uz naselje su, u uvali Bunica, smještena dva kampa, ukupne površine oko 0,7 ha, koji su u Prostornom planu uređenja Grada Senja definirani kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene ("turistička zona").

Proširenjem ukupne površine građevinskog područja na oko 7,5 ha, dobit će se prostor za oko 50 novih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, uz mogućnost izgradnje i drugih pratećih sadržaja (poslovnih, rekreacijskih, javnih i društvenih), ukoliko se pojavi potreba.

Osnova za izradu Plana

Građevinsko područje naselja Bunica je, u obliku koji se razrađuje Urbanističkim planom uređenja "Bunica", predviđeno Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Senja, iz 2011. g.

Obaveza izrade urbanističkog plana uređenja za naselje Bunica je utvrđena PPUGom Senja, na osnovi članka 75. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji propisuje izradu takvog plana za sva neizgrađena i neuređena građevinska područja veća od 0,5 ha.

Gradsko vijeće Grada Senja, je na svojoj 30. sjednici održanoj 27. ožujka 2008. godine donijelo "Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Bunica", na osnovi koje je započeta izrada ovog Plana.

Po navedenoj Odluci, razlozi izrade Plana su:

Nedostaci u prostoru obuhvata UPU-a Bunica su: neuređena građevinska zemljišta,

nepostojanje sustava odvodnje otpadnih voda, nezadovoljavajuća ulična mreža

(širina oko 2,50 m bez ugibališta i neadekvatni priključci na državnu cestu D8),

nepostojanje autobusnih stajališta na državnoj cesti, neuređene javne površine,

nedovoljno održavana elektromreža, područje nedovoljno pokriveno radijskim i TV

signalima i signalima mobilne telefonije, nedostatak parkirališnih mjesta i neuređenih

javnih prilaza do plaža, nepostojanje privezišta za brodice lokalnog stanovništva.

Javna rasprava o prijedlogu UPU Bunice je održana od 20. 12. 2011. do 18. 1. 2012.

godine. Na osnovi prihvaćenih prijedloga i primjedbi građana, prijedlog Plana je

izmjenjen, pa se stoga ponavlja javna rasprava, da bi se građanima predstavile

izmjene. U ponovnoj javnoj raspravi se razmatraju samo promjene u odnosu na prvi

prijedlog, koje se nabrojane u 3. poglavlju ovog sažetka.



2. PLANIRANI ZAHVATI

Ovim Planom se stvaraju preduvjeti za ispravljanje nedostataka spomenutih u Odluci. U Planu se određuje raspored i razgraničenje različitih namjena površina, u skladu s čime se propisuje i način korištenja, odnosno mogućnosti gradnje na pojedinim površinama unutar obuhvata Plana.

Uz namjene površina, Planom se određuje i način izgradnje prometne i infrastrukturne mreže, tako da se sve čestice na području Plana mogu urediti u skladu sa zakonskim propisima, i tako da je na njima moguća izgradnja objekata za kvalitetno življenje i rad.

2.1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Na pojedinim namjenama površina je moguće graditi razne vrste građevina, pa se odvojeno definiraju namjene površina sa pripadajućim mogućnostima gradnje, od vrsta građevina i njihovih uvjeta gradnje.

2.1.1. Namjena površina

Unutar obuhvata Plana su predviđene slijedeće namjene površina:

• stambena namjena (S) unutar koje je moguća izgradnja stambenih, odnosno stambeno-poslovnih građevina, te sportsko-rekreacijskih građevina

• mješovita namjena - pretežno stambena (M1) unutar koje je moguća izgradnja stambenih, odnosno stambeno-poslovnih građevina, malih poslovnih građevina, ugostiteljsko-turističkih građevina, javnih i društvenih građevina, sportsko-rekreacijskih građevina

• gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička (T3) unutar koje je moguća ograničena izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina kategorije "kamp" (i njihovih pratećih sadržaja)

• rekreacijska namjena (R6) - uređena plaža koja je namjenjena uređenju plaže i izgradnji pratećih sadržaja

• rekreacijska namjena (R7) - prirodna plaža koja je namjenjena zadržavanju prirodne plaže u njenom posotjećem obliku

• uređene javne zelene površine (Z1) namjenjene parkovima, uz ograničenu mogućnost izgradnje parkovnih građevina

• zaštitne zelene površine (Z)



površine u prirodnom stanju, određene van građevinskog područja, ili na nepovoljnim terenima, odnosno terenima zauzetim infrastrukturnim vodovima

• površine infrastrukturnih sustava (IS) koje su namjenjene smještaju infrastrukturnih uređaja i građevina (trafostanice)

• javna parkirališta

• ostale javne površine su sve površine određene ovim Planom kojima nije dana druga namjena, i unutar njih je moguće uređenje prometne i infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama

• privezište je izdvojeno lučko područje otvoreno za javni promet, namijenjeno komunalnim vezovima stanovnika Bunice

2.1.2. Vrste građevina

Unutar obuhvata Plana je prostor namijenjen slijedećim vrstama građevina:

• Građevine gospodarskih djelatnosti:

MALE POSLOVNE GRAĐEVINE

− namjenjene obavljanju djelatnosti trgovine, ugostiteljstva (ne i smještaja), zanatstva, male proizvodnje (npr. pekare, male uljare, i sl.), osobnih usluga, uredskog rada i sl.

− izgrađenost građevne čestice može biti do 30%, visina građevine do 3 nadzemne etaže i do 9 metara mjereno od uređenog terena na čestici (ove vrijednosti variraju ovisno dijelu naselja, tj. zoni načina i uvjeta gradnje, u kojem se objekt nalazi, ali vrijede za većinu)

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE GRAĐEVINE

− unutar površine kampova (T3) nije moguća gradnja novih smještajnih zgrada (što nije dozvoljeno unutar 100 m udaljenosti od morske obale prema čl. 51. Zakona o prostornom uređenju i gradnji), ali je dozvoljena njihova rekonstrukcija uz ograničeno povećanje, ali bez novih smještajnih jedinica; uređenje novih kamp mjesta i kamp parcela je moguće, kao i izgradnja građevina pratećih sadržaja

− unutar površina mješovite namjene, dozvoljena je izgradnja ugostiteljskih objekata iz skupine "hoteli", i to vrstâ hotel,



aparthotel i pansion, te ugostiteljskih objekata iz skupine "druge

vrste ugostiteljskih objekata za smještaj", i to vrstâ prenoćište,

odmaralište i hostel - izgrađenost građevne čestice može biti do 30%, visina građevine do 3 nadzemne etaže i do 11 metara mjereno od uređenog terena na čestici (ove vrijednosti variraju ovisno dijelu naselja, tj. zoni načina i uvjeta gradnje, u kojem se objekt nalazi, ali vrijede za većinu)

• Građevine društvenih djelatnosti: − novi objekti se mogu graditi tako da izgrađenost građevne čestice

može biti do 40%, visina građevine do 2 nadzemne etaže i do 9 metara mjereno od uređenog terena na čestici

• Sportske i rekreacijske građevine:

− na površinama stambene i mješovite namjene se mogu graditi tako da izgrađenost građevne čestice može biti do 40% (u što se ne računaju nenatkriveni tereni), a visina građevine do 9 metara mjereno od uređenog terena na čestici

− unutar površine uređene plaže je, uz uređenje plaže, moguća i izgradnja do najviše ukupno 50 m² GBP prizemnih građevina prateće namjene

• Stambene građevine:

− u okviru građevne čestice stambene građevine je u dozvoljeno urediti prateću djelatnost: trgovinu, ugostiteljstvo (uključujući i smještajne djelatnosti), zanatstvo, malu proizvodnju (npr. pekare, male uljare, i sl.), osobne usluge, liječničke ordinacije, uredski rad i sl, na do 30% građevne površine (unutar namjene S), odnosno 50% (unutar namjene M1)

− stambene građevine se mogu graditi kao samostojeće (individualne), poluugrađene (dvojne) ili kao ugrađene (niz)

− poluugrađene građevine se smiju graditi u zonama načina i uvjeta gradnje I, II i III

− uvjete i način gradnje samostojećih i poluugrađenih građevina se određuje po zonama načina i uvjeta gradnje, i iskazani su u slijedećoj tablici:



ZONA NAČINA I UVJETA GRADNJE I IIa, IIb IIIa, IIIb

NAJMANJA POVRŠINA GRAĐ. ČESTICE

200 m² 450 m² 500 m²

Kig 0,4* 0,3 0,4

VISINA GRAĐEVINE

7,5 m 7,5 m 9 m

BROJ NADZEMNIH ETAŽA

tri tri tri

UDALJENOST GRAĐEVINE OD SUSJ. MEĐE

0 m 3 m 3 m

UDALJENOST GRAĐEVINE OD REG. PRAVCA

0 m 3 m 5 m

POVRŠINA PRIRODNOG ILI HORT. UREĐ. TERENA

25% 30% 30%

− ugrađene građevine se smiju graditi tako da izgrađenost građevne čestice može biti do 50%, visina građevine do 2 nadzemne etaže i do 6 metara mjereno od uređenog terena na čestici

• Postojeće građevine:

− postojeće građevine su sve one građevine koje su tako određene zakonom (imaju sve dozvole, odnosno akte o gradnji, izgrađeni su prije 15. 2. 1968., ili sve što se zakonski proglasi legalno postojećim objektom)

− za postojeće objekte koji se ne uklapaju u prethodno navedene uvjete za pojedinu vrstu građevine, Planom je određen poseban članak koji određuje mogućnosti njihove rekonstrukcije ili nadogradnje, ovisno o tome u kojoj mjeri je postojeći objekt veći od uvjeta koje ovaj Plan propisuje za nove objekte

Plan detaljnije određuje uvjete za svaku vrstu građevina, dok su u ovom sažetku dati samo najosnovniji, pa ako želite pobliže saznati uvjete za određeni objekt, potražite podatke u Tekstualnom dijelu plana (Odrebama za provođenje), gdje su namjene i vrste građevina razvrstane pod istim nazivima kao i u ovom sažetku.

U spomenutom tekstualnom dijelu su definirani svi potrebni uvjeti, i to:



• koeficijent izgrađenosti (kig)

• koeficijent iskorištenosti (kis)

• visina građevine

• broj nadzemnih etaža

• udaljenost građevine od međe

• udaljenost građevine od regulacijskog pravca

• površina prirodnog ili hortikulturno uređenog terena

2.2. PROMETNA MREŽA

2.2.1 Cestovni promet

Prometnicama se ostvaruje kolni pristup do građevnih čestica. Kolni pristup je moguće ostvariti sa svih ulica i kolno-pješačkih površina utvrđenih Planom, kao i sa pristupnog puta uređenog na površini druge namjene, do građevne čestice koja se po uvjetima ovog Plana formira na udaljenosti većoj od 25 m od postojeće ili planirane prometnice.

Postojeća prometnica sa koje se može ostvariti kolni pristup može biti

• javna, • u vlasništvu vlasnika čestice na kojoj se planira gradnja,

• u naravi nepobitno korištena kao prometna površina pristupačna svima,

• površina na kojoj je prethodno osnovano pravo služnosti prolaza Kod rekonstrukcije postojećih građevina, kada se zahvatom ne povećava broj potrebnih parkirališnih mjesta u odnosu na potrebe postojeće građevine, uzima se da građevina zadovoljava prometne uvjete, pa nije potrebno urediti prometni pristup, ukoliko ga nema.

Unutar koridora prometnica određenih ovim Planom:

• kolnik mora imati najmanje dvije trake, od kojih svaka mora biti širine najmanje 2,5 m

• uz kolnik se mora osigurati barem jedan pješački pločnik, širine najmanje 1,5 m,

• iznimno od prethodno navedenog, u koridorima prometnica užim od 7 m, pješački pločnik može biti širine prema raspoloživom prostoru

• unutar kolno-pješačkih površina se mora osigurati površina za prolaz vozila širine najmanje 3 m

• uzdužni nagib novih ulica ne smije prelaziti 17%

• računska brzina iznosi 30 km/h



2.2.2 Pomorski promet

U privezištu Bunica, otvorenom za javni promet, je moguća gradnja i uređenje komunalnih vezova, te pripadajućih površina i građevina za obavljanje lučkih djelatnosti, u skladu sa važećim propisima.

Kopneni i morski dio privezišta će se razgraničiti projektom. Unutar morskog dijela privezišta je moguće izgraditi valobran, mol (gat), uređaje za privez plovila i signalizaciju. Unutar kopnenog dijela privezišta je moguća gradnja građevine do 20 m² GBP i nadstrešnice površine do 20 m², te sve potrebne elemente niskogradnje.

2.3. INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.3.1. Telekomunikacijska mreža

Postojeća telekomunikacijska mreža se velikim dijelom sastoji od zračnih telefonskih vodova. Planom se omogućava njihova zamjena kabelskom elektroničkom infrastrukturom, položenom unutar javnih površina (prometnica).

2.3.2. Elektroenergetska mreža

Postojeća elektroenergetska mreža se sastoji od zračnih elektroenergetskih vodova i trafostanice 10/0,4 kV. Planom se omogućuje rekonstrukcija i dogradnja mreže, povećavanjem kapaciteta i broja trafostanica, kabliranjem srednjenaponskih vodova, i proširenjem dosega niskonaponske mreže.

Niskonaponski vodovi uz novoplanirane prometnice će se kablirati, a uz postojeće prometnice se zadržava mogućnost njihovog vođenja na sadašnji način, dakle zračno, ili kabliranjem.

2.3.3. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrbna mreža

Planom se predviđa rekonstrukcija i dogradnja postojeće vodoopskrbne mreže. Predlaže se lokacija nove vodospreme, kojom će se u budućnosti dodatno osiguravati potrebe naselja za vodom, ukoliko se pojavi potreba, potaknuta većim rastom naselja.

Pri projektiranju mreže će biti potrebno osigurati dovoljne količine i pritisak vode, da se omogući djelovanje hidrantske protupožarne mreže.

Otpadna i oborinska odvodnja

Predviđa se izgradnja novog sustava odvodnje otpadnih voda. S obzirom na malu veličinu naselja, i značajan udio postojećih zelenih površina, ne planira se izgradnja sustava oborinske odvodnje, jer se one mogu bez većih problema infiltrirati u podzemlje. Ostavlja se mogućnost izgradnje sustava oborinske odvodnje, kojim bi se



prihvatile eventualne bujične vode iz gornjeg dijela Buničke drage, a na što upozoravaju Hrvatske vode d.o.o.

Prema važećim propisima, potrebno je osigurati pročišćavanje otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u more. S obzirom na malu veličinu naselja, uvjete zadovoljava niži stupanj pročišćavanja, te neće biti potrebno graditi zgradu pročistača kao u Senju, već će biti dovoljno postavljanje uređaja za biološko pročišćavanje, koji je relativno malih dimenzija i može biti potpuno ukopani, pa tako neće imati neugodan utjecaj na okolinu. Postavljanje pročistača se planira van obuhvata Plana na južnom kraju uvale Bunica, a ispuštanje pročišćenih otpadnih voda podmorskim ispustom u skladu s propisima i dovoljno daleko od obale, da ne bude utjecaja na plaže u uvali ili u okolici.

3. OGRANIČENJA IZGRADNJE

3.1. Kulturne, prirodne i ambijentalne vrijednosti

Unutar područja obuhvata ovoga Plana ne postoje zaštićene kulturne, niti prirodne vrijednosti. Planom se, kao ambijentalne vrijednosti, štite ambijentalno vrijedno zelenilo i ambijentalno vrijedne antropogene strukture (suhozidi, terase, drvoredi), koje se ne smije uklanjati, osim u slučaju kad nije moguće drugačije izgraditi objekt u skladu s uvjetima i načinima gradnje i smještaja određenima ovim Planom.

3.2. Zaštitni pojasi

Planom se određuje zaštitni pojas javnih cesta, određen uz cestu D8 (magistrala), prema Zakonu o javnim cestama, i za sve zahvate unutar njega je potrebno ishoditi uvjete Hrvatskih cesta.

3.3. Pomorsko dobro

Unutar obuhvata Plana nije utvrđeno pomorsko dobro, a s obzirom na značajna ograničenja korištenja pomorskog dobra propisana Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, i vrijednost obalnog pojasa, ovim Planom se određuju površine za utvrđivanje pomorskog dobra, u skladu sa zakonskim propisima, unutar kojih nije moguće provoditi nove zahvate dok se odgovarajućom pravnom procedurom ne utvrdi točna granica pomorskog dobra, nakon čega se postupa u skladu s propisima.



3. IZMJENE PRIJEDLOGA PLANA

IZMJENE GRAFIČKOG DIJELA

• korekcija novoplaniranog ulaza u sjeverozapadni dio naselja

• ispravljena trasa novog pomoćnog puta (koji zamjenjuje neregularni ulaz s magistrale) izmještanjem s privatnih čestica

• izmjenjena trasa javne prometnice do proširenja naselja u dragi

• čestice iznad kampa su potpuno uključene u stambenu namjenu

• uklonjene su zaštitne zelene površine (Z) sa privatnih čestica koje su unutar građevinskog područja naselja

• premještena trafostanica na pogodniju poziciju blizu ulaza u naselje

• ukinuti suvišni kolni prilazi

• manje izmjene namjena površina, prema zahtjevima

IZMJENE TEKSTUALNOG DIJELA

• korekcija uvjeta za prometne pristupe u novim dijelovima naselja: širina prometnice najmanje 5,5 m za male poslovne građevine s većom posjećenošću (čl. 19. (4)), za smještajne turističke građevine (čl. 21.), za društvene (čl. 22. (1))

• ispravak nagiba krova; čl. 32. (1)

• revidirani uvjeti izgradnje prometnica – smanjuju se minimalne širine prometnica, ali se osigurava čuvanje koridora javne prometne površine; čl. 37.

• pojašnjeni uvjeti za pristup na građevnu česticu; čl. 38. (1), (2)

• pojašnjenje mogućnosti gradnje infrastrukturne mreže i priključaka; čl. 44.

• dopuna uvjeta za oborinsku odvodnju javnih površina; čl. 53. (1)

Čki plan ure Đ bunica...urbanisti Čki plan ure Đenja bunica saŽetak prijedloga plana za javnu...

Documents